Turska privredna komora u Crnoj Gori ukazala je na značaj kontinuiranog i otvorenog dijaloga između institucija i poslovne zajednice, kao važnog preduslova za unapređenje investicionog i poslovnog ambijenta i jačanje povjerenja investitora.
Predstavnici kompanija članica Komore razgovarali su sa visokim zvaničnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore – državnom sekretarkom Draganom Kažanegra Stanišić i vršiocem dužnosti generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave Draganom Dašićem – o aktuelnim izazovima, zakonskim reformama i administrativnim procedurama od značaja za strane državljane i investitore.
Susretu je prisustvovala i ambasadorka Republike Turske u Crnoj Gori Ajda Ünlü, čime je dodatno potvrđen značaj institucionalne i diplomatske podrške jačanju ekonomskih odnosa između dvije države.
Predsjednik Turske privredne komore u Crnoj Gori Burhan Genć, koji je juče izabran na novi dvogodišnji mandat, istakao je da mu je cilj u narednom periodu dalje jačanje direktne i efikasne komunikacije između institucija i poslovne zajednice.
- Kontinuirani dijalog sa donosiocima odluka omogućava da se izazovi sagledaju realno i da se zajednički traže održiva rješenja. Naša uloga je da budemo pouzdan most između turske i crnogorske poslovne zajednice i konstruktivan partner institucijama - poručio je Genć.
Državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra Stanišić naglasila je da su odnosi Crne Gore i Republike Turske zasnovani na dugoročnom povjerenju i snažnoj ekonomskoj saradnji.
- Republika Turska se izdvaja kao jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera Crne Gore. Samo tokom 2025. godine zabilježen je priliv stranih direktnih investicija od preko 870 miliona eura, pri čemu je Turska najveći pojedinačni investitor sa oko 127 miliona eura, odnosno približno 15 odsto ukupnog priliva - kazala je Kažanegra Stanišić.
Ona je istakla da saradnja u oblastima bezbjednosti, borbe protiv organizovanog kriminala i upravljanja migracijama predstavlja temelj stabilnosti i važan preduslov za sigurnost investitora i održivi ekonomski razvoj.
Govoreći o položaju stranih državljana u Crnoj Gori, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore Dragan Dašić naveo je da podaci potvrđuju snažno interesovanje za boravak i poslovanje u Crnoj Gori.
- U Crnoj Gori trenutno boravi 11.966 državljana Republike Turske na privremenom boravku po osnovu privredne djelatnosti, dok 96 ima odobren stalni boravak. Državljani Turske nalaze se na trećem mjestu po brojnosti stranaca koji borave u Crnoj Gori, nakon državljana Ruske Federacije i Republike Srbije - saopštio je Dašić.
Dašić je govorio i o Zakonu o strancima, koji je nedavno stupio na snagu, kao i o izazovima u njegovoj primjeni.
Sagovornici su saglasni da nastavak institucionalnog dijaloga i partnerstva sa poslovnom zajednicom predstavlja ključ za jačanje povjerenja, unapređenje poslovnog ambijenta i dalji razvoj ekonomskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Predsjednik Turske privredne komore Burhan Genć završio je susret simboličnim uručenjem poklona državnoj sekretarki Kažanegri Stanišić.
Iz ovog poslovnog udruženja najavljeno je da će tokom godine biti organizovan niz susreta sa najvišim zvaničnicima i predstavnicima poslovnih zajednica, kao primjer dobre prakse razmjene iskustava i predloga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dijalog institucija i poslovne zajednice ključ za stabilan investicioni ambijent

Turska privredna komora u Crnoj Gori (TurkCham Montenegro) saopštila je da je, na osnovu preliminarnih podataka Centralne banke Crne Gore, ta država od 1. januara do 30. novembra 2025. godine postala najveći pojedinačni strani investitor u Crnoj Gori, sa uloženih 127,1 milion eura.&nbsp;
Turska je, naglašavaju oni, time preuzela lidersku poziciju ispred Srbije, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), potvrđujući snažan rast ekonomskih veza i dugoročni interes turskog kapitala za crnogorsko tržište.
- Prema preliminarnim podacima Centralne banke Crne Gore, ukupan priliv stranih investicija u Crnu Goru, u periodu od 01. januara do 30. novembra 2025. godine iznosi867 miliona eura, što potvrđuje da zemlja i dalje ostaje atraktivna destinacija za strani kapital. U tom okviru,Turska se pozicionirala kao najveći pojedinačni investitor, sa ukupnim ulaganjima od127,1 milion eura, odnosno oko15 odsto ukupnog priliva. Time je Turska ispred Srbije, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država, koje tradicionalno važe za najznačajnije ekonomske partnere Crne Gore - naveli su u Turskoj privrednoj komori u Crnoj Gori.
Struktura turskih ulaganja pokazuje, ističu oni, da je fokus dominantno na razvojnim projektima.
- Najveći dio kapitala, čak75,3 miliona eura, realizovan je krozinterkompanijsko finansiranje, odnosno kroz pozajmice i projektne aranžmane između povezanih kompanija. To ukazuje na dugoročnu strategiju turskih investitora, koji ne nastupaju kratkoročno, već grade poslovno prisustvo kroz finansiranje i razvoj projekata u Crnoj Gori - naglasili su u saopštenju.
Značajan iznos od 46,6 miliona eura odnosi se, prema njihovim riječima, na kupovinu nekretnina, što potvrđuje da Crna Gora ostaje izuzetno interesantna za turski kapital u oblastima turizma, hotelijerstva i stanogradnje.
- Direktna ulaganja u domaća preduzeća i banke iznose 5,1 milion eura, što govori da postoji dodatni prostor da se saradnja u narednom periodu proširi i kroz strateška partnerstva, zajednička preduzeća i veći ulazak turskog kapitala u realni sektor. Važno je naglasiti da iz Turske gotovo da nema povlačenja kapitala iz Crne Gore, što predstavlja signalstabilnosti i povjerenja u crnogorski poslovni ambijent - naveli su u Turskoj privrednoj komori u Crnoj Gori.
Ekonomski odnosi Crne Gore i Turske posljednjih godina bilježe, kažu oni, snažan uzlazni trend, kako kroz investicije, tako i kroz trgovinu i turizam.
- Sve veći broj turskih kompanija prisutan je u građevinarstvu, saobraćaju, energetici i uslugama, dok Crna Gora postaje prepoznata kao sigurna i perspektivna destinacija za dugoročna ulaganja. Zaključno, podaci CBCG potvrđuju da je Turska trenutnoključni investicioni partner Crne Gore, sa rastućim uticajem na razvojne projekte i tržište nekretnina, što može imati značajan efekat na ukupni ekonomski rast zemlje u narednom periodu - naveli su u saopštenju.

Turska vodeći investitor u Crnoj Gori

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Kako je šef SPO blokirao istragu o Upravi za imovinu
- Televiziji E stigao odgovor iz MVP, Obradović iz ambasade Crne Gore u Rusiji bio na konsultacijama
- "Svi za jednog, jedan za sve" - naziv je protesta organizacije STEGA uoči ročišta u podgoričkom Sudu za prekršaje
- Odbijena tužba MANS-a protiv Mila Đukanovića, ASK postupio po zakonu
- U SDT-u saslušana direktorica Vijesti Marijana Kadić Bojanić
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je Danilo Marunović, reditelj i član STEGE.
Informativnu emisiju "24 sata" vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Danilo Marunović, tema dana "Kako je šef SPO blokirao istragu o Upravi za imovinu"

Akcija za ljudska prava (HRA) i nevladino udruženje “Štrpci – Protiv zaborava” podsjeća da se sjutra navršavaju 33 godine od otmice i ubistva 20 putnika iz voza „Lovćen 671“ na stanici Štrpci, koje su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske.
Iz tih nevladinig organizacija podsjećaju da su putnici nasilno izvedeni iz voza, opljačkani, zlostavljani i ubijeni samo zato što nijesu bili srpske nacionalnosti.
- Njihova tijela su bačena u Drinu. Najmlađa žrtva imala je 16, a najstarija 59 godina. Osmorica ubijenih bili su građani Crne Gore. Ubijeni su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedan nepoznati putnik - navedeno je u saopštenju za javnost.
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četvorice – Halila Zupčevića, Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine – dok porodice ostalih i dalje čekaju da svoje najmilije dostojanstveno sahrane.
- U znak trajnog sjećanja na žrtve i sa ciljem da se istina o ovom zločinu očuva u javnom prostoru, nevladino udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“ i Akcija za ljudska prava (HRA) predložili su Skupštini opštine Bijelo Polje da jedna ulica ponese naziv Ulica žrtava otmice u Štrpcima. Smatramo da je takvo obilježavanje važno za izgradnju kulture sjećanja i kulture mira, kao civilizacijskih dostignuća svakog demokratskog društva - navodi se u saopštenju.
U HRA i NVU “Štrpci – Protiv zaborava” ističu da su potreba za sistemskim njegovanjem sjećanja dodatno je naglašena rezultatima istraživanja javnog mnjenja koje je HRA sprovela 2024. godine, prema kojem svega 38,8 odsto građana zna šta se dogodilo u Štrpcima.&nbsp;
Ovaj podatak, kako kažu, ukazuje na zabrinjavajući nedostatak obrazovanja o novijoj istoriji Crne Gore. Uključivanje činjenica o zločinu u Štrpcima u nastavni program istorije neophodno je kako bi se, ističu, spriječilo ponavljanje zločina i okolnosti u kojima su oni mogući.
- Ni pravda za žrtve, u smislu potpunog procesuiranja odgovornih, nije ostvarena. Prije tri godine HRA je podnijela inicijativu Specijalnom državnom tužilaštvu da proširi istragu na nove izvršioce, organizatore i naredbodavce, kao i na one koji su imali saznanja o planiranoj otmici, a nijesu preduzeli ništa da je spriječe. Tužilaštvo je pokrenulo izviđaj, ali javnost do danas nije obaviještena o njegovim rezultatima - smataraju oni.
Pred sudovima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini pravosnažno je osuđeno deset osoba – jedna u Crnoj Gori (2003. godine) i devet u BiH (2016. i 2023. godine). U Srbiji je suđenje pripadnicima paravojnih formacija započelo 2019. godine. Nakon ukidanja prvostepene presude, u ponovljenom postupku je 2025. godine troje optuženih osuđeno na kazne od pet i deset godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ali presuda još nije pravosnažna. Dvojica optuženih su u međuvremenu preminula.
Komandant jedinice „Osvetnici“, Milan Lukić, osuđen je pred Haškim tribunalom na doživotnu kaznu zatvora zbog drugih teških zločina počinjenih u Višegradu, ali mu za otmicu i ubistvo putnika u Štrpcima još nije suđeno, iako je za taj zločin optužen pred Sudom BiH.
- Postupak vođen u Crnoj Gori protiv Nebojše Ranisavljevića utvrdio je da je otmica bila unaprijed planirana i sprovedena uz znanje tadašnjih visokih funkcionera civilnih, policijskih i vojnih struktura Srbije i Savezne Republike Jugoslavije. Dokazi izvedeni tokom suđenja, uključujući dokumentaciju Fonda za humanitarno pravo, ukazuju na postojanje lanca komandne odgovornosti koji vodi do tadašnjih visokih državnih funkcionera. Uprkos tome, do danas niko od nalogodavaca i organizatora zločina nije optužen - podsjećaju u HRA i NVU “Štrpci – Protiv zaborava”.
U tim organizacijama pozivaju građane da im se sjutra pridruže u odavanju počasti žrtvama – u Podgorici, u parku kod spomenika na Pobrežju u 10 sati, i u Bijelom Polju kod spomen-obilježja „Sahat života“ u 13 sati.
- Sjećanje na žrtve Štrbaca nije samo čin pijeteta prema stradalima i njihovim porodicama, već i obaveza društva da insistira na punoj istini, pravdi i odgovornosti. Bez toga, nema trajnog mira ni povjerenja u institucije - poručeno je u saopštenju za javnost.

HRA: 33 godine od zločina u Štrpcima - pravda i sjećanje i dalje nedovršeni

Vlada je pokrenula proceduru za izmjenu člana 86 Ustava Crne Gore, kojom bi se ukinuo imunitet predsjedniku i članovima Vlade za krivična djela povezana sa korupcijom, a zatražiće mišljenje Evropske i Venecijanske komisije radi usklađivanja sa preporukama GRECO-a i evropskim standardima.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Informaciju o potrebi upućivanja Prijedloga za izmjenu člana 86 Ustava Crne Gore na mišljenje Evropskoj i Venecijanskoj komisiji, u cilju obezbjeđivanja njegove usklađenosti sa evropskim standardima i preporukama GRECO komiteta.
U okviru Petog kruga evaluacije, Group of States against Corruption (GRECO) preporučio je da se imunitet članova Vlade revidira tako da se iz njegovog djelokruga izričito isključe sva krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne. 
U Izvještaju o usklađenosti konstatovano je da ova preporuka nije implementirana i upućen je poziv Crnoj Gori da u najkraćem roku preduzme odgovarajuće ustavne izmjene. 
Važeće rješenje iz člana 86 Ustava omogućava da imunitet u određenim situacijama predstavlija procesnu prepreku za efikasno vođenje krivičnih postupaka za krivična djela protiv službene dužnosti i visoke korupcije, naročito kada zaprijećena kazna ne prelazi pet godina zatvora. 
- Takvo normativno rješenje može dovesti do odlaganja ili otežanog procesuiranja, slabljenja povjerenja javnosti u institucije i narušavanja principa jednakosti pred zakonom - navedeno je u saopštenju Vlade.
Polazeći od preporuka GRECO-a, Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije je predložio Vladi da se implementira ova preporuka GRECO i pokrene izmjena Ustava u skladu sa članom 155 Ustava Crne Gore. 
Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije obrazovao je Radni tim koji su činili potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, ministar pravde i ministar bez portfelja. 
- Prema Nacrtu rješenja, predlaže se promjena odredaba člana 86 stav 4 Ustava Crne Gore, kojima se uređuje pitanje imuniteta na način da glasi: predsjednik Crne Gore, predsjednik i članovi Vlade, osim za krivična djela protiv službene dužnosti, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, vrhovni državni tužilac - navedeno je u saopštenju Vlade.
Ovim rješenjem se precizira ustavna norma na način da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti, odnosno za krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne. 
Time se, kako je pojašnjeno, omogućava pokretanje i vođenje krivičnog postupka bez prethodnog odobrenja zakonodavnog tijela, uz zadržavanje funkcionalnog imuniteta isključivo za izražena mišljenja radnje preduzete u vršenju ustavnih nadležnosti. 
- Predložena izmjena predstavlja sistemski iskorak u jačanju odgovornosti najviših nosilaca izvršne vlasti i usklađivanju sa međ unarodnim standardima u oblasti borbe protiy korupcije. Istovremeno, ona doprinosi ispunjavanju obaveza iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, posebno u okviru Poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava, i šalje jasan signal institucionalne posvećenosti vladavini prava i integritetu javne vlasti - poručeno je u saopštenju.

Tražiće mišljenje EK i VK: Bez imuniteta premijeru i članovima Vlade za koruptivna djela

Iz državnog budžeta biće izdvojeno pet miliona eura za nabavku lakih oklopnih vozila namijenjenih Posebnoj i Specijalnoj jedinici policije, s ciljem jačanja kapaciteta za odgovor na visokorizične bezbjednosne prijetnje.
To je navedeno u informaciji koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici. Vijeće za nacionalnu bezbjednost je prethodno predložilo Ministarstvu odbrane da pokrene proceduru nabavke.&nbsp;
U dokumentu koji je Vlada usvojila navodi se da trenutno raspoloživa vozila Specijalne jedinice policije (SJP) i Posebne jedinice policije (PJP) ne omogućavaju optimalan odgovor u situacijama visokog rizika.
- Savremeni bezbjednosni izazovi – uključujući terorizam, organizovani kriminal, nasilni ekstremizam, ilegalne migracije, javne nerede i visokorizične policijske operacije – zahtijevaju brzu, taktički efikasnu i bezbjednu upotrebu specijalizovanih policijskih i vojnih snaga. Nabavkom novih lako oklopnih vozila obezbijediće se povećana zaštita pripadnika jedinica u najsloženijim operativno-taktičkim operacijama, veća mobilnost, vatrena moć i operativna efikasnost, taktička prednost i dominacija u kriznim situacijama borbe protiv terorizma i naoružanih ekstremista, integracija savremenih borbenih i komandno-komunikacionih sistema (RCWS, C2, navođenje), usklađenost sa NATO standardima i interoperabilnost sa jedinicama Vojske koje se u određenim situacijama upotrebljavaju u zajednički koordinisanim akcijama - ističe se u dokumentu.
Vozila ovog tipa već predstavljaju standard u policijskim specijalnim jedinicama država regiona, što ih, kako se ističe u vladinom dokumentu, stavlja u značajnu taktičku prednost u odnosu na crnogorske snage.
- Realizacijom ove nabavke došlo bi do jačanja nacionalnih kapaciteta u sistemu kolektivne bezbjednosti i odbrane, kao i dugoročne otpornosti na bezbjednosne prijetnje i krizne situacije - naglašeno je u dokumentu.
Za 2026. godinu planirano je ukupno izdvajanje od 75 miliona eura za nabavku opreme i sredstava za potrebe Vojske Crne Gore, Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova, dok je za pet lakih oklopnih vozila predviđeno pet miliona eura.
Predloženo je da Ministarstvo odbrane formira interresornu radnu grupu koja će sprovesti ispitivanje tržišta i, po modelu međudržavne nabavke (G2G), predložiti Vladi zaključak na osnovu kojeg bi bio potpisan implementacioni sporazum sa državom iz koje bude izabran najpovoljniji dobavljač.
Radnu grupu činiće predstavnici Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije, kao i drugih organa po potrebi, dok će naknade članovima biti isplaćene jednokratno po završetku posla, u skladu sa važećim propisima.

Tag: turska-privredna-komora-u-crnoj-gori

Dijalog institucija i poslovne zajednice ključ za stabilan investicioni ambijent

Turska vodeći investitor u Crnoj Gori

Informativna emisija 24 sata: Gost Danilo Marunović, tema dana "Kako je šef SPO blokirao istragu o Upravi za imovinu"

HRA: 33 godine od zločina u Štrpcima - pravda i sjećanje i dalje nedovršeni

Tražiće mišljenje EK i VK: Bez imuniteta premijeru i članovima Vlade za koruptivna djela

Crna Gora nabavlja laka oklopna vozila: Pet miliona za jačanje kapaciteta policije i odbrane

PRATITE TVe UŽIVO