Poslanica Bošnjačke stranke (BSCG) i predsjednica Opštinskog odbora te partije u Baru, Edina Dešić reagovala je povodom efikasne reakcije policije u Baru, nakon što je pričinjena šteta turskim državljanima koji posluju u tom gradu podmetanjem požara na ugostiteljskim objektima u njihovom zakupu.
- Veoma je važno da se efikasnim istragama pronađu svi vinovnici nedjela počinjenih na štetu turskih državljana u nekoliko dana antiturske histerije u Crnoj Gori kako bi krivica bila individualizovana, poslata poruka da je takva vrsta odmazde neprihvatljiva za moderno i uređeno društvo, a vinovnici kažnjeni - navela je Dešić u objavi na Fejsbuku.
Takođe je važno, dodaje ona, da nadležni do kraja rasvijetle i sve okolnosti u vezi sa stvaranjem atmosfere u kojoj je bilo moguće da se krene u napade na objekte u vlasništvu ljudi koji pripadaju nekoj zajednici samo zbog pripadnosti toj zajednici, ali i činjenice u vezi sa "podgrijavanjem" atmosfere o kojem su govorili predstavnici bezbjednosnog sektora.
- Veoma sam ponosna na moj Bar koji je pomažući oštećenima u ovim nedjelima pokazao da humanost i solidarnost nisu izuzetak već pravilo, te da će se glas razuma i dobrote uvijek čuti glasnije od onih koji šire mržnju - navela je Dešić na svom profilu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dešić: Važno da se efikasnim istragama pronađu svi vinovnici nedjela na štetu turskih državljana

Policijski službenici rasvijetlili su dva podmetanja požara na ugostiteljske objekte turskih državljana, a koji su se desili 28. oktobra. Zbog podmetanja požara na jednom ugostiteljskom objektu u Baru, koji je zakupio turski državljanin, uhapšen je S.B. (18). On se sumnjiči za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123171132_0699bb7ef90782790b9fa6b2c06007c7c07dadaad813bc04081889f335de2c8f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123171132_0699bb7ef90782790b9fa6b2c06007c7c07dadaad813bc04081889f335de2c8f" data-rendition-name="original" width="1392" height="928" loading="lazy" alt="Šteta na ugostiteljskim objektima"> <figcaption>Šteta na ugostiteljskim objektima(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  Takođe, iste večeri podmetnut je požar na drugom ugostiteljskom objektu, a kao osumnjičeni identifikovan je D.P. (19).&nbsp; - U odnosu na ovo lice obezbjeđeni su dokazi povodom preduzete radnje izvršenja i podmetanja požara, dok će u daljem izviđajnom postupku državno tužilaštvo naložiti potrebna vještačenja radi ocjene i pravne kvalifikacije krivičnog djela - saopšteno je iz Uprave policije. Službenici Uprave policije su uzimajući u obzir i ovu aktivnost rasvijetlili veći broj registovanih krivičnih djela i prekršaja koji su izvršeni na štetu turskih državljana na teritoriji Podgorice, Bara i Kotora u pomenutom periodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123171132_56b1fc5b32c8760311de3847a1a0304ae9899376e42380a830c1fcf1df3dbbed.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123171132_56b1fc5b32c8760311de3847a1a0304ae9899376e42380a830c1fcf1df3dbbed" data-rendition-name="original" width="1392" height="928" loading="lazy" alt="Šteta na ugostiteljskim objektima"> <figcaption>Šteta na ugostiteljskim objektima(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  - Policijski službenici će i u narednom periodu, kao i do sada neselektivno i bez izuzetka postupati i preduzimati zakonom propisane mjere i radnje prema svim licima koja izazivaju nasilje, podstiču na nasilje i vrše krivična djela, bez obzira na pripadnost, gdje ističemo i da će u narednom periodu uslijediti i procesuiranje odgovornih lica kako u ovakvim događajima, tako i odgovornih lica koja su izazvala uznemirenost javnosti na sportskim i drugim događajima gdje se narušava javni red i mir - poručili su iz policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123171132_8e25bc32d46c3b6889348c22a3462a5a7d98a54b7cce1163037dfe57154809c7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251123171132_8e25bc32d46c3b6889348c22a3462a5a7d98a54b7cce1163037dfe57154809c7" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Šteta na ugostiteljskim objektima"> <figcaption>Šteta na ugostiteljskim objektima(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Bar: Mladić uhapšen zbog podmetanja požara u ugostiteljskom objektu turskog državljanina

