Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača, doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović, upozorio je da se crnogorsko tržište i dalje nalazi u sivoj zoni između formalnog usklađivanja propisa i stvarne zaštite građana.
– Dok Evropska unija svakodnevno povlači opasne proizvode – od kozmetike do automobila – crnogorsko tržište ostaje bez stvarnog mehanizma zaštite potrošača – kazao je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.
On je istakao da je posebno alarmantna situacija u sektoru automobila.
– Stotine hiljada automobila se povlači u EU zbog kritičnih bezbjednosnih problema, dok crnogorski vlasnici istih modela ne dobijaju nijedno upozorenje – naglasio je Rabrenović.
<h3>Safety Gate – ključni mehanizam koji se ne koristi</h3>
Sistem Safety Gate, ranije poznat kao RAPEX, predstavlja jedan od ključnih mehanizama zaštite zdravlja i bezbjednosti potrošača u Evropskoj uniji. Iako ne postoje zvanični podaci da se konkretni proizvodi sa ove liste nalaze na crnogorskom tržištu, Rabrenović podvlači da je riječ o robi široke potrošnje.
– Masovni uvoz iz zemalja poput Kine i Turske otvara ozbiljno pitanje koliko je crnogorsko tržište zaista zaštićeno od proizvoda koje je EU već proglasila opasnim – rekao je on.
Prema njegovim riječima, u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji ova tema prevazilazi informativni karakter.
– Ovo je pitanje sistemske spremnosti države da štiti potrošače u skladu sa evropskim standardima – istakao je Rabrenović.
<h3>Od šampona do airbaga: raskorak koji košta</h3>
Na osnovu uvida u Safety Gate bazu i realne tržišne tokove u Crnoj Gori, identifikovane su četiri kategorije proizvoda kod kojih je najizraženiji raskorak između evropskih zabrana i domaće prakse.
<h3>Kozmetički proizvodi: tihi hemijski rizik</h3>
Kozmetički proizvod RED ONE Hair Wax iz Turske povučen je sa evropskog tržišta jer sadrži butylphenyl methylpropional (Lilial), supstancu zabranjenu od marta 2022. godine zbog dokazanog štetnog uticaja na reproduktivno zdravlje.
Rabrenović je kazao da je Crna Gora formalno uskladila zakonodavstvo sa EU Uredbom o kozmetičkim proizvodima (1223/2009), ali da je praksa daleko od zadovoljavajuće.
– Kontrola se često svodi na provjeru deklaracije, bez detaljne laboratorijske analize sastava – objasnio je on.
Dodao je da su proizvodi iz Turske široko dostupni, cjenovno pristupačni i da često ulaze na tržište bez dubinske kontrole.
– Posljedica je dugotrajna izloženost zabranjenim supstancama bez ikakvog upozorenja, naročito kod mladih i reproduktivno aktivne populacije – upozorio je Rabrenović.
<h3>Igračke: direktna prijetnja zdravlju djece</h3>
Igračka za kupanje Sedola iz Kine zabranjena je u EU jer sadrži ftalate (DEHP) iznad dozvoljenih granica, supstance koje mogu izazvati razvojne i reproduktivne poremećaje kod djece.
Rabrenović je naglasio da crnogorsko tržište igračaka u velikoj mjeri zavisi od jeftinog uvoza.
– Inspekcijski nadzor se često oslanja na dokumentaciju uvoznika, umjesto na obavezno laboratorijsko testiranje – rekao je on.
Iako standardi EN 71 formalno važe, kako je kazao, njihova primjena nije sistemska.
– Najranjivija kategorija – djeca – izložena je hemijskim i mehaničkim rizicima bez znanja roditelja – istakao je Rabrenović.
<h3>Mali električni uređaji: rizik od požara i strujnog udara</h3>
Generički LED punjači i grijalice iz Kine povlače se sa tržišta EU zbog neusklađenosti sa standardima električne bezbjednosti (EN 60950/EN 62368), nedovoljne izolacije i rizika od pregrijavanja.
– U Crnoj Gori se CE oznaka često koristi bez stvarne provjere, a ne postoji obavezno nezavisno testiranje prije puštanja proizvoda u promet – kazao je Rabrenović.
On je naveo da se ovi uređaji masovno prodaju na pijacama, u manjim prodavnicama i putem sive ekonomije.
– Posljedica je povećan rizik od požara, materijalne štete i teških tjelesnih povreda – upozorio je.
<h3>Skupo ćutanje</h3>
Prema riječima Rabrenovića, najteži i najopasniji slučaj ostaje gotovo potpuno nevidljiv crnogorskoj javnosti.
– Dok EU sistem Safety Gate svakodnevno objavljuje opozive vozila zbog kritičnih bezbjednosnih problema, crnogorski vlasnici istih automobila ostaju u potpunom mraku – rekao je on.
Mercedes-Benz povlači serije vozila iz perioda 2022–2024. godine zbog defekata u airbag sistemu koji mogu spriječiti aktivaciju u sudaru, kao i problema sa kočionim sistemom. Opozivi obuhvataju modele C, E i GLE klase.
BMW opoziva modele iz perioda 2021–2023. godine zbog kritičnih grešaka u softverskom sistemu koji kontroliše elektronsku stabilnost vozila (ESC) i problema sa elektro-komponentama koje mogu izazvati požar tokom vožnje.
Volkswagen grupacija (Audi, VW, Škoda) povlači vozila proizvedena od 2020. do 2024. godine zbog defekata na gorivnom sistemu koji mogu dovesti do curenja benzina i eksplozije, kao i problema sa automatskim kočenjem u hitnim situacijama.
Hyundai i Kia opozivaju serije iz perioda 2019–2023. godine zbog ozbiljnih problema sa motorom koji mogu dovesti do naglog gašenja tokom vožnje, kao i defekata u ABS sistemu.
Ford povlači različite modele iz perioda 2018–2023. godine zbog problema sa vezama upravljačkog sistema i rizika od požara usljed kratkog spoja u elektro-instalacijama.
Razlozi za opozive, kako je pojasnio Rabrenović, najčešće uključuju defekte airbag sistema, probleme sa kočionim sistemom, rizik od požara, greške u softveru bezbjednosnih sistema i strukturne defekte šasije.
<h3>Pitanje koje niko ne postavlja</h3>
Rabrenović postavlja niz pitanja na koja, kako kaže, nema odgovora.
– Da li su distributeri automobilskih brendova u Crnoj Gori ikada kontaktirali vlasnike vozila obuhvaćenih EU opozivima? Da li su mediji obavijestili javnost o serijama koje se povlače? – upitao je on.
Pretragom medijskih arhiva i javnih komunikacija ovlašćenih servisera u Crnoj Gori, kako navodi, ne postoji nijedan zabilježen slučaj javnog poziva vlasnicima da dovedu vozila na besplatnu intervenciju zbog bezbjednosnih problema.
– Vozilo kupljeno u Crnoj Gori prije dvije ili tri godine može imati kritični bezbjednosni defekt poznat proizvođaču i EU institucijama, a vlasnik nema pojma da vozi potencijalno opasno vozilo – upozorio je Rabrenović.
Dodao je da distributeri ne preuzimaju obavezu informisanja, da ne postoji sistem praćenja i obavještavanja, te da u slučaju nesreće ili požara vlasnik snosi punu odgovornost, iako je defekt fabričke prirode.
– Ako je jedan Mercedes ili BMW zvanično opozvan u Njemačkoj zbog problema sa airbagom, zašto isti automobil u Crnoj Gori, sa istim serijskim brojem, nastavlja da se vozi bez ikakvog upozorenja? – upitao je Rabrenović.
