Građani zapadnih zemalja sve su uvjereniji da se svijet kreće prema globalnom ratu, ali istovremeno pokazuju ograničenu spremnost na žrtvu kada treba platiti veće vojne izdatke. To su ključni nalazi ankete koja opisuje rastuću zabrinutost javnosti zbog rizika i cijene nove ere sukoba, piše Politico.
U svih pet anketiranih zemalja – Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj – velika većina ispitanika smatra da svijet postaje opasnije mjesto. Amerikanci, Kanađani, Francuzi i Britanci većinom vjeruju da je izbijanje Trećeg svjetskog rata u narednih pet godina vjerovatnije nego da nije. Ti nalazi će zasigurno uticati na rasprave među svjetskim liderima koji se danas okupljaju na godišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
Strah od Trećeg svjetskog rata raste
Udio birača koji predviđaju novi svjetski rat naglo je porastao u odnosu na mart 2025. godine, kada je agencija Public First posljednji put postavila to pitanje.&nbsp;
- Promjena u stavovima zapadne javnosti u manje od godinu odražava dramatičan zaokret prema nesigurnijem svijetu, u kojem se rat smatra vjerovatnim, a savezništva nestabilnim- rekao je Seb Rajd, voditelj istraživanja u agenciji Public First.
Trend je posebno izražen u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje 43 procenta ispitanika vjeruje da će novi svjetski rat „vjerovatno“ ili „vrlo vjerovatno“ izbiti do 2031. godine, što je porast u odnosu na 30 procenata zabilježenih u martu 2025.
Gotovo polovina Amerikanaca, njih 46 procenata, smatra da je novi svjetski rat „vjerovatan“ ili „vrlo vjerovatan“ u istom periodu, u odnosu na 38 procenata prošle godine. Među pet anketiranih zemalja jedino u Njemačkoj većina smatra da Treći svjetski rat u narednih pet godina ipak nije vjerovatan.
Trampov SAD kao prijetnja
Zabrinutost raste i zbog četvorogodišnjeg ruskog rata protiv Ukrajine, kojem se ne nazire kraj, kao i zbog vojnih akcija SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trampom u Iranu, Siriji, Venecueli i Africi. Rusija se u Evropi percipira kao najveća prijetnja miru. Zanimljivo je da Kanađani najveću opasnost po bezbjednost vide u Trampovoj Americi.
U Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu SAD je druga najveća prijetnja, a ispitanici ga navode znatno češće od Kine. U skladu s tim, najmanje jedna od tri osobe u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Kanadi vjeruje da je vjerovatna ili vrlo vjerovatna upotreba nuklearnog oružja u ratu u narednih pet godina.
Više za odbranu, ali ne na njihov račun
Iako većina birača u Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi smatra da njihova zemlja treba više da troši na odbranu, otpor raste kada se postavi pitanje načina finansiranja. Podrška većim izdvajanjima naglo pada kada se ispitanicima kaže da bi se to platilo rezovima u drugim uslugama, povećanjem javnog duga ili višim porezima.
Francuska i njemačka javnost ove godine manje su sklone da podrže veće odbrambene budžete uz takve kompromise nego prošle godine. Dok je 2025. godine 40 procenata Francuza i 37 procenata Nijemaca podržavalo veću potrošnju na odbranu uprkos kompromisima, ove godine ta podrška pala je na 28 procenata u Francuskoj i 24 procenta u Njemačkoj.
- Naša anketa pokazuje da rastuća zabrinutost zbog rata ne daje liderima odriješene ruke za veliku potrošnju na odbranu. Štaviše, birači su sada manje spremni na kompromise potrebne za jačanje vojne bezbjednosti. Evropski lideri su stoga u škripcu – ne mogu se osloniti na SAD, ne mogu to iskoristiti kao razlog za domaća ulaganja i pod većim su pritiskom da hitno riješe taj problem u svijetu u kojem se sukob čini bližim nego ikad- rekao je Rajd.
Sumnja u vojsku EU
Anketa je pokazala i značajan skepticizam prema ideji stalne vojske Evropske unije pod jedinstvenim zapovjedništvom, koju je pomenula Evropska komisija. Takav prijedlog podržava tek 22 procenta ispitanika u Njemačkoj i 17 procenata u Francuskoj.
S druge strane, obavezni vojni rok najpopularniji je upravo u Njemačkoj i Francuskoj, gdje tu ideju podržava približno polovina stanovništva. Istraživanje je sprovela agencija Public First od 6. do 9. februara na uzorku od 10.289 punoljetnih osoba putem interneta.
Anketirano je najmanje 2.000 ispitanika u SAD-u, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj. Rezultati za svaku zemlju ponderisani su kako bi bili reprezentativni prema starosti, polu i geografiji. Margina greške iznosi ±2 procentna poena za svaku zemlju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Politico: Zapad strahuje od Trećeg svjetskog rata