Vlada Crne Gore da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom i izvini se zbog stigmatizacije - poručila je potpredsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza, Amina Cikotić za tursku novinsku agenciju Anadolu (AA) komentarišući dešavanja nakon napada u kojem su, kako se prvobitno tvrdilo, bili umiješani turski državljani, ali je kasnijom istragom utvrđeno da nijesu bili povezani s tim slučajem.
Cikotić je, govoreći o premijeru Milojku Spajiću koji je odmah nakon incidenta krajem oktobra, u kojem su navodno učestvovali turski državljani, objavio da se obustavlja bezvizni režim sa Turskom, istakla da je ustavna i politička obaveza i dužnost jednog premijera u kriznim situacijama da smiruje, a ne da podstiče tenzije u društvu.
- Kada sam rekla da je premijer Milojko Spajić odgovoran za ksenofobnu i islamofobnu histeriju ovih dana, mislila sam na to da premijer ima i ustavnu i političku obavezu da u kriznim situacijama smiruje društvo, a ne da ga potpiruje. Umjesto da pošalje jasnu poruku da pojedinačni incidenti ne smiju biti izgovor za kolektivnu stigmatizaciju Turaka ili bilo koje druge zajednice, Vlada je svojim potezima i retorikom podstakla atmosferu straha, sumnje i linča - istakla je Cikotić.
Prema njenjim riječima, premijer je institucionalno zloupotrijebio strah da bi politički profitirao.
- On se nije vodio interesom države, ekonomije ili međunarodnih odnosa, već je pratio najniže impulse dijela javnosti koji su željeli da vide ‘neprijatelja - dodala je Cikotić.
Time je, kako je navela, povrijedio ustavni princip građanske i multietničke Crne Gore, kompromitovao međunarodnu reputaciju zemlje i rizikovao odnose sa državom koja je važan ekonomski i spoljnopolitički partner.
- Zato smatram da gospodin Spajić treba da ode sa funkcije. Crnoj Gori trebaju ljudi koji će biti mostovi, a ne vatre. Ako želimo da održimo građanski karakter ove zemlje, moramo jasno reći: nije problem što je neko Turčin, musliman, stranac ili došljak. Problem je politika koja na tome gradi strah i podjele. Ja se protiv te politike borim i boriću se. Zato smatram da premijer koji ne umije da čuva društveni mir i multietnički karakter države ne može voditi Vladu - ocijenila je Cikotić.
Upitana da prokomentariše događaje koji su prethodili ukidanju bezviznog režima za državaljan Turske, Cikotić je kazala da je ono što gledamo posljednjih dana ozbiljan udar na građanski karakter Crne Gore.&nbsp;
- Jedan pojedinačan zločin pretvoren je u kolektivnu stigmatizaciju čitave zajednice, što je nedopustivo. Umjesto da institucije rade svoj posao i da se krivac procesuira kao pojedinac, dio političkih aktera i medija je potpirivao strah, mržnju i sumnju prema Turcima i muslimanima uopšte. Protesti na kojima se čuju prijetnje, ksenofobni i nacionalistički povici nisu izraz brige za bezbjednost, nego opasno manipulisanje emocijama ljudi - jasna je Cikotić.
Ona je kazala da u tom kontekstu i odluka o ukidanju bezviznog režima nije djelovala kao mjera koja štiti državu, već kao politički potez koji potvrđuje narativ da je ‘neko drugi’ problem.
- To se kosi sa svim vrijednostima na kojima Crna Gora počiva- otvorenost, multietničnost, poštovanje različitosti. Zato je važno da danas jasno kažemo: ovo nije Crna Gora koju želimo, i nećemo dozvoliti da mržnja postane politika - smatra Cikotić.
Odgovarajući na pitanje o budućim odnosima dvije države ona je podsjetila da Crna Gora i Turska imaju dugoročne, prijateljske i partnerske odnose, te da smatra da će takvi i ostati.
- Mi imamo snažne ekonomske veze, kulturnu i istorijsku povezanost, i veliki broj ljudi iz Crne Gore živi, studira ili radi u Turskoj, kao i obrnuto. Jedna loša politička odluka ili talas kratkotrajnog nacionalizma ne može i ne smije narušiti odnose između naroda. Zato je važno da što prije vratimo ton saradnje i uvažavanja, a ne nikako podjela. Kada se vrati razum i institucije preuzmu primat nad histerijom, biće jasno da je Turska naš partner a ne prijetnja - navela je Cikotić.
Na pitanje o tome koje korake bi Crna Gra trebalo da preduzme nakok što je utvrđeno da državljani Turske nisu učestvovali u spornim dešavanjima, Cikotić odgovara da Crna Gora mora jasno i javno da prizna grešku, a predstavnici vlasti da ponesu političku odgovornost.
- Ako se utvrdilo da turski državljani nijesu imali veze sa napadom, onda je potpuno jasno da je čitava atmosfera linča bila neutemeljena i opasna. Zato Vlada treba da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima, da uputi zvanično izvinjenje zbog stigmatizacije i da omogući institucijama da komuniciraju činjenice, a ne emocije. U krajnjem, da njeni čelnici podnesu ostavke zbog, do sad neviđenog skandala koji su sami izazvali - kazala je Cikotić.
Na kraju razgovora za Anadoliju ona naglašava potrebu sankcionisanja govora mržnje i pozivanja na nasilje.
- Takođe, neophodno je sankcionisati govor mržnje i pozive na nasilje koje smo ovih dana slušali, jer to je poruka da ova država štiti svakog građanina, bez obzira na ime, porijeklo ili vjeru. To je minimum ako zaista želimo da ostanemo građanska Crna Gora - zaključila je Cikotić.