<h3>Lažna sigurnost: slučaj detektora dima</h3>
Generički detektor dima iz Kine zabranjen je u EU jer ne reaguje na dim u propisanom vremenskom okviru, što predstavlja neusklađenost sa standardom EN 14604.
– Neispravan detektor dima ne predstavlja samo tehnički nedostatak, već stvara lažan osjećaj sigurnosti – kazao je Rabrenović.
U slučaju požara, upozorio je, posljedice mogu biti fatalne.
<h3>Dva sistema, dva standarda</h3>
Rabrenović ističe da ključni problem nije u zakonima, već u njihovoj primjeni.
EU sistem, kako navodi, podrazumijeva obavezno laboratorijsko testiranje prije puštanja proizvoda u promet, aktivno tržišno praćenje i nenajavljena uzorkovanja, brzo povlačenje proizvoda u roku od 24 do 48 sati od identifikacije rizika, visoke kazne za uvoznike i distributere, obaveznu notifikaciju vlasnika vozila u roku od 30 dana i javno dostupnu bazu opoziva.
Nasuprot tome, crnogorska praksa se, prema njegovim riječima, svodi na kontrolu dokumentacije umjesto stvarnog proizvoda, ograničene laboratorijske kapacitete, spor ili nepostojeći mehanizam povlačenja, slabu koordinaciju sa EU upozorenjima, potpuno odsustvo sistema obavještavanja vlasnika vozila i distributere koji funkcionišu kao samoregulatorna zona.
<h3>Pitanja za nadležne institucije</h3>
Rabrenović je postavio i konkretna pitanja nadležnim institucijama.
– Da li nadležne inspekcije i službe prate Safety Gate bazu i preduzimaju korake? Da li postoji evidencija vozila na crnogorskom tržištu obuhvaćenih EU opozivima? Koje su obaveze distributera automobila prema vlasnicima u slučaju opoziva? Da li postoji plan uvođenja funkcionalnog sistema obavještavanja potrošača? – naveo je on.
<h3>Test ozbiljnosti države</h3>
Na kraju, Rabrenović je poručio da liste upozorenja EU nijesu samo informativni bilten.
– One su alat za procjenu spremnosti Crne Gore da zaštiti svoje građane – kazao je.
Svaki proizvod koji je u EU proglašen opasnim, a potencijalno dostupan na domaćem tržištu, prema njegovim riječima, predstavlja direktan rizik po zdravlje, imovinu i povjerenje u institucije.
– Posebno alarmantna je situacija sa automobilima – najskupljom robom koju većina građana ikada kupi, a istovremeno proizvodom koji direktno utiče na bezbjednost života – istakao je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.
On je upozorio da odsustvo reakcije distributera i institucija na EU opozive nije samo propust.
– To je sistemski rizik koji se manifestuje svaki dan na crnogorskim putevima – zaključio je.
Ako Crna Gora želi da se pozicionira kao funkcionalna država u procesu evropskih integracija, praćenje Safety Gate sistema mora postati operativna obaveza inspekcija, a ne puka preporuka.
U suprotnom, cijenu razlike između – dozvoljeno – i – bezbjedno – plaćaju potrošači.
Rabrenović napominje da su svi navedeni primjeri zabranjenih proizvoda preuzeti iz stvarnih podataka Safety Gate sistema EU. Dostupnost ovih proizvoda na crnogorskom tržištu nije empirijski potvrđena, ali je realna na osnovu poznatih uvoznih tokova i slabosti kontrolnog sistema.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Rabrenović upozorava: Dok Evropa opoziva proizvode, crnogorski potrošači su nezaštićeni – rizici po zdravlje

&nbsp;Pristup jedinstvenom tržištu Evropske unije (EU) mijenja život građana Zapadnog Balkana i jača perspektivu cijele Evrope, kazao je premijer Milojko Spajić nakon samita lidera regiona u Tirani.
On je rekao da je vrijeme da Zapadni Balkan “ugrabi svoju ulaznicu za evropsku budućnost”.
- Pristup jedinstvenom tržištu EU mijenja život građana ovog regiona i jača njegovu, ali i stabilnost i perspektivu cijele Evrope. Na Samitu u Tirani istakli smo da Crna Gora s ponosom predvodi proces proširenja Unije, na koji se čeka više od deceniju - napisao je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).&nbsp;
Kako je istakao, brže granice, Roming kao kod kuće, jednostavnija i jeftinija plaćanja za građane i biznis, veća digitalna dostupnost, benefiti su integracije i prilika za sve.
- Sa partnerima iz regiona i EU uspostavljamo nove instrumente povezanosti poput AI fabrika i Autoputa jedinstvenog tržišta, koji će našim kompanijama otvoriti evropske lance vrijednosti i privući investicije. Zajednički cilj - brži put ka punopravnom članstvu u EU - rekao je Spajić.

Portal ETV

610x380

500x500

Spajić: Pristup jedinstvenom tržištu EU mijenja život građana regiona

U Njemačkoj je prošle godine zatvoreno 196 hiljada firmi, 16 odsto više nego 2023.
- To je najviše od 2011. godine i svjetske finansijske krize - saopštili su iz agencije Creditreform i ekonomskog instituta ZEW.
Predstavnik Creditreforma, Patrik-Ludvig Hanč, kazao je da je broj firmi koje trajno zatvaraju vrata u svim sektorima privrede alarmantan, prenosi B92.
On je dodao da u industriji domaće firme trpe visoke troškove energije u proizvodnji i sve snažniju konkurenciju iz inostranstva.
U sektoru energetski intenzivne proizvodnje, broj propalih firmi je porastao 26 odsto na 1,05 hiljada. Slično je u IT sektoru, razvoju, ekološkoj tehnologiji i dijagnostici.
Sandra Gočalk iz ZEW-a je naglasila da bi ti sektori trebalo da rastu, jer su orijentisani ka budućnosti. Takva preduzeća trpe i žestok deficit kvalifikovane radne snage.
- Zbog nedovoljno radnika, firme ne prihvataju dovoljno narudžbina i postaju ekonomski neodržive - rekla je Gočalk.
Mnogo zatvorenih firmi poslovalo je i u sektorima farmaceutike i hemije. Većinu čine mala preduzeća, ali posljednjih godina učestalo propadaju i veće.
Izveštaj pokazuje da nijesu sve zatvorene firme bankrotirale, nego da vlasnici uoči penzije često ne uspijevaju da pronađu nekoga da preuzme posao.
Gašene su i profitabilne firme, čija je uprava ocijenila da nema dugoročne perspektive.

1250x600

1084x550

U Njemačkoj lani zatvoreno 196 hiljada firmi

Tržišni inspektori će tokom predstojećeg Praznika rada kontrolisati poštovanje odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje se odnose na zabranu trgovine, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Neradni dani povodom Praznika rada biće četvrtak i petak.
- Podsjećamo sve privredne subjekte koji se bave trgovinom na veliko i malo, da su dužni da se pridržavaju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika - navodi se u saopštenju.
Izuzetno od toga, nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, trgovina na veliko i malo može se, između ostalog, obavljati u apotekama, specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hleba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru njih, pijacama.
Iz Ministarstva su apelovali na sve privredne subjekte da poštuju predmetnu obavezu, kako tržišni inspektori ne bi preduzeli propisane upravne mjere i radnje i izrekli novčane kazne.
- Pozivamo privredne subjekte da poštovanjem propisane obaveze daju svoj doprinos potpunoj primjeni zakona - naveli su iz Ministarstva.
Na sajtu Ministarstva nalaze se brojevi telefona, putem kojih je moguće prijaviti nepravilnosti.

