Američke obavještajne službe upozoravaju da ruski predsjednik Vladimir Putin nema namjeru da okonča rat u Ukrajini, uprkos aktuelnim mirovnim pregovorima, te da njegovi ciljevi ostaju isti - potpuna kontrola nad Ukrajinom i širi uticaj nad dijelovima Evrope koji su nekada bili u sastavu Sovjetskog Saveza.
Kako navodi Reuters, pozivajući se na šest izvora upoznatih s obavještajnim procjenama, ruski ratni ciljevi nijesu se promijenili, što je u suprotnosti s porukama iz Vašingtona, gdje administracija predsjednika Donalda Trampa tvrdi da je Moskva spremna za mir.
Član Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, Majk Kvigli, izjavio je da obavještajni podaci od početka ukazuju na to da Putin „želi više“, te da su u to uvjereni i evropski saveznici, posebno Poljska i baltičke zemlje.
Rusija trenutno kontroliše oko 20 odsto teritorije Ukrajine, uključujući Krim i djelove četiri anektirane oblasti - Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson - koje Moskva smatra svojom teritorijom. U okviru mirovnih prijedloga, Trampova administracija navodno vrši pritisak na Kijev da se povuče iz dijela Donjecke oblasti koji je još pod ukrajinskom kontrolom, što predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje.
Iz Bijele kuće, međutim, poručuju da je u pregovorima postignut značajan napredak i da je mirovni sporazum „bliži nego ikad“. Ipak, CIA, Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe i rusko Ministarstvo vanjskih poslova nijesu komentarisali ove navode.
Trampovi izaslanici, Džered Kušner i Stiv Vitkof, posljednjih sedmica vode razgovore s ukrajinskim, ruskim i evropskim zvaničnicima o mirovnom planu, a pregovori se nastavljaju i ovog vikenda.
Na sastancima u Berlinu postignut je okvirni dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, koje bi uključivale raspoređivanje evropskih snaga van linije fronta, uz američku obavještajnu podršku i vazdušne patrole.
Ipak, ključna pitanja ostaju otvorena. Među njima su veličina ukrajinske vojske, kao i dilema da li su bezbjednosne garancije uslovljene teritorijalnim ustupcima. Zelenski je poručio da još nema jasan odgovor šta bi te garancije konkretno značile.
Putin je u međuvremenu poručio da je spreman na razgovore o miru, ali bez odstupanja od svojih zahtjeva, naglašavajući da su ruske snage tokom godine napredovale hiljadama kvadratnih kilometara.
Američki državni sekretar Marko Rubio priznao je da postoji realna mogućnost da Putin i dalje teži ostvarenju početnih ratnih ciljeva, dok najnovije obavještajne procjene upozoravaju da Rusija i dalje predstavlja potencijalnu prijetnju ne samo Ukrajini, već i širem evropskom prostoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Američke službe: Putin ne odustaje od cilja da zauzme cijelu Ukrajinu

Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja u decembru označilo je ulazak Crne Gore u novu, dinamičnu fazu evropskih integracija, ali i razotkrilo složenost politike proširenja Evropske unije u aktuelnom geopolitičkom trenutku. Iako je ishod bio pozitivan, proces su pratili oprezni politički signali, zadrške i različita tumačenja među državama članicama. Evropska perspektiva Crne Gore jeste realna i ohrabrujuća, ali njena realizacija zahtijeva punu unutrašnju koordinaciju, političku zrelost i odgovorno upravljanje istorijskom prilikom koja se ne pruža često.
To je centralna je poruka PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O kontekstu u kojem se odvijaju pregovori Crne Gore sa EU, Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u, razgovarao je sa Predragom Zenovićem, glavnim pregovaračem Crne Gore sa Evropskom unijom, i Ivanom Vukovićem, predsjednikom Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore.
- Ne bih koristio riječ blokada ni za jednu državu koju ste pomenuli, kao ni za cijelu dinamiku pregovora - kazao je Zenović na upit da prokomentariše navode o blokadama, različite vrste, od strane Francuske i Mađarske.
Podsjetio je da proces zatvaranja poglavlja zahtijeva jednoglasnost i prolazi kroz složene političke i tehničke procedure. Iako su zatvorena poglavlja bila tehnički spremna i dobila pozitivne ocjene Evropske komisije, političke odluke, kako je naglasio, ne zavise isključivo od tehničkih kriterijuma.
- Moramo razumjeti kompleksnost cijelog procesa. Nekad se zeleno svjetlo ne daje do samog kraja, upravo zbog unutrašnjih konsultacija među državama članicama. Dobro je da, u ovom trenutku, ni oko tih pet poglavlja, niti oko toga da Crna Gora treba da što prije krene u izradu Ugovora o pristupanju zajedno sa EU, nema spora među državama članicama - dodao je Zenović.
Ocjenjujući 2025. godinu kao uspješnu u pogledu evropskih integracija, Vuković je istakao da će 2026. godina biti presudna.
- Potrebna nam je potpuna mobilazicija svih proevrospkih snaga u Crnoj Gori. Ne smijemo dozvoliti razvoj političkih narativa i tema koje nas dijele, već se moramo okupiti oko evropske agende, makar deklarativno. Ako to bude tako, imaćemo razloga za optimizam. Ono što se desilo sa Francuskom govori nam da svi moramo biti zajedno, da je potpuno nebitno ko je dao doprinos u onom ključnom trenutku - kazao je on.
Govoreći o regionalnom kontekstu, Zenović je ocijenio da je Albanija imala izuzetno dinamičnu godinu, ali je upozorio na izazove koji tek slijede.
- Albanija je imala impresivnu godinu, ali podsjećam da IBAR kao ključna prepreka za zatvaranje poglavlja stoji pred Albanijom, kao i zatvaranje svih 33 pregovaračka poglavlja. Brzina otvaranja poglavlja ne znači nužno i brzinu njihovog zatvaranja - istakao je on.
Vuković je naglasio da regionalna poređenja moraju biti realna i depolitizovana, te ukazao na razlike u političkom pozicioniranju država kandidata, posebno u odnosu prema Srbiji.
- Crna Gora bi mogla imati ozbiljne posljedice ukoliko bi bila percipirana kao država koja balansira između različitih geopolitičkih centara. Evropski put zahtijeva jasnu spoljnopolitičku orijentaciju i dosljednost u vrijednostima - kazao je on.
Posebno je upozorio da Crna Gora ne smije postati „talac regionalnih aranžmana ili ideja o grupnom ulasku u EU“, naglašavajući da bi model u kojem najnaprednije države čekaju one koje zaostaju bio štetan. U tom kontekstu, i Vuković i Zenović saglasni su da je princip individualnog napretka, tzv. regata, najpravednije i najefikasnije rješenje.
Vuković je bio kritičan i prema nedostatku pune koordinacije unutar izvršne vlasti.
- Jedan dio Vlade vrlo predano radi svoj posao, dok drugi ne razumiju ozbiljnost trenutka. Ova istorijska prilika ne može se iskoristiti bez sinergije svih aktera i ovo ne može završiti nekoliko ljudi - poručio je on.
Dodao je da, ukoliko Crna Gora želi da do kraja 2026. godine zatvori 21 pregovaračko poglavlje, pun angažman moraju pokazati Vlada, Skupština i drugi društveni akteri.
- Ponekad je pokretačka snaga u Briselu veća nego u Podgorici, što mora biti dodatni alarm za domaće institucije - upozorio je Vuković.
Zenović i Vuković su saglasni da bi uspjeh Crne Gore imao pozitivan efekat i na region.
- Stabilan i integrisan Zapadni Balkan je u interesu svih. Uspjeh Crne Gore mogao bi pomoći i drugim državama regiona, jer bi potpuna integracija regiona značajno olakšala administrativne, bezbjednosne i ekonomske izazove - kazao je Zenović.
Vuković je ocijenio da u Srbiji trenutno postoji određena zabrinutost zbog mogućnosti da Crna Gora ili Albanija uđu u EU prije nje.
- Srbija ima veliki potencijal, ali se on trenutno koristi na način koji društvo udaljava od evropskih vrijednosti - kazao je on, upozorivši i na izazove vezane za korupciju i kriminal u Albaniji, koji bi u narednom periodu mogli dodatno zakomplikovati evropski put te države.
Zenović i Vuković su zaključili i da atmosfera u Briselu djeluje ohrabrujuće, ali da će naredni period pokazati da li Crna Gora ima dovoljno političke zrelosti i institucionalne snage da ovu fazu pretvori u završnicu pregovaračkog procesa.

Zatvaranje pet poglavlja - Nova šansa i test političke zrelosti Crne Gore na putu ka EU

Sa najviših državnih i adresa Glavnog grada i Kancelarije Evropske unije Botunjani su pozvani da se nastave razgovori o traženju kompromisa za gradnju kolektora, na šta su oni, ekipi Dana odgovorili da razgovora nema osim u slučaju promjene lokacije, piše portal Dan.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je saopštio da očekuje da kada se premijer Milojko Spajić vrati u zemlju pokrene nova runda pregovora da bi se dale dodatne garancije na već date Vlade i Glavnog grada o gradnji postrojenja.
Mujović predlaže da iza garancija stane Skupština. Slična poruka stigla je i od Johana Satlera, šefa delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koji je kazao da je u razgovoru sa mještanima kod njega pokazano da postoji napredak te da se nada da će to dovesti do situacije u kojoj izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda može početi.
Stanovnik Botuna Jagoš Bećirović ponovio je da Botunjani traže promjenu lokacije i da ne odustaju od te namjere ni pod kojim garancijama.
- Referendum je pokazao da je narod Zete rekao veliko „ne” gradnji kolektora u Botunu. Čuo sam i čitao po medijima izjavu gradonačelnika kako moli braću Zećane da napravi postrojenje u Botun i da tako truje našu djecu i ja tu ne vidim nikakav poziv za razgovor. Takođe, vidio sam i izjavu premijera - da su uvjereni da će doći do dogovora. Znam i uvjeren sam da mi svojim životima u Botunu branimo demokratiju. Nadam se da demokratija još nije umrla i nadam se da ćemo se izboriti do kraja - kaže Bećirović za Dan.
Bećirović navodi da bi na razgovore sa nadležnima išli samo u situaciji da im se ponudi promjena lokacija.
- Mi ne radimo ništa protiv države i naroda, već želimo da zaštitimo sebe. Ponavljam, razgovori dolaze u obzir samo ako se nudi promjena lokacija i na njima bi išli samo sa predstavnicima Opštine Zeta - kaže Bećirović.
Da daljih pregovora nema, osim ako je u pitanju promjena lokacije budućeg postrojenja, poručuje i Mićo Raičković.
- Johan Satler dolazi iz Evropske unije gdje je demokratija, a referendum je najviše demokratsko sredstvo u bilo kojoj državi. Očekujemo od Satlera da nam pruži ruku i kaže da će poštovati rezultate referenduma, i da se produžava rok kako bi pronašli novu lokaciju. Kakvi bismo mi bili ljudi da posle 21 godinu borbe dozvolimo da se u Botunu gradi kolektor. Pregovora oko ove lokacije nema i neka to shvate. Dok smo sposobni da stojimo ovdje postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda sa spalionicom se graditi neće - rekao je Raičković za Dan.
Raičković kaže da je referendum pokazao volju naroda i da daljih pregovora nema.
Botunjanin Ilija Raičković poručuje da pregovora više nema kada je u pitanju postojeća lokacija.
- Referendum je bio odgovor svima i na njemu su stanovnici Zete rekli što misle o ovoj lokaciji. Pregovori i razgovori mogu ali o primjeni lokacije, nikako se ne može razgovorati o lokaciji u Botunu. Ako će da razgovoraju o promjeni lokacije - to može, drugo ne dolazi u obzir. Oni svi pričaju da je to postrojenje dobro, kada je to tako imaju Ćemovsko polje pa neka tamo rade - naveo je Raičković.

Botunjani na razgovore pristaju samo ako se promijeni lokacija

Da je grupa građana Cetinja rasvijetlila namjere kolaboracije Državnoga arhiva Crne Gore s organizovanom svetosavskom grupom iz Cetinjskoga manastira, potvrdio je u svome demantiju krpom i bradom direktor Državnoga arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević.
Premda smo u obraćanju, povodom saopštenja grupe građana Cetinja, na kraju ostavili nadu da bi direktor Arhiva ipak mogao svome partijskom identitetu nadrediti onaj nacionalni i profesionalni, on je jučerašnjim demantijem pokazao da je beznadežan slučaj.
Šepureći se nekakvim dostignućima taj je slučaj optužio FCJK da za njegova mandata nijesu ponudili nikakav zajednički projekat instituciji koju on predvodi. Naravno da nijesmo jer izvan protokolarnih obaveza FCJK ne sarađuje niti će sarađivati s velikosrpskim kolaborantima.
Mrvaljević veli kako nije potpisao nikakav ugovor sa SPC nego je riječ o otvaranju vrata za volontiranje nekakvih arhivista iz SPC. Dakle, otvorio je vrata Državnoga arhiva Crne Gore onima što ovih dana skrivaju kip Pavla Đurišića kao što su prije 90-ih godina gostili i skrivali razne četničke zlikovce od Arkana do Radovana Karadžića. S takvima mi ne možemo imati zajedničkih projekata.
Doživljavajući DACG po modelu "Arhiv - to sam ja", Danilo Mrvaljević je svoju viziju ustanove projektovao i na nas koji se nijesmo obratili javnosti u ime FCJK no kao slobodni građani, u sopstveno ime.
Zaludu se Mrvaljević muči da naš tekst prikaže kao optužbe na račun zapošljenih u Arhivu. Zna se ko je, po nesreći crnogorske arhivistike, glava krovne arhivske institucije u Crnoj Gori. Ni crna joj krpa ne može pokrit sramotu.
Kad ga mi napadamo, veli Mrvaljević, onda je siguran da je na dobrome putu. Put onih s kojima Mrvaljević polemiše osvijetljen je lučom crnogorskoga slobodarstva. Na putu gdina Mrvaljevića svijetlo ćoruša Jovana Markuša.

Kanavaca kao sudbina

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz mogućnost niske oblačnosti na sjeveru države.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se prijepodne očekuje magla ili niska oblačnost koja se ponegdje može zadržati i tokom većeg dijela dana.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Najviša dnevna temperatura vazduha od šest do 17 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 17 stepeni

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Dječak brutalno fizički ponižavan

Jedna osoba stradala je tokom vožnje žičarom na Savinom kuku - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Turista iz Njemačke je poginuo tokom vožnje žičarom na Savinom kuku a njegova supruga je teško povrijeđena.
Nesreća se dogodila oko 13 sati tokom vožnje dok se par nalazio u putnikoj korpi.
Izvor blizak istragi kaže da je proklizala korpa u kojoj su se nalazili. Prilikom proklizavanja, poginuli turista ispao je iz korpe i pao na tlo. Povrijeđena žena ostalo je zaglavljena u korpi koja je prilikom proklizavanja udarila u korpu ispred.
Povodom tragedije na Savinom kuku obavljen je uviđaj na licu mjesta koji je okončan oko 17 časova.
Obavila ga je osnovna državna tužiteljka iz Pljevalja Merima Obućina sa pripadnicima policije.
U međuvremenu sa uspinjače je evakuisano troje turista. Među njima i povrijeđenja državljanka Njemačke koja je odmah transportovana u nikšićku bolnicu gdje je u toku operativni zahvat zbog preloma butne kosti koji je zadobila prilikom proklizavanja korpe.
Nesreća se dogodila na gornjoj uspinjači “Savin kuk 2”. Turisti iz Njemačke vraćali su se ka polazištu a do nesreće je došlo na strmom i veoma nepristupačnom terenu.

Tag: teritorija-ukrajine

Američke službe: Putin ne odustaje od cilja da zauzme cijelu Ukrajinu

Zatvaranje pet poglavlja - Nova šansa i test političke zrelosti Crne Gore na putu ka EU

Botunjani na razgovore pristaju samo ako se promijeni lokacija

Kanavaca kao sudbina

Danas pretežno sunčano, do 17 stepeni

PRATITE TVe UŽIVO