Pet pacijenata zatražilo je od Fonda za zdravstveno osiguranje da im refundiraju troškove koji se tiču transplantacije bubrega u Bjelorusiji, ali su odbijeni.
z Fonda za zdravstveno osiguranje kažu Pobjedi da se ti zahtjevi za refundaciju troškova odbijaju na osnovu - izvještaja konzilijuma nefrologa.
Pacijenti su obavili transplantacije u Bjelorusiji prije nego što je država uspostavila saradnju sa tamošnjom klinikom. Ugovor o saradnji potpisan je prošle godine, kada je pacijentima omogućeno da operacije budu besplatne.
Tri pacijenta su tražila refundaciju troškova za obradu, odnosno proces pripreme prije operacije koju su obavili u Minsku, a dva pacijenta zahtjevala su refundaciju za transplantaciju koja je obavljena u Gomelju.
- Kada je u pitanju obrada, to je iznos od oko 6.900 eura, a sama transplantacija oko 60.000 eura- &nbsp;kažu iz Fonda.
Na pitanje da li Fond refundira troškove za transplantaciju bubrega pacijentima u nekim drugim zemljama koje obave o svom trošku, odgovaraju da to ne čine.
- Ne, upravo iz razloga što se Konzilijum nefrologa izjašnjava da nije u pitanju hitna procedura, već je transplantacija elektivna procedura liječenja, a osiguranici koji se obraćaju za refundaciju isto sprovode suprotno propisanoj proceduri upućivanja na liječenje van Crne Gore (bez pribavljenog izvještaja Konzilijuma nefrologa i Konzilijuma za upućivanje na liječenje van Crne Gore, kao i odluke nadležne Komisije Fonda)- ističu iz Fonda.
<h2>Upozorenje</h2>
Nedavno je Ustavni sud Crne Gore usvojio ustavnu žalbu jednog građanina S. Č. i utvrdio da su mu Upravni i Vrhovni sud povrijedili pravo na život, jer nijesu adekvatno razmotrili njegov zahtjev za refundaciju troškova transplantacije jetre koje je sam snosio.
Ustavni sud je u ovom slučaju ukinuo odluku Vrhovnog suda iz 2022. godine i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
S. Č. je od 2012. do 2015. godine liječen u Kliničkom centru Crne Gore zbog ciroze jetre sa pratećim oboljenjima, nakon čega su iz KBC Rebro – Zagreb odbili da urade transplantaciju jetre od njegove sestre, navodeći da bi bila previše rizična. Pacijent je nakon toga samoinicijativno, u posljednjem stadijumu bolesti, otišao u Tursku gdje mu je uspješno transplantirana jetra, a troškovi liječenja su iznosili nepunih 70.000 eura. Pacijent je od nadležnih tražio da mu refundiraju dio sredstava koje je platio za liječenje, odnosno onoliko koliko bi transplantacija koštala da je urađena u nekoj bolnici koja ima zaključen ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje. Fond zdravstva i Ministarstvo zdravlja, a potom i Upravni i Vrhovni sud, odbili su zahtjev za refundaciju troškova liječenja kao neosnovan. Naveli su da se nije radilo o hitnom slučaju, da nije pribavio izvještaj Konzilijuma ljekara KCCG-a i da nije upućen preko Komisije Fonda zdravstva na liječenje u inostranstvo, već je po sopstvenom izboru obavio liječenje u Turskoj.
<h2>Kritika</h2>
Irena Čabarkapa iz NVO ,,Hrabro u novi život“, organizacije koja se bori za prava ovih pacijenata, kaže Pobjedi da odluka Ustavnog suda pokazuje da je pravda spora, ali dostižna i daje vjeru pacijentima da ih država ipak razumije. Ona ističe da su pacijenti spašavajući živote prodavali nekretnine i podizali kredite koje i dalje vraćaju.
- Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore prethodnih mjeseci redom odbija da refundira troškove transplantacije bubrega u Bjelorusiji pacijentima koji su je uradili prije uspostavljanja saradnje sa Bjelorusijom u avgustu 2024. godine- navela je ona.
Čabarkapa podsjeća da je saradnja sa Bjelorusijom u pogledu transplantacije bubrega uspostavljena na osnovu člana 8 stav 2 Pravilnika o načinu i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenje van Crne Gore, koji je bio važeći, kroz nekolike verzije pravilnika, najmanje osam godina prije njegove pune primjene.
- Dakle, svi pacijenti koji su u tom roku obavili transplantaciju bubrega u Bjelorusiji istu su morali sami platiti jer, prvo, Ministarstvo zdravlja nije davalo zeleno svjetlo Kliničkom centru Crne Gore, zatim konzilijumi nefrologa Kliničkog centra Crne Gore nijesu davali pozitivna mišljenja o potrebi upućivanja na transplantaciju bubrega van Crne Gore, i u krajnjem, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je odbijao, a i sada odbija da im nadoknadi te troškove- rekla je ona.
Kako Crna Gora nema razvijen sistem doniranja organa i kako ni na jedan drugi način nije mogla da obezbijedi izlječenje pacijenta u svom zdravstvenom sistemu, ista je bila dužna da uputi pacijenta u inostranstvo gdje svoj problem može da riješi, poručuje Čabarkapa.
- Postojao je i navedeni pravni osnov u pravilniku Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore koji se nije primjenjivao godinama, iz kog razloga mnogi pacijenti, prikupljajući novac, transplantaciju nijesu ni dočekali, među kojima su i mladi ljudi- navela je Čabarkapa.
Kadaverične transplantacije su omogućene u Bjelorusiji, a transplantacije od srodnog donora se obavljaju u Kliničkom centru Crne Gore i klinikama u Turskoj sa kojima država ima potpisan ugovor.
Država je od prošle godine omogućila pacijentima da obavljaju transplantacije u Bjelorusiji, a nakon što su organizovali proteste i zaprijetili da će prekinuti terapiju, odnosno dijalizu ukoliko im donosioci odluka ne omoguće operacije koje spašavaju njihove živote.
U klinici u Minsku, u Bjelorusiji, uspješno je obavljeno devet transplantacija bubrega crnogorskih pacijenata. Nažalost, kako je saopšteno nedavno, desetak pacijenata je odbijeno zbog zdravstvenih razloga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

FZO odbio zahtjeve pacijenata koji su tražili refundaciju troškova transplantacije bubrega

Ljekari u Kini kažu da su presadili genetski modifikovanu svinjsku jetru 71-godišnjem muškarcu koji je živio 171 dan nakon zahvata, od čega je 38 dana imao svinjsku jetru u tijelu. To je prvi put da je takav slučaj objavljen u recenziranom naučnom časopisu.&nbsp;
Naučnici su ranije postigli uspjehe u presađivanju genetski modifikovanih svinjskih bubrega i srca u ljude, a svinjske jetre su presađivane i osobama u moždanoj smrti.&nbsp;
Ipak, stručnjaci iz oblasti ksenotransplantacije – korišćenja životinjskih organa kod ljudi – izražavali su zabrinutost da li će jetra biti dobar kandidat za takav zahvat, piše CNN.
- Svi uvijek kažu: "Ah, jetra je previše komplikovana za transplantaciju u poređenju sa srcem ili bubregom", ali nakon ovog slučaja mislim da će ljudi u budućnosti razmišljati drugačije. Mislim da jetra može biti dobra ako u svinji uspijemo implementirati dovoljno ljudskih gena - rekao je dr Beičeng Sun, predsjednik Prve pridružene bolnice Medicinskog univerziteta Anhui i koautor nove studije.&nbsp;
Za razliku od srca i bubrega, koji imaju ograničenije funkcije, jetru je teže zamijeniti svinjskim organom jer je velika, ima dvostruko snabdijevanje krvlju i više funkcija. Jetra filtrira krv, uklanja toksine i otpad, obrađuje hranljive materije, detoksikuje štetne supstance poput alkohola i ljekova, proizvodi žuč za varenje, stvara proteine koji pomažu zgrušavanju krvi i ima važnu ulogu u regulaciji nivoa šećera u krvi.
Prošle godine ljekari u Penn Medicine-u izveli su prvu poznatu uspješnu spoljašnju perfuziju jetre koristeći genetski modifikovan svinjski organ. Kroz svinjsku jetru izvan tijela pacijenta u moždanoj smrti cirkulisala je njegova krv.&nbsp;
U tom slučaju svinjska jetra nije pokazala znakove upale tokom 72 sata testiranja, a tijelo pacijenta ostalo je stabilno.
Svinjska jetra presađena pacijentu u moždanoj smrti u Kini u martu 2024. uklonjena je na zahtjev porodice 10 dana nakon operacije. Nije bilo znakova odbacivanja organa niti nagomilavanja upale.

Kineski ljekari prvi put čovjeku presadili svinjsku jetru: Pacijent je živio još 170 dana

U Crnoj Gori gotovo 100 pacijenata, među njima i djeca, čeka na šansu za novi početak i transplantaciju. Ministarstvo zdravlja pokrenulo je, u okviru kampanje "Potpis za život! Donorska kartica - kartica sa najvećom vrijednošću", seriju aktivnosti sa ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti doniranja organa. Vršiteljka dužnosti Klinike za neurologiju dr Sandra Vujović kazala je u emisiji E uživo na Televiziji E da je transplantacija najveći čin altruizma, kao i najveći domet medicine. U Crnoj Gori je, kako podsjeća, ovu inicijativu 2006. pokrenula prof. dr Marina Ratković. - Kada govorimo o transplantacijama govorimo o transplantacijama sa živih donora i govorimo o kadaveričnim transplantacijama, odnosno transplantacijama sa pacijenata koji su moždano mrtvi. Kadaverični donore smo imali 2012. i 2013. godine za naše pacijente. Ova kampanja Ministarstva zdravlja odnosi se na potpisivanje donorskih kartica i dominantno je vezana za kadaveričnu transplantaciju - objasnila je Vujović.&nbsp; Transplantacija je, kako ističe, veliki čin, veliki domet medicine, ali veliki individualni čin kako za porodicu pacijenta koji daju dozvolu za pojedinačnog pacijenta. - Ali i šansa za život pacijenata koji čekaju, a kod nas je veliki broj pacijenata koji to čekaju - rekla je Vujović. <h2>Sekulić: Nijesmo približili važnost značaja davanja organa</h2> Doktorica Olivera Sekulić, gastroenterohepatolog, smatra da je bilo kontinuiteta, svijest bi bila drugačija i ne bi bila situacija da Crna Gora kao država nema organa. Zato je, kako ističe, važna kontinuiranost u informisanju i približavanje tog problema populaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052708054_1177285c5016ae9179422c1fc35162b9241af8b163d270d766042bc48afd2b0f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052708054_1177285c5016ae9179422c1fc35162b9241af8b163d270d766042bc48afd2b0f" data-rendition-name="original" width="1057" height="602" loading="lazy" alt="Olivera Sekulić"> <figcaption>Olivera Sekulić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  - Mali je broj ljudi koji su spremni da budu donori. To jeste problem u našem društvu, jer nijesu sve sredine iste. Postoji različita zastupljenost i u Evropi, a prednjače Hrvatska i Španija i to su zemlje koje imaju veliki broj onih pacijenata koji su kadaveri, veliki broj potencijalnih davaoca. Nijesu sve zemlje u Evropi iste, nije sve tako ni u Americi. Mi svo ovo vrijeme imamo mali broj, prije svega mislim da je to nepoznanica, neupućenost, strah, nepoznavanje i mislim da smo svi pomalo krivi, jer u stvari populaciji nijesmo približili važnost značaja davanja organa i tome ko je u stvari potencijalni donor - zaključila je Sekulić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsFX5S18da_0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Transplantacija šansa za život, kod nas veliki broj pacijenata koji na to čekaju

Eminentni ljekari sa Vojnomedicinske akademije iz Beograda, prof. dr Darko Mirković, prof. dr Aleksandar Tomić i dr Neven Vavić, pružiće stručnu pomoć Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) u unapređenju transplantacionog programa u Crnoj Gori i edukaciji i usavršavanju naših ljekara u ovoj važnoj i veoma specifičnoj grani medicine - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.&nbsp;
Ovo je, kako je navedeno u saoppštenju, definisano Sporazumom o saradnji koji je nedavno potpisan između ove dvije zdravstvene ustanove, a koji je inicirao ministar zdravlja Vojislav Šimun.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović kazao je da su se potpisivanjem sporazuma o saradnji stekli svi pravni uslovi da KCCG počne sa projektom transplantacije organa i matičnih ćelija.
- Plan je da počnemo sa transplantacijom bubrega sa živog donora, a prioritet nam je razvoj programa donacije organa sa moždano mrtvih donora i u vezi sa tim razvoj programa kadaverične transplantacije organa. U saradnji sa Ministarstvom zdravlja krenućemo u medijsku kampanju sa ciljem podizanja svijesti kod naših građana o značaju donacije organa i kadaverične transplantacije istih - najavio je Radović.
Prof. Mirković je naglasio da je program transplantacije kompleksan i istakao značaj timsklog rada, posebno naglašavajući ulogu anesteziologa.
- Tokom sastanka razmijenjena su dosadašnja iskustava ljekara KCCG i kolega sa VMA i zaključeno da je Klinika za urologiju tehnički u potpunosti spremna da izvodi transplantacije bubrega, kao i da KCCG ima visoko profesionalne nefrologe koji posjeduju znanja i vještine kako za pretransplantacionu pripremu tako i za praćenje pacijenata u neposrednom i dugoročnom posttransplantacionom periodu - istakli su iz Ministarstva zdravlja.
Konstatovano je i da za razvoj transplantacionog programa postoji mogućnost pune podrške Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore i neophodnih organizacionih jedinica KCCG.&nbsp;
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević rekla je da su bliskost i saradnja između Crne Gore i Republike Srbije, temeljeni na dugoj istoriji i međusobnom poštovanju, samo dodatni podsticaj da kroz ovu inicijativu ojačaju naše veze u oblasti zdravstvene zaštite.
- Ljudski život je neprocjenjiv, a vaša nesebična podrška u pružanju pomoći u transplantaciji organa značajno će doprinijeti poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite naših građana - navela je Vlahović Andrijašević.
Zahvalila se na dosadašnjoj kontinuiranoj podršci Vojnomedicinske akademije u pružanju zdravstvenih usluga pacijentima iz Crne Gore i izrazila uvjerenje da će zajednički napori doprinijeti daljem razvoju i napretku transplantacione medicine u Crnoj Gori na dobrobit svih naših pacijenata.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić rekao je da će ova institucija obezbijediti finansijsku podršku za tim stručnjaka sa VMA, koji će raditi zajedno sa ljekarima iz Kliničkog centra Crne Gore na transplantacijama bubrega, jetre i matičnih ćelija.
- Zajednički napori u ovoj inicijativi mogu značajno unaprijediti kvalitet zdravstvenih usluga i povećati broj transplatacija, što je od ključne važnosti za pacijente koji se nalaze na listama čekanja - istakao je on.

Transplantacioni program u KCCG biće unaprijeđen uz pomoć ljekara sa VMA

Ne vjerujem u prijetnje Demokratske narodne partije da će izaći iz podgoričke vlasti. No, ukoliko se to i dogodi - Evropski savez neće davati vještačko disanje većini - kazao je <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/maskovic-necemo-davati-vjestacko-disanje-vecini-mujovicev-odnos-prema-nama-opterecen-licnim-animozitetom">u intervjuu Portalu Analitika</a> odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković.
Mašković smatra kako je rad podgoričke uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom, ali i da je gradonačelnik Saša Mujović razvio lični animozitet prema odbornicima Evropskog saveza.&nbsp;
Vjeruje kako savez kojem pripada na sljedećim izborima može i do podrške birača koja se mjeri dvocifrenim postotkom.
<h2>Kriza u Podgorici nije izuzetak već svakodnevica</h2>
Upitan o aktuelnoj krizi u podgoričkoj vlasti, Mašković ističe kako takva situacija već dugo nije incident ili izuzetak, već trajna politička realnost i naša svakodnevica.
- Umjesto da proizvede političku odgovornost i stvarne promjene, ona je prerastala u stanje u kojem vlast funkcioniše bez jasne vizije, bez stabilnosti i bez mjerljivih rezultata. Od 2023. u Podgorici smo imali dvije formalno različite administracije, ali sa gotovo istim političkim konstituentima, okupljenim prvenstveno oko partijskih i ličnih interesa. Upravo su ti interesi njihova glavna tačka okupljanja, ali istovremeno i stalni izvor sukoba - smatra on.
Kako dodaje, u takvom ambijentu vlast opstaje isključivo dok su zadovoljeni partijski i lični apetiti onih koji je čine, dok je interes građana potisnut na drugo ili treće mjesto.&nbsp;
- Tome svjedoče brojne situacije u kojima Skupština Glavnog grada nije zasijedala zato što neka partija nije dobila funkciju po dubini. Bez ikakvog ustručavanja, rad lokalnog parlamenta se uzurpira i po više puta zaredom, sve dok se ne postigne unutrašnji politički dogovor. Jedan od svježijih primjera jesu i hvalospjevi aktuelnog gradonačelnika Saše Mujovića na račun Vladislava Dajkovića, koji su na kraju rezultirali smjenom i njegovim izlaskom iz vlasti - naglašava Mašković.
<h2>U prijetnje DNP-a vjerovatno više ne vjeruju ni njihovi članovi</h2>
Ta je situacija, dodaje on, zapravo slična onome što se dešavalo tokom podgoričkih izbora 2024, koji su bili predstavljeni kao prilika za razrješenje krize.
- No, u praksi su ti izbori poslužili kao mehanizam produžavanja te krize. Izbori nijesu donijeli suštinsku promjenu političke logike, već su potvrdili da se problemi u Podgorici ne rješavaju zbog građana, već se upravljaju u skladu sa interesima onih koji vlast doživljavaju kao sredstvo političke trgovine, a ne kao odgovornost. Bez dileme, riječ je o Pokretu za Podgoricu Jakova Milatovića koji je izazvao vanredne lokalne izbore u Podgorici kako bi po dubini i širini mogli da preuzmu kadrove GP URA, a koji danas uzurpiraju lokalnu vlast kako bi, između ostalog, na osnovu nepostojećih propisa ispunjavali želje predsjednika države, poput one, da se u njegovoj zgradi ne otvori restoran brze hrane - ističe on.&nbsp;
Ne vjeruje Mašković u to da će Demokratska narodna partija izaći iz vlasti.
- Ne vjerujem da u prijetnje DNP više vjeruju ni njeni članovi, a kamoli politička javnost. Najave o izlasku iz vlasti odavno su potrošene i izgubile su svaki kredibilitet. Podsjetiću na situacije iz državnog parlamenta, kada je Milan Knežević u više navrata najavljivao izlazak iz vlasti na državnom nivou, što se nikada nije desilo. Isti obrazac ponašanja danas gledamo i u Podgorici - ocjenjuje Mašković.
<h2>Cilj svega je opstrukcija evropskog puta</h2>
Odnos na relaciji PES – DNP, njegovo je mišljenje, više je politička taktika nego principijelnost. O tome, kako dodaje, svjedoče i nezvanične najave o konsultacijama.
- Te neformalne konsultacije, uz istovremene poruke iz DNP-a da više ne participiraju u vlasti, govore prije o pokušaju unutrašnjeg pozicioniranja nego o stvarnoj namjeri da se vlast napusti. U slučaju DNP-a, svjedočimo političkom manevru koji je već imao ozbiljne posljedice. Političko samoubistvo ogleda se u tome što su najveći infrastrukturni projekat u istoriji Glavnog grada pretvorili u par excellence političko pitanje, kako bi pokušali da izađu iz situacije u koju su sami sebe doveli - ističe sagovornik Portala Analitika.&nbsp;
Kako dodaje, od ključne ekološke teme - uz očigledan politički uticaj i u dosluhu sa zvaničnim Beogradom - došlo se do pitanja srpskog jezika i sličnih identitetskih tema koje decenijama opterećuju političku scenu Crne Gore.&nbsp;
- Otvaranje tih pitanja i njihovo guranje na vrh agende Vlada Crne Gore ima samo jedan efekat - dodatnu opstrukciju evropskog puta Crne Gore. Umjesto rješavanja konkretnih problema građana, svjedočimo svjesnom skretanju fokusa ka temama koje proizvode podjele, ali ne nude rješenja. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje koliku stvarnu podršku Milan Knežević uopšte ima unutar sopstvene partije kada je riječ o izlasku iz vlasti. Sve ukazuje na to da ta podrška nije ni jedinstvena ni snažna, što dodatno potvrđuje da su prijetnje izlaskom iz vlasti prije svega sredstvo političkog pritiska, a ne ozbiljna politička namjera - naglašava Mašković.
<h2>ES neće davati vještačko disanje podgoričkoj većini</h2>
Uprkos njegovom stavu, Maškovića smo pitali i da li birači ES mogu očekivati da će ta partija na bilo koji način 'priskočiti' u pomoć većini ako, nakon Slobodne Crne Gore, iz nje ode i DNP.
- Želim da budem potpuno jasan - Evropski savez ne vidi sebe kao dio takvih aranžmana. Aktuelna vlast u Podgorici nastala je na izbornoj prevari birača 2024. godine, jer su građani jasno poručili da ne žele parlamentarnu većinu u obliku u kakvom ona danas postoji - poručuje on.&nbsp;
Kako dodaje, i nakon posljednjih izbora i danas „postoje intencije pojedinih konstituenata vlasti da ES bude uključen u političku konstrukciju koja je nastala na potpuno nezdravim osnovama“.&nbsp;
- U tom smislu, ES sebe ne vidi kao politički subjekt koji bi davao vještačko disanje parlamentarnoj većini bez političke kohezije, jasne vizije i odgovornosti prema građanima. Ne interesuje nas učešće u vlasti po svaku cijenu, već uspostavljanje stabilnog i legitimnog sistema upravljanja Glavnim gradom, zasnovanog na stvarnoj volji birača, a ne na političkoj trgovini. Ako većina ne može da funkcioniše bez stalnih ucjena i prekomponovanja, onda je rješenje institucionalno i demokratsko, a ne zakulisno. U suprotnom, Podgorica bi nastavila da bude talac političkih dogovora koji nemaju nikakve veze sa interesima građana - ocjenjuje on.
<h2>Postrojenje je gotova stvar, ali razumijem strah Botunjana</h2>
Nakon politike – projekti. Onaj ključni, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, postao je uzrok ozbiljnog problema. Mašković ističe kako je gradnja postrojenja 'završena stvar', pri čemu podsjeća kako sva relevantna istraživanja pokazuju da sa tim projektom nema ničega spornog.
Iako dodaje da nema stručno utemeljenih razloga za izmještanje postrojenja, dodaje i kako se stav građana Botuna ne smije ignorisati.
- Naprotiv, njihovo nepovjerenje i revolt u velikoj mjeri proizilaze iz dugogodišnjeg negativnog iskustva sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja, koji su decenijama predstavljali realnu ekološku prijetnju. U tom kontekstu, strah građana je razumljiv i legitiman. Problem nastaje u trenutku kada se ta opravdana zabrinutost politički instrumentalizuje. Povjerenje građana Botuna je, po mom mišljenju, zloupotrijebljeno od strane DNP i Kneževića, koji su od stručnog i ekološkog pitanja napravili politički alat, sa ciljem dnevno-političkog profita - ocjenjuje Mašković.&nbsp;
Što se blokada i drugih vidova bunta mještana Botuna tiče, on dodaje kako protest kao ustavna kategorija ne smije biti dovođen u pitanje ako je u skladu sa zakonom.
- Međutim, istovremeno je neophodno pronaći institucionalni i dijaloški okvir koji će spriječiti da se politički motivisane blokade pretvore u trajnu paralizu Podgorice i znatnog dijela Crne Gore. Rješenje nije u popuštanju pod pritiscima, ali ni u ignorisanju zabrinutosti građana, već u jasnoj komunikaciji, stručnim argumentima i punoj transparentnosti procesa - kaže on.
<h2>U doba Injac nije urađeno ništa povodom projekta, Mujović godinu obmanjivao mještane</h2>
Mašković podsjeća i na raniju istoriju – sve pripreme za gradnju postrojenja, uz obezbjeđivanje sredstava iz fondova EU, pa i početak radova kod aktuelnog kolektora, počele su u doba ranijih vlasti.
&nbsp;- Proces je trajao dugo, ali je administracija Olivera Injac imala realnu mogućnost da započne izgradnju postrojenja. Ipak, za više od godinu nije urađeno apsolutno ništa kako bi se projekat pokrenuo. Njen nasljednik Saša Mujović potom je dodatno izgubio gotovo godinu obmanjujući građane Botuna, ali i širu javnost u Podgorici, a od početka je znao da to nije realna opcija. Odgovorno tvrdim da je gradonačelnik Mujović imao svu relevantnu domaću i međunarodnu dokumentaciju pred sobom, koja je nedvosmisleno ukazivala da se postrojenje može graditi isključivo u Botunu - naglašava Mašković.
<h2>Glavni grad doveli pred svršen čin, u nekom drugom sistemu za ovo bi mnogi odgovarali</h2>
Problem, kako kaže, nije bio u nedostatku informacija, već u nedostatku povjerenja u rad prethodnih administracija.
- Zbog toga je sebi dao za pravo da ponovo otvara već zatvorena pitanja, dovodeći Glavni grad pred svršen čin i izlažući ga riziku ogromne finansijske štete. Ta šteta je, srećom, zamalo izbjegnuta i iznosila bi oko 170 miliona eura, što bi za Podgoricu imalo ozbiljne i dugoročne posljedice - navodi Mašković.
Podsjeća i kako su mnogi nosioci vlasti po 'oslobođenju' uvjeravali Botunjane kako će promjena lokacije biti realizovana ili makar ozbiljnije razmatrana. On ističe kako su u međuvremenu upravo oni promijenili stav povodom postrojenja.
- Kada je riječ o nagloj promjeni politike onih koji su ranije kritikovali projekat, jasno je da se ne radi o principijelnoj „evoluciji“ stavova. U normalno uređenom sistemu, neko bi zbog višegodišnjeg nepostupanja i neizgradnje ovakvog postrojenja morao da snosi i krivičnu odgovornost, i to svi u lancu političke i institucionalne odgovornosti. Na kraju, treba reći i da je do promjene pristupa došlo pod snažnim pritiskom međunarodnog faktora. Delegacija Evropske unije jasno je stavila do znanja da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda jedan od ključnih uslova za zatvaranje Poglavlja 27. Tek kada su iscrpljene sve političke iluzije i neodrživa obećanja, ostala je realnost koju su od početka pokazivale činjenice – da je Botun jedina moguća lokacija i da je svako dalje odlaganje direktno išlo na štetu Glavnog grada i države - tvrdi on.
<h2>„Na Veljem brdu ne vidim useljenja ni za pet godina“</h2>
Drugi projekti, čini se, već neko vrijeme su u sjenci dešavanja u Botunu, a Mašković smatra kako upravo oni pokazuju da je rad gradske uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom.
- Bulevar Vojislavljevića se godinama najavljuje kao strateški saobraćajni projekat, a tek sada ulazi u ozbiljniju fazu realizacije, uz opravdani strah da će rokovi ponovo biti probijeni i da će se projekat razvlačiti bez jasne odgovornosti. Rekonstrukcija dijela Ulice slobode već je probila jedan rok, a sličan obrazac smo ranije gledali i u Vučedolskoj, što jasno govori da kašnjenja nijesu izuzetak već pravilo - ističe on.&nbsp;
Upitan da li na Veljem brdu ove godine 'vidi' prva useljenja, koja je svojedobno najavljivao premijer Milojko Spajić, Mašković iznosi znatno više skepse u 'projekcijama'.
- Uprkos ranijim obećanjima, ne vidim prostor za prva useljenja - ne ove godine, nego u narednih pet, uprkos ranijim obećanjima. Projekat i dalje kuburi sa osnovnim planerskim, infrastrukturnim i administrativnim pretpostavkama. Dakle, to je još jedna u nizu šarenih laža PES-a. Sve dok se urbanim razvojem Podgorice bude upravljalo kroz ad-hoc odluke, političke potrebe i neispunjena obećanja, građani će umjesto rezultata dobijati kašnjenja, raskopane ulice i projekte koji postoje samo u najavama - dodaje on.
<h2>Pojedina preduzeća za godinu zaposlila trocifren broj ljudi</h2>
O gradskoj upravi i preduzećima i ustanovama čiji je ona osnivač, Mašković kaže da su „formalno aktivni, a suštinski inertni i neefikasni kada je u pitanju interes građana“.
- Njihova „produktivnost“ ogleda se prije svega u partijskom zapošljavanju i konstantnom podizanju cijena komunalnih usluga, a ne u unapređenju kvaliteta rada ili javnog interesa. Ova parlamentarna većina zaposlila je stotine ljudi, dijelom kroz zloupotrebu instituta ugovora o djelu, za koje se budžetska sredstva iz godine u godinu drastično uvećavaju, a dijelom kroz sistematizaciju novih radnih mjesta bez jasne potrebe. Dok smo mi bili dio vlasti, budžet za ugovore o djelu iznosio je nešto više od 700 hiljada eura, dok danas ta brojka dostiže oko milion i po eura, što jasno govori o razmjerama problema - ističe on.&nbsp;
Kao ilustrativan primjer navodi jedno gradsko preduzeće.
- To su Putevi. Od dolaska Radoša Zečevića za direktora, tamo je zaposlen trocifren broj ljudi. Paralelno s tim, građanima su povećane cijene vode, odvoza otpada, parkinga, zakupa na pijacama i tržnicama, kao i usluga na gradskim bazenima, kako bi se nadomjestile greške i loše odluke uglavnom nestručnih kadrova koje je ova vlast dovela i instalirala po dubini sistema - smatra Mašković.
<h2>Mujovićev odnos prema nama opterećen ličnim animozitetom</h2>
Ne može se reći ni kako je u proteklom vremenu 'cvjetao' odnos na relaciji Evropski savez – Saša Mujović.
- Moj utisak je da je njegov odnos prema odbornicima ES opterećen ličnim animozitetom, koji vuče korijen sa dešavanja na Gorici kada su ga građani, potpuno zasluženo, izviždali. Na tom skupu sam bio zajedno sa kolegama iz odborničkih klupa Milošem Đuričkovićem i Budimirom Mugošom. Od tada, Mujović ne propušta priliku da taj lični animozitet demonstrira kroz omalovažavanje i neprimjerenu komunikaciju prema odbornicima ES. Takvo ponašanje više govori o njemu kao gradonačelniku i univerzitetskom profesoru nego o nama, koji smo na sve te napade odgovarali civilizovano i građanski, svjesni da lične emocije nijesu i ne smiju biti osnov za vođenje grada kakav je Podgorica - kaže on.
Nedavne ankete pokazale su kako ES na državnom nivou ima oko pet odsto. Iako je fokusiran na gradske teme, Maškovića smo pitali i da li se u tom savezu zadovoljavaju takvim rejtingom.
&nbsp;-Imamo stabilnu i prepoznatljivu poziciju na političkoj sceni i to je dobra osnova, ali ne i cilj sam po sebi. Pred nama je dovoljno vremena da, kroz jasnu politiku, dosljednost i odgovoran opozicioni rad, dodatno ojačamo povjerenje građana - smatra on.&nbsp;
<h2>Vjerujem da bismo 2027. mogli i do dvocifrenog procenta</h2>
Naš sagovornik vjeruje kako bi na sljedećim izborima mogli do znatno 'jačeg' rezultata u odnosu na rejting na koji ukazuju aktuelne ankete.
- Vjerujem da ćemo na narednim izborima ostvariti dvocifren procenat, jer se politička scena ubrzano razotkriva i građani sve jasnije prepoznaju ko nudi ozbiljnu alternativu, a ko se bavi isključivo unutrašnjim sukobima i improvizacijom. Uloga opozicije danas mora biti aktivna i principijelna, posebno u trenutku kada unutar parlamentarne većine postoje ozbiljna trvenja i potpuni izostanak političke kohezije. ES želi da bude korektiv vlasti i glas građana koji traže odgovornost, a ne dio zakulisnih dogovora - poručuje Mašković.&nbsp;
I kada smo već kod opozicije – čini se kako dio njihovih birača baš i nije zadovoljan, naročito po onome što se nedavno dogodilo u Budvi.&nbsp;
- Kada je riječ o Budvi, naš stav je jasan i nedvosmislen – Evropski savez nije podržao budžet Opštine Budva, jer smatramo da takve odluke moraju biti u skladu sa interesom građana i našim političkim principima - zaključuje Mašković.

Mašković: Nećemo davati vještačko disanje većini, Mujovićev odnos prema nama opterećen njegovim ličnim animozitetom

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Danas pretežno oblačno, do 11 stepeni

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Tag: transplantacija