Zamrzavanje američkog finansiranja programa protiv tuberkuloze dovodi u opasnost milione života u svijetu, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), agencija UN iz koje SAD planiraju da se povuku.
SZO procenjuje da su svjetski napori u borbi protiv tuberkuloze, &nbsp;najsmrtonosnije zarazne bolesti na svijetu, spasili više od 79 miliona života u posljednje dvije decenije, navodi se u saopštenju.
Međutim, taj napredak je ugrožen zamrzavanjem američke pomoći od koje zavise mnoge organizacije, posebno u siromašnim zemljama.
- Iznenadna smanjenja budžeta sada prijete da preokrenu teško postignut napredak u borbi protiv tuberkuloze, dovodeći milione ljudi, posebno najugroženijih, u veliki rizik - upozorava SZO.
Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbu 20. januara kojom se naređuje 90-dnevno zamrzavanje američke pomoći inostranstvu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SZO: Zamrzavanje pomoći SAD ugrožava milione oboljelih od tuberkuloze

Dva pritvorenika u Istražnom zatvoru imaju šugu, a jedan je zbog sumnje na tuberkulozu transportovan u specijalnu bolnicu za plućne bolesti - Brezovik.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Zatvorenici kojima je dijagnostifikovana šuga su, kako nam je rečeno, izolovani kako bi se spriječilo širenje bolesti.
- Trenutno se u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, u Istražnom zatvoru Podgorica, nalaze dva pritvorena lica kojima je dijagnostikovano zarazno oboljenje kože - šuga. U cilju sprječavanja širenja zaraze, ova pritvorena lica su izolovana od ostalih pritvorenih lica i obezbijeđena im je sva potrebna terapija - naveli su u UIKS-u.
Dodaju i da slučajevi obolijevanja od šuge nijesu zabilježeni u ostalim organizacionim jedinicama UIKS-a u kojima su smještena pritvorena i osuđena lica.
- Smatramo potrebnim istaći da su u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija obezbijeđeni svi potrebni ljekovi i medicinska sredstva koja se primjenju u liječenju šuge, kao i stalni nadzor od strane ljekara. Takođe, u cilju sprječavanja pojave ovog oboljenja, koje nije rijetko u kolektivnom smještaju, preduzimaju se potrebne mjere za održavanje higijene prostorija u kojima borave pritvorena i osuđena lica - naveli su oni.
Sa druge strane, pritvoreniku za kojeg se sumnja da ima turbekulozu - isprva je ukazana medicinska pomoć u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).
- Jedno pritvoreno lice koje je smješteno u zatvoru za kratke kazne, zbog određenih zdravstvenih problema, upućeno je na specijalističke preglede u Klinički centar Crne Gore. Nakon određenih dijagnostičkih procedura, a zbog sumnje da je oboljelo od tuberkuloze, to lice je upućeno na dalje ispitivanje u Specijalnu bolnicu za plućne bolesti u Brezoviku - istakli su u UIKS-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Napominju da su u cilju prevencije, iako još nijesu dobili zvanične rezultate o obolijevanju od tuberkuloze, izolovali pritvorenike koji su sa njim boravili.

Anja Ivanović

Dva pritvorenika imaju šugu, jedan transportovan u Brezovik zbog sumnje na tuberkulozu