Cikotić: Vlada da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom i izvini se zbog stigmatizacije

Govoreći o tome šta je krajnji cilj da se grupa političkih subjekata propagandno ugura u politički centar, docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore Nemanja Batrićević, između ostalog, navodi da je posrijedi pokušaj da se oduzme dio biračkog tijela procrnogorskog građanskog političkog bloka i prenese u koaliciju sa DF-om.
O tome koliko se, međutim, Pokret Evopa sad, URA i Demomkrate mogu smatrati partijama centra najbolje, kaže Batrićević, govori činjenica da ako bi u njihovim izjavama uklonili imena onih koji ih izgovaraju, ne bi ih razlikovali od navodnih partija ekstrema.
- Koliko se mogu razlikovati od onih partija koje oni smatraju ekstremima i koliko zaslužuju kategoriju centra najbolje se zna po tome koliko ih možemo razlikovati od navodnih ekstrema. Mišljenja sam da se te partije navodnog centra po većini pitanja jedva mogu razlikovati od navodnih partija ekstrema. Ukoliko bi pročitali njihove izjave i uklonili imena ljudi koji to govore jedva bi mogli razlikovati ko je te rečenice izgovorio - kazao je Batrićević.
Batrićević je, gostujući u Drugačijoj radio vezi, analizirao ko i sa kojim ciljem priziva koalicioni nastup "partija centra" na narednim parlamentarnim izborima i da li je teza o dva jednako opasna nacionalizma, srpskom i crnogorskom, dio tog projekta.
- Ukoliko svi te partije vide kao one koje se ne mogu jasno razlikovati od DF-a, onda one potencijalno potpadaju pod mnogo lakšu mobilizaciju DF-a...prosto, zašto bi neko glasao derivat kada može da glasa original. Mislim da im pozicija centra odgovara da tvrde jednu vrstu moralne superiornosti i da na taj način pokušavaju da izmaknu stolicu procrnogorskim građanskim partijama. Pokušavaju tako da targetiraju crnogorsko biračko tijelo koje je možda razočarano DPS-om, SD-om, SDP-om - smatra Batrićević.
Priča o potrebi formiranja koalicije partija centra sve više uzima maha. Da li je, međutim, u Crnoj Gori lako poznati partije centra?
Batrićević navodi da Crna Gora istorijski nije bila prepoznata kao političko tržište na kojem je ekstremizam bio nagrađivan.
- Paradoks crnogorske političke scene, kada govorimo o ovim podjelama, ukoliko bi vjerovali nekim medijima i nekim partijama je da u Crnoj Gori imate dvije trećine ekstrema i trećinu centra. To je čudno, to ne funkconiše tako, jer oni prvo odrede što su polovi, ko je proglašen za ekstrem, a zatim u centar svrstaju manju gurpu partija koja njima odgovara - pojašnjava Batrićević.
On ukazuje da se, kod nas, pod desnom ekstremnom partijom smatra ona koja mari za pitanje identiteta.
- Svako interesovanje za tu temu je protumačeno kao desni ekstemizam, što nema nikakvog smisla - kaže Batrićević.
On ukazuje da su, kako smatra, predsjednik države i premijer u politiku ušli kao izaslanici jedne vjerske organizacije.
- Milojko Spajić se na pobjedničkoj bini 30. avgusta, sa članovima DF-a, našao kao lobista Crkve Srbije u SAD-u, bili su ministri Vlade koja je napravljena u manastiru… To je sve identitetski obilježeno i jasno definisano. Sada naprasno ti isti ljudi daju sebi za pravo da ljude koji imaju drugu vrstu identitetskih preferenci smatraju ekstremistima - kaže Batrićević.
On smatra da se, po tom osnovu ne može napraviti razlika između Demokrata i NSD-a. Na pitanje zbog čega su sad jedni prepoznati kao partije centra, Batrićević objašnjava što je, po njegovom mišljenju, logika te vrste klasifikacije:
- Oni znaju sa kim će ući u koaliciju nakon izbora. Znaju da su oni sa kojima planiraju koaliciju politički ekstrmi. Zato, da bi pripremili teren i opravdali takvu odluku moraju i drugu stranu predstaviti kao jednaku vrstu ekstrema - pojašnjava Batrićević.
Batrićević, takođe, ukazuje na koji način se kod nas rješava dualizam u glavama onih koji su navodni centar:
- Predsjednik države Jakov Milatović jednoga dana da orden Amfilohiju koji je najveći islamofob kojeg je znala Crna Gora, da bi sjutra taj isti predsjednik bio začuđen kako horde na ulici napadaju Turke - navodi Batrićević.
On, takođe, ukazuje da je PES klasična populistička partija, ali naglašava da kada premijer taj ekonomski populizam poveže sa progonom Turaka u Crnoj Gori onda je jasno da on svoj populizam kači više na desnu stranu.
- Mnogo više udovoljava demografskim strahovima populacije što je tipična karakteristika desnih populista koji nijesu centar - objašnjava Batrićević.

Batrićević: Priča o nastupu „partija centra“ je pokušaj oduzimanja birača procrnogorskog bloka

Crna Gora je njihova đedovina i očevina. To je pitanje identiteta, emocije i porodične povezanosti. Zato će BDP insistirati da se osobama koje posjeduju iseljeničku karticu omogući bezvizni režim i povlašćen status u Crnoj Gori, kazao je predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman.
On je, na poziv Udruženja iseljenika iz Crne Gore u regionu Balikesir–Burhanija, učestvovao na godišnjem okupljanju dijaspore iz Crne Gore u Republici Turskoj.
Obraćajući se pred nekoliko stotina iseljenika, Šahman je istakao važnost jačanja saradnje između Crne Gore i dijaspore, ali i osvrnuo se na događaje koji su obilježili prethodnu sedmicu u Podgorici i drugim gradovima, saopšteno je iz BDP-a.&nbsp;
- Crna Gora može i mora ostati multietnička, multikulturalna i viševjerska država. Samo kao takva, Crna Gora može biti naredna članica Evropske unije - poručio je Šahman.
On je naglasio da je Turska od sticanja nezavisnosti 2006. godine jedan od najznačajnijih međunarodnih partnera Crne Gore, te da dvije zemlje, kao članice NATO saveza, intenzivno sarađuju u brojnim društvenim oblastima.
Posebno je istakao značaj iseljeničke zajednice iz Crne Gore u Republici Turskoj, koja je tokom čitavog 20. vijeka gradila most prijateljstva, kulturne povezanosti i ekonomskih veza između dvije države.
Govoreći o aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori, Šahman je ukazao da „nemili događaji na ulicama ne predstavljaju sliku većinske Crne Gore“.
On je uvođenje viznog režima za državljane Republike Turske okarakterisao kao ishitren potez izvršne vlasti.
- To posebno pogađa naše iseljenike, ljude koji žele da uredno žive, ulažu i održavaju veze sa svojom domovinom - rekao je Šahman.
On je dodao da za iseljenike Crna Gora nije samo turistička destinacija, već predstavlja mnogo više od toga.
- Crna Gora je njihova đedovina i očevina. To je pitanje identiteta, emocije i porodične povezanosti. Zato će BDP insistirati da se osobama koje posjeduju iseljeničku karticu omogući bezvizni režim i povlašćen status u Crnoj Gori - dodao je Šahman.&nbsp;
Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Turskoj, na čijem čelu je Adil Ozuzun, dobitnik je državne nagrade za diplomatsku promociju Crne Gore što potvrđuje njihov doprinos i posvećenost zemlji porijekla, navode iz BDP-a.&nbsp;
- Vaša uloga je značajna i dragocjena, a ljubav koju gajite prema Crnoj Gori treba da bude prepoznata i cijenjena. Institucije moraju štititi vaš identitet kao iseljeničke zajednice, te kao takvi morate imati uvaženo mjesto u našem društvu - zaključio je Šahman.

Šahman: Insistiraćemo da se onima koji imaju iseljeničku karticu omogući bezvizni režim i povlašćen status u Crnoj Gori

Kako je policija uhapsila pogrešne ljude zbog incidenta i uvela vize pogrešnoj zemlji?
Što donosi novi Zakon o strancima?
Što nam je poručila EU u Nacrtu izvještaja?
Ukrštene riječi, uživo od 17.30, repriza u 22 sata.

Ukrštene riječi na TV E: Kako je policija uhapsila pogrešne ljude i uvela vize drugoj zemlji

Nedavni događaji i incidenti sa turskim državljanima u Crnoj Gori pokazali su veliku nesposobnost izvršne vlasti, slabost institucija, veliku neinformisanost, neodgovornost, neozbiljnost i amaterizam, smatra potpredsjednik Građanskog pokreta URA Filip Adžić.
- Izvršna vlast je pokazala sve ono što ne bi trebalo da se u vanrednim okolnostima pokaže. Umjesto da smire tenzije koje su očigledno nastale u društvu, uzela se pravda u svoje ruke i uz zdušnu podršku pojedinaca iz vlasti organizovan je lov na strane državljane, prvenstveno Turke po ulicama - rekao je Adžić u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.
Adžić tvrdi da je državni aparat iskorišćen tako što su se slušali zahtjevi mase i ljudi koji su šetajući ulicama rušili multietnički sklad i kršili zakon.
- Pojedinci su osjetili da fašizam i ksenofobiju plasiraju u javni diskurs. Još jednom kažem da mi je žao što je došlo do ove situacije. Žao mi je zbog događaja koji su se desili, a mladiću iz Podgorice koji je ranjen želim brz oporavak. To ne bi smjelo da se dešava. Međutim, s druge strane ne možemo donositi odluke s vrlo malo informacija i na potpuno pogrešan način rješavati ovakvu situaciju - naglasio je Adžić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je država koja živi od turizma i u Crnu Goru treba da svako bude dobrodošao.
- Moramo da vodimo računa kako se ophodimo prema strancima i prema turistima - dodao je Adžić.
Adžić je kazao da je nedopustivo zbog ponašanja pojedinaca žigosati cijele nacionalne grupe.
- To je opasno. Onako postrojavati ljude uz zid kao za vrijeme rata i loviti ih po ulicama je skandal kakva Crna Gora skoro nije vidjela. Ovo ćemo prije ili kasnije platiti i ovo će se sigurno na nešto odraziti, a dominantno mislim da će se odraziti na ekonomiju - zaključio je Adžić.

Adžić: Postrojavati turske državljane uz zid kao za vrijeme rata je skandal kakav Crna Gora skoro nije imala

Momci koji su učestvovali u neredima su slično obučeni, slično reaguju, gotovo da nema žena i djevojaka u toj gomili ljudi, što, kako ističe reditelj Branko Baletić, govori da je taj događaj i ranije organizovan i da se čekao povod.&nbsp;
- To je očajnički režirano. Čak i ono što su vikali protiv Vučića da zavaraju trag, dokaz je da ko god hoće može u Crnoj Gori da manipuliše ljudima - rekao je Baletić gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
Prema njegovim riječima, istraga mora utvrditi sve okolnosti incidenta na Zabjelu, u kojem je povrijeđen mladić, iako se, kako napominje, takvi incidenti dešavaju i u drugim zemljama. Problem, tvrdi Baletić, leži u onome što se dogodilo nakon incidenta.
- Ja sam profesor i radim sa mladim ljudima, ovo su momci rođeni u nezavisnoj Crnoj Gori, vrlo mladi. Odakle im ovakvi stavovi, ko radi sa njima, ko priprema ovo? Ono što se dešava u nekoliko gradova istovremeno – tu nema traga spontanosti. Spolja možda tako izgleda, ali ovo je vrlo dobro organizovana priredba, a gro problema koje treba riješiti upravo su ti aspekti. Isto je i sa pogrešno uhapšenim ljudima – ne zna se da li je nož bio unutra pa iznesen napolje ili napolje - rekao je Baletić.
Podsjetio je da postoji snimak cijelog događaja, pa bi stručnjaci mogli precizno utvrditi šta se tačno dešavalo.
- Za mene kao profesora i roditelja ostaje nevjerovatno da mladi ljudi od 18 i 19 godina – doba otkrića ljubavi i svih životnih vrijednosti, želje da nešto postignu u profesiji – ovo rade. Pokušaj da to liči na događanja u Srbiji je tragikomičan. Ona djeca, ti mladi ljudi, bore se za bolje uslove života, a ne za destrukciju. Ne pale automobile, ne jure i ne opkoljavaju druge ljude. Umjesto da traže bolje uslove za razvoj, posao i obrazovanje, oni su oruđe u rukama drugih ljudi - istakao je Baletić.
Podsjetio je i na skandiranje navijača u Podgorici i Kanli kuli u Herceg Novom – „nož, žica, Podgorica“ – na koje, kako kaže, niko nije reagovao, iako je to bila samo proba i uvertira za nešto veće.
- Naslućujem da su ovo probe za mnogo veću priredbu, a zna se ko treba da se suprotstavi kome u sljedećim provokacijama - naglasio je Baletić.
Smatra da stariji ljudi koji baštine pogrešne ideje imaju neku vrstu užegle svijesti, gdje pomoći nema.
- Međutim, kada se mladi uključe u to, nastaje veliki problem. Jedna ekipa radi na tome sa mladim ljudima, a društvo ne radi dovoljno sa mladima - dodao je Baletić.
Prisustvo odbornika i poslanika na neredima Baletić vidi kao neku vrstu kontrole spremljene priredbe, a ne samo kao slučajne prolaznike, ističući da je slično bilo i u Herceg Novom, gdje su učestvovali i ljudi iz lokalne vlasti.
- Bojim se – a to sam već rekao – da je ovo priprema za gore stvari. Ali problem je ipak u nama; izvođači radova smo mi, bez obzira odakle dolazi, ko podgrijava. Izvođači smo mi - poručio je Baletić.
Komentarišući naprasnu odluku premijera Milojka Spajića da uvede vize za turske državljane, reditelj kaže da brzina i pogrešna odluka govore o neiskustvu.
- Ja inače ovu vlast definišem kao nedovršene ljude – prosto nedostatak životnog i političkog iskustva očituje se kroz sve ovo. To jeste diletantizam; ishitrenost u odlukama i gubitak kontrole nad situacijom evidentni su, a popustljivost koju su ranije pokazivali ohrabrila je drugu stranu da čini ovo što čini. Nema zvaničnog dobrog i odgovornog stava - istakao je Baletić.
Baletić, kao primjer odgovornosti, navodi Sloveniju - gdje se gotovo gdje se gotovo u isto vrijeme desio slučaj u Novom Mestu, kada je grupa Roma na smrt pretukla čovjeka, a ministarka pravde i ministar unutrašnjih poslova podnijeli su neopozive ostavke.
- Dva ministra u Sloveniji istovremeno su podnijela zahtjev premijeru za ostavke – i one su usvojene. Šta još treba da se desi ovdje da bi neko pomislio na ostavku, odozdo prema gore? - zaključio je Baletić.

Baletić: Neredima upravljaju organizovane grupe - mladi zloupotrijebljeni, ovo je samo proba za ono što tek treba da se desi

Sada je i zvanično potvrđeno da u incidentu na Zabjelu nijesu učestvovali državljani Turske, već Azerbejdžanci, koji, uzgred rečeno, još uvijek nijesu pronađeni. U međuvremenu je Crna Gora, zahvaljujući talasu primitivizma i ksenofobije koji se danima širio i koji je bio usmjeren prema kompletnoj turskoj zajednici u našoj zemlji, doživjela neviđenu sramotu i političku i civilizacijsku blamažu, kazao je predsjednik SD-a i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
Prema njegovim riječima, nedužnim ljudima su lomljeni lokali, širio se strah, a meta je postala cijela zajednica koja broji oko 13 hiljada lica koja privremeno borave u Crnoj Gori.
- Ali kao da ni to nije bilo dovoljno, Vlada je brzopleto i bez provjere činjenica, preko koljena, kako inače to čini, ukinula bezvizni režim sa Turskom, zemljom sa kojom smo imali prijateljske odnose i njegovali snažnu ekonomsku saradnju. Takav čin nije samo politički neodgovoran, već i državno ponižavajući, jer je pokazao da se ključne odluke u Crnoj Gori mogu donositi pod pritiskom ulične histerije i medijskog linča - poručuje Šehović. 
Šehović je naglasio da je ovo, bez dileme, neviđena sramota i za Crnu Goru i za vlast - za Crnu Goru, jer je dopustila da se pred očima javnosti uruši njen imidž otvorenog i građanskog društva.
- Za vlast, jer se još jednom pokazala neozbiljnom, nezrelom i nesposobnom da razlikuje državničku odgovornost od populističkog refleksa. I, šta ćemo sad? Hoće li iko iz vlasti imati snage da se izvini onima koji su bez ikakvog razloga bili izloženi linču i poniženju? Hoće li se povući odluka o ukidanju bezviznog režima sa Turskom, ili ćemo još jednom svjedočiti pokušaju da se greške prekriju ćutanjem i spinovima? - navodi Šehović. 
Kako zaključuje, Crna Gora mora ostati zemlja razuma, dostojanstva i međusobnog poštovanja, a ne prostor u kojem neodgovornost, predrasude i politička nezrelost diktiraju državne odluke.

Šehović: Primitivizam i ksenofobija kojima smo svjedočili neviđena sramota za Crnu Goru i njenu vlast

U jeku pojačanih društvenih tenzija i zabrinutosti zbog nedavnih incidenata koji su izazvali burne reakcije u javnosti, ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka u izjavi za Portal ETV je poručio da nedavna dešavanja ne predstavljaju stvarni duh Crne Gore i njenog društva, te apelovao na smirivanje tenzija i poštovanje temeljnih vrijednosti multikulturalizma i zajedništva.
&nbsp;- Posljednja dešavanja u Crnoj Gori jesu zaista slike koje ne predstavljaju suštinski karakter Crne Gore i njenog društva. Ne služi nam na čast iskazano ponašanje, izlivi mržnje i nasilja pojedinih činilaca našeg društva - rekao je Đeka.
Ministar je istakao da Crna Gora treba da ostane vjerna svojim osnovnim principima tolerancije i suživota.
- Crna Gora se ponosi svojim multinacionalnim, multikulturalnim i multikonfesionalnim karakterom i vjerujem da će se nastala situacija smiriti i riješiti na najbolji način u skladu sa zajedničkim vrijednostima koje baštinimo - naglasio je on.
Đeka je podsjetio da su brojni akteri iz društvenog i političkog života već poslali poruke mira i uzdržanosti.
- Vidjeli ste da su sa mnogih adresa poslate poruke za smirivanje tenzija, pozivano je na međusobno poštovanje i suživot - rekao je ministar, dodajući da je „apelovano na nadležne institucije da se počinioci identifikuju i procesuiraju u skladu sa zakonom - poruĉuje ministar.&nbsp;
On je naglasio da pojedinačni incidenti ne smiju biti povod za širenje mržnje prema bilo kojoj zajednici.
- Nijedan pojedinačni incident ne smije biti povod za kolektivno etiketiranje, stigmatizaciju ili širenje otvorene mržnje prema jednoj zajednici - upozorio je Đeka.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, prema njegovim riječima, ostaje duboko zabrinuto zbog nastavka negativnih pojava u društvu.
- Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je izrazilo duboku zabrinutost i najoštrije osudilo nastavak negativnih obrazaca ponašanja kojima smo svjedočili prethodnih dana - kazao je on.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Republike Turske, Đeka je podsjetio na tradicionalno dobre veze između dvije države.
- Turska i Crna Gora povezane su dugim istorijskim, tradicionalnim i kulturnim vezama. Istinsko prijateljstvo traje među ljudima koje ne može pokvariti niti ozbiljnije ugroziti pojedinac ili incident - poručio je ministar.
Na kraju, Đeka je još jednom uputio apel svim građanima i društvenim akterima da doprinesu miru i međusobnom poštovanju.
- Apelujem još jednom na sve činioce našeg društva, zarad opšteg mira i zaštite ljudskih prava svih u Crnoj Gori, da se suzdrže od bilo kakve retorike koja podstiče dalje tenzije i polarizaciju - zaključio je Fatmir Đeka u izjavi za Portal ETV.

Miraš Dušević

Ministar Đeka za Portal ETV: Mržnja i nasilje nijesu lice Crne Gore

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: turski-drzavljani