Crna Gora ima realnu šansu da pregovore sa Evropskom unijom (EU) završi do kraja naredne godine - kazao je predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Tomas Vajs.
Nakon što se završi posao koji se odnosi na zakonodavstvo, očekuju, kaže, da bude zatvoreno pet ili šest poglavlja do kraja godine.
On je na konferenciji za novinare nakon dvodnevnog sastanka POSP-a u Podgorici rekao da je optimista da pregovori mogu biti završeni do kraja iduće godine.
- Mogu da podijelim svoj optimistični pogled, postoji realna šansa da će se pregovori završiti do kraja 2026. godine - kazao je Vajs.
Ocijenio da postoji jasno poboljšanje u oblasti vladavine prava i borbi protiv kriminala i korupcije.
Istakao je i da su se tokom dvodnevnog trajanja POSP-a bavili važnim pozicijama koje treba popuniti, kao što su se one u Ustavnom sudu, Centralnoj banci Crne Gore, te da su razgovarali i o poglavlju 27. Postoji, kako je rekao, nekoliko projekata koji su na čekanju - kao što su kolektor i druga ekološka pitanja.
On je kazao da nije sve savršeno ni u EU ni u Crnoj Gori ali da je važno da vidimo napredak koji se odvija u pravom pravcu.&nbsp;
- Vlada i Skupština su obavile važan posao i ako zadrže ovaj angažman optimističan sam da ćemo moći da dočekamo Crnu Goru kao EU članicu do kraja 2028. godine - ocijenio je Vajs.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vajs: Realna šansa da Crna Gora završi pregovore do kraja naredne godine

Parlamentarna većina snažno radi na tome da do kraja godine zatvori još pet poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) i vjeruje da Crna Gora može postati članica Unije do 2028. godine, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
On je na sjednici Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Podgorici kazao da je aktuelna partlamentarna većina od kada je formirana 2023. godine učinila mnogo na planu evropskih integracija.
Kako je rekao Mandić, odblokirali su proces evropskih integracija, dobili pozitivan IBAR-a, krajem prošle godine zatvorili tri poglavlja, a sredinom ove godine još jedno.
- Danas snažno radimo na tome da do kraja godine zatvorimo još pet poglavlja, a kako stvari sada stoje imaćemo unutrašnju spremnost da zatvorimo još dva poglavlja - rekao je Mandić.
On je istakao da je put ka EU kompleksan i zahtijevan, kao i da nije bez prepreka.
- Ne bih bio fer ako ne kažem da smo oko ključnih glasanja imali snažnu podršku opozicije u Crnoj Gori. Ona je u jednom momentu posegnula vaninstitucionalnim djelovanjem, ali je uvijek, kada su u pitanju EU integracije, stajala zajedno sa nama - rekao je Mandić.
On je naglasio da gotovo 83 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u EU.
- Kao legitimni predstavnici narodne volje imamo obavezu da tu želju naroda sprovedemo u djelo i to radimo svi uporno - dodao je Mandić.
On je kazao da je plan jasan - zatvoriti sva poglavlja do kraja narede godine i stvoriti preduslove da države članice EU obezbijede snažnu političku podršku pristupanju Crne Gore.
- Vjerujemo da uz vašu podršku Crna Gora može postati prva naredna članica EU do 2028. godine - naveo je Mandić
On je istakao da je važno da i EU pošalje poruku svim protivnicima takvog blokovskog ujedinjenja i ne vjeruju u njen opstanak da kroz proširenje pošalje poruku: “Živi smo, širimo se”.
Kopredsjedavajući POSP-a Dejan Đurović kazao je da je Crna Gora u važnoj fazi EU puta, napominjući da je cilj vlasti da pregovore sa Unijom završi do kraja 2026. i da do 2028. država bude u potpunosti spremna za članstvo.
- To nije samo plan političkih partija i institucija, već vizija koju dijelimo sa građanima i koja nas obavezuje - rekao je Đurović.
On je kazao da u ovom procesu Skuptšina ima posebnu ulogu.
- Od nas se očekuje ne samo da pratimo proces, već da budemo aktivan partner koji donosi zakone i uspostavlja standard koje građani očekuju - naveo je Đurović.
Kopredsjedavajući POSP-a Tomas Vajs pohvalio je odluke koje je Skupština donijela u posljednjih pola godine, posebno ističući važnost podrške koju je veliki broj partija dao prilikom usvajanja zakona.
On je konstatovao da su u crnogorskom parlamentu prevaziđene podjele i sporovi, te da postoji zajednička volja za napredak u pristupnim pregovorima.
Vajs je kazao da je optimističan po pitanju završetka pregovora i da smatra da bi tcilj finalizovanja pregovora do 2026. godine mogao biti realan.
- Ako Skupština nastavi sa konstruktivnom praksom odlučivanja smatram da je moj optmizam opravdan i da zajedno, uz podršku koju dobijemo od predsjedavanja, možemo tako brzo da napredujemo i završimo pregovora do naredne godine, što bi nam omogućilo da Crnoj Gori 2028. poželimo dobrodošlicu - rekao je Vajs.

Mandić: Vjerujemo da Crna Gora može postati članica EU do 2028; Vajs: Optimističan sam po pitanju završetka pregovora

Crna Gora je na dobrom putu da zatvori dodatnih pet pregovaračkih poglavlja ove godine, kaže za TVCG predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta, Tomas Vajs. Poslanik socijalista i demokrata Matjaž Nemec, uvjeren je da će Crna Gora uz kontinuiranu posvećenost reformama uskoro postati naredna članica EU.
Nakon stagnacija i političkih nestabilnosti, čini se da je Crna Gora sada na dobrom putu u integracijama, saglasni su evropski poslanici.
Tomas Vajs, predsjedavajući POSP-a, kaže da ovom brzinom i uz ovaj obim reformi koje Crna Gora trenutno sprovodi, postoje realne šanse da se pregovori okončaju do kraja 2026.
- Moram reći da mi se ovaj plan činio pomalo ambicioznim, ali moram priznati da Skupština i Vlada pokazuju rezultate - kazao je on.
Slovenački europarlamentarac iz redova Socijalista i demokrata Matjaž Nemec podsjeća na poruke komesarke Marte Kos, i naglašava da EU mora održati kredibilitet u procesu prosišrenja.
Matjaž Nemec, poslanik Evropskog parlamenta (S&amp;D) uvjeren je da će uz kontinuiranu posvećenost reformama Crna Gora uskoro postati sljedeća članica EU i može biti ponosna na svoj status vodećeg kandidata za članstvo.
Poslanici Evropskog parlamenta pozdravili su usvanje brojnih zakona u skupštini tokom ovog ljeta, uz podršku poslanika širom poltiičkog spektra, ali ističu da se tu posao ne završava.
Tomas Vajs, predsjedavajući POSP-a ističe da je usvajanje zakona jedna stvar, ali učiniti da oni zaista funkcionišu u korist građana je sasvim drugo.
- Još moramo da vidimo primjenu na terenu. Jasno je da nam je potreban još jedan sudija u Ustavnom sudu do Božića. Ovo je veoma važna odluka o kojoj Skupšina treba da odluči. Moramo da vidimo finalizaciju reformi pravosuđa, kako bi se osigurala nezavisnost - kazao je on.
Matjaž Nemec, poslanik Evropskog parlamenta (S&amp;D) navodi da ne smijemo zaboraviti da je pristupanje EU nacionalni projekat svih, koji zahtijeva punu povećenost svih nacionalnih aktera, potrebno je izrgaditi otpornost prema vanjskim uticajima.
Plan Crne Gore je da do kraja godine zatvori poglavlja 3 – pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Sloboda kretanja kapitala, 6 – Privredno pravo, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i poglavlje 13 – ribarstvo.

Vajs: Ukoliko održi tempo reformi, Crna Gora može završiti pregovore do 2026.

Ključno je da se proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja dodatno ubrza, kroz suštinski nastavak reformi i dalji fokus na evropskoj agendi svih političkih aktera u našoj zemlji, poručeno je sa sastanka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa predsjedavajućim Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Tomasom Vajsom.
Milatović je na mreži X naveo da je imao sadržajan razgovor sa Vajsom o aktuelnom momentu u pregovorima.
- Istakao sam da Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo, mora iskoristiti povoljan trenutak kako bi ispunila sve obaveze i postala prva naredna članica Evropske unije do 2028. godine. Zato je ključno da se proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja dodatno ubrza, kroz suštinski nastavak reformi i dalji fokus na evropskoj agendi svih političkih aktera u našoj zemlji - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1927712088740253865%3Ft%3DC0I3h37cjvh8W7g9rzEOfw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović sa Vajsom: Ubrzati proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja

Vrlo smo svjesni ruskog uticaja u Crnoj Gori, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore, Tomas Vajs.
Dodaje da se partije poput proruskog Demokratskog fronta, koje je Brisel ranije smatrao crvenom linijom za EU, od ulaska u vlast ponašaju konstruktivno u sprovođenju reformi iako provokativnim potezima koče proces pregovaranja.
Po mišljenju Vajsa, predstavnici srpskog dijela stanovništva shvatili da i veliki dio njihovih glasača želi u EU i da su zato su ublažili svoj politički jezik.
On vjeruje i da se u Crnoj Gori ne može desiti gruzijski scenario, jer je zemlja mnogo dalje odmakla na putu ka EU, te da ima potrebne zaštitne mehanizme u zakonodavstvu i Ustavu.
RSE: Hrvatska je blokirala jedno do četiri pregovaračka poglavlja koja je Crna Gora očekivala da će zatvoriti do kraja godine, što je izazvalo osudu vladajućih prosrpskih i proruskih partija u Crnoj Gori. Kako ocjenjujete potez Hrvatske i takve reakcije iz Crne Gore?
Vajs: “Jasenovačka rezolucija” je bila jasna provokacija koja je, ako mene pitate, svjesno donesena da provocira Hrvatsku, zbog čega izražavam žaljenje.
Mnogi od nas su uložili dosta vremena kako bismo uvjerili naše hrvatske kolege da ne blokiraju čitave pregovore. Takođe su neki signali i izjave, kao i one predsjednika Jakova Milatovića, pomogli da se situacija olakša.
Tako da ipak možemo reći da je uspjeh što su tri poglavlja zatvorena.
Da, žalim što poglavlje 31 o vanjskoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici još nije zatvoreno, ali treba reći da je to rezultat navedene provokacije, i mi činimo sve što možemo da ponovo ublažimo situaciju.
<h2>O ruskom uticaju u Crnoj Gori</h2>
RSE: Prije godinu dana se od evropskih predstavnika moglo čuti da su proruske partije DF-a “crvena linija” za EU, no one su u međuvremenu ušle u vlast. Početkom novembra ste predvodili delegaciju Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Podgorici, sa koje ste poručili da “postoji gotovo jednoglasna podrška da Crna Gora postane buduća članica EU”. Da li Brisel potcjenjuje opasnost kada je riječ o ruskom uticaju u Crnoj Gori?
Vajs: Vrlo smo svjesni (ruskog uticaja u Crnoj Gori), a takođe dijelim zabrinutost oko određenih političara koji su uključeni u vladajuću većinu.
Dio sam ove delegacije od 2017. godine i vidio sam kako su kolege poput gospodina (Milana) Kneževića i drugih djelovali u Skupštini, što je bilo potpuno neprihvatljivo.
Mislim da su predstavnici srpskog dijela stanovništva shvatili da i veliki dio njihovih glasača želi u EU, i da su i zbog te činjenice ublažili svoj jezik.
I moram reći da ova vladajuća većina sarađuje kada je u pitanju odlučivanje o zakonodavstvu i reformama koje su bile potrebne da bi se postigao određeni napredak u pristupnim pregovorima.
Dakle, vidimo da se ponašaju konstruktivno, ali i da koče proces, po mom mišljenju, provokativnim akcijama.
Ali, znate, Crna Gora je nezavisna država, a ovo je trenutno vladajuća većina. I dok god vidimo da se ozbiljno odlučuje o reformama, da se popunjavaju nedostajuća mjesta u pravosudnom sistemu, ja prihvatam te rezultate.
Međutim, nismo naivni i svjesni smo da nije svaki poslanik većine u Skupštini u potpunosti usklađen sa veoma ambicioznim kursom.
Takođe, premijer Spajić predvodi proevropske pristupne poteze, i vidio sam njegovu inicijativu Barometar 26 (platforma o zajedničkim obavezama za okončanje pregovora sa EU), gde on poziva sve stranke, i one opozicione, da je potpišu.
Ali, mislim da je ona usmjerena i na njegove koalicione partnere, kako bi održao relevantne partije na pro-EU kursu. A da li će njegov eksperiment uključivanja srpskih snaga na kraju pokazati pozitivne rezultate ili ne, to sada ne mogu reći.
<h2>Je li moguć gruzijski scenario u Crnoj Gori</h2>
RSE: U Crnoj Gori, kao i Gruziji, istraživanja javnog mnjenja pokazuju visoku podršku evropskim integracijama. Ipak, u Gruziji je na izborima pobijedio proruski kandidat, a vlada je najavila zamrzavanje puta te zemlje ka EU. S obzirom da u Crnoj Gori već imamo dio vlasti sa proruskom agendom, može li se desiti sličan scenario onom u Gruziji?
Vajs: Prije svega moram reći da svaki političar koga bira srpski dio stanovništva nije automatski zagovornik ruskih interesa. Ali da, ponekad su srpski i ruski interesi veoma bliski, a to stvara poteškoće na putu Crne Gore u EU.
Mislim da situacija nije uporediva sa Gruzijom, jer je Crna Gora mnogo dalje odmakla u pristupnom procesu, kao i u primjeni pravne tekovine, zakonodavstva EU.
Postoji mnogo zaštitnih mehanizama kada je u pitanju vladavina prava. Crna Gora se nalazi u sasvim drugoj fazi tog procesa od Gruzije.
Stanovništvo je već u velikoj mjeri dio našeg evropskog društva, a postoji i mnogo ekonomskih veza, najveći donatori zemlje su one iz EU.
Dakle, mnogo je više, da tako kažemo, interesa kada su u pitanju poslovne prilike i svakodnevni život ljudi. Zemlja je već mnogo više povezana sa EU.
Izbori u Gruziji očigledno nisu bili u skladu sa bilo čime što je standard EU kada je u pitanju izborni zakon. Ovi izbori su pokradeni u Gruziji. A mislim da više ne bi bilo moguće da se to na takav način desi u Crnoj Gori.
Dakle, vidim opasnost od zlonamjernog uticaja, a ponekad i njegove ishode. Ali, mislim da je crnogorsko društvo dovoljno jako i da je zemlja mnogo dalje na putu ka EU kada su u pitanju zaštitne mjere u zakonodavstvu i crnogorskom Ustavu.
<h2>Pristupanje Crne Gore 2028. EU realan cilj</h2>
RSE: EU je bila vrlo fleksibilna po pitanju dobijanja IBAR-a za Crnu Goru (zakone je crnogorska vlast donijela na brzinu, bez konsultacija sa širom javnosti, naknadno trebaju da se dorađuju). Koliko će EU nadalje biti stroga po pitanju ispunjavanja standarda Crne Gore u zatvaraju poglavlja?
Vajs: Mora postojati jasna ispunjenost zahtjeva. Moram reći da su neki od zakona, doneseni u posljednjih nekoliko mjeseci, bili ubrzano usvojeni u Parlamentu, nedostajalo je uvida javnosti i učešća civilnog društva, opozicija nije imala dovoljno vremena da prouči zakone.
Shvatam veliku ambiciju aktuelne Vlade da isporuči rezultat što je prije moguće. Ali, ponekad imam utisak da je kvalitet žrtvovan zarad brzine, odnosno vremena.
A važno je imati dobru pravnu i opozicionu kontrolu pri donošenju zakona, tako da ne morate popravljati zakone samo nekoliko mjeseci kasnije.
Ali za pristupanje EU, na kraju krajeva, važnije je da zakonodavstvo ne postoji samo u teoriji, već i da se primjenjuje u praksi. To je ono što se na kraju računa – da se zakoni sprovode na terenu.
A to ćemo pažljivo držati na oku.
I to je ono ključno za pristupanje na kraju. Na primjer, nije dovoljno da samo imamo popunjena sudijska mjesta, već moramo vidjeti nezavisnost i efikasnost sistema.
Sjajno je imati zakone protiv korupcije, ali trebamo vidjeti da pravosudni sistem rezultira slučajevima i na visokom nivou.
Dakle, mislim da samo usvajanje zakona ne vodi do potpunog ispunjavanja kriterijuma. To je prvi, važan korak, ali ono što treba da vidimo je njihova stvarna primjena.
Želim brzi prijem Crne Gore u EU, pristupanje do 2028. je cilj i mislim da je on realističan. Ipak, moramo održati visoke standarde kako bismo izbjegli probleme u budućnosti.
RSE: Koliko se, po Vašem mišljenju, u Crnoj Gori i ostalim zemljama regiona radi na uspostavljanu standarda i vrijednosnog sistema EU, a koliko samo na “štrikiranju” obaveza i administrativnom usvajanju zakona? Da li zemlje regiona prvenstveno zanimaju isključivo ekonomski benefiti od evropskih integracija?
Vajs: Crnu Goru pratim više od 20 godina i vidim veliki napredak, ali još treba raditi na primjeni legislative, i to je jasno.
Ali, s druge strane, implementacija u nekim slučajevima takođe zahtijeva vrijeme, a u nekim su potrebni i dodatni napori od strane EU koji su u velikoj mjeri povezani sa ekonomskim prihodima.
Ako pogledate Plan rasta koji je usmjeren na podršku ekonomiji, BDP-u, koji podržava prihode zemlje, postoji osnovni uslov za Crnu Goru da pristupi tim sredstvima i kreditima.
To je novi izborni zakon, što EU traži već godinama.
Jer u Crnoj Gori svako malo imate izborne kampanje za lokalne izbore, i to treba mijenjati. A ponekad je potrebna i perspektiva “ekonomske nagrade” kako bi se motivisali političari da sprovedu potrebne demokratske promjene.
Znači radi se i o ekonomiji, ali u velikoj mjeri o demokratskim standardima na kojima je izgrađena EU, to je međusobno veoma povezano.
Možda veliki dio društva želi ulazak u EU prvenstveno zbog ekonomskih razloga, ali svima mora biti jasno da to uvijek ide zajedno s evropskim vrijednostima i glavnim demokratskim principima.
<h2>Za poglavlje o ekologiji presudan napredak na terenu</h2>
RSE: Kao poslaniku partije Zelenih u Evropskom parlamentu jedno pitanje o ekologiji. Crnoj Gori predstoji primjena poglavlja 27 (životna sredina i klimatske promjene). Može li odgovoriti zahtjevima tog poglavlja ako je, na primjer, proklamovani cilj Vlade da se do 2030. reciklira 50 odsto otpada, a sada je taj procenat ispod jedan odsto?
Vajs: Prvi put sam posjetio Crnu Goru početkom 2000-ih kada smo shvatili da je status ekološke države upisan i u crnogorski Ustav. I vidjeli smo fantastičnu zemlju sa iznimnim prirodnim i kulturnim nasleđem, i veoma prijateljskim stanovništvom.
Ono što nismo vidjeli je bila ekološka država.
Ali isto tako mogu reći da se situacija od tada popravila, iako ne tako brzo kako bih želio.
Na primjer, ulcinjska Solana je sada zaštićeno područje i mislim da se ta priča odvija u dobrom smjeru.
Dakle, ima dobrih primjera, ali i još puno posla u oblasti tretmana otpadnih voda, otpada, puno divljih deponija, neke od njih stalno gore.
Još postoje ogromni problemi čistoće, što je prilično skupa oblast. Tako da će Crnoj Gori biti veoma teško da u potpunosti ispoštuje standarde do pristupanja. Mislim da je ambiciozan plan da se u tom periodu ispuni 50 odsto.
Ali, na kraju krajeva, a ovo je moja lična procjena, ako se uspostavi vladavina prava, ispune glavni demokratski standardi, ako funkcioniše podjela vlasti, ako postoje ekonomska pravila za zajedničko tržište, i ako postoji jaka ambicija za ekološku oblast, onda bi bilo moguće podržati pristupanje Crne Gore, iako možda još uvijek ne bude ispunjavala sve kriterijume u toj oblasti sto posto.
Samo da jedno bude jasno: sve zemlje EU moraju ispuniti ove kriterije i nisu sve na istom nivou u tome.
Biće posla koji treba uraditi i dan nakon pristupanja. Posao neće biti gotov.
To smo vidjeli u ranijim rundama pristupanja, uzmimo posljednji primjer, Hrvatsku.
Nisam potpuno siguran da li Hrvatska danas ispunjava sve kriterije, ali su na dobrom putu. Oni ulažu u tu oblast i možemo vidjeti velika poboljšanja.
Dakle, za pristupanje Crne Gore koje želimo da postignemo 2028. godine će biti veoma važno da li postoji velika ambicija zemlje i napredak u ovoj oblasti, a glavna tačka procjene za to biće da li se oni ostvaruju na terenu.

Vajs: Uložili smo mnogo vremena da ubijedimo Hrvatsku da ne blokira pregovore Crne Gore

Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta Tomas Vajs ocijenio je da je naša zemlja napravila veliki pomak u EU integracijama u protekloj godini, ali da postoji još mnogo izazova u kontekstu reformi i načinu vođenja politike.
- Mnogo je posla urađeno u prošloj godini i to je priznato, ali isto tako ima i dosta značajnih odluka koje tek treba donijeti. Kao što sam rekao, jedna od njih je izborna reforma. Veoma je važno da Crna Gora počne da strukturiše svoje izborne cikluse na drugačiji način, jer dosadašnja praksa je problematična i otežava konstruktivan politički rad. Treba napomenuti da je veoma važno da se do kraja sprovedu reforme u sudstvu, najprije imenuje predsjednik Vrhovnog suda. Dakle, da sumiramo, Izvještaj pokazuje i napredak koji je učinjen, ali pokazuje što još treba učiniti na putu pristupanja EU. Jer ako već svi želimo da to ostvarimo u roku od dvije ili tri godine, ima još puno posla da se uradi - rekao je Vajs u intervjuu za Pobjedu.
Vajs smatra da bi svako dalje istrajavanje na identitetskim politikama samo udaljilo zemlju od EU, te stoga ističe da svi subjekti moraju staviti fokus na temama koje zemlju približavaju članstvu u Evropskoj uniji.
- Zabrinuti smo zbog prijedloga koji su u velikoj mjeri zasnovani na takozvanoj politici identiteta i zabrinuti smo što ove rasprave koje, s moje tačke gledišta očigledno nijesu glavna politička pitanja kojima se trebamo baviti, odvlače politički diskurs od stvarnih važnih tema koje se odnose na pristupanje EU. Nikome ne držim stranu. Zalažem se za ulazak cijelog regiona u Evropsku uniju. Ne pravim razliku između različitih etničkih ili vjerskih grupa. Ali mislim da niko od nas to ne bi trebalo previše da radi. Svi treba da budemo veoma osjetljivi u pogledu očuvanja jedinstva crnogorskog stanovništva, fokusiranja na ciljeve koji nas sve ujedinjuju. I ovo je prosperitet, vladavina prava, dobar ekonomski, ali i društveni razvoj zemlje - naglasio je Vajs.
On je konstatovao da velika većina stanovništva u Crnoj Gori, oko 80 odsto, želi ulazak u EU.&nbsp;
- Mogu vam reći da će Evropskoj uniji biti veliko zadovoljstvo da dočeka Crnu Goru. To će Evropsku uniju učiniti bogatijom u smislu kulture, prirodnog naslijeđa, takođe i zajedničke istorije. I zato bi se trebalo fokusirati na ovo i zaista držati ruke podalje od politika koje bi mogle podstaći podjele u zemlji, kao i onih politika koje bi podstakle polarizaciju ili naštetiti dobrosusjedskim odnosima. Potrebni su nam dobrosusjedski odnosi prema svim državama - Srbiji, Hrvatskoj, svima… - istakao je Vajs.
Govoreći konkretno o pitanjima koja su bila predmet oštre političke debate u proteklom periodu, Vajs navodi da je u direktnom razgovoru sa liderom ZBCG i predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem izrazio zabrinutost zbog činjenice da ta partija predlaže rješenja koja stvaraju polarizaciju i ulaže napore u politiku identiteta.
- Direktno sam mu rekao i to ne krijem. Zamolio sam ga da ne ulaže napore u politiku identiteta jer to stvara podjele, polarizaciju, a to bi moglo dovesti i do poremećaja samog procesa pristupanja EU. Prijedlog zakona o stranim agentima nije nigdje u zakonodavnoj procedure. To je bila ideja ili prijedlog koji je dobio vrlo jasne reakcije sa naše strane - kazao je Vajs.
Nema sumnje, smatra on, da bi ovakva zakonska regulativa ugrozila proces pristupanja Crne Gore. Što se tiče dvojnog državljanstva, Vajs kaže da je to nezgodno pitanje.&nbsp;
- Postoje dvije strane medalje. U Crnoj Gori već 10, 20 godina, pa čak i duže, žive građani koji danas nemaju državljanstvo. Sa te tačke gledišta, to je nešto čime Vlada i parlament treba da se bave. Ipak, potpuno je druga stvar ako govorimo o ljudima koji tvrde da su u nekoj vrsti davnih veza sa Crnom Gorom ili imaju porijeklo na osnovu kojeg žele državljanstvo. Ovo je druga priča jer je Crna Gora mala država. Njenu nezavisnost iznova i iznova osporava jedan od njenih prvih susjeda. Tako da hodanje tim putem, koji bi stvorio jednu situaciju u kojoj dobar dio vaših glasača zapravo ne živi u vašoj zemlji, to je nešto što bi moglo da ugrozi krhku ravnotežu građanske države Crne Gore - istakao je on.
Zato je snažno apelovao na parlament i Vladu da sa tim prijedlogom idu u konsultacije sa civilnim društvom, svim političkim partijama i sa Evropskom unijom, te da je informišu o svemu.
- Dakle, ne bih mogao dati opšti odgovor da li je ovaj zakon dobar ili loš, pitanje je kako je osmišljen i sa kojom namjerom. Moja uloga nije da sudim, već da osiguram da Crna Gora ostane na putu pristupanja i da ne preduzima zakonodavne korake koji to ugrožavaju. Kada je u pitanju srpski jezik, i tu sam za pronalaženje pragmatičnog rješenja. Mislim da treba da poštujemo identitet ljudi, a ne da stvaramo velike rasprave o temama koje zapravo nijesu relevantne za bogatstvo i prosperitet zemlje, a takođe ne i za ljude - poručio je Vajs.

Vajs: Zabrinuti smo zbog insistiranja na identitetskoj politici, to je hod po tankom ledu

Predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), Tomas Vajs skrenuo je pažnju pojedinim poslanicima vlasti da se uzdrže od prozivanja europoslanika koji danas ne prisustvuju na sastanku POSP-a u crnogorskom parlamentu.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović je tokom obraćanja optužio hrvstkog EU poslanika Tomislava Sokola da je neprijatelj evropskom putu Crne Gore, te da želi da stvori ambijent pristiska kako bi se usporio proces pridruženja Uniji, ili blokirao.
Takođe, Bojović ga je optužio da se svrstao na stranu opozicije, odnosno Demokratske partije socijalista i pitao ga je da li smatra da se u Jasenovcu desio genocid.
- Pošto ste problematizovali dvojno državljanstvo sa Srbijom, navešću primjer Davor Iva Štira koji je rođen u Argentini, potomak je ustaške emigracije, dobio je hrvatsko državljanstvo i sada ima i hrvatsko i argentisnsko državljanstvo. I Vama je sada sporno ako Crnogorci koji žive u Srbiji, ukoliko se potpiše sporazum o dvojnom državljanstvu, dobiju isto tako državljanstvo u Crnoj Gori - rekao je Bojović.
Vajs je upozorio Bojovića da ne govori o onima koji nisu prisutni u salu, navodeći da je Rezolucija o Jasenovcu izazvala diplomatske turbulencije sa komšijama.&nbsp;
- Neću da kažem da je to bilo namjerno, ali činjenica je da je to dio stvarnosti. Ja i moje kolege smo uložili prilično energije da pokušamo da takve diplomatske poremećaje ublažimo. Činjenica da su Sokol i Sunčana Glavak ovdje danas pokazuje njihovu posvećenost podržavanju Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji - rekao je Vajs.
On je poručio da treba da vode debatu i budu direktni i kritički nastojeni, ali i da se uzdrže od okrivljavanja jedni drugih, posebno ne na ličnom nivou.&nbsp;
- Možemo da imamo različita mišljenja i da ih razmjenjujemo, ali ne smijemo vrijeđati jedni druge. Budući da ste, gospodine Bojoviću, direktno govorili o nešem članu koji nije ovdje, hrvatskom europoslaniku Davoru Štiru, zamolio bih Vas da ne upućujemo optužbe članu koji nije prisutan i koji ne može da se brani, jer je ova praksa nefer. U parlamentu na isti način postupamo, izbjegavamo optužbe na račun nekog ko nije prisutan. Niko ne želi da vam drži lekcije o tome kako treba govoriti, ali neko ko rukovodi ovom delegacijom EP - moram to da kažem i nadam se da možemo da nastavimo izražavajući poštovanje i u konstruktivnom duhu - poručio je Vajs.&nbsp;
Predsjedavajući današnjim sastankom Dragan Đurović prihvatio je zamjerku Vajsa i kazao da je njegova greška što nije prekinuo Bojovića kada je spominjao Štira. Mđutim, pokušao je i da opravda kolegu iz koalicije "Za budućnost Crne Gore".
- Donekle i razumijem reakciju jer, gospodine Vajs, mi od vas evropskih poslanika želimo da vidimo jedan pozitivan impuls da nam pomognete da budemo dio EU i želimo da date doprinos, a ne da nam dajete packe i da favorizujete opozicioni ili pozicioni dio u parlament. Možda je to bila reakcija na govore koji nisu bili afirmativni kada je u pitanju naš put ka EU, već više kritički, čini mi se, određenim političkim partijama i grupacijama, koje na sreću imaju 52 od 81 poslanika, što je značajna većina - odgovorio je Đurović.

Tamara Klikovac

Vajs upozorio Bojovića: Ne optužujte EU poslanike koji nisu tu, uložili smo energiju da ublažimo diplomatske poremećaje koje je izazvala Rezolucija o Jasenovcu

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa delegacijom Evropskog parlamenta, koja učestvuje u radu Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) i tom prilikom im predstavio ideju o otvaranju Kancelarije EP za Zapadni Balkan u Podgorici, ali i Skupština ima svog predstavnika u Evropskom parlamentu.
Mandić je upoznao delegaciju sa rezultatima koje je Crna Gora postigla na evropskom putu, podsjetio da su pozitivni rezultati istaknuti i u najnovijem Izvještaju Evropske komisije i poručio da sada treba raditi još jače kako bi postigli cilj.
Mandić je saopštio kako je najveći problem Crne Gore u ovom trenutku organizovani kriminal i korupcija, te da je to jedna od prepreka u izboru predsjednika Vrhovnog suda.&nbsp;
- Delegacija na čelu sa šefom Delegacije EP u POSP-u Tomasom Vajsom podvukla je izvanredan napredak u posljednjih godinu dana i poručila da je ulazak u EU moguć u toku aktuelnog saziva Evropskog parlamenta, ali da ima još mnogo posla na tom putu - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.
Sagovornici su naglasili i važnost donošenja izbornih zakona, zakona o finansiranju političkih partija kao i izbor predsjednika Vrhovnog suda.
Mandić je sagovornike upoznao i sa idejom o otvaranju Kancelarije EP za Zapadni Balkan u Podgorici, ali i sa idejom da Skupština ima svog predstavnika u Evropskom parlamentu, kako bi se ciljevi brže ispunjavali.&nbsp;
- Osim toga, Mandić je izrazio želju da tokom iduće godine Skupština Crne Gore organizuje Samit evropskih parlamentaraca. Sagovornici su saopštili da se radi o dobrim idejama, ali i podsjetili da sprovođenje ne zavisi samo od njih - zaključeno je u saopštenju.

Mandić traži predstavnika Skupštine u EP i otvaranje Kancelarije za Zapadni Balkan u Podgorici , u POSP-u rekli da to ne zavisi samo od njih

Rezultati lokalnih izbora reflektuju podršku građana politici Demokratske partije socijalista (DPS) koja se zalaže za građansku i evropsku Crnu Goru, suprotstavljajući se inicijativama koje se grade na antievropskim platformama i koje narušavaju društvenu koheziju i političku stabilnost, a koje promovišu pojedini akteri parlamentarne većine, kazao je predsjednik te stranke Danijel Živković na sastanku sa evropskim poslanikom Tomasom Vajsom, novoizabranim šefom delegacije Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP-a). Tokom sastanka je ocijenjeno da uspješno sprovođenje reformi ostaje ključ za dalji napredak Crne Gore u evropskim integracijama, a da je za to potrebna politička stabilnost i jedinstvo društvenih i političkih aktera oko evropske agende. Živković je, osvrćući se na trenutne društveno-političke okolnosti u zemlji, naglasio da Demokratska partija socijalista ostaje jedini istinski stožer evropskih integracija i jedina brana očuvanja građanskog karaktera Crne Gore i njenih nacionalnih interesa. Ovu tvrdnju podržava i rezultat nedavno održanih lokalnih izbora u Podgorici, koji potvrđuju povjerenje građana u DPS. Živković je istakao da su evropske integracije ključni prioritet za Crnu Goru i da je DPS dosljedno podržavao reforme i procese koji vode ka članstvu u Evropskoj uniji. Tomas Vajs je potvrdio svoju podršku procesu proširenja EU, ističući da Crnoj Gori, zajedno sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, treba dati jasan i kredibilan put ka članstvu u EU, što će doprinijeti stabilnosti i prosperitetu čitavog regiona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241029161056_cb863fac56d4d180b162ccaaf95c221c25d372a1a7daec3d4d2e5f49467d33b6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241029161056_cb863fac56d4d180b162ccaaf95c221c25d372a1a7daec3d4d2e5f49467d33b6" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="Tomas Vajs"><figcaption>Tomas Vajs(Photo: DPS)</figcaption></figure>  Vajs je pozvao na konstruktivan dijalog među političkim akterima kako bi se prevazišli izazovi na putu evropskih integracija, te kako politička previranja ne bi ometala reformski proces i integraciju u EU. Sastanku je prisustvovao i generalni sekretar DPS Aleksandar Bogdanović.

Živković-Vajs: Rezultati lokalnih izbora pokazatelj podrške politike DPS-a, EU zajednički cilj

Poslanik političke grupe Zelenih Tomas Vajs imenovan je za predsjedavajućeg Parlamentarnog odbora EU-Crna Gora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP).
- Od svih zemalja Zapadnog Balkana, Crna Gora ima najbolje izglede da završi pregovore o pristupanju EU i da se pridruži EU tokom ovog mandata - istakao je Vajs.
Predsjedavajući odbora je naglasio i da su reforme institucija, razvoj modernog izbornog zakonodavstva i reforme pravosuđa i dalje neophodne.
- Nadalje, postoji potreba za naporima na zaštiti prirode i ublažavanju klimatskih promjena, posebno u politici zelene energije. Radujem se daljoj podršci procesu pristupanja Crne Gore u svojoj novoj ulozi predsjedavajućeg delegacije EP-a - zaključio je Vajs, prenio je RTCG.
Novoformirana delegacija Evropskog parlamenta broji 14 članova, a naredni sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i EU biće održan 31. oktobra i 1. novembra u Podgorici.
U delegaciji sa Crnom Gorom su, između ostalih, poslanica EP iz redova Evropske narodne partije Sunčana Glavak (HDZ), slovenački zastupnik Matjaž Nemec iz redova evropskih Socijalista i demokrata, kao i bivši premijer i ministar odbrane Slovenije Marjan Šarec (Pokret Sloboda) ispred partije evropskih liberala.

Vajs predsjedava POSP-om: Crna Gora ima najbolje izglede da završi pregovore za EU

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: tomas-vajs