<p>Više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore koristilo je aerodrom u Tirani prošle godine, a sve zbog nedostatka direktnih linija iz Podgorice ili Tivta. Za prva četiri mjeeeca ove godine je ta brojka prešla 40.000. Ovi podaci bi, u svakom uređenom sistemu, bili alarm za uzbunu a odgovorna lica za kolaps sistema avio dostupnosti morala bi odstupiti.</p> <p>Crna Gora, država vanvremenske ljepote, zemlja plaža, kanjona, planina, jezera, nacionalnih parkova, zbog neviđenog neznanja i nemanja vizjje ne umije da uredi avio dostupnost i tako omogući da turisti dolaze. Sve se to dešava u periodu kada Albanija, koja nas u tom segmentu, narodski rečeno, gazi, samo pojačava tempo. Niskobudžetna avio kompanija Wizz Air je objavila da povećava broj letova iz i ka Tirani, a podajećamo da je Portal ETV nedavno pisao da ta kompanija iz Tirane leti ka 60 destinacija, a iz Podgorice prema osam. Sada će WIzz Air iz Tirane letjeti ka brojnim destinacijama i po više puta dnevno.</p> <h2><b>Nema strategije ni odgovornog odnosa</b></h2> <p>Čovjek koji će ostati upamćen po srcu koje je napravio iznad Crne Gore na poslednjem letu Montenegro Airlinesa, pilot <b>Nikola Pavlićević </b>u razgovoru za Portal ETV, upozorava da je Crna Gora, zemlja vanvremenske ljepote, planina koje se stapaju s morem, kulturnog nasljeđa i ogromnog turističkog potencijala, danas ozbiljno avio izolovana. Problem nije samo u broju letova, riječ je o izostanku jasne strategije i odgovornog odnosa prema jednoj od najvažnijih komponenti savremene države, dostupnosti.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="avio"></figure>  <p>- Do prije samo nekoliko godina imali smo nacionalnu avio kompaniju koja nas je povezivala sa ključnim destinacijama Evrope i koja je, uprkos svim slabostima, stajala na raspolaganju građanima i crnogorskoj ekonomiji. Posebno tokom COVID krize, kada su mnogi bili prepušteni sami sebi, upravo Montenegro Airlines bio je tu za sve nas, bez obzira na političku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost - kaže on.</p> <h2><b>Nova nacionalna avio kompanija luta</b></h2> <p>Danas, dodaje, u vremenu kada bi Crna Gora trebalo da jača svoju međunarodnu poziciju i turističku ponudu, svjedočimo sve lošijoj avio dostupnosti i jednom haotičnom modelu u kojem nova nacionalna kompanija luta bez jasnog identiteta.</p> <p>- Broj linija je skroman, destinacije se uglavnom preklapaju i iz Podgorice i iz Tivta, bez diversifikacije i dugoročnog planal - navodi Pavličević.</p> <h2><b>Glavni grad Albanije nudi široku mrežu destinacija</b></h2> <p>U tom vakuumu, kako naglašava, desio se još jedan paradoks, sve veći broj crnogorskih građana koristi aerodrom u Tirani kao svoju glavnu polaznu tačku ka Evropi i svijetu.</p> <p>- I to uprkos činjenici da to znači dodatni fizički i finansijski napor: vožnju od nekoliko sati, plaćanje parkinga, transfera, noćenja u blizini aerodroma. Tirana nudi široku mrežu destinacija, uključujući i noćne letove, što je luksuz o kojem crnogorski putnici mogu samo da sanjaju - kaže sagovornik Portala ETV.</p> <p>Prema njegovim riječima, Albaniju ne koče birokratske prepreke, naprotiv djeluju hrabro, odlučno i strateški.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd" data-rendition-name="original" width="1186" height="737" loading="lazy" alt="avion"></figure>  <p>- Crna Gora već pet godina nije u stanju da riješi pitanje najnovijeg aviona u svojoj floti “Charlie”, već se pristupa nekim krajnje upitnim rješenjima, bez jasne vizije, odgovornosti i javnog interesa, kako onda i od koga da očekujemo neku ozbiljniju strategiju za avio dostupnost ovako opkoljeni birokratiskim preprekama i partijskim kadrovima - smatra Pavlićević.</p> <h2><b>Potrebna hrabra avio strategija</b></h2> <p>Crnoj Gori je, podvlači, hitno potrebna moderna i hrabra avio strategija.</p> <p>- Izgradnja stabilnih odnosa sa niskotarifnim avio-kompanijama, uz jasan plan koji obuhvata i zimski period, ne samo ljetnju sezonu. Cjelogodišnju turističku ponudu, jer sezonalnost je svake godine sve kraća, slabije pripremljena i sve manje održiva. Konkretna ulaganja u nacionalnog avio-prevoznika, koji trenutno, nažalost, nudi vrlo skroman proizvod sa malim brojem linija, nedovoljno osmišljenom mrežom i bez prepoznatljivog nacionalnog profila - navodi.</p> <p>Kako kaže, potrebno je jasno profilisanje kompanije kao nacionalne, koja će imati zadatak da povezuje Crnu Goru sa svijetom, a ne da egzistira na tržištu samo po inerciji, dok “ima posla za sve”.</p> <p>Crnoj Gori ne trebaju političke improvizacije i izgovori.</p> <p>- Potrebna nam je profesionalna, dugoročna strategija, volja i znanje koje će omogućiti mobilnost naših građana, razvoj turizma tokom cijele godine i ozbiljno pozicioniranje zemlje na svjetskoj mapi. Potrebno je da se donose odluke koje nisu populističke, već državničke - zaključio je Pavlićević u razgovoru za Portal ETV.</p>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Pavlićević: Crna Gora je avio izolovana, potrebno je povezivanje sa svijetom

<p>Operativni direktor Međunarodnog aerodroma Tirana <b>Piervittorio Farabbi </b>saopštio je da je više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore u prošloj godini koristilo njihove usluge zbog nedostatka direktnih linija kod nas.</p>
<p>- A ove godine u prvih četiri mjeseca već 40 hiljada - dodao je on na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.</p>
<p>Farabbi je govorio o transformaciji koju je aerodrom u glavnom gradu Albanije doživio u proteklih nekoliko godina uz podršku privatnog konzorcijuma koji je preuzeo ovaj aerodrom. Broj putnika je sa 3,5 miliona u 2019. godini porastao na 10,7 miliona u 2023. godini, a uloženo je, kako je rekao, preko 100 miliona eura već u prvoj godini.</p>
<p>- Ne mogu savjetovati Vladu Crne Gore, ali je važno da bude kreativna i proaktivna. Ako zemlje ne djeluju brzo, gube vrijeme - poručio je Farabbi.</p>
<p>On je istakao i da države mogu sarađivati, jer se uvijek mogu primkjeniti tuđa dobra iskustva.</p>
<p>- Izradili smo više parkinga, proširili terminale tri puta, a Vlada je smanjila poreze sa 10 na jedan euro. Sve se utrostručilo. Nemamo jakog nacionalnog prevoznika - 80 odsto letova obavljaju low-cost kompanije. Opslužujemo 120 destinacija direktno. Planiramo dalje širenje, uključujući i duže rute. To je rezultat našeg truda i rada - kazao je on.</p>
<p>Istakao je da su ključne odluke uključivale otvaranje tržišta, stimulisanje low-cost kompanija, izgradnju dodatne infrastrukture i značajno smanjenje taksi, što je omogućilo eksplozivan rast.</p>
<p>Na konferenciji je ukazano da Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno.</p>
<p>Učesnici su govorili o strateškim pravcima unapređenja dostupnosti Crne Gore vazdušnim putem, izazovima koje prate trenutni sistem i potencijalima koji mogu biti iskorišćeni boljom infrastrukturnom, političkom i poslovnom organizacijom i ocijenili da budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena avio-dostupnošću, te da ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj.&nbsp;</p>
<h2>„Vodimo računa da linije budu profitabilne“</h2>
<p><b>Tihomir Dragaš</b>, predsjednik Odbora direktora kompanije ToMontenegro, istakao je da je dostupnost ključna tema za budući razvoj zemlje. Naveo je da nacionalni avio-prevoznik trenutno raspolaže sa dva aviona, pregovara se za treći, a jedan je u fazi "wet lease" zakupa. Tokom prošle godine, Air Montenegro je prevezao oko 500.000 putnika, što je, cijeni on, nivo iznad rekordnih godina bivšeg nacionalnog prevoznika.</p>
<p>Dragaš je naglasio da kompanija vodi računa da se ne otvaraju linije koje neće biti profitabilne, a najavio je i učešće na tenderu za PSO.</p>
<p>- Nama je aviodostupnost ekstremno važna, to je ključ svega u narednoj deceniji. Potrebna je volja - poručio je Dragaš, izražavajući žaljenje što se koncesioni tender za aerodrome nije ranije riješio. On očekuje izbor kvalitetnog koncesionara i smatra da i država, ako uloži napore i ima dobar menadžment, može uspješno razvijati infrastrukturu.</p>
<h2>Država mora donijeti odluku o ulaganju u infrastrukturu</h2>
<p><b>Predrag Hajduković</b>, komercijalni direktor Aerodroma Crne Gore, podsjetio je da je pitanje koncesije na aerodrome pokrenuto još 2019. godine, ali da su kapaciteti već sada daleko prevaziđeni.</p>
<p>Očekuje se da će 2025. godine kroz crnogorske aerodrome proći preko tri miliona putnika.</p>
<p>On je naglasio da bez obzira na ishod tendera, država mora donijeti stratešku odluku o ulaganju u infrastrukturu. Ukazao je, kako na rizik da privatni koncesionar zanemari javni interes u korist profita, tako i na brojne koristi od eliminacije birokratije i brže reakcije na tržišne potrebe. Aerodromi Crne Gore su, podsjetio je, imali preko 52 miliona eura prihoda i 11 miliona profita u prethodnoj godini, te primjenjuju podsticajne šeme kako bi osigurali aviodostupnost.</p>
<h2>Dostupnost - ključni preduslov za turiste i investitore</h2>
<p><b>Andreas Santis</b>, izvršni direktor NCH Capitala, ukazao je da je dostupnost ključni preduslov za dolazak turista i investitora.</p>
<p>- Tirana je primjer kako volja, vizija i politička stabilnost mogu donijeti rezultate. Crnoj Gori nedostaje sve to - poručio je on.</p>
<p>Santis je ocijenio da Crna Gora ima potencijal da procvjeta, ali da mora prestati da „izmišlja toplu vodu“, već da analizira i primijeni uspješne modele iz regiona. Prema njegovim riječima, bez jasne vizije i konkretnih ulaganja nema ni razvoja turizma ni većih stranih investicija.</p>
<h2>Biznis zone - ključ za privlačenje stranih investicija</h2>
<p>Profesor Fakulteta za menadžment u Herceg Novom i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) <b>Vasilije Kostić</b> je ocijenio da biznis zone postaju jedno od najmoćnijih sredstava koje lokalne samouprave u Crnoj Gori koriste za privlačenje stranih investicija.&nbsp;</p>
<p>- One su postale jedno od najmoćnijih sredstava lokalnih samouprava u privlačenju stranih investitora. Iskustva su povoljna, ali je modus operandi svake zone drugačiji, što govori da lokalne uprave funkcionišu po svojim prioritetima - kazao je Kostić, koji je i moderirao panel „Poslovne zone – Bijelo Polje – Nikšić – CTP – Potencijal za razvoj LDC-a“ u okviru prve RED konferencije.</p>
<p>Kostić je kao primjer dobre prakse naveo Irsku, zemlju koja je u prošlosti bila nerazvijena, ali je zahvaljujući mjerama vlade postala jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope.</p>
<p>- Biznis zone su u Irskoj locirane tamo gdje je najveća nezaposlenost i fokusirane su na industriju i izvoz. To bi moglo biti zanimljivo kao model i za Crnu Goru - smatra on.</p>
<h1>Crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa</h1>
<p>Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja <b>Žarko Radulović</b> je poručio da je crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa.</p>
<p>- Život u elitnim zonama podrazumijeva čistoću, stabilno snabdijevanje električnom energijom - to su osnovni preduslovi za razvoj turizma. Sada moramo napraviti miks svega toga. Imamo hotele, ali nam fali samopouzdanje kada je hotelijerstvo u pitanju. Naš osnovni servis je na zavidnom nivou u poređenju sa većim dijelom Mediterana, ali moramo raditi na kvalitetu usluge - rekao je Radulović.</p>
<p>Njegov kolega iz hotelijerstva - <b>Žarko Rakčević</b>, kazao je da su Crnoj Gori potrebni novi investitori, ali da niko ne može očekivati da mu se besplatno dodjeljuje zemljište za izgradnju hotela.</p>
<p>- Od 20 najuspješnijih hotela, 12 je u vlasništvu crnogorskih građana. Po ostvarenoj dobiti, oni su među najuspješnijima. Ipak, građani Crne Gore nemaju jednake prilike kao stranci. Učešće hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima je mnogo manje nego u Španiji ili Italiji. Mi moramo uraditi mnogo da bismo razvili naše kapacitete - rekao je Rakčević.</p>
<p>On je kritikovao povećanje stope PDV-a na 15 odsto bez javne rasprave, naglašavajući da Albanija ima duplo manju stopu, kao i naknade za građevinsko zemljište.</p>
<h2>Hoteli stagniraju, apartmanizacija preplavila Hvar</h2>
<p>Predsjednica Upravnog odbora Sunčani Hvar Hotels, Gordana Tomičić, rekla je da hotelski smještaj čini manje od 20 odsto ukupne ponude na Hvaru, dok ostatak otpada na privatni smještaj.</p>
<p>- Hotelske kompanije se uglavnom bave obnovom postojećih objekata. Hotelski kapaciteti stagniraju, dok privatni smještaj rapidno raste. Proces apartmanizacije je dostigao nivo zasićenja. Destinacije sada razmatraju šta je održivi turizam - izbjegavanje gužvi i očuvanje prostora - kazala je Tomičić, dodajući da je važno da djeca mogu da žive od turizma.</p>
<h2>Potrebna nezavisnost od politike i sistemska podrška</h2>
<p>Suosnivač kompanije Colliers za Grčku i Kipar, Ioannis Orfanos, kazao je da se u Grčkoj ne oslanjaju na političare, već da postoji snažna asocijacija koja lobira i utiče na donosioce odluka.</p>
<p>„Hoteli su važniji od privatnog smještaja. Ovaj sektor mora da se razvija. Ovo nije jeftino tržište, već sofisticirano. Moramo poštovati naporan rad. Ko god misli da može kupiti nešto povoljno i bez problema, griješi. Problematični hoteli donose mnogo izazov - naveo je on.</p>
<h3>Rezultati u Bijelom Polju i Nikšiću</h3>
<p>Predsjednik Opštine Bijelo Polje, <b>Petar Smolović</b>, predstavio je iskustva ove opštine u razvoju biznis zona, ističući da je još 2018. godine definisano 18 takvih zona.</p>
<p>- Sve zone su sertifikovane na državnom nivou. To je kompleksan proces koji traje više od godinu dana. Zone su podijeljene na dva seta mjera podrške - na opštinskom i na državnom nivou. Kada je riječ o opštinskoj podršci, ona se ogledala u oslobađanju od taksi, dok je država izdvajala određena finansijska sredstva - pojasnio je Smolović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, rezultati nijesu izostali.</p>
<p>- Sve ovo rezultiralo je otvaranjem desetina kompanija koje su danas među najuspješnijima u Crnoj Gori - istakao je on.</p>
<p>Svoja iskustva podijelio je i predsjednik Opštine Nikšić<b> Marko Kovačević</b>,koji je govorio o projektu „Sunčani grad“, dijelu industrijske zone definisane takođe 2018. godine.</p>
<p>- Jedna od većih investicija je fabrika Noblewood za proizvodnju premium votke. Takođe, izvjesna je i investicija BIG Fashion. U svjetlu potpisivanja ugovora sa UAE, ‘Sunčani grad’ bi mogao biti dobar pilot-projekat za velike investicije. Riječ je o oko 1.000 stanova, i mi ćemo se kandidovati i u tom okviru - kazao je Kovačević.</p>
<p>On je istakao važnost iskorišćavanja postojećih potencijala i smanjenja administrativnih barijera koje, kako je naveo, usporavaju strane investicije.</p>
<p>- Stvara se utisak da ne želimo investicije, a onda se pitamo zašto ih nema. Ako je ‘Sunčani grad’ interesantan investitorima, spremni smo da razmislimo i o toj mogućnosti - zaključio je Kovačević.</p>

Portal ETV

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Dok Tirana „leti“ - mi još čekamo koncesionara: Preko 120 hiljada putnika iz Crne Gore u 2024. putovalo iz Albanije zbog nedostatka direktnih linija

<p>Predsjednik države <b>Jakov Milatović </b>učestvovaće sjutra na šestom Samitu Evropske političke zajednice koji će biti održan u Tirani, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.</p>
<p>Milatović će večeras, uoči početka Samita, prisustvovati večeri za lidere Zapadnog Balkana, čiji je domaćin predsjednik Evropskog savjeta <b>Antonio Košta</b>.</p>
<p>&nbsp;Samit pod nazivom „Nova Evropa u novom svijetu“ okupiće više od 50 evropskih lidera koji će razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava.</p>
<p>- Predsjednik Milatović će, uz prisustvo plenarnoj sesiji Samita, sa premijerom Slovenije <b>Robertom Golobom</b> biti kopredsjedavajući okruglog stola ,,Jačanje evropske konkurentnosti i bezbjednosti kroz inovacije i otpornost”- navodi se u saopštenju.</p>
<p>&nbsp;Evropska politička zajednica ima za cilj da podstiče politički dijalog i saradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa: jačanja sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta.</p>
<p>&nbsp;Prethodni sastanci Samita održani su u Pragu, Kišinjevu, Granadi, Londonu i Budimpešti.</p>

Milatović sjutra sa evropskim liderima o izazovima sa kojima se Evropa suočava

<p>Potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i poslanik u crnogorskom parlamentu, <b>Ivan Vuković </b>komentarisao je to što će<b> </b>kancelarija Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan biti otvorena u Tirani umjesto u Podgorici.</p>
<p>- Tako to biva kad državu vode neznalice i neradnici koji misle da sve mogu završiti na štos, ponavljajući isprazne fraze, dok čekaju da neko drugi završi njihov posao - kratko je napisao Vuković na Facebooku.</p>
<p>Podsjetimo, od maja prošle godine u Evropskom parlamentu vijećali su da li će predstavništvo biti otvoreno u Podgorici ili Tirani. Odluka je na kraju ipak pala na Albaniju.</p>
<p>Cilj otvaranja kancelarije je pojačani angažman na prostoru Balkana, sa ciljem nadzora nad procesom proširenja.</p>
<p>- U kontekstu pojačanih geopolitičkih tenzija i obnovljenog zamaha proširenja EU, nova kancelarija parlamenta u Tirani služiće kao ključna kontakt tačka između Evropskog parlamenta i nacionalnih parlamenata, civilnog društva i lokalnih partnera na Zapadnom Balkanu - kazali su iz Evropskog parlamenta nakon usvajanja odluke.</p>

Vuković: Tako to biva kad državu vode neznalice

<p>Evropski parlament će u Albaniji otvoriti kancelariju za Zapadni Balkan radi osnaživanja svog angažmana u tom regionu, a "u kontekstu povišenih geopolitičkih tenzija i obnovljenog zamajca za proširenje Evropske unije", saopštila je večeras ta institucija.</p>
<p>Nova kancelarija Evropskog parlamenta u Tirani će služiti kao ključna tačka za njegov kontakt sa nacionalnim parlamentima, civilnim društvom i lokalnim partnerima na Zapadnom Balkanu, navodi se u saopštenju.</p>
<p>Takođe se navodi da će „kancelarija promovisati stavove parlamenta i njegove aktivnosti, naročito u vezi sa pristupanjem Evropskoj uniji i podržavaće demokratiju i institucionalne reforme u regionu“.</p>
<p>Ona će „asistirati u pripremama za zvanične posjete evropskih poslanika i onom što dolazi poslije tih posjeta, uz osnaživanje saradnje sa drugim evropskim igračima na terenut i sa međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva“, piše u saopštenju.</p>

Evropski parlament otvara kancelariju za Zapadni Balkan u Tirani

<p>Policija je privela gradonačelnika Tirane <b>Eriona Veljiaja</b> u ponedjeljak u policijsku stanicu glavnog grada Albanije, saopštili su izvori za Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Ni policija ni Specijalizovana struktura za borbu protiv korupcije (SPAK) se još nisu službeno oglasili o privođenju Veljiaja, za koje se vjeruje da je povezano sa korupcijom.</p>
<p>Prema izvorima, Specijalizovani sud je naredio da Veljiaj bude zadržan u pritvoru, dok će njegova supruga biti pod kućnim pritvorom.</p>
<p>On je uhapšen na osnovu istrage koja je pokrenuta prošle godine u vezi sa sumnjama na krivično djelo "pasivna korupcija visokih državnih funkcionera ili izabranih lokalnih zvaničnika", nakon što je 8. februara 2024. podnesena prijava SPAK-u.</p>
<p>Veljiaj je krajem decembra pozvan u Specijalizovanu instituciju za borbu protiv korupcije. Tada je novinarima rekao da je anonimno prijavljen od osobe po imenu <b>Nesti Angoni</b>.</p>
<p>- Ova osoba ne postoji, znamo kakvo ime i kulturu linčovanja predstavlja ovaj stil. Ovo je namještaljka. Napao me je Nesti Angoni kako bi nas vratio u praksu anonimnih pisama - rekao je tada Veljiaj.</p>
<p>On je 26. decembra nakon poziva u SPAK naglasio da bi "bilo uznemirujuće da se ne pojavi pred Specijalnim tužilaštvom jer nije jedan od onih političara koji napadaju SPAK kada ih istražuje".</p>
<p>O slučaju Eriona Veljiaja, premijer Albanije <b>Edi Rama</b> je ranije izjavio da se protiv gradonačelnika Tirane vodi sudski proces, te da će zauzeti stav u pravom trenutku.</p>
<p>Prva reakcija nakon Velijajevog privođenja u ponedjeljak došla je od bivšeg gradonačelnika Tirane i lidera Demokratske stranke <b>Ljuljzima Baše</b>.</p>
<p>On je rekao da je "Veljiaj, uz podršku premijera Edija Rame, pretvorio Gradsku opštinu Tiranu u centar korupcije".</p>
<p>- Pozdravljam odlučnost SPAK-a da ide do kraja sa istragama korupcije i ohrabrujem pravosudne institucije da djeluju bez ikakvog oklijevanja protiv korupcije na visokim nivoima, koja uništava blagostanje albanskih porodica - rekao je Baša.</p>

Policija privela hradonačelnika Tirane Eriona Veljiaja

<p>Rektor Državnog univerziteta za sport iz Tirane, Agron Kasa i predsjednik Crnogorske sportske akademije (CSA) Duško Bjelica, na radnom sastanku u Tirani dogovorili su konkretne korake o daljoj saradnji.<br/>
<br/>
Iz CSA saopšteno je da je na stastanku razmatrana mogućnost da Državni univerzitet sporta iz Tirane bude jedan od partnera u organizaciji međunarodne naučne konferenciju pod nazivom Sport, fizička aktivnost i zdravlje - savremene perspektive.<br/>
<br/>
Rektor Kasa predložio je da narednih dana potpišu protokol o saradnji i svim pojedinačnim oblicima daljeg djelovanja.<br/>
<br/>
Inače, partneri CSA u organizaciji te manifestacije već su fakulteti iz Ljubljane, Osijeka, Zagreba, Mostara, kao i Crnogorski olimpijski komitet.<br/>
<br/>
Bjelica, jedan od urednika međunarodno priznatih naučnih časopisa Sport mont i Montenegrin<br/>
Jurnal of Sports Science and Medicine, najavio je da će u njima biti objavljivani radovi naučnika i iz Albanije.</p>

Postignut dogovor o naučnoj saradnji

<p>Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice nagrađen je priznanjem na Međunarodnom sajmu knjiga u Tirani za izuzetno kvalitetno predstavljanje albanskih autora u udžbenicima i publikacijama koje izdaje - saopštila je direktorica ZUNS-a <b>Aleksandra Hajduković</b>.</p>
<p>U saopštenju se ističe da je dobiti ovakvo prizanje na vodećoj smotri književnog stvaralaštva u Albaniji, s obzirom na to da Zavod već decenijama izdaje djela iz oblasti vanudžbeničke literature, kao i udžbenike za đake koji nastavu pohađaju na albanskom jeziku u Crnoj Gori, izuzetan je uspjeh.</p>
<p>- Predstavlja potvrdu kvaliteta naših izdanja, ali i naših napora da povezujemo obrazovanje i kulturu dvije zemlje - Albanije i Crne Gore - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Ovo je, kako se dodaje, jedanaesti put da Zavod nastupa na ovom Sajmu, na kojem se ove godine predstavilo 90 izlagača iz raznih zemalja.</p>
<p>- U okviru našeg nastupa, pored ostalih izdanja, sajamskoj publici predstavljeno je najnovije izdanje Zavoda na albanskom jeziku. Radi se o knjizi uglednog albanskog pisca <b>Stefana Čapalikua</b> „Anđeo u fraku“. Podsjećamo da je naš kolega, urednik za izdanja na albanskom jeziku <b>Dimitrov Popović</b>, ovog ljeta nagrađen prestižnom nagradom za prevodilaštvo, koju dodjeljuje Univerzitet u Teksasu. I ova nagrada je pokazatelj kvaliteta naših izdanja na albanskom jeziku - kazali su iz ZUNS-a.</p>
<p>Podsjećaju i da je Zavodu za udžbenike prošlog mjeseca na Sajmu knjiga u Frankfurtu uručena prestižna nagrada „Belma“, koja se dodjeljuje za izuzetan kvalitet udžbenika, kada su nagrađene naše čitanke za srednje stručne škole.</p>
<p>- Ovo su samo neke od nagrada koje smo dobili ove godine i one svedoče o tome da je ovo jedna izuzetno uspješna poslovna godina za našu instituciju. Sve to je i dodatni podstrek za nas da nastavimo sa kvalitetnim izdanjima i u godinama pred nama - poručila je Hajduković.</p>

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva dobio nagradu na Sajmu knjiga u Tirani

<p>Crnogorac ako mora negdje putovati ići će preko Tirane, ali turista neće ići preko Tirane da bi došao u Crnu Goru, to se neće desiti, zaboravite to - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, &nbsp;vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric.</p>
<p>Iz Zagreba je, trenutno, nemoguće naći let za Crnu Goru, kaže Šćuric, čak ni konekcijom sa susjednim aerodromom u Dubrovniku, pa se ljudi, koji moraju putovati, &nbsp;kaže on,odlučuju za drumski prevoz.</p>
<p>- Cijelo vrijeme govorim da je loša povezanost Crne Gore je &nbsp;krucijalna za Crnu Goru, jer Crna Gora ima 25 posto bruto nacionalnog dohotka od turizma, katastrofalno je povezana cestama, katastrofalno je povezana željeznicom, pa i brodovima, i u tom smislu ostaje samo avio saobraćaj. Vi trebate znati da prema većini destinacija trebate 24 i više sati automobilom, tako da ostaje avio prevoz - rekao je Šćuric.</p>
<p>Dubrovački aerodrom je ove zime pokrenuo rekordan broj linija, podsjeća Šćuric, najviše linija u istoriji ovoga aerodroma, što znači da će te usluge avio prijevoza koristiti popriličan broj putnika iz Crne Gore.</p>
<p>- Većina Crnogoraca će možda putovati preko Tirane, ali turista neće ići preko Tirane zato da bi došao u Crnu Goru, to zaboravite, to se neće desiti.To će uraditi samo Crnogorac, koji je morao negdje otputovati, da će on potegnuti dva tri sata do Tirane, i putovati - poručio je Šćuric.</p>
<p>Ryanair je srezao svoje linije, podsjeća Šćuric, i to je veoma indikativno, jer vjerovatno ne vidi Podgoricu kao potencijal.</p>
<p>Sagovornik emisije E uživo smatra da je Roko Tolić dobro rješenje na čelu crnogorskih Aerodroma, da će uraditi nešto po pitanju avio konekcije, kao što je već počeo rješavati infrastrukturne probleme.</p>

Šćuric: Turista neće putovati preko Tirane da bi došao u Crnu Goru

<p>Sjedinjene Američke Države su u Sredozemnom moru rasporedile pet razarača za balističku raketnu odbranu, dok Iran ispaljuje balističke rakete na Izrael, potvrdio je zvaničnik odbrane američke mornarice.</p>
<p>Dva razarača s navođenim raketama, koji su prethodno bili stacionirani u Roti (Španija), ušli su u Mediteran i pridružili se trima razaračima sposobnim za raketnu odbranu koji su se već nalazili tamo.</p>
<p>Posljednja dva razarača koja su ušla na Sredozemno more su USS Paul Ignatius (DDG-117) i USS Oscar Austin (DDG-79).&nbsp;</p>
<p>Od ranije su tu USS Arleigh Burke (DDG-51), USS Thomas Hudner (DDG-116) i USS The Sullivans (DDG-68) koji su djelovali u istočnom Mediteranu u ponedjeljak, prema podacima USNI News Fleet and Marine Tracker.&nbsp;</p>
<p>Osim toga, SAD imaju dva razarača s navođenim raketama koji djeluju u Crvenom moru - USS Forrest Sherman (DDG-98) i USS Truxtun (DDG-103).</p>
<p>Svih pet razarača u Mediteranu mogu detektovati i presresti balističke rakete sa standardnim raketama.&nbsp;</p>
<p>Paul Ignatius, Oscar Austin i Arleigh Burke dio su prednje raspoređenih pomorskih snaga američke mornarice sa sjedištem u Roti.&nbsp;</p>
<p>Pet razarača u Roti dio su evropskog faznog adaptivnog pristupa za balističku raketnu odbranu za odbranu Evrope od iranskih raketa.</p>
<p>Premještanje razarača dolazi u trenutku kada iranske snage nastavljaju ispaljivati ​​balističke rakete na izraelske ciljeve kao odmazdu za napade na iranske ciljeve, koji su započeli 13. juna u okviru operacije "Uspon lava".</p>

Amerikanci u Sredozemno more rasporedili pet protivraketnih razarača usljed izraelsko-iranskog rata

<p>Zbog prijetnji iz Rusije, njemački demohrišćani sve više jačaju pritisak na svoje koalicione partnere socijaldemokrate da se što prije vrati služenje vojnog roka.</p>
<p>- Nemamo vremena da čekamo do svetog nikad - rekao je šef kabineta njemačkog kancelara <b>Torsten Fraj</b> u intervjuu za agenciju dpa.</p>
<p>Dodaje da takozvana crno-crvena koalicija, na čelu s demohrišćanskim kancelarom <b>Fridrihom Mercom</b>, mora da se dogovori kada moraju da promijene svoju strategiju, kako bi postigli cilj za koji svi smatraju da je neophodan.</p>
<p>Ministar odbrane <b>Boris Pistorijus</b> procjenjuje da je, pored nešto više od 180.000 sadašnjih pripadnika vojske, potrebno obezbijediti dodatnih 50.000 do 60.000 vojnika.</p>
<p>- Njemačka vraća obavezu služenja vojnog roka, ali povratka na nekadašnji sistem, koji je obavezivao sve mlade muškarce, sigurno neće biti - rekao je vicekancelar i lider SPD <b>Lars Klingbajl</b>.</p>
<p>To, međutim, ni prije suspenzije obaveznog vojnog roka 2011. odavno nije bio slučaj. Broj regruta koji su bili oslobođeni vojske naglo je porastao u godinama koje su prethodile, a čak ni veliki dio onih koji su bili sposobni nije dobijao poziv.</p>
<p>Procjene Pistorijusa su da Njemačka sada mora da ima između 230.000 i 240.000 vojnika, a Fraj navodi da je teško zamislivo da se te brojke mogu dostići isključivo dobrovoljnim prijavljivanjem.</p>
<p>U svom koalicionom sporazumu CDU/CSU i SPD su se dogovorili o uvođenju vojne službe, "koja se u početku zasniva na dobrovoljnosti", ali Fraj tvrdi da se to ne poklapa sa izjavama Pistorijusa.</p>
<p>Većina građana Njemačke, inače, podržava ponovno uvođenje obavezne vojne službe. U anketi koju je za dpa sprovela agencija Jugav, 54 odsto ispitanika izjasnilo se za vraćanje obaveze.</p>
<p>Povratak obavezne službe za muškarce crno-crvena koalicija može da uvede samostalno, ali da bi se to proširilo i na žene potrebno je promijeniti Ustav dvotrećinskom većinom, za šta je neophodna podrška Ljevice, koja se generalno protivi vojnoj obavezi.</p>

Njemački demohrišćani za vraćanje vojnog roka što prije zbog prijetnji iz Rusije

<p>Gaza se suočava s ljudski izazvanom sušom nakon kolapsa vodovodnog sistema, saopštila je Agencija Ujedinjenih naroda za djecu, UNICEF, 20. juna.</p>
<p>- Djeca će početi umirati od žeđi... Samo 40 odsto postrojenja za proizvodnju vode je funkcionalno - rekao je portparol UNICEF-a<b> Džejms Elder</b> novinarima u Ženevi.</p>
<p>Dodaje da smo daleko ispod hitnih standarda za pitku vodu za ljude u Gazi.</p>
<p>UNICEF je takođe izvijestio o povećanju od 50 odsto djece od šest mjeseci do pet godina koja su hospitalizovana zbog pothranjenosti tokom aprila i maja u Gazi, kao i o pola miliona ljudi koji pate od gladi.</p>
<p>Ova agencija je rekla da sistem distribucije pomoći koji vodi Humanitarna fondacija za Gazu (GHF) – podržana od Izraela i Sjedinjenih Država – "čini očajnu situaciju još gorom".</p>
<p>Dana 20. juna, najmanje 25 osoba koje su čekale kamione s pomoći ubijeno je izraelskom vatrom u Netzarimu, prema zdravstvenim vlastima u Pojasu Gaze. Dan ranije, najmanje 51 osoba je ubijena u izraelskim napadima, uključujući 12 koji su pokušavali prići centru kojim upravlja GHF u centralnom dijelu Gaze.</p>
<p>U izraelskim napadima u petak, još 12 osoba je ubijeno tokom vazdušnog napada koji je pogodio kuću jedne porodice u Deir al-Balahu, čime je broj žrtava tog dana porastao na 37.</p>
<p>Od početka izraelske vojne kampanje u oktobru 2023. ubijeno je više od 55.300 Palestinaca, od kojih je više od polovine žena i djece, navodi Ministarstvo zdravstva Gaze.</p>
<p>Izrael je ofanzivu pokrenuo nakon napada Hamasa 7. oktobra u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 osoba oteta. Prema izraelskim podacima, 53 taoca su još uvijek u Gazi.</p>
<p>Rat je izazvao velika razaranja na palestinskoj teritoriji, dok je UN rekao da je gotovo cijela populacija Gaze na rubu gladi.</p>

UNICEF upozorava na kolaps vodovodnog sistema u Gazi

<p>U petoj godini Vučićeve vladavine Crnom Gorom, treća litijaška vlada povukla je potez koji se brzo razbio o granitno snažan otpor demokratskog, građanskog društva, evropske i antifašističke Crne Gore. Spajićeva vlada je 19. juna uskratila pravo na upis prve godine studija Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK), ali se nekoliko sati kasnije, posle masivnog odgovora društva, predomislila i promenila odluku. U srazu Harvarda i Trampa, jasno je da će pamet trijumfovati nad glupošću; u sukobu Vučića sa univerzitetima u Srbiji, odlazeći autokrata nema načina da pobedi. Ohrabrene delovanjem svojih uzora i gospodara, Vučićeve marionete u Crnoj Gori, naivno su pomislile da je došlo vreme obračuna sa najtvrđom tačkom identitetskog otpora i akademske kritičke misli u Crnoj Gori.</p>
<p> Poslednji udar na FCJK simbolički je prekretna tačka. To nije samo pokušaj gašenja istaknute visokoškolske institucije. To je obračun sa svim onim što ovaj fakultet predstavlja u savremenoj Crnoj Gori. FCJK je za nešto više od decenije postojanja postao središnja i najprepoznatljivija visokoškolska i naučnoistraživačka institucija filološke i kulturološke montenegristike. Ali i mnogo više od toga: naučnim skupovima (Cetinjski forum i Cetinjski filološki dani), stotinama naučnih publikacija, časopisom (Lingua Montenegrina) koji je za kratko vreme došao na vodeće svetske liste, ovaj se fakultet pokazao dinamičnijim, kompetentnijim i vibrantnijim, a suštinski neuporediv sa bilo kojom visokoškolskom institucijom u Crnoj Gori.</p>
<p>Ipak, razlozi stalnih udara i pokušaja gašenja FCJK daleko su od naučnih. Naime, u epohi tri litijaške vlade i njihovog podsticanja i grupisanja svih anticrnogorskih snaga, institucije su ili razorene ili obesmišljene i zarobljene – pretvorene u ispostave BIA i Vučićevih marionetskih struktura. Društveni angažman FCJK nadrastao je akademske okvire, pozicioniravši se kao nepokoreni grad i najtvrđi orah, svojevrsni bedem odbrane kulturnih i identitetskih temelja evropske i građanske Crne Gore. Na ovu su tvrđavu ministri Spajićevog kabineta juče kratkotrajno i tragikomično neuspešno jurišali.  </p>
<p>Posle pokušaja prisvajanja crnogorske prošlosti (istorija, tradicija, nekropole) i budućnosti (blokada evropskih integracija) prešlo se na jezik kojim se udara na oba elementa. Dalekosežni cilj je stavljanje van legislativnih, a konačno i ustavnih okvira crnogorskog jezika. Ne diže Vučićev Pircio Biroli (vojvoda Mandić) histeriju zbog “neravnopravnosti” srpskog jezika sa ciljem da ovaj ravnopravni jezik postane još ravnopravniji, već da bi se van zakona stavio onaj koji ga jedino zanima – crnogorski. Prvi korak u tome cilju jeste zabrana rada središnje tačke akademske montenegristike – FCJK. Bez crnogorskog jezika kao temelja identiteta, denacionalizacija i asimilacija Crnogoraca išla bi brže i lakše, smatraju inspiratori toga projekta. Zbog toga se njihovi ekstremistički mediji mržnje od četvrtka uveče nalaze u stanju potpune histerije.  </p>
<p>Poraz koji su Vučićevi namesnici Crne Gore doživeli i nesposobnost da makar 24 sata istraju na pogrešnim odlukama, neće im pomoći u budućnosti. Do sada, uprkos intencijama, nisu uspeli da sruše nijedan identitetski stub države Crne Gore, nisu uspeli da poremete nijedan spoljnopolitički ugaoni kamen, nisu uspeli da razruše ustavne temelje države, nisu uspeli da izmene ključne unutrašnjopolitičke prioritete, nisu uspeli da na popisu realizuju identitetski inženjering, nisu razorili i zaorali vrh Lovćena, nisu eutanazirali procrnogorske političke strukture, nisu ukinuli crnogorske medije koji, iako svedeni na desetak procenata medijskog sadržaja, uspevaju da održe dominantnim narativ o građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. A vreme ističe. I beogradskom gospodaru i nedoraslim namesnicima u Crnoj Gori. Svaki njihov mali poraz je korak bliže onom konačnom – istorijskom. Neminovnom!</p>

Tvrd je orah FCJK

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: tirana