Pojačan nadzor tržišnih inspektora tokom Praznika rada

Ja mislim da bi samo tržište dovelo do povećanja zarada i da bismo imali približno sličan iznos zarada, kakav imamo danas, da nije bilo takve odluke o administrativnom povećanju zarada - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istraživač na Institutu za strateške studije i projekcije doc. dr Vojin Golubović.
Po izvještaju Evropske komisije može se vidjeti, kaže Golubović, da forsiraju uspostavljanje funkcionalne tržišne ekonomije, a ta otvorena tržišna ekonomija je ideal kojem se, kako kaže, teži.
Zbog prevelike želje Vlade da se miješa u ekonomiju, objašnjava Golubović, crnogorska ekonomija, koja je tržišna, više podsjeća, dodaje on, na jednu centralno plansku ekonomiju, odnosno, ističe on, komandnu ekonomiju.
- To se uglavnom svodi na retorički nivo. U praksi je to malo drugačije. U praksi ono što možemo vidjeti, i to nije karakteristično samo za ovu Vladu, nego za brojne prethodne vlade, imamo često jednu želju vlada da se na ovaj ili onaj način miješaju u takvi ekonomiju, ali to je posebno, čini mi se, karakteristično za ovu Vladu - rekao je Golubović.
U posljednje nekolike godine povećana su zaposlenja u administraciji, podsjeća, a ona nije produktivni dio ekonomije, i to su ona radna mjesta, navodi on, koja ne doprinose povećanju produktivnosti ili smanjuju produktivnost.
Povećanje zarada nije bilo tržišno usklađivanje zarada, podsjeća Golubović, to je bila čisto administrativna odluka, i to ne na osnovu povećanja produktivnost, ističe on, nego od presipanja dijela novca od doprinosa za zdravstvo na zarade, pritom ne vodeći računa kakve, kako kaže, dugoročne posljedice to može imati.
- Ja mislim da bi samo tržište dovelo do povećanja zarada i da bismo imali približno sličan iznos zarada, kakav imamo danas, da nije bilo takve odluke. Privrednici, kad imate takvu inflaciju, imaju veće cijene svojih proizvoda, neko te proizvoda mora da kupi,oni moraju obezbjediti potražnju za takve proizvode. Odnos ponude i potražnje na tržištu rada bi doveo neminovno, po mom mišljenju i do povećanja nivoa zarada - istakao je Golubović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXqVaOzWh2Wg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Tržište bi samo dovelo do povećanja zarada i da nije bilo administrativne odluke aktuelne Vlade

Godinu dana nakon što je Donald Tramp po drugi put položio zakletvu, jasno je da je njegov drugi mandat znatno uzdrmao i američku politiku i globalni poredak. Kako je ranije upozorio The Economist, Tramp je napao međunarodni sistem zasnovan na pravilima, narušio savezništva i uveo duboke podjele unutar same Amerike, sukobljavajući se s Kongresom, sudovima, medijima, univerzitetima i državnom administracijom.
Rastuće nezadovoljstvo vidi se i u anketama. Trampov neto rejting pao je sa +2 na –19, što je njegov najniži rezultat u ovom mandatu. Dok je na početku mandata 37 odsto Amerikanaca smatralo da zemlja ide u dobrom pravcu, sada to misli samo 31 odsto, dok 61 odsto vjeruje da SAD idu pogrešnim putem.
Posebno loše ocjene Tramp dobija za ekonomska pitanja i inflaciju – rejting njegove politike u toj oblasti pao je sa +6 na –27. Iako je ilegalna imigracija smanjena u odnosu na period administracije Džoa Bajdena, podrška Trampovoj imigracionoj politici takođe opada.
Analiza The Economista, zasnovana na podacima JutGova, pokazuje da je nezadovoljstvo Trampom prisutno čak i u saveznim državama koje su glasale za njega 2024. godine, što predstavlja upozorenje za republikance pred predstojeće međuizbore. Najveću podršku Tramp i dalje ima među bijelim i muškim biračima, dok su mlađi, pripadnici manjina i visokoobrazovani građani među njegovim najžešćim kritičarima. Zanimljivo je i da su penzioneri, tradicionalno pouzdana republikanska baza, sve manje entuzijastični.
Dok republikance najviše brinu imigracija, porezi i državna potrošnja, demokrate su fokusirane na zdravstvo i klimatske promjene – razlike koje dodatno produbljuju političke podjele u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pad popularnosti Donalda Trampa: Čak 61 odsto Amerikanaca vjeruje da SAD idu u pogrešnom pravcu

Evropski parlament odlučio je da zamrzne proces ratifikacije trgovinskog sporazuma između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, kao odgovor na najnovije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa, potvrdile su danas glavne političke grupacije u EP.
Ovu mjeru podržali su socijaldemokrate (SD) i poslanici Evropske narodne partije (EPP), dok je ona izazvala podjele među evropskim nacionalističkim strankama.
Predsjednica poslaničke grupe SD Iratkse Garsija Peres izjavila je novinarima da među političkim grupama postoji "većinski dogovor" da se zamrzne trgovinski sporazum koji su EU i SAD postigli prošle godine, piše Figaro.
Najveća politička grupa u EP, EPP, takođe je potvrdila obustavu daljih razgovora o tom sporazumu.
Predsjednik poslaničke grupe EPP Manfred Veber ocijenio je da je sprečavanje bescarinskog pristupa američkih kompanija evropskom tržištu "veoma snažan alat".
Predsjednica centrističke grupe Obnovimo Evropu (Renew) Valeri Aje istakla je da je riječ o "izuzetno moćnoj poluzi", navodeći da ne vjeruje da bi američke kompanije bile spremne da se odreknu evropskog tržišta.
S druge strane, dio nacionalističke desnice usprotivio se zamrzavanju sporazuma. Kopredsjednik grupe Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) Nikola Prokaćini ocijenio je da je takva odluka "greška".
Suprotan stav ima grupa Patriote, na čijem je čelu francuski europoslanik Žordan Bardela, koja podržava "suspenziju" sporazuma. Bardela je poručio da je u odnosima sa SAD sada na snazi "odnos snaga". Dogovor, postignut tokom ljeta, predviđa carine od 15 odsto na izvoz iz EU u SAD, dok bi američki izvoz u EU bio oslobođen carina.

Odluka EP: Poslije Trampovih prijetnji zamrznut trgovinski sporazum EU-SAD

,,Dana 01.12. 2020. godine korisnik DN3GOV (Petar Lazović) i korisnik 5S7GLO (Ljubo Milović) razgovarali su o potencijalnom poslu u vezi krijumčarenja kokaina iz Ekvadora u Evropu...” Ovo je tek djelić iz obimnih informacija o švercu kokaina, koju je Europol slao na adresu Specijalnog policijskog odjeljenja i Specijalnog državnog tužilaštvau Crnoj Gori krajem 2021. i polovinom 2022. godine, ali i kasnije. &nbsp; U više navrata, po zamolnici iz Podgorice, francuski Europol je slao obimne, klasifikovane, obavještajne podatke kolegama iz Crne Gore. Od kako je 29. aprila 2022. godine imenovan za šefa Specijalnog policijskog odjeljenja, Predrag Šuković je jedina adresa u Crnoj Gori na koje stiže povjerljivi materijal iz Francuske. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190112_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260120190112_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af" data-rendition-name="original" width="810" height="540" loading="lazy" alt="CENTAR ZA ISPORUKE KA EVROPI: Luka Gvajakil"> <figcaption>CENTAR ZA ISPORUKE KA EVROPI: Luka Gvajakil(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ISTINE I LAŽI O ŠVERCU IZ EKVADORA &nbsp; Priča o krijumčarenju narkotika iz Južne Amerike, posebno Ekvadora i Kolumbije, nije nova priča. Prema podacima američke agencije za borbu protiv krijumčarenja DEA, zapljena kokaina u Zapadnoj i Centralnoj Evropi dostigla je rekordnih 315 tona 2021. godine, a pretpostavlja se da – i nakon brojnih međunarodnih policijskih akcija – krijumčarenje narkotika prema Evropi nije smanjeno, naprotiv. &nbsp; U dosadašnjoj praksi stranih agencija za borbu protiv transnacionalnog krijumčarenja droge, evkadorska luka Gvajakil je prepoznata kao jedan od važnih centara za šverc kokaina iz Južne Amerike. &nbsp; Iz objava ekvadorskih medija vidi se da je mnogima iz Evrope bio veoma interesantan Ekvador. Ne samo iz turističkih razloga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190116_44b413b54b38d02f32af2c99e1dab39a04661ba883205d91a8272268b2b4e971.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260120190116_44b413b54b38d02f32af2c99e1dab39a04661ba883205d91a8272268b2b4e971" data-rendition-name="original" width="1227" height="950" loading="lazy" alt="PRECIZNA EVIDENCIJA: Naslovnica lista Primicias"> <figcaption>PRECIZNA EVIDENCIJA: Naslovnica lista Primicias(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Između 2017. i 2021. godine, prema migracionim izvještajima, u Ekvador je ušao 721 Albanac, 1.053 Bjelorusa, 3.111 Grka i 192 Crnogorca. Procjenjuje se da 30 odsto njih dolazi zbog šverca droge, a nastanili su se u zatvorenim zonama luke Gvajakila – piše ekvadorski časopis ,,Primisias” (Primicias). &nbsp;&nbsp; Da je Ekvador značajna destinacija za krijumčarenje narkotika, prvenstveno kokaina, odavno je poznato brojnim evropskim policijama i tužilaštvima. &nbsp;&nbsp; Ali, jedino je do sada Specijalno državno tužilaštvo u Crnoj Gori povezalo Ekvador sa - švercovanjem cigareta. I to ne na osnovu izvještaja naših zapadnih partnera, već su optužni akti su sačinjeni uz očiglednu zloupotrebu izvještaja Europola!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190116_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260120190116_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e" data-rendition-name="original" width="3000" height="1943" loading="lazy" alt="STOJE IZA OPTUŽNICE: Trojac specijalnih tužilaca - Medojević, Vukotić i Janković"> <figcaption>STOJE IZA OPTUŽNICE: Trojac specijalnih tužilaca - Medojević, Vukotić i Janković(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  12 ,,POKRETNIH” REČENICA Novinarska ekipa Televizije E razotkrila je da se u optužnici SDT-a protiv Aleksandra Mijajlovića i još sedam optuženih, koju potpisuje specijalni tužilac Miroslav Turković, Skaj poruke koje je Europol dostavio u vezi krijumčarenja kokaina - upotrebljavaju se za dokazivanje šverca cigareta?! &nbsp; A te iste poruke koristi i tužilački trojac Ivan Medojević, Jovan Vukotić i Maja Janković u optužbama za šverc kokaina iz Ekvadora. &nbsp; Kako je to bilo moguće? &nbsp; Televizija E je pokušala da iz Specijalnog državnog tužilaštva dobije odgovor. &nbsp; -Da li je tužilaštvo upoznato sa činjenicom da su iste SKY poruke, koje je Europol dostavio državnim organima u vezi sa trgovinom kokainom, korišćene &nbsp;u istrage koje se odnose na šverc cigareta iz Ekvadora – pitala je novinarka Televizije E specijalnog tužioca, portparola Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190116_737afb5dd363b6bbb397d11cb7ec8769a8fa7b73c8b2e5a3c6a1818032e62eec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260120190116_737afb5dd363b6bbb397d11cb7ec8769a8fa7b73c8b2e5a3c6a1818032e62eec" data-rendition-name="original" width="900" height="582" loading="lazy" alt="DUGOTRAJNO, UPORNO ĆUTANJE: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović"> <figcaption>DUGOTRAJNO, UPORNO ĆUTANJE: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nije bilo odgovora iz SDT-a na čijem je čelu Vladimir Novović. Uprkos ćutanju, analiza tužilačkog materijala nedvosmisleno ukazuje: podmetanje 12 rečenica iz jedne istrage u sasvim drugi tužilački slučaj nije moglo da se desi greškom, niti je plod slučajnosti. &nbsp;&nbsp; MANIPULISANJE NADIMCIMA Nije to, međutim, jedina sumnja na zloupotrebu Skaj poruka. Upoređivanjem obavještajnog dokumenta Europola i optužnice za šverc cigareta i kokaina, novinarski tim Televizije E uočio je još jednu važnu izmjenu. &nbsp; Skaj šifru 5OIQOW iza koje se, kako Europol tvrdi, krije korisnik kriptovane komunikacije koji se služi nadimcima ,,Miki”, ,,Miki 1” i ,,Novi Miki”, Specijalno državno tužilaštvo – bez ikakvog dokaza i bez pozivanja na Europolov izvještaj – naprasno pripisuje podgoričkom biznismenu Aleksandru Mijajloviću. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190120_74abcc26187f39ace428679165f436f1def88a8d7c6ca896c29ea2546cbb1eb8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260120190120_74abcc26187f39ace428679165f436f1def88a8d7c6ca896c29ea2546cbb1eb8" data-rendition-name="original" width="2478" height="874" loading="lazy" alt='OBRAZLOŽENJE ZA ,,RIPLIJA": Izvod iz optužnice kojim se ,,objašnjava" porijeklo nadimka ,,Aco"'> <figcaption>OBRAZLOŽENJE ZA ,,RIPLIJA": Izvod iz optužnice kojim se ,,objašnjava" porijeklo nadimka ,,Aco"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Komunikacija između korisnika SKY Ecc naloga sa šifrom DN3GOV i korisnika naloga sa šifrom 5OIQOW, na logičan i razuman način dovodi do zaključka da je licu koje je na SKY Ecc aplikaciji za kriptovanu komunikaciju koristilo nalog sa šifrom &nbsp;5OIQOW - nadimak ,,Aco”. Pri tom, okrivljeni Aleksandar Mijajlović nije sporio ovu činjenicu pa je dajući podatke o sebi naveo da je ,,Aco” njegov nadimak – piše, između ostalog, u optužnom aktu za šverc cigareta. &nbsp; Objašnjenje specijalnog tužioca Turkovića u optužnici zaista djeluje kao prizemna konstrukcija da se zamaskira manipulacija. Jer, Europolov dokument ni u jednom dijelu ne pominje nadimak Aco, već samo nadimke ,,Miki”, ,,Miki 1” i ,,Novi Miki”! &nbsp;&nbsp; To navodi na sumnju da je iz Specijalnog policijskog odjeljenja ili Specijalnog državnog tužilaštva - zloupotrijebio Skaj poruke i prepravljao Obavještajni dokument Europola. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190120_6cf43b7c165c12a331a36c8c56b55e106a85eb774d9e405a93ff97dbacf4ca58.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260120190120_6cf43b7c165c12a331a36c8c56b55e106a85eb774d9e405a93ff97dbacf4ca58" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ĆUTANJE INSTITUCIJA: Zgrada u Podgorici u kojoj je Viši sud i Vrhovni sud Crne Gore"> <figcaption>ĆUTANJE INSTITUCIJA: Zgrada u Podgorici u kojoj je Viši sud i Vrhovni sud Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SLJEPILO NADLEŽNIH &nbsp; I sve je to prošlo mimo očiju sudija koje su, očito lakonski, potvrđivale optužnice. I sve to dešava nakon upozoravajućeg otkrića hrvatskog advokata Anta Nobila, koji je direktno optužio specijalnog tužioca Šoškića za zloupotrebu službenog položaja u slučaju optužnice protiv Milivoja Katnića, Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp; Zato se sada otvara niz pitanja. Da li će se nastaviti ćutanje glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića? Hoće li reagovati Tužilački savjet? Hoće li Viši sud ili Apelacioni pokrenuti pitanje bezrezervnog potvrđivanja optužnica? &nbsp; Mnogo pitanja za sada bez jednog odgovora. Novinarski tim Televizije E će i narednih dana u prilozima razotkrivati brojne nelogičnosti i manipulacije u optužnim aktima. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Kako su ,,Miki” i ,,Novi Miki” iz Europola postali ,,Aco” u optužnicama SDT-a?!

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
&nbsp;U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
&nbsp;Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Tag: trziste