U Crnoj Gori danas će biti Dan žalosti povodom pogibije 11 osoba u požaru u Domu penzionera u Tuzli, odlučila je Vlada.
&nbsp;U velikom požaru koji je prije dvije noći izbio u Domu penzionera u Tuzli stradalo je 11 štićenika te ustanove, dok je 30 osoba povrijeđeno.
&nbsp;Iz Vlade Crne Gore su rekli da je odluka o proglašenju dana žalosti donijeta na telefonskoj sjednici, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.
&nbsp;- Na dan žalosti, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti, zastave će biti spuštene na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da se, u skladu sa odlukom, na dan žalosti na javnim mjestima neće održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteljskim objektima se neće emitovati muzika.
&nbsp;- Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti - piše u saopštenju.
&nbsp;Premijer Milojko Spajić i članovi Vlade uputili su saučešće porodicama stradalih, gradonačelniku Tuzle Zijadu Lugaviću i sugrađanima, kao i predsjednici Vijeća ministara Borjani Krišto i svim građanima BiH.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Crnoj Gori danas Dan žalosti zbog tragedije u Tuzli

Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji Gorana Jokića, ali i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve Vesna Pejović, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda. - Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Očekuje i da direktor Uprave policije Lazar Šćepanović hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja. Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima. Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi. - Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp; - Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

Tamara Klikovac

500x500

1250x600

1084x550

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

Pripadnik Vojske Crne Gore stradao je u prevrtanju cistijerne u akciji gašenja požara u Kučima, saznaje Portal ETV.
Nesreća se dogodila oko 13 sati, kada se cistijerna sa vodom prevrnula na putu ka Kučima.
Iz Ministarstva odbrane su u saopštenju potvrdili ovu informaciju, te naveli da je drugi vojnik zadobio teške tjelesne povrede tokom angažovanja na gašenju požara u rejonu Kuča.
- Do događaja je došlo kada se cisterna za vodu, kojom su upravljali, prevrnula. Vojska Crne Gore, u saradnji sa nadležnim organima, sprovodi istragu radi utvrđivanja uzroka i okolnosti nesreće - kazali su iz resora na čijem je čelu Dragan Krapović.
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Miodrag Vuksanović, po saznanju o nesreći došao je teren,
- O svim daljim informacijama javnost će biti blagovremeno obaviještena - kazali su iz Ministarstva odbrane.

Tragedija na putu ka Kučima: Prevrnula se cistijerna sa vodom, poginuo vojnik

Centar za ženska prava (CŽP) i Akcija za ljudska prava (HRA) traže detaljnu istragu postupanja nadležnih u predmetu nasilja u porodičnoj zajednici koje se tiče jučerašnjeg ubistva dvogodišnje djevojčice u Goliji, za koje se pretpostavlja da je počinio njen otac - koji je potom izvršio samoubistvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-u-goliji-pronadena-tijela-oca-i-kcerke-sumnja-se-da-se-radi-o-ubistvu-i-samoubistvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako su naglasili u ovim NVO, on je prethodno prijavljivan za nasilje u porodici, a u CŽP i HRA insistiraju da se ovim povodom oglase najviše državne instance.
- Sa tugom i velikom zabrinutošću primamo vijest o ubistvu dvogodišnje djevojčice u Goliji, koje je, kako nadležni pretpostavljaju, počinio njen otac, prethodno prijavljivan za nasilje u porodici, koji je i sebi potom oduzeo život. Nema važnijeg pitanja od zaštite zdravlja i života najmlađih i njihovih najbližih koji trpe nasilje - podvukli su u CŽP i HRA.
Svakodnevni izvještaji o nasilju i upotrebi vatrenog oružja ukazuju, kako su ocijenili, na prijetnju po opštu bezbjednost.
- Ali i prvestveno po bezbjednost žena i djece izloženim nasilju u porodici. Stoga ponavljamo zahtjev da država hitno stane na put ilegalnoj prodaji i posjedovanju oružja. Ponavljamo pitanja kada će biti usvojen Zakon o oružju, zašto taj zakon još nije na dnevnom redu Skupštine i kojim će mjerama država spriječiti da nelegalno oružje dospije u ruke onih koji su spremni da ugroze živote drugih?! - naveli su u ove dvije NVO.
Centar za ženska prava kontinuirano, kako su naglasili, upozorava da su djeca koja svjedoče nasilju nad majkama u situacijama porodičnog i partnerskog nasilja i sama žrtve, i da moraju biti zaštićena mjerama koje propisuje zakon i revnosnim nadzorom svih nadležnih institucija.
- Ova su djeca izložena visokom riziku od fizičkog povredjivanja i ozbiljnih psiholoških posljedica, a evidentno - i riziku po život. Obaveza je države da ih pravovremeno zaštiti, zbrine, da im obezbijedi sigurnost, podršku i mir. Pravo na život i zaštitu od zlostavljanja podrazumijeva takve obaveze države, posebno kada je već obaviještena o rizičnom stanju u porodičnoj zajednici - jasni su u CŽP i HRA.
Obaveza je, podvlače, cjelokupne crnogorske javnosti da pokaže empatiju i poštovanje prema preživjeloj majci djeteta.
- Apelujemo i na medije da nasilje nazivaju pravim imenom, a ne “svađom”, čime pogrešno izjednačavaju odgovornost onih koji ga čine i onih koji ga trpe - zaključili su u CŽP i HRA.

CŽP i HRA: Tražimo detaljnu istragu postupanja nadležnih u predmetu koji se tiče jučerašnjeg ubistva dvogodišnje djevojčice

Najmanje 34 osobe su poginule, a nekoliko putnika se vodi kao nestalo nakon što se turistički brod danas prevrnuo u Vijetnamu usljed loših vremenskih uslova.
Nesreća se dogodila u zalivu Ha Long, popularnoj turističkoj destinaciji na sjeveru zemlje. Većina putnika bile su vijetnamske porodice koje su doputovale iz glavnog grada Hanoja, prenosi BBC.
Jaka kiša otežava potragu za preživjelima, ali je do sada 11 osoba spašeno iz vode.
Brod „Vonder Siz“ prevozio je 53 osobe kada se prevrnuo nakon iznenadne oluje, navodi se u saopštenju vijetnamske mornarice.
Četrnaestogodišnji dječak spašen je nakon što je proveo četiri sata u vazdušnom džepu unutar prevrnutog trupa broda, dok je direktor bolnice Le Ngok Dung izjavio da je među spašenima i desetogodišnji dječak koji je trenutno u stabilnom stanju.
Od 34 do sada potvrđene žrtve, najmanje osmoro su djeca.
Spasioci će nastaviti potragu tokom cijele noći kako bi pronašli nestale osobe.
Zaliv Ha Long, koji se nalazi u provinciji Kuang Nin, obuhvata stotine malih ostrva i upisan je na UNESCO-vu listu svjetske baštine. Ovo područje godišnje posjeti više od četiri miliona turista.

Najmanje 34 osobe poginule u prevrtanju turističkog broda u Vijetnamu

Kćerka geometra Ranka Despotovića koji je stradao prošle godine, 10. jula, na gradilištu firme „Mili kompani“ u Pljevljima, kada se na njega obrušila velika količina zemlja, pokrenula je peticiju za zaustavljanje radova na ovom radilištu.
U peticiji Anastasija Despotović podsjeća da je preduzeću „Mili kompani“ 7. maja 2024. zabranjeno izvođenje radova na objektu, dva mjeseca i tri dana prije nego je njen otac stradao i to sa nalogom da se preduzmu mjere „na obezbjeđenju temeljne jame - mjerama hitne sanacije“.
Investitor to nije uradio, ali gradilište nije „pečatirano“.
- Godinu dana kasnije, radovi na objektu i dalje traju, kao da se ništa nije desilo, a ni istraga od strane VDT u Bijelom Polju još uvijek nije pokrenuta. Međutim, već prvi zaključci vještaka, koji je angažovan nakon nesreće, govore u prilog tome da je predmetno gradilište moralo biti zatvoreno i na njemu obustavljeni svi radovi do otklanjanja brojnih nepravilnosti utvrđenih u više navrata. Ovim putem apelujemo na sve građane Crne Gore da se pridruže peticiji, a povodom zaustavljanja radova na pomenutom objektu – piše u peticiji koju je pokrenula Anastasija Despotović prije neđelju dana.
Do sada je peticiju potpisalo blizu 350 osoba.
Pravna zastupnica porodice Despotović, advokatica Maja Zeković, kazala je prije nekoliko dana za dnevne novine Dan da istraga u slučaju smrti geometra Ranka Despotovića nije pokrenuta ni godinu nakon njegove smrti.
Ona je podnijela krivične prijave protiv investitora objekta na čijem gradilištu je Despotović poginuo, firme „Mili kompani“ iz Pljevalja, njenog izvršnog direktora Željka Anđelića i urbanističko-građevinske inspektorke koja je postupala u slučaju ovog gradilišta. Prema odgovorima koje je Dan dobio iz tužilaštava, ti predmeti su i dalje u fazi takozvanog izviđaja.
Zeković je, kako je objavio Dan, protiv firme „Mili kompani“ i Anđelića podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da su izvršili krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, a protiv urbanističko-građevinske inspektorke zbog sumnje da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Tereti je da je teško povrijedila pravo na život pokojnog Ranka Despotovića, jer je, pored ostalog, propuštila da, uz asistenciju policije, sprovede mjeru zabrane dalje gradnje po rješenju od 7. maja 2024. godine.

Kaćuša Krsmanović

Ni tragedija nije zatvorila gradilište, iako je dva mjeseca ranije moralo biti „pečatirano“

Na današnji dan prije tačno pola godine dogodio se masakar na Cetinju. Aco Martinović 1. januara 2025. ubio je 13 osoba, među kojima dvoje djece, a potom izvršio samoubistvo, dok je četiri osobe ranio. Nakon trodnevne žalosti, Vlada Crne Gore dala je krupna obećanja. Crnogorskoj javnosti 3. januara saopšteno je da će ključna mjera Vlade biti usvajanje novog Zakona o oružju. Po riječima premijera Milojka Spajića, novim Zakonom propisaće ponovnu provjeru dozvola onih koji legalno posjeduju oružje, a kazne za one koji nelegalno oružje ne vrate tokom naredna dva mjeseca. Masovni zločin na Cetinju počinjen je nelegalnim oružjem. Acu Martinoviću, koji je usmrtio 13 osoba, 2022. godine oduzeto je oružje za koje nije imao dozvolu. Zbog toga je krajem 2024. osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca, na koju je uložio žalbu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102080148_7156fd650c852f284f0a3cacb4eb10871b28b3e6e6ffd8a693786934ce2507d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250102080148_7156fd650c852f284f0a3cacb4eb10871b28b3e6e6ffd8a693786934ce2507d5" data-rendition-name="original" width="960" height="640" loading="lazy" alt="Tragedija Cetinje "> </figure>  Trećeg januara, dok je trajala sjednica Vlade Crne Gore, nekoliko stotina građana okupilo se ispred zgrade Vlade, zahtijevajući smjenu političkog rukovodstva sektora bezbjednosti. Protesti najavljivani su i za naredne dane. Građani su poručivali da ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti. Masakar na Cetinju 1. januara bio je drugo višestruko ubistvo u Prijestonici u posljednje dvije i po godine. Podsjećamo, 12. avgusta 2022. Vuk Borilović ubio je 10 sugrađana i ranio šest, nakon čega je ubijen. Pojedine nevladine organizacije, nekoliko medija i brojni građani pitali su šta se to od 2022. godine do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti. <h2>I dalje se čeka analiza učinka?</h2> Petog januara ove godine pojavila se neformalna grupa stutenata "Kamo śutra", koja je organizovala proteste i blokade saobraćajnica tražeći smjenu čelnika sektora za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara. Prvi veliki protest bio je 5. januara, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Na tom protestu, po procjenama policije, okupilo se više hiljada ljudi. Premijer Milojko Spajić i ostali članovi Vlade odbili su zahtjeve strudenata i građana, koji su, pored ostalog, tražili smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića. Tada su iz Vlade poručili da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka". Analiza učinka crnogorske Vlade još nije sprovedena, makar ne ona koja podrazumijeva odgovornost za masakar na Cetinju. Politički pritisci i svakodnevno targetiranje neformalne grupe studenata urodili su plodom. Već u aprilu "Kamo śutra" saopštenjem obavještava javnost da prekida djelovanje. Priznali su da njihova borba nije uspjela jer je od samog početka sistematski obesmišljavana, "što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća". Dio medija i politički subjekat iz kojeg je vrh sistema bezbjednosti učinio je sve da kompromituje studentske proteste i prikaže ih kao politički motivisane. Građani Cetinja su svoje proteste počeli blokirajući saobraćajnicu na Kruševom Ždrijelu pružajući podršku studentima iz "Kamo śutra". No, kako je ta grupa prestala da djeluje, građani Prijestonice odlučili su da sami nastave proteste, svakodnevno blokirajući saobraćaj na dva sata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250622100648_9c1aa9183d9df97fe21a09cc748b36abfa999c8f8d3f2a55cccc7cceac854cf3.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250622100648_9c1aa9183d9df97fe21a09cc748b36abfa999c8f8d3f2a55cccc7cceac854cf3" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Učesnici blokade na Kruševom ždrijelu"> <figcaption>Učesnici blokade na Kruševom ždrijelu(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  I danas, pola godine nakon zločina, oni svakoga dana podsjećaju čelnike vlasti, ali i kompletnu crnogorsku javnost na ubijene sugrađane, naročito na četvoro đece stradalih u dva masakra, i neodgovornost koju su nadležni pokazali nakon dvije velike tragedije koje su zadesile taj grad. <h2>Odgovori Spajićeve Vlade, tradicionalno, izostaju...</h2> Cetinjski parlament, na sjednici 10. januara, donio je niz zaključaka koji, pored ostalog, zahtijevaju odgovornost i hitnu reakciju nadležnih državnih organa, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike, postavljanje savremenog sistema video nadzora i obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice. Odgovor nadležnih na gotovo sve zahtjeve cetinjskih odbornika je izostao. Skupština Prijestoniice održala je, u aprilu, još jednu sjednicu na kojoj je ovlastila predsjednicu parlamenta Milenu Vujović da formira posebno radno tijelo, sastavljeno od predstavnika svih političkih subjekata zastupljenih u lokalnom parlamentu i predstavnika lokalne uprave. Zadatak toga tijela je praćenje realizacije zaključaka koje je donio lokalni parlament povodom tragičnih događaja. Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković tada je istakao da su svi koraci koje je Prijestonica preduzela nakon dva tragična događaja bili pokušaj da se odgovori na nezamislive tragedije. Kako državna vlast ni tada nije ponudila konkretne odgovore, početkom juna, odbornici Demokratske partije socijalista podnijeli su ostavke u parlamentu Prijestonice kao čin protesta i revolta prema činjenici da je Vlada Crne Gore u potpunosti zanemarila zaključke Skupštine Cetinja povodom još jedne stravične tragedije koja je zadesila taj grad. - Nikakvih drugih politički skrivenih motiva nije bilo do slanja poruke - iz domena mogućnosti koje imamo kao opozicija, da ne dozvoljavamo da se državna vlast ruga sa žrtvama nezapamćenog masakra u našem gradu -, saopšteno je tada iz DPS-a. <h2>Promjena Zakona ili novi bijeg od odgovornosti?</h2> Umjesto odgovora na pitanja Skupštine Cetinja ali i velikog dijela javnosti, umjesto konkretizacije odgovornosti za propuste koji su doveli do još jedne tragedije, umjesto razumijevanja za zahtjheve ljudi koji svakodnevno protestuju na Kruševom Ždrijelu... u Skupštini Crne Gore pojavio se Prijedlog zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. Prijedlog zakona sadrži normu koja predviđa da će blokada auto-puteva, brzih saobraćajnica, magistralnih, regionalnih ili lokalnih puteva i graničnih prelaza, biti zabranjena ako time oni koji protestuju onemogućavaju ili otežavaju saobraćaj i kretanje građana. Takvo rješenje naišao je na široku osudu crnogorskih građana, mnogih nevladinih organizacija i opozicionih stranaka. ***** Da li još samo blokade saobraćaja na Kruševom Ždrijelu podsjećaju vlast da porodicama žrtava, a onda i cjelokupnoj crnogorskoj javnosti, duguje istinu o dvije strašne tragedije? Da li je bilo propusta u sistemu bezbjednosti? Ako jeste, kakvih i ko je za njih odgovoran? Da li, ako je već jasno da ne postoji osjećaj moralne odgovornosti kod onih čije se ostavke traže, Premijer pamti obećanje da će analizirati njihov učinak? I da li je činjenica da smjena nije bilo, zapravo, odgovor - da je zadovoljan njihovim radom? Konačno, da li je prijetnja umjesto ljudskog razgovora sa ljudima koji se svakodnevno okupljaju na Kruševom ždrijelu, a tamo su i članovi porodica ubijenih, kao i broj ljudi koji učestvuju u toj blokadi, odgovor na suštinsko pitanje: kakvo smo društvo postali?

Pola godine od drugog masakra na Cetinju: Tišina umjesto odgovora i prijeteći Prijedlog zakona

Građani Cetinja i danas blokiraju magistralni put Podgorica - Cetinje, u mjestu Kruševo ždrijelo. Današnja blokada traje dva sata, a počela je u 17:26 sati. Blokada je svakodnevna u znak protesta zbog dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinje u vremenskom razmaku manjem od dvije i po godine. Cetinjani traže odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je ubijeno 23 njihovih sugrađana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180656_33a2852121a26b4d084f7020f35a58872521ef86b571f327f0d0029350aadc9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610180656_33a2852121a26b4d084f7020f35a58872521ef86b571f327f0d0029350aadc9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kruđevo Ždrijelo"> <figcaption>Podršku Cetinjanina dao i ambasador Grubišić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na današnju blokadu je naišao i hrvatski ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, koji je stajao sa okupljenima i pružio punu podršku. Hrvataski ambasador je ujedno detaljnije upoznat sa problemima zbog kojih se građani Cetinja svakodnevno okupljaju na Kruševom ždrijelu.

I danas blokada na Kruševom ždrijelu, Cetinjane podržao ambasador Grubišić

Više državno tužilaštvo u Podgorici okončalo je istragu povodom tragičnog događaja na Cetinju u januaru ove godine kada je Aco Martinović ubio 13 osoba, i utvrdilo da ne postoji sumnja ili bilo kakva indicija da bilo ko drugi doprinio ovom zločinu.
Tužilaštvo je odluku donijelo pet mjeseci nakon masovnog ubistva u prijestonici, drugog u samo dvije i po godine.
- U predmetu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, koji je formiran povodom događaja na Cetinju od 1. januara 2025.godine, tokom izviđaja utvrđeno je da je trinaest osoba, od kojih dvoje djece, ubijeno ispaljivanjem projektila iz pištolja od strane A.M, koji je nakon toga ispalio projektil u glavu, u namjeri da izvrši samoubistvo, nakon čega je podlegao povredama - saopšteno je iz Višeg tužilaštva u Podgorici.
Ističe se da su rđtokom izviđaja preduzete su brojne radnje u cilju potpunog rasvetljavanja tragedije i utvrđeno je da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv Martinovića s obzirom na to da je, nakon što je ubio 13 osoba na pet različitih lokacija, počinio samoubistvo.
- Takođe, ocjenom prikupljenih dokaza utvrđeno je da ne postoji osnov sumnje ili bilo kakva indicija da je bilo koje drugo lice na bilo koji način doprinijelo ovom tragičnom događaju - zaključeno je u saopštenju.
Cetinjanin Aco Martinović je 1. januara je, iz neutvrđenih razloga, hladnokrvno ubio Mirka Vuletića i njegove brataniće Jovana (13) i Vukana (9), Draganu Drašković, Branislava Mudrešu, Radivoja Markovića, Joša Otaševića, Zoricu Vuletić, Radovana i Radmilu Martinović i njihove sinove Miloša i Marka. Teško je ranio i četvoro ljudi, od kojih je borbu za život nakon devet dana izgubio Dejan Kokotović.
Građani Cetinja uporno traže utvrđivanje moralne i objektivne odgovornosti nadležnih, ali i da se svi propusti koji su se dogodili javno saopšte i predoče prvenstveno porodicama žrtava, a zatim i građanima Crne Gore.
Na to svakodnevno podsjećaju građani na Kruševom ždrijelu koji iz revolta što niko ne snosi odgovornost za stradanja njihovih najmilijih blokiraju saobraćaj.

Više državno tužilaštvo: Nema indicija da je bilo ko doprinio tragediji na Cetinju

Pet mjeseci nakon masakra koji se dogodio 1. januara u prijestonici, u kojem je Cetinjanin Aco Martinović hladnokrvno ubio 13 sugrađana, iz neutvrđenih motiva, od kojih dvoje djece, i teško ranio tri osobe Više državno tužilaštvo privodi kraju istragu i najavljuje donošenje odluke. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, okončanje procesa neće donijeti pomake u razrješenju slučaja koji je drugi put skamenio Crnu Goru i otvorio rane Medovine, u kojoj je Vuk Borilović 12. avgusta 2022. godine ubio 10 osoba, od čega dvoje djece, a ranio njih četvoro.
U petak, uoči ulaska u prijestonicu, ekipu Pobjede dočekali su transparenti koji najprije opominju na ljudskost i empatiju. Poruka „Zašto ste nas zaboravili?“ sa fotografijama žrtava dva masakra nedvosmisleno upozorava da se ne smije dopustiti da okolnosti koje su prethodile zločinima ostanu nerazjašnjene do kraja.
Uz ovaj transparent, okačene su i poruke koje pozivaju na urgentnost donošenja Markovog i Mašanovog zakona, kao i to da građani koji se već četiri mjeseca okupljaju na Kruševom ždrijelu ne traže osvetu, već odgovornost. Vječni simbol snage i srce Crne Gore danas je tužan grad koji je za nešto više od dvije godine ostao bez 23 nevinih građana, najsurovije ubijenih rukama dvojice naoružanih i nemilosrdnih napadača koji su u svom krvavom pohodu ubili i četvoro djece – Mašana, Marka, Vukana i Jovana. Danas je Cetinje najbolnija rana Crne Gore.
Smrt četiri nevina dječaka je vječna opomena i obaveza da se oba slučaja moraju istražiti do kraja, da se mora utvrditi moralna i objektivna odgovornost nadležnih, ali i da se svi propusti koji su se dogodili javno saopšte i predoče prvenstveno porodicama žrtava, a zatim i građanima Crne Gore. Na to nas svakodnevno podsjećaju građani na Kruševom ždrijelu koji iz revolta što niko ne snosi odgovornost za stradanja njihovih najmilijih blokiraju saobraćaj.
Oba masakra otvorila su brojna pitanja koja su i dalje bez odgovora, dok je odgovornost i u jednom i drugom slučaju u potpunosti izostala, naročito kada je riječ o čelnicima bezbjednosnog sektora i policije koja nije adekvatno reagovala. Ubice su uspjele u svom bezumnom činu bezdušno da „uzmu“ živote sugrađana, dok su službenici policije u jednom slučaju branili manastir, a u drugom šest sati pokušavali da uđu u trag bezumnom ubici.
Građani Cetinja nijesu krili tugu i zabrinutost zbog bezbjednosti koja je ozbiljno poljuljana u njihovom gradu nakon dva zločina, ali i brojnih ubistava koja su se dogodila u kriminalnim obračunima. Pobjeda je stupila u kontakt sa porodicama žrtava masakra od 1. januara, međutim, nijesu spremni da pričaju o tragediji. I pokušaj da stupimo u kontakt sa očevicima događaja bio je bezuspješan.
Kako su nam kazali njihovi sugrađani, teške su to rane, neprebolne i snaga treba da se o njima govori. Neki su čak spakovali stvari i napustili Cetinje.
Mašanova i Markova baba nas je zamišljeno čekala na klupi kod Dvorca kralja Nikole, spremna da, kako kaže – ide do kraja u borbi za istinu.
<h2>Pejović: Grad tuge</h2>
- Na ovu klupu nijesam sjela od kada nema mog Mašana i Marka. Čekajući vas, zažmurila sam i zamislila ih kako se, kao nekad, bezbrižno igraju i trče po Dvorskom trgu - počinje razgovor za Pobjedu Vesna Pejović, majka Nataše i baba Marka i Mašana Martinovića koji su tragično nastradali u zločinu na Medovini.
Od kada se dogodila tragedija, Vesna vodi borbu za pravdu i istinu, zajedno sa ostalim članovima porodica žrtava i u njoj beskompromisno istrajava, dok joj na srcu leže teške rane za koje ne postoji lijek. Jer, kako i sama dodaje, bol ne prestaje, ali joj snagu daje bezuslovna ljubav prema unucima i kćerki koji zaslužuju da pravda bude u potpunosti zadovoljena.
- Previše je bola danas ovdje. Ovo je grad tuge, koji živi od tuđe muke. Ja ne želim ostavke, nego odgovornost - kazala je Pejović i dodala da neće stati dok se ne razjasni zločin u kojem su stradali njeni najmiliji.
Kako kaže, samo moli Boga da joj da snagu da ne nestane prije nego stavi tačku na sve ono što je zadesilo nju i njenu porodicu.
- Na njihovom grobu sam se zaklela da ću istrajati. Jutro je najteže, kad znate da je to još jedan težak dan. Ja ne znam je li danas sunce, vjetar ili kiša, ne interesuje me - objašnjava ona.
Ne krije ljutnju jer nadležni ćute, a ni razočaranje zbog poruka koje šalju okupljenima na Kruševom ždrijelu. I ne samo što nema odgovora, nego nema ni razumijevanja.
- Časni ljudi su ostali časni, a oni koji nikad nijesu imali čast pokazali su se sad u pravom smislu. Kažu da nas ima 20, pa neka nas je i 20, 50, 100, nama je važno da ispunjavamo našu misiju. Propuštamo uvijek nemoćne i da neko dođe i da nas slaže, pustićemo ga. Ali ima i drskih koji su dizali tri prsta na ovu muku - istakla je ona.
Pejović ne krije ogorčenje zbog provokacija sa kojima su se njeni sugrađani i ona suočavali prilikom blokada.
- Ja njima kažem - gospodo, ja se krstim sa tri prsta. Ali da li je mjesto bilo za tako nešto? Svi ljudi koji ovdje stoje sa mnom su nekog izgubili. Da li znate što znači na Cetinju dići tri prsta? Ovo nije mjesto za takve provokacije, jer je tako nešto mogao uraditi bilo đe na Cetinju, ali nikako ovdje - naglasila je.
<h2>Oba masakra teroristički akti, a ne slučajnost</h2>
Vesna Pejović posebno je naglasila da oba maskra koja su se dogodila nijesu bila slučajna, već da je riječ o terorističkim aktima, iako nadležni to uporno negiraju.
- Niko ne zna kakvo zlo može doći, toliko fanatika ima. Ali, ipak se zna odakle dolaze i demantovaću i direktora policije i ministra unutrašnjih poslova i sve koji tvrde da su se ove dvije tragedije samo tako slučajno desile - ukazala je ona.
Dodala je da nadležni imaju dokaz i da se tačno zna odakle izvire mržnja prema Cetinjanima, nacionalizam, mržnja prema crnogorstvu.
- Ja sve ljude poštujem, samo me nemoj ugrožavati, moju naciju, crkvu, Crnu Goru. Ne mogu novokomponovani istoričari da prave od Crne Gore nešto što nije, jer je ona građanska i antifašistička. Neka procesuiraju ove koji zagovaraju nacionalizam i žele da pomute ovaj narod - upozorava Pejović.
<h2>Kilometri traganja za istinom</h2>
Vesna Pejović nam je ispričala da je u protekle dvije i po godine prešla kilometre tragajući za istinom i da je sav proces predočila Briselu i Europolu.
- Radila sam stvari za koje nijesam stručna, ali sam morala, jer su oni stali sa istragom. Cijelo vrijeme sam tragala za istinom, kad vas natjera bol i muka koju ste doživjeli, a posebno neodgovornost. Srce je teško ranjeno, ali moj mentalni sklop mora ostati jak, nadam se da ću završiti knjigu „Krvava Medovina“ i sve ono što baba nije uspjela da im kaže, da pretoči u riječi - ispričala je Vesna.
Bila je primorana, kako kaže, da sama vodi istragu, a još čeka odgovore na ključna pitanja.
- Ko je odgovoran za neoduzimanje oružja Vuku Boriloviću? Zašto i ko je komandovao sa pet pripadnika policije ispred manastira jer nijedan metak nije opaljen iz njihovog oružja. Zašto je pet pripadnika policije stojalo na tom mjestu i da li je ijedna naredba mogla da pokoleba profesionalnog policajca da reaguje. Đe su snimci sa skinutih kamera tih dana, jer je to ključni dokaz da je Aleksandar Drecun ranjen prišao jednom od njih, a on rekao da ne može da ukaže pomoć - jasna je Pejović.
Istakla je da je veliki propust u slučaju Medovine bio nedostatak strategije i znanja, jer je akcijom rukovođeno iz Podgorice pod komandom načelnika podgoričkog Centra bezbjednosti Gorana Jokića i dodala da je razočarana posljednjom sjednicom Odbora za bezbjednost i odbranu.
- Da su imali strategiju, jer je čovjek 45 minuta pucao, znali bi da je snajperista mogao da se popne na vrh Vladinog doma gdje bi imao ubicu „na dlanu“. Tek kasnije sam saznala da nijedan metak koji je pogodio Borilovića nije bio policijski, četiri različita metka su u pitanju, nijedan policijski. A rekli su laž da je stradao od policijskog metka - podsjetila je Pejović.
Kazala je i da je na ovu temu razgovarala sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem.
- Kada sam mu predočila sve ove informacije, on mi je rekao kako policajci nemaju uniforme. Ostala sam šokirana njegovom konstatacijom i upitala ga da li uniforma čini savjesnog i obučenog policajca. Nije umio da mi odgovori - priča Vesna.
<h2>Građani uplašeni i zabrinuti</h2>
Njeni sugrađani sa kojima smo razgovarali ne kriju zabrinutost zbog stanja u bezbjednosnom sektoru. Obilazeći grad, mimoišli smo se sa brojnim strancima koji nijesu krili oduševljenje Cetinjem. Njihovi fotoaparati bili su fokusirani na znamenitosti ovog grada, a objektiv našeg fotoreportera na još vidljive tragove masakra u Velestovu.
Mala kafana gdje je Martinović slavio prvi dan ove godine, pjevao i smijao se, a onda počinio masakr, zatvorena je, a dvorište zapušteno. Srednjovječna Cetinjanka koja je, iz bojazni zbog svega što se dogodilo, rukom sakrila lice od objektiva fotoaparata, tihim glasom nam je kazala da je konobar koji je bio u smjeni kobne noći otišao sa Cetinja, preselio se na selo i u potpunosti povukao.
Podsjećamo, on je bio „optužen“ da je u trenutku kada je pozvao policiju pogrešno navodio policajce koji su zbog njegovog navodnog neznanja bili upućeni na pogrešnu lokaciju.
Cetinjanka Katarina Jovetić strahuje za bezbjednost djece nakon dva masakra na Cetinju.
- Što vam mogu reći, sami znate koliko je to grozno i za porodice i za nas. Jer svi smo mi ovdje jedna velika porodica. Nikad tu djecu prežaliti nećemo. Pitamo se kako smo došli u ovu fazu za tako kratko vrijeme doživimo ovakve stvari. Tuga za Cetinje. Nijesam sigurna koliko su nam djeca bezbjedna - kazala je Pobjedi Cetinjanka.
Istu bojazan ne krije njen sugrađanin Slobodan Armuš, koji smatra da se Cetinje teško može oporaviti od ovih zločina. I on primjećuje da se život na Cetinju promijenio.
- Svako se nekako sakrio u kuću, ljudi ne izlaze, paze djecu mnogo više nego ranije. Ovo što se desilo, ovo je Bogu za plakati. Đe nađoše obojica djecu da ubijaju. Ja živim baš u Medovini i to je tragedija. Za gospođu Vesnu Pejović osjećam kao da mi je rođena sestra - rekao je Armuš.
Cetinjanka Danijela Krstev stava je da su institucije zakazale u oba slučaja, ali da to nije prvi put.
- Ako su ovoga sa Medovine prijavljivali, naravno da su institucije zakazale. Zakazuju one za mnogo što. Pravo da vam kažem, u posljednje vrijeme se ne osjećam bezbjedno. Imam đecu i samo se nadam da će biti bolje - saopštila je za Pobjedu.
Za Dragana Tanovića sa Cetinja problem je, kako kaže, što ima oružja na svakom koraku.
- Teško mi je zbog situacije koja se desila. Teško je predvidjeti bilo da se tako nešto moglo desiti. Sve da je bila policija, ne znam koliko bi brzo uspjela da reaguje. Oružja, nažalost, ima na sve strane. A ko želi da ga sakrije, to može da učini. Lično se osjećam bezbjedno što se tiče mene, ali sve ostalo ne mogu tvrditi - ocijenio je Tanović.
Njegov sugrađanin koji je želio da ostane anoniman poručio je da je najbolje prošetati kroz Cetinje i slika govori više od riječi.
Zbog nedovoljne posvećenosti institucija, većina građana koji imaju problema sa zdravljem, a ujedno posjeduju oružje mogu biti potencijalna opasnost po sugrađane. Svoju ispovijest sa nama je podijelio Siniša, koji ima problema sa ocem koji pati od demencije.
- Mene institucije samo vrte ukrug. Sklon je i napadima, a niko se ne brine ni o čemu. Moj otac živi sam i predstavlja opasnost jer prepravlja plinske boce, ali to nikog ne zanima. Imam dokumentaciju koja potkrepljuje moje navode. Prema stavu Socijalnog, on je normalan, međutim, njegov dosije to ne pokazuje. Mom ocu su oduzimali oružje, ali su mu ga kasnije i vraćali - ukazuje zabrinuti Cetinjanin.
Aco Martinović 1. januara ove godine ubio je 12 ljudi - Mirka Vuletića i njegove brataniće Jovana (13) i Vukana (9), Draganu Drašković, Branislava Mudrešu, Radivoja Markovića, Joša Otaševića, Zoricu Vuletić, Radovana i Radmilu Martinović i njihove sinove Miloša i Marka. Teško je ranio i četvoro ljudi, od kojih je borbu za život nakon devet dana izgubio Dejan Kokotović.
Vuk Borilović 12. avgusta 2022. ubio je Marka (7) i Mašana (11), njihovu majku Natašu Martinović (35), Rajka Drecuna (56), njegove roditelje Danicu (74) i Dimitrija (81), rođene sestre Aleksandru (52) i Danijelu Radunović (51), Gorana Đurišića (54) i Milana Martinovića (37). Ranio je Filipa Đurkovića, Aleksandra Drecuna, Slavicu Zvicer, Milevu Ramadanović, Darinku Čelebić i policajca Ljubišu Maksimovića.
<h2>Šćepanović ima dokaz značajan za oba masakra na Cetinju</h2>
Prema saznanjima Pobjede, Uprava policije dobila je dokazni materijal značajan za masakr koji je počinio Aco Martinović 1. januara, a koji takođe može biti značajan i za prethodni zločin u Medovini.
Radi se o video-zapisu na kojem se čuje svešteno lice pred grupom građana, među kojima je Aco Martinović, koje s mržnjom govori o Cetinjanima i Cetinju, poručuje kako taj grad ne treba da postoji.
Ono što je zabrinjavajuće je da to lice nakon svršenog govora mržnje pita Martinovića: „Aco, je li ovo dobro“, a on odgovara potvrdno.
Sagovornica Pobjede, baba Mašana i Marka Vesna Pejović, kaže da je poražavajuće da se niko nikad nije zapitao što se nalazi u manastiru.
- U više navrata se govorilo o oružju u manastiru, kada je Borilović počinio zločin bio. Zašto se ne smije to provjeriti? Ako ne bude oružja, ako ne bude ono što sam ja rekla, neka me procesuiraju - kazala je Pejović.
Kategorična je da ne stvara, niti podržava mržnju niti netrpeljivost prema mitropolitu, ali poručuje da je potrebno da se njegov narativ o Cetinju i Cetinjanima kao narodu koji ne treba da postoji stopira.
- Hoću da se ujedini narod, a ne da se raspiruje mržnja - kazala je Pejović.
Na pitanje Pobjede da li ima saznanja da su Vuk Borilović i Aco Martinović imali istog duhovnika, sveštenika kojem su se ispovijedali, Pejović je kazala da je to i nadležnima poznato, ali da ona ne zna da li je to lice ikad saslušano.
<h2>Pejović: Sumnjiva raspodjela novca porodicama žrtava</h2>
Sagovornica Pobjede Vesna Pejović ukazala je i na sumnjivu raspodjelu novca porodicama žrtava, gdje postoje indikacije da su se dogodile manipulacije.
- Dobili su 100.000 od Budve, dobili su od premijera 200.000 i Nikola Đurašković sad, pošto nikoga nije iz Medovine pomogao jednim eurom, iz finansija Opštine Cetinje, daje novac. Da bi, za pet porodica iz Medovine, njihovih 10 članova, što su izginuli, poslao npr. Sabini Mitrović 10.000 eura, Milošu je dao 10.000 koji je troje izgubio, Drecunima koji su izgubili troje, jedno ranjeno – 10.000. znači 50.000 je odbijeno, 350.000 je ostalo da se podijeli porodicama iz masakra od 1. januara - ispričala je Pejović.
Tvrdi i da su pojedini, poput Slavice Zvicer, koja je bila ranjena, ostali uskraćeni za novac.
- Ne znam koliko su dobile porodice žrtava 1. januara. Što se tiče novca, nijesu sve ravnopravno podijelili. Jedna žena je napustila komisiju kad je vidjela o čemu se radi. Do 12. avgusta ja sam bila najbogatija majka i baba - zaključila je Pejović.
<h2>Potpis Olivere Krivokapić na oružanom listu Borilovića</h2>
Govoreći o sudskom procesu koji je započet protiv bivše šefica Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance na Cetinju Olivere Krivokapić, naša sagovornica ukazuje da se njen potpis nalazi na dozvoli za oružje koja je izdata Vuku Boriloviću.
- Njen potpis stoji na dozvoli za Vuka Borilovića. Ona kaže da je 9. jula 2021. godine došao nepotpun dokument, te da nije znala o čemu se radi. Ako vam je nejasan bio, što se nijeste zapitali o čemu se radi, nego ste ga arhivirali. Ona se uporno vadila na politiku, 391 dan vi ste taj dokument držali kod sebe da bi on na kraju izvršio masakr - napomenula je Pejović.
Ona tvrdi i da je nekadašnja funkcionerka Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković intervenisala da se Borilović ne kazni zbog napada na kolegu Marka Lagatora i da mu se ne oduzme oružje.

Pet mjeseci nakon tragedije brojna pitanja i dalje bez odgovora: Istraga još nije završena, Cetinjani strahuju za bezbjednost

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: tragedija