Treći svjetski rat je već počeo, izjavio je bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, navodeći da se sjevernokorejske trupe bore zajedno s ruskim snagama i da Rusi koriste oružje iranske proizvodnje za napad na njegovu naciju.&nbsp;
U intervjuu za Times of Malta Porošenko je rekao da bi ukrajinski partneri trebalo da se probude.&nbsp;
- Treći svjetski rat se već događa. Imamo sjevernokorejske vojnike na ukrajinskoj teritoriji. Imamo dronove iz Irana koji napadaju tačno ispred moje kuće. Imamo sjevernokorejske projektile koji napadaju energetsku infrastrukturu u Kijevu i topničke granate dostavljene Rusiji iz Sjeverne Koreje i Irana - rekao je on.
Upozoravajući da se sjevernokorejski vojnici šalju u Ukrajinu kako bi stekli borbeno iskustvo, bivši predsjednik Ukrajine rekao je da će se te trupe koristiti u jugoistočnoj Aziji za "ucjenjivanje svijeta".
Sjeverna Koreja uznemirila je međunarodnu zajednicu provokativnim postupcima posljednjih godina ispalivši svoju interkontinentalnu balističku raketu najvećeg dometa u oktobru i podstaknuvši strahove od ponovnog sukoba sa susjednom Južnom Korejom.
- Potreban nam je efikasan mehanizam kako bismo sankcije učinili efikasnima i zaustavili Iran i Sjevernu Koreju u isporuci ovog oružja. Time bi pobjeda bila znatno bliža, a Rusija bi bila znatno slabija - kaže on.
Bivši predsjednik Ukrajine je rekao da dok se njegova zemlja ne boji Vladimira Putina, ruski predsjednik "želi da uplaši naše partnere na Zapadu". To je, smatra, Putinu "prijeko potrebno" da postigne svoje ciljeve.
- Naprotiv, odsutnost straha daje nam priliku za pobjedu - rekao je Porošenko, koji je bio peti predsjednik Ukrajine od 2014. do 2019. godine.
- Putin se ne bori samo protiv Ukrajine, on se bori protiv Poljske, protiv baltičkih država i misli da se može boriti protiv Njemačke jer misli da je Drezden, gdje je služio kao oficir KGB-a, takođe zona ruskog interesa - dodaje on.
Naglašavajući da iako pobjeda Ukrajine ne znači smrt Putina ili "stavljanje ukrajinskih zastava na Kremlj", Porošenko je rekao da je cilj njegove zemlje spriječiti Rusiju da nastavi rat i da je Putinova upotreba ICBM-a pokazala da je uznemiren.
- Zašto je Putin imao tako nervoznu reakciju? Jer smo jednom raketom Storm Shadow uništili dva velika skladišta ruskih projektila - rekao je o prvoj ukrajinskoj upotrebi oružja britanske proizvodnje za gađanje ciljeva unutar Rusije.

Porošenko: Treći svjetski rat se već događa

Novi izvještaj The Wall Street Journal po prvi put detaljno opisuje šta se dogodilo kada su se ukrajinski operateri dronova suočili s konvencionalnim snagama NATO-a tokom vježbe Hedgehog 2025 u Estoniji. Rezultati su bili katastrofalni za savez.
Hedgehog 2025 (na estonskom Siil 2025) okupila je više od 16.000 vojnika iz 12 NATO zemalja u scenariju simulirane ruske invazije širom Estonije.
Mali tim od oko 10 ukrajinskih operatera dronova, koji su igrali ulogu protivničkih snaga, simulirano je uništio 17 oklopnih vozila i izveo 30 udara na druge ciljeve za otprilike pola dana. Dva NATO bataljona praktično su eliminisana.
Autorski tekst objavljen u WSJ oslanja se na svjedočenja učesnika vježbe i estonskih zvaničnika iz oblasti odbrane.
Vježba je simulirala ruski upad preko estonske granice duge 294 kilometra s Rusijom, što je pokrenulo puni odgovor NATO-a prema članu 5. Vježba je trajala od 5. do 23. maja 2025. i uključivala tešku opremu poput britanskih tenkova Challenger 2, jurišnih helikoptera Apache i raketne artiljerije HIMARS. Međutim, najteža oprema nije bila presudna.
U jednom scenariju, borbena grupa od nekoliko hiljada vojnika, uključujući britansku brigadu i estonsku diviziju, pokušala je izvesti napad. Vježbe poput Hedgehoga osmišljene su da testiraju slabosti i ova ih je razotkrila. Tokom napredovanja, snage nisu uzele u obzir kako su dronovi učinili moderno bojište potpuno transparentnim.
Jedan učesnik rekao je za WSJ da se NATO borbena grupa "samo kretala unaokolo, bez ikakvog maskiranja, parkirajući šatore i oklopna vozila". Ishod? "Sve je bilo uništeno".
Tokom vježbe, Ukrajinci su prvi put na estonskom tlu koristili svoj sistem upravljanja bojištem Delta. Delta prikuplja obavještajne podatke u realnom vremenu s dronova, satelita, senzora i ljudskih izvora, zatim koristi vještačku inteligenciju za analizu podataka, identifikaciju ciljeva i koordinaciju udara između komandi i jedinica. Lanac djelovanja je brz: uoči, podijeli, pogodi — sve u roku od nekoliko minuta.
Jedan tim od oko 10 ukrajinskih operatera, u ulozi protivnika, izveo je kontraudar na NATO snage i simulirano uništio 17 oklopnih vozila te izveo dodatnih 30 udara na druge ciljeve za svega pola dana.
Protivničke snage, prema riječima Ajvara Haniotija (Aivar Hanniotti), koji je tokom vježbe koordinirao bespilotne sisteme za Estonsku odbrambenu ligu, "bile su sposobne eliminisati dva bataljona u jednom danu", tako da "u smislu vježbe, oni nakon toga praktično više nisu bili sposobni za borbu".
— NATO strana nije uspjela ni doći do naših timova dronova — rekao je Haniotti za WSJ. Ukupni rezultati za NATO snage opisani su kao "užasni".
Haniotti je predvodio protivničku jedinicu od oko 100 pripadnika, uključujući Estonce i Ukrajince, koja je rasporedila više od 30 dronova protiv NATO trupa na prostoru manjem od 10 kvadratnih kilometara. To je otprilike upola manje zasićenje dronovima nego što ukrajinske snage trenutno trpe na frontu.
Čak i uz manji obim izviđanja nego u stvarnim borbenim uslovima, Haniotti je rekao:
— Nije bilo mogućnosti da se sakriju. Vrlo lako smo pronalazili vozila i mehanizovane jedinice i brzo ih neutralisali udarnim dronovima.
Estonija je već znala da je stara manevarska doktrina mrtva.
Izvještaj WSJ-a potvrđuje ono što je estonski javni servis ERR News prenosio tokom same vježbe. Rezervni major Sten Reiman (Sten Reimann), koji je organizovao učešće sistema Delta, rekao je da je ključna lekcija jasna:
— Stare manevarske taktike, kretanje u velikim dnevnim konvojima, više jednostavno nisu održive na modernom bojištu — naveo je.
Haniotti je tada za ERR izjavio da je bojište "vrvjelo dronovima".
— Toliki broj dronova u zraku tokom vježbe nikada prije nisam vidio. Informacije s dronova prenosile su se u roku od nekoliko minuta — kazao je.
Sigurnosni ekspert i rezervni oficir Ilmar Raag, koji je tokom vježbe bio uz jednu od ukrajinskih grupa dronova, objavio je nakon toga zabrinjavajuću analizu. Ukrajinski piloti dronova procijenili su da bi samo Estoniji u ratnim uslovima bilo potrebno približno 200.000 dronova mjesečno, na osnovu trenutne ukrajinske potrošnje.
Ukrajina je povećala proizvodnju dronova s 2,2 miliona jedinica u 2024. na 4,5 miliona u 2025. NATO saveznici nisu ni blizu takvog industrijskog kapaciteta.
Vježba je također otkrila jaz u obuci. Tokom jednog angažmana, jedan estonski FPV dron uspio je pogoditi neprijateljski tenk. Ukrajinci koji su posmatrali rekli su da je do tog trenutka već 8 do 10 dronova trebalo biti u napadu, jer jedan gotovo nikada nije dovoljan. To nije kritika pojedinačnih operatera, već sistemski problem koji zahtijeva više sredstava, više pilota i temeljno drugačiji pristup strukturi snaga.
Važno je napomenuti: američke trupe nisu učestvovale u vježbi Hedgehog 2025. Evropski odbrambeni zvaničnici odbili su spekulisati o razlozima njihovog izostanka. Taj izostanak sam po sebi šalje snažnu poruku.
Ovaj izvještaj predstavlja do sada najozbiljnije javno upozorenje o jazu u spremnosti NATO-a za ratovanje dronovima.
Suština je brutalno jednostavna: deset ljudi s dronovima i laptopom koji pokreće sistem Delta eliminisalo je za pola dana više borbene moći nego što bi većina NATO bataljona generisala u sedmici konvencionalnih operacija.
To nije problem tehnologije. To je problem doktrine. NATO i dalje trenira, kreće se i ratuje kao da je nebo prazno. Ukrajina je još prije tri godine pokazala da nije.

Katastrofa NATO-a na vježbi u Estoniji: Deset Ukrajinaca "uništilo" dva bataljona i dokazali smrt starih doktrina

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate, jer su dio evropskog kontinenta i zato su potencijalno dio Evropske unije, kao i da o tome postoji konsenzus. Merc je to kazao na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, odgovarajući na pitanje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na jednom od panela, o perspektivi proširenja.
Njemački kancelar je kazao da EU mora ponovo otvoriti strategiju kako da približi zemlje EU, rekavši da osjeća nelagodu zbog ophođenja prema aspirantima. Rekao je i da u sobi sjedi slon i da svi znaju ko je protiv toga, ali se to mora prevazići, aludirajući na Mađarsku, koja koči većinu dogovora EU po pitanju Ukrajine, a gdje će u aprilu biti parlamentarni izbori, koji mogu dovesti do smjene Orbana, prenosi<a href="https://rtcg.me/"> Portal RTCG</a>.
Predsjednik Jakov Milatović je kancelara pitao šta misli o dinamici pristupanja EU i da li vjeruje da je proširenje Unije dobro za konkurentnost Evrope na svjetskoj sceni.
Podsjetimo, Milatović je danas prisustvovao svečanom otvaranju Minhenske bezbjednosne konferencije, jednog od najuticajnijih globalnih foruma na kojem se oblikuju ključne politike bezbjednosti i definišu pravci buduće međunarodne saradnje.

Merc na pitanje Milatovića: Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je s delegacijom Senata Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koju su činili senatori Rodžer Viker, Džin Šahin, Džejms Hajs, Kris Marfi, Mark Keli i Ruben Galjego.
Bećirović je poručio da je politika Milorada Dodika šovinistička i nastavak njegove antidejtonske i neodgovorne politike.
On i njegovi najbliži saradnici i dalje predstavljaju faktore destabilizacije Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Umjesto da prestane s antidejtonskim djelovanjem, Dodik ponovo zagovara opasnu politiku koja ugrožava mir, stabilnost i državu Bosnu i Hercegovinu. Evidentno je da njegovi potezi krše i američki Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, usvojen krajem 2025. godine, te je neophodno adekvatnim mjerama zaustaviti njegovo destabilizujuće djelovanje.
Tokom sastanka razgovarano je o energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, s naglaskom na projekat Južne gasne interkonekcije. Bećirović je istakao da Južna gasna interkonekcija predstavlja jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata za Bosnu i Hercegovinu, jer omogućava diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom, jačanje energetske nezavisnosti države i smanjenje sigurnosnih rizika.
— Radi se o projektu od državnog i geopolitičkog značaja, koji direktno doprinosi stabilnosti Bosne i Hercegovine i jačanju njene otpornosti na vanjske pritiske — naglasio je Bećirović.
Član Predsjedništva BiH je posebno podvukao da je snažna i kontinuirana podrška SAD-a ključna za uspješnu realizaciju ovog projekta, te da Južna gasna interkonekcija predstavlja konkretan primjer strateške saradnje Bosne i Hercegovine i SAD-a u oblasti energetike, sigurnosti i ekonomskog razvoja.
Američki senatori su potvrdili da SAD podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te su istakli važnost jačanja energetske otpornosti i strateških infrastrukturnih projekata koji doprinose dugoročnoj stabilnosti države i regiona.

Bećirović razgovarao sa šestoro američkih senatora: Dodikova šovinistička politika ugrožava mir i stabilnost BiH

U ruskom napadu dronovima poginula je jedna osoba, a šest povrijeđeno u luci u Odeskoj regiji.
Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksij Kuleba napisao je na Telegramu da je Rusija pokrenula masovne napade na lučku i željezničku infrastrukturu.
- Oštećena je infrastruktura jednog poduzeća, skladišta gnojiva i vozila, uključujući teretne vagone - rekao je Kuleba, dodajući da je napad izazvao požar.
Kuleba nije imenovao luku koja je napadnuta, prenosi Hina.
&nbsp;Objekti u tri crnomorske luke oko grada Odese česte su mete napada, a u regiji se nalaze i luke na rijeci Dunavu.
Regionalni guverner Odese Oleh Kiper rekao je da je meta bila i energetska, industrijska i stambena infrastruktura u regiji.
On je ranije objavio da je napad uzrokovao "značajne" poremećaje u snabdijevanju električnom energijom, grijanjem i vodom.
Guverner Volgogradske regije u Rusiji, Andrej Bočarov, rekao je putem Telegrama da je u Volgogradu i susjednim okruzima oštećeno nekoliko privatnih kuća i automobile, te da su tri osobe hitno prevezene u bolnicu.
On je kazao da su dronovi pogodili neka industrijska poduzeća u gradu i regiji, ne navodeći detalje.
Izvori iz industrije rekli su Rojtersu da je rafinerija nafte Volgograd u vlasništvu Lukoila, koja čini oko pet odsto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, obustavila preradu nafte u srijedu nakon što je izbio požar nakon napada koji je izvela Ukrajina.

Tag: treci-svjetski-rat

Politico: Zapad strahuje od Trećeg svjetskog rata

Porošenko: Treći svjetski rat se već događa

Katastrofa NATO-a na vježbi u Estoniji: Deset Ukrajinaca "uništilo" dva bataljona i dokazali smrt starih doktrina

Merc na pitanje Milatovića: Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate

Bećirović razgovarao sa šestoro američkih senatora: Dodikova šovinistička politika ugrožava mir i stabilnost BiH

Rusija i Ukrajina nastavile napade tokom noći

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO