Rifatu Rastoderu posthumno će, za poseban doprinos promociji i zaštiti ljudskih prava koje imaju poseban značaj za Opštinu Bijelo Polje, biti dodijeljena nagrada „Tomo Buzov“ za 2026. godinu.
Tu odluku je na sjednici 23. februara donio Žiri za dodjelu Nagrade „Tomo Buzov“. Konkurs za dodjelu nagrade raspisao je 27. januara ove godine Sekretarijat za lokalnu samoupravu Opštine Bijelo Polje.
Nagrada će biti uručena u okviru obilježavanja dana sjećanja na otmicu u Štrpcima 27. februara.
- U zakonskom roku je pristigao prijedlog od NVU „Inicijativa mladih za ljudska prava” koji su podržali dr Ervin Spahić i Džemal Perović, a kojim su predložili da se posthumno dodijeli Nagrada „Tomo Buzov“ Rifatu Rastoderu, političaru, novinaru i publicisti. Rifat Rastoder bio je glas razuma u vremenu kada je razum bio najpotrebniji - navodi se u obrazloženju odluke.
U Žiriju su naglasili da su javno djelovanje i politički i društveni angažman Rastodera bili vođeni uvjerenjem da je istina iznad podjela, a dostojanstvo čovjeka iznad svake ideologije.
- U najtežim godinama, kada je bilo lakše ćutati nego govoriti, Rastoder je birao da govori - podvukli su oni.
Rifat Rastoder, kako su dodali u obrazloženju, predstavlja vrijeme u kojem je bilo presudno sačuvati razum i vjeru u zajednički život u društvu koje je bilo razoreno podjelama.
- Njegovo djelovanje bilo je zasnovano na uvjerenju da različite nacije i vjere ne smiju biti linije razdvajanja, već mostovi susreta. U trenucima kada su identiteti zloupotrebljavani da bi se širila mržnja, on je insistirao na građanskoj odgovornosti, dijalogu i međusobnom uvažavanju. Govorio je protiv mržnje, protiv zaborava, protiv relativizacije zločina. Govorio je u ime onih koji više nisu mogli da govore. Njegova dosljednost i moralna postojanost učinili su ga simbolom građanske hrabrosti i odgovornosti - dodaje se u obrazloženju.
Od dana kada se saznalo za otmicu putnika iz voza u Štrpcima pa do smrti, 4. maja 2023. godine, dakle više od 30 godina Rifat Rastoder je, ističe se u obrazloženju, bio dio borbe one dobre i poštene Crne Gore koja se zalagala za istinu i pravdu za žrtve zločina u Štrpcima.
- Radio je to kroz javna reagovanja, novinske članke, kroz svoj politički angažman, ali i knjige „Usud imena“ i „Hronika zločina“ u kojima se temeljno bavio ovim, ali i drugim ratnim zločinima u Crnoj Gori, postajući tako trajni simbol, ali i dio istorije borbe za ljudska prava u Bijelom Polju i Crnoj Gori - istakli su u Žiriju.
Odluka da se posthumno dodijeli ova nagrada Rifatu Rastoderu simbolizuje, kažu oni, pamćenje i moralnu postojanost u vremenu podjela, kao i priznanje njegovoj nepokolebljivoj vjeri u pravdu i njegovom doprinosu kulturi sjećanja i pomirenja.
- Imajući u vidu sve navedeno, sagledavajući doprinose sa određene vremenske distance nesporno se može zaključiti da je Rifat Rastoder dao doprinos sveukupnom razvoju naše opštine, pa je Žiri donio Odluku da se Nagrada „Tomo Buzov“ dodijeli Rifatu Rastoderu i na ovaj način oda javno priznanje za poseban doprinos u promociji i zaštiti ljudskih prava koje imaju poseban značaj za Opštinu Bijelo Polje - zaključili su u obrazloženju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rifatu Rastoderu posthumno nagrada „Tomo Buzov“: „Birao je da govori kada je bilo lakše ćutati“

Preminuo je Darko Buzov, sin Toma Buzova, čovjeka koji nije mogao ćutati, prenio je dnevnik.hr.
Sin jedinac preminuo je juče, na dan na koji je prije 32 godine njegov otac, vođen isključivo vlastitim osjećajem pravde, stao u odbranu nevinih – i zbog toga izgubio život- istakli su u saopštenju.
Tomo Buzov, penzionisani oficir JNA-a, bio je jedan od dvadeset putnika otetih iz voza Beograd – Bar u Štrpcima 1993. godine. No, za razliku od ostalih, on nije bio meta zločinačke paravojne formacije Osvetnici.
Njegovo ime i prezime nijesu bili "pogrešni". On je izabrao stati uz one koji su bili obilježeni i zbog toga je ubijen.
Podsjećamo, hrvatski redatelj Nebojša Slijepčević prema njegovoj je priči snimio kratkometražni igrani film koji je u konkurenciji za najprestižniju nagradu Oskar.

Preminuo Darko Buzov, sin Toma, koji je izgubio život braneći nevine ljude u Štrpcima

Njemački parlament glasao je danas za proširenje ovlašćenja njemačkih oružanih snaga da presreću ili obaraju dronove, kao odgovor na porast njihovog broja od početka rata Rusije protiv Ukrajine.
Bundestag je odobrio izmjenu zakona o vazdušnoj bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova, uz podršku vladajućih konzervativaca i socijaldemokrata, kao i opozicione krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD).
Zakon je izmijenjen sa ciljem da se ubrza i pojednostavi odbrana od dronova, prenosi Rojters.
Od početka ukrajinskog rata, broj incidenata sa dronovima iznad Njemačke značajno je porastao, prenosi Tanjug.

Njemački parlament proširio ovlašćenja vojske za obaranje dronova

Na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) objavljen je novi snimak na kojem je navodno odbjegli Miloš Medenica, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Miloš Medenica.
- Dobar dan zarobljena Crna Goro i vi u ZIKS-u. Da se opet oglasim poslije duže vremena. Gospodine (Lazar) Šćepanoviću, s obzirom da mi svaki dan vršite pritisak na porodicu i da ih pratite u stopu - zbog čega moraju da posjećuju psihologa - svaki put ću se oglašavati kad dobijem informacije o vašem fukarluku, jer vi ste sve osim poštene institucije - čuje se na snimku.
Navodni Medenica je pitao direktora Uprave policije Lazara Šćepanović zašto su prećutali obračun kriminalnih grupa u centru Nikšića.
- Kojom prilikom je došlo do upotrebe hladnog oružja i ranjavanja dva lica pripadnika jednog klana, koji su zbog težine povreda završili u nikšićkoj bolnici? Čitav događaj se dogodio u jeku policijske akcije u utorak u 23 sata dok je u Nikšiću bila prisutna posebna jedinica policije dok ste po ulicama maltretirali pošteni narod - čuje se na snimku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIstina134696%2Fstatus%2F2027110709176213918%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Novi snimak navodnog Medenice: „Šćepanoviću, svaki put ću se oglašavati kad dobijem informacije o vašem fukarluku“

Emocionalne manipulacije nikad ne kreću velikim dramama - uvijek su to suptilni znaci. To je, u emisiji E-uživo, kazala psihološkinja Stela Burzanović govoreći o frazama koje se najčešće koriste u pokušajima emocionalne manipulacije.
- Oni znaci gdje kažemo: učinilo mi se, nije to baš tako, nije to mislio. Ako se sve to prolongira - nije to baš tako mislio - onda dođemo upravo u sve ove emocionalne zamke, u koje i svi i te kako upadamo - kazala je ona.
Mnogi ljudi, kako je objasnila, zanemaruju prve znakove, ne znajući da će svako prolongiranje otežati situaciju.
- Da li u početku nosimo ružičaste naočare, osjećamo zaljubljenost ili nas možda vodi ta rutina... Imamo i tu stranu, gdje rutina, navika sa nekom osobom, pa sve govorimo: biće bolje, popraviću ga. Ne možemo nikoga da popravimo, samo možemo na sebi da radimo. Dakle, u početku sve negiramo, poričemo - kazala je ona.
Sagovornica TV E objašnjava da se ćutanjem stvari ne popravljaju, a da ih ni vrijeme ne olakšava, već se u slučajevima emocionalne manipulacije sve dodatno usložnjava.
- Kad uđemo u brak, u porodične odnose, pa djeca, to je sve puta deset teže, na sve to sustižu svakodnevne obaveze gdje bi zajedničkim snagama trebalo to da prevazilazimo. Jako je važno primjećivati te suptilne znakove, koliko god bilo teško, opet na vrijeme iskomunicirati, odreagovati - istakla je ona.
Pokušaji poništavanja emocija partnera, kako objašnjava Burzanović, i te kako mogu da utiču na sliku koje ljudi imaju o sebi. Naročito, ako to radi osoba u koju ima povjerenje.
- Promišljaće: aha, pa da li je možda ta osoba u pravu, da li sam stvarno ja kriva i tako dalje... Sigurno da nas svi ti znakovi i pitanja u našim glavama vode kroz svakodnevne i životne situacije. Upravo ta emocionalna manipulacija, jer emocije su ključni, a imamo i određene reakcije, na te događaje, odnosno situacije. Tako da je tu jako važno pratiti sebe i svoju ličnosti i pratite nekad i unutrašnje osjećaje, unutrašnje znakove pitanja - upravo da ne bi došli u fazu znak pitanja našeg integriteta i identiteta kompletne ličnosti pojedinca - objašnjava Burzanović.
Nerijetko se, kako se utvrdili terapeuti, i šale koriste da se ponište emocije kod partnera i emocionalno manipuliše, pa Burzanović poručuje da se kroz šale može shvatiti dosta toga u odnosima, odnosno kroz način na koji se neko šali sa nama.

Burzanović: Emocionalne manipulacije nikad ne kreću velikom dramom, to su uvijek suptilni znaci

Za ovogodišnju regionalnu nagradu DIALOGOS, koja se dodjeljuje za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija publikovanu u prethodnoj godini, selektori zemalja regiona nominovali su sedam knjiga. Selektorka Srbije, prof. dr Tatjana Vulić, za nagradu je predložila tri knjige, među kojima je monografija dr Nevena Obradovića „Političko komuniciranje u doba društvenih mreža“.
Autor u ovoj knjizi istražuje načine savremenog političkog komuniciranja od strane političara na vodećim društvenim mrežama: Fejsbuku, Instagramu, Iksu i Tik-Toku.
Recenzent monografije, prof. dr Zoran Jevtović, ističe da „autor sugeriše kako je političkim i komercijalnim manipulacijama danas moguće u svega nekoliko trenutaka promijeniti navike i ponašanja milionskih auditorijuma, što znači i nametnuti politička mišljenja i sisteme“.&nbsp;
Naglašavajući populizam društvenih mreža, Jevtović kaže da se „internet okreće protiv svoje publike nudeći dominantna mišljenja sa suženim i ideološki profilisanim gledištima, stavovima i sudovima“, ističući da „Obradović precizno i uvjerljivo dokazuje simbiotičku bliskost političkog populizma i čitanih sadržaja društvenih mreža“.
Jevtović zaključuje da je „prelazak na ekonomiju pažnje promijenio tradicionalni odnos kapitalizma i demokratije omogućavajući kreiranje komercijalno orijentisane komunikacione politike, ali da bi se ona u realnom vremenskom okruženju prepoznala neophodno je više ovako provokativnih i kritičkih djela“.
Sa ambicijom objektivnog sagledavanja trendova u političkom komuniciranju, u monografiji su metodom svrhovitog uzorkovanja, u različitim političkim kulturama i tradicijama, analizirani profili: na Fejsbuku premijera Španije Pedra Sančeza i premijera Slovačke Roberta Fica; na Instagramu profil kancelara Njemačke Olafa Šolca i bivše premijerke Estonije Kaje Kalas; na Iksu profil liderke najveće opozicione stranke u Švedskoj Magalene Anderson i lidera opozicije Moldavije Igora Dodona; te na Tik-Toku profil lidera najveće opozicione stranke u Francuskoj Žordana Bardele i, u periodu istraživanja i izrade monografije, profil tadašnjeg opozicionara Češke Andreja Babiša.
Nagrada DIALOGOS, čiji je idejni utemeljitelj i inicijator njenog obnavljanja (nakon prekida od 2020–2025) kulturolog i publicista mr Željko Rutović, dodjeljuje se od 2013. godine. Ovogodišnja dodjela, u organizaciji Društva crnogorskih novinara, biće upriličena u Tuzli, u partnerstvu sa tamošnjom akademskom zajednicom.
O najboljoj knjizi odlučivaće žiri u sastavu: prof. dr Vedada Baraković (Bosna i Hercegovina), prof. dr Boban Tomić (Srbija) i novinar i publicista Slavko Mandić (Crna Gora).

Tag: tomo-buzov

Rifatu Rastoderu posthumno nagrada „Tomo Buzov“: „Birao je da govori kada je bilo lakše ćutati“

Preminuo Darko Buzov, sin Toma, koji je izgubio život braneći nevine ljude u Štrpcima

Njemački parlament proširio ovlašćenja vojske za obaranje dronova

Novi snimak navodnog Medenice: „Šćepanoviću, svaki put ću se oglašavati kad dobijem informacije o vašem fukarluku“

Burzanović: Emocionalne manipulacije nikad ne kreću velikom dramom, to su uvijek suptilni znaci

„Političko komuniciranje u doba društvenih mreža“ Nevena Obradovića u konkurenciji za „DIALOGOS 2026“

PRATITE TVe UŽIVO