Da je zaista tuberkuloza zaista smrtonosna bolest možemo da uporedimo sa brojem procijenjenih oboljelih, to je nekih 10, 5 miliona i broj umrlih, a to je 1,5 miliona, što ćemo reći da je nekih 15 posto oboljelih umrlo - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, nacionalni koordinator za borbu protiv tuberkuloze iz bolnice Brezovik - dr Stevan Lučić.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je saopštila da je više od osam miliona ljudi oboljelo od tuberkuloze, što je najveći broj zaraženih od kada ova zdravstvena agencija UN-a vodi evidenciju.
Tuberkuloza je potisnuta kao uzročnik smrtnosti na daljim pozicijama, objašnjava Lučić, čak i kod obrazovanih ljudi se tuberkuloza smatra, kako kaže, kao bolest iz davne prošlosti.&nbsp;
- Prema pokazateljima SZO vidimo da je bolest i dalje aktuelna, i ušla je ove godine u top 10 glavnih vodećih ubica u svijetu, a 2016.godine je izašla iz top 10 ubica, a danas je opet u toj poziciji. Ne zna se puno o tuberkulozi, jer se smatra da je bolest potisnuta i iskorijenjena - rekao je Lučić.
Mortalitet za 2023. godinu je po procjenama oko milion i po, podsjeća doktor, što znači da od tuberkuloze godišnje umre više nego od HIV-a, to jest od AIDS-a, hepatitisa i malarije zajedno, naglašava on, broj je umrlih od tuberkuloze je na fonu onoga koliko umre, kako kaže, od posljedica antimikrobne rezistencije.
- Procjena broja oboljelih u svijetu je preko 10 miliona, a detektovanih je oko 8,2 miliona. Vidite koliki je taj zjap. Pitanje dijagnostike može da bude jedan od uzroka zbog čega se tuberkuloza kasno otkriva, to jest imamo taj zjap od 2 miliona, i pitanje gdje se ti ljudi nalaze i kolika je smrtnost među njima. Broj inficiranih od tuberkuloze je znatno veći, i kad poredimo sa HIV-om pozitivnih, kojih je u svijetu nekih 40, 50 miliona, međutim populacija koja je inficirana bacilima tuberkuloze je mnogo veća, procjena SZO je da je 2 milijarde ljudi inficirano. U apsolutnim brojkama imamo i znatno veći broj umrlih, u odnosu HIV. Da je zaista tuberkuloza zaista smrtonosna bolest možemo da uporedimo sa brojem procijenjenih oboljelih , to je nekih 10, 5 miliona i broj umrlih, a to je 1,5 miliona, što ćemo reći da je nekih 15 posto oboljelih umrlo. A vidimo sa covid-om i sa gripom, tu je procenat smrtnosti 1,5 posto. Zaista smrtonosna bolest - naglasio je Lučić.
Najveći broj smrtnosti od tuberkuloze se odnosi na komorbiditete, podsjeća Lučić, jer je na globalnom nivou to najčešća oportunistička infekcija kod oboljelih od AIDS-a, dodaje doktor, a drugi važan komorbiditet je multirezistencija, a treći, ističe doktor, je malnutricija (neuhranjenost) koja zahvata ogroman broj slučajeva u Africi.
Uzročnik tuberkuloze je Mycobacterium tuberculosis je striktni patogen, naglašava doktor, a to de facto nije, kako kaže, oportunistička infekcija.
- Kod osoba koje imaju poremećen imunitet računamo je kao oportunističku infekciju, jer oni imaju dodatnu predispoziciju da razviju tuberkulozu. Znači, u tom slučaju možemo da je smatramo nekom vrstom oportunističke infekcije. Važno je reći da je to jedan štetni patogen, da u suštini najveći broj oboljelih od tuberkuloze nema neke komorbiditete. Polovina oboljelih pacijenata su mlade osobe koje su potpuno zdrave i slično - zaključio je Lučić. 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvffbrJX45OQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

1084x550

Lučić: Tuberkuloza je u top 10 vodećih ubica u svijetu

Sud mrcvari intelektualce koji su se pobunili tokom dodjele Trinaestojulske nagrade, ne bi li ih zaplašio i naveo da odustanu od kritika, a sutkinja Dragović je imala i dovoljno vremena i saznanja da odbaci prijavu i time pokaže da nije sklona političkom pritisku — rekao je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E član Bošnjačkog demokratskog pokreta, dr Bejto Šahmanović.
U Sudu za prekršaje održana su dva ročišta protiv dr Bejta Šahmanovića, člana Bošnjačkog demokratskog pokreta, i penzionerke Ljiljane Vujošević, po prijavi policije zbog događaja na protestu prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, negatoru Crne Gore i, kako je ocijenjeno, piscu bez knjige za koju je dobio priznanje. Njih dvoje su se prvi našli pred sudom od ukupno 35 osoba protiv kojih je policija podnijela prekršajne prijave.
Šahmanović navodi da se pred sudom našao po prijavi policije, na osnovu člana 12 Zakona o javnom redu i miru, zajedno sa još 34 građanina, te da je, kako kaže, počastvovan jer je riječ o grupi ljudi koju čine ljekari, arhitekte, režiseri i profesori.
— Igrom slučaja desilo se da budem prvi među procesuiranima. Ugođaj uopšte nije prijatan, jer ja za 35 godina imam jednu saobraćajnu prijavu i smatram se normalnim građaninom koji poštuje zakone ove države. Nije prijatno nalaziti se u hodniku suda i čekati suđenje — kazao je Šahmanović.
On tvrdi da se policajci — svjedoci nijesu pojavili na pretresu, izbjegavajući suočavanje sa optuženima, sa namjerom, kako smatra, da se čitav proces što više odugovlači.
Podsjetio je da dolazi iz porodice u kojoj je majka diplomirani pravnik, otac kardiolog, sestra specijalista interne medicine, brat na specijalizaciji interne medicine, dok je i sam, kako je naveo, na specijalizaciji iz radiologije.
— Na osnovu porodične reputacije jasno vam je o kakvom se „kriminalcu“ radi, a uzimajući u obzir i biografije ostalih ljudi protiv kojih se vodi ovaj postupak, mogu slobodno reći da je ovo najškolovanija organizovana kriminalna grupa — zaključio je Šahmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmVOcl07nIUs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šahmanović: Ja sam normalan građanin koji poštuje zakone ove države

Na dopler krvnih sudova u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) u Podgorici pacijenti čekaju pola godine, što potvrđuje i uput izabranog doktora za ovu dijagnostiku u Centru za radiološku dijagnostiku u ovoj zdravstvenoj ustanovi, piše Dan.&nbsp;
- Usred zime, preglede zakazuju za ljeto. Znači da treba da čekate da se promijene tri godišnja doba dok dođete do specijaliste - kaže pacijent.
Na sajtu KCCG ne mogu se pronaći liste čekanja za ultrazvučna i druga snimanja u Centru za radiološku dijagnostiku.

U KCCG pola godine se čeka na dopler krvnih sudova

Poslanici Skupštine raspravljaće na vanrednoj sjednici u ponedjeljak o izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje je predložio Pokret Evropa sad, a kojima se garantuje neradna nedjelja.
Par dana nakon ove inicijative, stigao je prijedlog i od predsjednika Jakova Milatovića koji je podnio Skupštini prijedlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, javlja TVCG.
O ovom prijedlogu Milatovića raspravljaće skupštinski Ustavni odbor na sjednici koja još uvijek nije zakazana, prenosi portal RTCG.

Poslanici u ponedjeljak o neradnoj nedjelji

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je danas u Briselu da Arktik postaje sve važniji za zajedničku bezbjednost i da NATO treba kolektivno da preuzme veću odgovornost za sigurnost arktičkog regiona.
Evo teksta sa crticama (crtama) umjesto navodnika u upravnom govoru, u skladu s novinarskom praksom:
Rute je na konferenciji za novinare u Briselu rekao da članice NATO-a redovno sprovode vježbe na Arktiku, ističući da se time obezbjeđuje spremnost za borbu i djelovanje u svim uslovima.
— Suočeni sa pojačanim vojnim aktivnostima Rusije i rastućim interesovanjem Kine za daleki sjever, ključno je da uradimo više i zato smo pokrenuli misiju Arktička straža — kazao je Rute.
Dodao je da misija pokazuje posvećenost NATO-a obezbjeđivanju bezbjednosti Arktika i svih saveznika, te da joj je cilj sinhronizacija napora radi veće efikasnosti, kao i procjena potencijalnih izazova i bezbjednosnih praznina kako bi se one prevazišle.
— Ono što je zaista novo u vezi s tim jeste da ćemo po prvi put sve što radimo na Arktiku objediniti pod jednom komandom — rekao je generalni sekretar NATO-a uoči sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane članica Alijanse.
Ranije danas saopšteno je da NATO pokreće misiju Arktička straža, nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp prošle godine prijetio zauzimanjem te danske autonomne pokrajine, što je izazvalo tenzije među članicama vojnog saveza.
Rute je kazao da će na sjutrašnjem sastanku od ministara čuti kako saveznici sprovode odluke donesene na samitu u Hagu prošle godine, koje se odnose na povećanje izdvajanja za odbranu na pet odsto bruto društvenog proizvoda i jačanje odbrambene industrije.
Istakao je da je neophodna odbrambena industrija koja može brzo da odgovori na potrebe zemalja NATO-a, što podrazumijeva veću proizvodnju, snažniji lanac snabdijevanja i usvajanje novih tehnologija.
— Da bi Evropa ostala bezbjedna, potrebna nam je bliska transatlantska saradnja, ali i povećanje investicija i preuzimanje veće odgovornosti — rekao je Rute.
Prema nedavno postignutom dogovoru o novoj raspodjeli rukovodećih dužnosti u strukturama Alijanse, Ujedinjeno Kraljevstvo će preuzeti Komandu združenih savezničkih snaga Norfolk (JFC Norfolk) u Virdžiniji, a Italija Komandu združenih snaga u Napulju, koje su trenutno obje pod komandom SAD.
Takođe, na čelu Komande združenih savezničkih snaga u holandskom Brunssumu, po sistemu rotacije, smjenjivaće se Njemačka i Poljska.
Podrška Ukrajini biće jedna od glavnih tema sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane, kao i neformalnog sastanka NATO–Ukrajina, na kojem će učestvovati ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ukrajina, kazao je Rute, ne može sama obezbijediti mir, zbog čega je podrška saveznika od ključnog značaja.
— Predsjednik Putin pokušava da slomi narod Ukrajine, nadajući se da će oslabiti njihovu odlučnost. Ali Ukrajina i ukrajinski narod su više puta pokazali da se neće slomiti — poručio je Rute.
Govoreći o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Rute je rekao da je u posljednjih šest mjeseci ostvaren veliki napredak i da postoje različiti elementi bezbjednosnih garancija, ali da je prethodno neophodno postići mirovni sporazum.
— Pitanje je da li su Rusi spremni da igraju po pravilima kako bismo mogli da okončamo ovaj rat tako da nikada više ne pokušaju da napadnu Ukrajinu — rekao je Rute.
Na pitanje novinara da li SAD šalju neku poruku NATO-u time što će na sjutrašnjem sastanku, umjesto ministra odbrane Pita Hegseta, učestvovati podsekretar Elbridž Kolbi, Rute je odgovorio da to ne znači ništa kada je riječ o angažmanu SAD u savezu, navodeći da je Kolbi veoma važan čovjek i da postoje vrlo intenzivne diskusije između NATO-a i Vašingtona.

Tag: tuberkoloza

SZO: Zamrzavanje pomoći SAD ugrožava milione oboljelih od tuberkuloze

Dva pritvorenika imaju šugu, jedan transportovan u Brezovik zbog sumnje na tuberkulozu

Lučić: Tuberkuloza je u top 10 vodećih ubica u svijetu

Šahmanović: Ja sam normalan građanin koji poštuje zakone ove države

U KCCG pola godine se čeka na dopler krvnih sudova

Poslanici u ponedjeljak o neradnoj nedjelji

Rute: Arktik sve važniji za kolektivnu bezbjednost, NATO mora da uradi više

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO