Ispred Doma narodne skupštine na protestu solidarnosti sa novinarima televizije N1, koji su napadnuti prije nekoliko dana, došlo je do tenzija kada se pojavila grupa ljudi koja je nosila transparente sa porukama podrške provladinim medijima.
Građani koji su se okupili na poziv medijskih udruženja su negodovali kada se pojavila grupa ljudi koja je nosila transparente "Hvala na podršci, novinarke informera" i "Boja mikrofona nije opravdanje za nasilje", javlja reporterka Bete.
Transparente su nosili predsjednica novoosnovanog medijskog udruženja Asocijacija novinara Srbije Ivana Vučićević, direktor Srpskog telegrafa Saša Milovanović i drugi.
Oni se se povukli oko 19.30 časova, nakon što su im građani dobacivali i pogrdno ih nazivali, došlo je i do verbalnog sukoba.
Prisutno je nekoliko stotina građana, a u šatorskom naselju gdje borave pristalice vlasti ispred skupštine Srbije, s druge strane ograde prisutan je i veliki broj policije koji nose fantomke i ne vidi im se lica.
Na jednom od transparenta piše "Dočekamo dan da se svi slažemo, nasilje nije ok".
Jedan muškarac je prije nekoliko dana napao ekipu televizije N1 u blizini šatorskog naselja u kojem borave pristalice vlasti ispred Skupštine Srbije, a policija je naknadno reagovala.
Glavni urednik dnevnog lista "Danas" Dragoljub Petrović kazao je za Betu da su članovi Asocijacije novinara Srbije došli na skup da provociraju i "prave cirkus".
- To je neka vrsta njihovog poslednjeg trzaja, navikli su da kopiraju sve sta rade nezavisni mediji i novinari ali je to u neku ruku smikesno jer se oni uopšte ne bave novinarstvom - kazao je Petrović.
On je rekao da je povodo tog skupa značajan i da ljudi koji su došli shvataju opasnost napada na novinare i da je neophodno pruziti podršku novinarima televizije N1.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tenzije ispred Skupštine Srbije na protestu podrške novinarima televizije N1

Ispred Doma Narodne skupštine rastu tenzije. Nakon što policija nije dozvolila Dijani Hrki da priđe Skupštini kako bi započela štrajk glađu, građani su spontano počeli da se okupljaju kako bi joj pružili podršku. S druge strane, u takozvanom Ćacilendu se okupio veliki broj pristalica SNS-a, a bačena je i prva pirotehnika u vidu topovskog udara.
&nbsp;Kolona u Novom Sadu je skrenula na Bulevar kralja Petra I gdje je zgrada policije. Zvižde i viču „pumpaj, pumpaj“, javlja reporter Danasa.
Dio policije je isrčao sa platoa i "razvukao se" duž Ulice kneza Miloša. Oni drže podignute štitove ka građanima, od kojih dio pokušava da se raspravlja sa njima, dok ih veterani smiruju i mole da se povuku nazad od kordona.
I dalje se čuju povici na račun predsjednika Srbije. U ovom trenutku tenzije se smiruju.
Studenti koje su Kragujevčani čekali tri sata duže, jer je policija zaustavljala autobus „Jaċimoviċ“ prevoza kojim su dolazili iz Novog Sada, su se zahvalili na dočeku, ali i naglasili da u svijetlu trenutne situacije i dešavanja u Beogradu nije vrijeme za slavlje. Oni su pozvali sve da podrže Dijanu&nbsp;
Dijana Hrka, koja štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije, obratila se okupljenima preko megafona i zahvalila je svima na podršci i naglasila da više stranih medija prati trenutnu situaciju na tom mjestu.
Novinarka Jelisaveta Jovanović Jančić javila se iz Sremske Mitrovice za N1, gdje je nekoliko desetina stanovnika došlo ispred MUP-a kako bi iskazali revolt prema onome što se večeras dešava ispred Skupštine Srbije, ali i u proteklih 12 mjeseci. Tu je i manja grupa policajaca, koja nije očekivala ovaj skup, s obzirom da je bio spontan. Građani su rezignirani pozvali policiju da počne „konačno da brani narod“. Dio njih će krenuti u Beograd, dodaje novinarka, ali dio će i ostati u Mitrovici s obzirom da se sve desilo neplanirano.
&nbsp;Građani su se večeras okupili na ulicama i u Subotici, Vrbasu i Sremskoj Mitrovici.
&nbsp;Okupljeni u Novom Sadu stali su ispred prostorije BIA na Bulevaru, gdje su ostavili otiske krvavih šaka ispred ulaza u tu zgradu. Blokirana je raskrnica Bulevara oslobođenja i Jevrejske kod Futoške pijace u Novom Sadu, javlja reporter Danasa.
&nbsp;Okupljeni u Novom Sadu krenuli su u šetnju gradom. Prolaze Jevrejskom ulicom ka Bulevaru Oslobođenja. Uzvikuju „hoćemo izbore“. Prema snimcima na društvenim mrežama, iz pravca Takovske ulice pristiže još policijskih snaga.
&nbsp;Građani iza kordona koji podržavaju režim pustili su muziku i pesme „Tamo daleko“ i „Vidovdan“, na šta su burno reagovali građani koji stoje uz Dijanu Hrku, smatrajući da ova grupa zloupotrebljava rodoljubivu muziku, javlja N1. Grupe građana sa obije strane ograde razmjenjuju psovke i uvrede, a razdvaja ih kordon policije.
Kako javlja agencija FoNet, prema grupi u šatorskom naselju bačeno je nekoliko bakli, a u jednom trenutku ka građanima i novinarima okupljenim pored Dijane Hrke iz grupe koja je pored šatora bačen je topovski udar, ali policija nije reagovala.
&nbsp;Iz pravca Skupštine Srbije dolijeću različita pirotehnička sredstva, ali policija za sada ne reguje.

1250x600

1084x550

Beograd: Prisutne jake policijske snage, bačena pirotehnika čuju se topovski udari

Ispred Doma Narodne skupštine u Beogradu rastu tenzije. Nakon što policija nije dozvolila Dijani Hrki da priđe Skupštini kako bi započela štrajk glađu, građani su spontano počeli da se okupljaju kako bi joj pružili podršku.
Međutim, kako je broj građana počeo da se povećava, tako su izvedene jake policijske snage.
Policijska brigada, u punoj opremi za razbijanje demonstracija, potisnula je građane na Bulevar kneza Miloša, dok se unutar ograđenog prostora oko Skupštine okupljaju lica iz tzv Ćacilenda.
Na snimcima koji se pojavljuju na društvenim mrežama, vidi se kako policija potiskuje građane, među kojima je i bivši košarkaš Vladimir Štimac.
Malo prije 14 časova, svojim autobusom stigao je i auto prevoznik Milomir Jaćimović, koji je dovezao još građana.
Njih policija, za razliku od Dijane Hrke i građana koji joj pružaju podršku, ne zaustavlja da uđu u ograđeni prostor.
Policijski kordon, raspoređen pored ograde šatorskog naselja prema Trgu Nikole Pašića, propustio je oko 17:30 veliku grupu ljudi koja se pridružila okupljenima ispred šatora na platou pred Skupštinom Srbije, a nekoliko desetina ljudi stilo je do šatora i iz iz pravca Skupštine grada, pored Pionirskog parka, javlja reporter FoNeta.

Tenzije ispred Skupštine Srbije: Policija potisnula građane koji su došli da podrže Dijanu Hrku, okupljaju se i pristalice vlasti u Ćacilendu

Možemo reći da je prvi put neka situacija ovako eskalirala u nasilje i u sve ono što smo mislili da je odavno za nama, kaže za Antenu M kriminolog Velimir Rakočević.
- Vrlo je važno, stoga, da bude javnost blagovremeno informisana, jer je, vidjeli smo, vrlo opasno ukoliko imamo plasiranje netačnih informacija, odakle god da dolaze, a pogotovo ako dolaze iz političkih krugova, jer to dovodi do uzemirenja javnosti. Vrlo je važno da informacije, pogotovo kad dolaze od državnih organa, sadrže podatke koji odgovaraju stvarnost i koji su istinitie - kaže kriminolog.
Imamo, međutim, dodaje, prilično tenzičnu situaciju.
- Imate ino faktor u smislu da su u izvršenju krivičnog djela učestvovali strani državljani, a sa druge strane imate proteste domaćeg stanovništva. U toj situaciji povišenih tenzija, istina, na neki način, gubi na kvalitetu. Uloga državnih institucija je da, prije svega, pokušaju eliminisati tu netoleranciju i mržnju, koja, na žalost, postoji i, sa nultim stepenom tolerancije da reaguju na sve oblike ksenofobije - naglašava Rakočević.
U prvi mah nijesu se, očigledno, kaže, mogle objektivno sagledati sve činjenice i okolnosti da bi se utvrdilo šta se stvarno dešavalo na primarnom licu mjesta, gdje su se sukobili naši i državljani Azerbejdžana i Turske, a u vezi sa kojim je juče ukazano na novi momenat.
- Nikada ne možemo u prvoj fazi sve činjenice utvrditi do kraja. E sad, naravno, to treba da se utvrdi sve vrlo detaljno i to povlači odgovornost. I u tom smislu ovdje je veoma važno da ne dođe do uznemirenja javnosti sa jedne strane, kroz blagovremene i tačne informacije koje će pružiti nadležni organi, ali isto tako da cijelo društvo reaguje u smislu osude događaja koji nas vraćaju, možemo slobodno reći, cijeli jedan vijek unazad. Jer ksenofobija je krajnje neprihvatljiva u jednom društvu koje teži da bude u društvu razvijenih naroda i država - poručuje Rakočević.
Važno je ističe, da izvučemo pouke, institucije da rade svoj dio posla, a građani da nikada probleme ne rješavaju nasilnim sredstvima.
Upitan za izostanak reakcije policije na parole upućene državljanima Turske, a koje su okarakterisane kao govor mržnje, Rakočevići naglašava da je važno da se nađe balans kad govorimo o ulozi represivnih organa.
- Jer nije lako slušati sve to, ali je vrlo važno da sva ova lica u međuvremenu, i vjerovatno vrlo brzo, sva će biti identifikovana gdje je bilo elementa ne samo krivičnih dijela, nego i prekršaja. I, naravno, ono što je vrlo važno, jer često se to ističe zašto policija nije odmah reagovala kad je došlo do tih izliva mržnje i netolerancije prema jednom narodu itd, dakle, policija mora reagovati sa minimalnim stepenom prinude da bi osvarila cilj. Bitno je da se izbjegne što je moguće više primjena sile prema građanima osim u slučaju kada je neophodno direktno zaštiti život, što znači da u ovoj situaciji ona prati događaje, reaguje onda kada se mora neposredno reagovati na terenu. Ali je bitno da sve te incidente, sva ta protivpravna devijantna i delinkventna ponašanja locira i da ih u zakonskoj proceduri procesuira prema nadležom tužilaštvu - &nbsp;pojašnjava kriminolog.
Policija je ističe izašla odmah sa određenim mjerama upozorenja zbog velikog broja maloljetnih lica, koji su takođe bila učesnici u incidentima minulih dana.
- Mi smo u tom problemu da nemamo mogućnost da na našim granicama identifikujemo sva lica koja su potencijalno opasna po bezbednost, jer nemamo biometričku identifikaciju, mogućnost da koristimo baze podataka, što će se nadam se ubrzo se promijeniti, ali sada policija to mora da radi dubinski da bi prekontrolisala sve strance. Ka uzemirenju javnosti vodilo je spinovanje da imamo stotinu hiljada državljana Turske u zemlji, a ima ih 13.000, vjerojatno i nešto više sa onima koji ilegano borave u državi. Ali veliki broj lica je procesuiran i država mora pokazati snagu, jer ukoliko bismo postali društvo netolerancije i ukoliko bsmo ispoljavali nasilje prema drugima i drugačijima, onda nas vjerojatno ne bi nigdje primili, a kamoli u EU - zaključuje Rakočević.

Rakočević: U situaciji povišenih tenzija istina gubi na kvalitetu, nadležni da blagovremeno i tačno informišu javnost

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas rekla je da tenzije na Zapadnom Balkanu rastu, te je zatražila da se nastavi proces proširenja bloka.
- Vidimo da tenzije rastu i definitivno moramo nastaviti s procesom proširenja, jer je to nešto opipljivo i zaista nam trebaju uspješne priče - rekla je Kalls prije sastanka Savjeta za vanjske poslove koji se održava u Luksemburgu.
Kalas nije spomenula zemlje u kojima, prema njenim riječima, tenzije rastu. Međutim, nedavno su vlasti u entitetu Republika Srpska u Bosni i Hercegovini (BiH) preduzele nekoliko koraka koji su izazvali zabrinutost međunarodne zajednice zbog potencijalne secesije ovog entiteta.
Iz NATO-a su poručili da se neće dopustiti ugrožavanje mira u BiH, dok su iz SAD-a poručili da razmatraju nekoliko mogućnosti djelovanja, ističući da "ne bi trebalo doći do raspada zemlje i novog sukoba".
Takođe, tenzije između Kosova i Srbije - koje vode dijalog o normalizaciji odnosa od 2011. godine u Briselu - su visoke od 2023. godine, kada su albanski gradonačelnici preuzeli upravljanje nad četiri opštine na sjeveru, naseljene većinom Srbima.
Tenzije su kulminirale u septembru iste godine, kada je grupa naoružanih Srba napala Policiju Kosova, ubivši jednog narednika. Tokom razmjene vatre ubijena su i tri srpska napadača. Kosovo optužuje Srbiju za napad, ali Beograd negira bilo kakvu umiješanost.
Evropska šefica diplomatije takođe je rekla da je prethodne noći imala "vrlo dobru večeru s prijateljima" sa Zapadnog Balkana.
Na toj večeri, Kosovo je predstavljala vršiteljka dužnosti ministarke vanjskih poslova i dijaspore Donika Gervala. Osim što su prisustvovali večeri, njih dvije su imale i odvojeni sastanak.
Gervala je rekla da je zatražila od Kalas da Kosovo bude tretirano kao "ravnopravan i poštovan partner u svim procesima integracije".
Od zemalja u regionu Zapadnog Balkana - Albanija, Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora - Kosovo je posljednje na putu ka EU.
- Evropska budućnost Zapadnog Balkana ne može biti potpuna bez Kosova, a podrška našoj zemlji je podrška za demokratsku, ravnopravniju i ujedinjeniju Evropu. Naše snažno prisustvo i angažman u regionu su izvor stabilnosti i sigurnosti za cijeli kontinent - rekla je Gervala putem objave na Fejsbuku.
Kosovo je apliciralo za članstvo u EU u decembru 2022. godine. Međutim, ovaj zahtjev još nije razmotren od vlasti u Briselu. Kosovo je takođe jedina zemlja u regionu koja nema status kandidata za članstvo.

Kalas: Tenzije na Zapadnom Balkanu rastu

Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Marjan Šarec pozvao je na smirivanje tenzija u crnogrskom društvu i okretanje razgovoru i postizanju dogovora. 
 
To je saopšteno iz kabineta potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića koji se danas u Briselu sastao sa njim i još nekoliko poslanika EP.
- Sagovornici su se osvrnuli na aktuelna politička dešavanja u Crnoj Gori, sa akcentom na važnost vođenja dijaloga između parlamentarne većine i opozicije, zbog značaja trenutka za Crnu Goru, te da je neophodno prevazići partijske interese i zajedničkim snagama učiniti sve kako bi zemlja postala punopravna članica do 2028. godine - navodi se u saopštenju.
Šarec je, kako su kazali, ponovio da Crna Gora ima značajnu podršku Evropskog parlamenta i ukazao na značaj nastavka ubrzanog rada na ispunjavanju svih mjerila za zatvaranje poglavlja. &nbsp;On je naveo da će uspjeh Crne Gore biti podstrek i EU i državama regiona i istakao da se ova šansa ne smije propustiti.
- Pozvao je na smirivanje tenzija u društvu i okretanju razgovoru i postizanju dogovora - navodi se u saopštenju.
Ivanović je razgovarao sa predsjednikom Odbora EP za vanjske poslove (AFET), Dejvidom Mekalisterom, evroposlanicom i potpredsjednicom Evropske narodne partije Željanom Zovko, izvjestiocem iz sjenke grupacije Zelenih za Crnu Goru Vladimirom Pribiličem i izvjestiocem iz sjenke za Crnu Goru u ime političke grupacije Socijalista i demokrata, Kostasom Mavridesom. 
 
On je kazao da učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju (EU) donosi benefite kako državi, tako i Uniji i regionu, i zahvalio se za podršku svim sagovornicima i njihovim političkim grupacijama. 
 
Mekalister je saopštio da Crna Gora ima punu podršku EP, konstatujući da je Crna Gora, koja je otvorila sva poglavlja, najbolji kandidat za pristupanje Uniji. 
 
On je pozdravio postignuto u protekloj godini, ukazujući na važnost očuvanja vanjskopolitičkog kursa i unutrašnje političke stabilnosti, uz izbjegavanje polarizacije društva, koja ne donosi nikakav napredak. 
 
Mekalister je istakao važnost aspekta izgradnje konsenzusa među partijama, ali i postizanja dogovora sa susjednom Hrvatskom oko bilateralnih pitanja. 
 
Mavrides je, kako je saopšteno, obećao svu pomoć Crnoj Gori u predstojećem periodu, naročito imajući u vidu da Kipar preuzima predsjedavanje Savjetom Evropske unije u prvoj polovini naredne godine, kada se očekuje zatvaranje velikog broja poglavlja. 
 
- Sugerisao je da se Crna Gora za sve eventualne inicijative u narednom periodu obrati njemu, kako bi blagovremeno mogao da organizuje i obezbijedi podršku u EP - navodi se u saopštenju.

Šarec: Smiriti tenzije u društvu i okrenuti se razgovoru

Uoči sjednice lokalnog parlamenta u Budvi došlo je do velikih tenzija - pošto je umalo izbila tuča između predstavnika liste „Za budućnost Budve“ i saveza „Budva naš grad“: u prvom redu Mladena Mikijelja i Nikole Jovanovića - javlja RTCG.
Teži incident je, kako piše taj medij, spriječen.
Služba obezbjeđenja Skupštine opštine (SO) Budva htjela je da onemogući funkcionerima i pristalicama saveza "Za budućnost Budve" da uđu u prostorije parlamenta. Kako javlja report RTCG, na ulazu je došlo do žestoke rasprave predstavnika ove koalicije i službe obezbjeđenja. Nakon kraće rasprave, ipak su ušli u hol lokalne skupštine.
Na današnjoj prvoj sjednici Skupštine opštine (SO) Budva potvrđen je mandat novoizabranim odbornicima.
Kandidat za predsjednika lokalnog parlamenta biće Petar Odžić iz SDP/Evropski savez. Njega je predložilo 11 odbornika iz grupacije "Budva naš grad", Evropskog saveza i GP URA.
Predstavnik liste "Za budućnost Budve" Mladen Mikijelj kazao je da će prekinuti sjednicu skupštine ako se bude nastavilo sa, kako je rekao, kršenjem procedure.

Tenzije u Budvi: Umalo došlo do tuče Mikijelja i Jovanovića

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević večeras je iznio opasne optužbe da su „ljudi iz Demokratske partije socijalista lovili Srbe po Podgorici, nosili biračke spiskove, jurili ih po biračkim mjestima, skidali registarske tablice sa srpskih automobila“ tokom lokalnih izbora u Podgorici.
On je to rekao tokom gostovanja u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti odgovarajući na pitanja zašto je glumio u skeču na Televiziji E koja je inače meta njegovih partijskih kolega.
- Nijesam bio glumac u skeču nego sam na simpatičan način želio da približim građanima Podgorice da, poslije jedne tenzične izborne noći, treba da budemo komšije i prijatelji i da ne pravimo razlike koje bi mogle da dovedu do sukoba kao što je prijetilo one noći jer su ljudi iz DPS lovili Srbe po Podgorici, nosili biračke spiskove, jurili po biračkim mjestima, skidali registarske tablice sa srpskih automobila, pozivali na otpor, saopštavali da se neće miješati Užice, Čačak, Beograd u Podgorici – rekao je on.

Opasne optužbe Kneževića: U izbornoj noći ljudi iz DPS-a lovili Srbe po Podgorici, jurili po biračkim mjestima, nosili spiskove...

Vlada Crne Gore, u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), započela je realizaciju projekta „Unapređenje strateškog planiranja i izvještavanja kroz unapređenje informacionog sistema“, koji ima za cilj jačanje institucionalne koordinacije i digitalizaciju procesa planiranja i praćenja javnih politika.
Projekat će omogućiti modernizaciju i unapređenje Informacionog sistema za praćenje i izvještavanje (ISPI), čime će se pojednostaviti procesi strateškog planiranja, povećati transparentnost rada institucija i ubrzati realizacija državnih obaveza. Ovaj model predstavlja važan korak u pripremi Crne Gore za efikasno upravljanje nacionalnim razvojnim programima, kao i inicijativama koje će biti realizovane nakon pristupanja Evropskoj uniji.
Povodom početka projekta održan je radni sastanak u Generalnom sekretarijatu Vlade, kojem su prisustvovali zamjenica generalnog sekretara Vlade Irena Vučić Popović i v.d. rukovodioca Kancelarije za održivi razvoj Ranko Andrijašević, kao i predstavnici UNDP-a: zamjenica stalne predstavnice UN Silke Hollander, lider tima za upravljanje i odgovorne institucije Ivan Bošković i projektna analitičarka za javnu upravu Maja Marković.
Na sastanku su dogovoreni početni koraci koji uključuju analizu postojećeg pravnog okvira, unapređenje propisa i definisanje procedura za uspostavljanje sistema koordinacije donatorske podrške i javnih politika. Time će biti obezbijeđen pravno obavezujući osnov za funkcionisanje nacionalnih institucija u ovoj oblasti.
UNDP će pružiti ekspertsku podršku Generalnom sekretarijatu Vlade u cilju efikasnije implementacije aktivnosti, kvalitetne komunikacije sa međunarodnim partnerima i praktične primjene novih rješenja u radu javne uprave.
Zaključeno je da projekat otvara jasnu perspektivu unapređenja državnih kapaciteta, posebno u segmentu koordinacije razvojnih procesa. Realizacija ovih aktivnosti stvoriće i potrebne uslove za buduću ulogu Crne Gore u pružanju razvojne pomoći kao članice Evropske unije.

Vlada i UNDP pokreću digitalni sistem za efikasniju koordinaciju politika i donatorske podrške

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, boravio je u zvaničnoj posjeti Briselu, gdje je razgovarao sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a, Jean-Charlesom Ellermann-Kingombeom, o unapređenju saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i jačanja ukupne otpornosti Crne Gore.
Dukaj je sagovornika upoznao sa ključnim reformskim aktivnostima koje Vlada sprovodi u ovom sektoru, uključujući usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, sprovođenje Strategije sajber bezbjednosti i jačanje kapaciteta CIRT-a državne uprave. Posebno je naglasio značaj formiranja i stavljanja u punu operativnu funkciju Agencije za sajber bezbjednost.
Tokom sastanka razmotrene su i mogućnosti za dalje unapređenje tehničke i ekspertske podrške NATO-a, sa fokusom na razvoj institucionalnih kapaciteta i efikasnije upravljanje sajber prijetnjama.
Razgovor je ocijenjen kao vrlo konstruktivan i predstavlja važan korak u produbljivanju partnerstva Crne Gore i NATO-a u domenu sajber bezbjednosti.

Dukaj u Briselu: Jačanje sajber bezbjednosti i otpornosti Crne Gore u fokusu razgovora sa NATO-om

Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je žalbu Specijalnog državnog tužilaštva koju je izjavilo na odluku sutkinje za istrage tog suda Suzane Mugoše koja je u neđelju veče odredila kućni pritvor bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižiću, nekadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije Dejanu Kneževiću i policijskom funkcioneru Aleksandru Boškoviću – potvrđeno je Portalu ETV u Višem sudu.
Sutkinja Mugoša nije prihvatila prijedlog Tužilaštva da policajce pošalje u spuški pritvor.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak ujutro, zbog sumnje, da su navodno bili članovi grupe koju je, prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Dan kasnije uhapšen je i Bošković zbog navodnog falsifikovanja isprave.
Žižić je bio jedan od ključnih svjedoka u istrazi koji je demontirao navode optužnice koja je podignuta protiv Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Žižić je u toj istrazi naveo da od momenta kada su Veljko Belivuk i Marko Miljković ušli u Crnu Goru bili pod stalnim nadzorom. On je predočio i konkretne dokaze da je tokom njihovog boravka bio u stalnoj komunikaciji sa kolegama iz Srbije. O tome postoji i zvanična korespondencija.
Kategorično jed negirao navode tužioca i u prilog svojim tvrdnjama naveo konkretne premete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz kriminalnih klanova.
Kneževićevo hapšenje uslijedilo je pet dana prije zakazanog ročišta u Višem sudu u Podgorici na kojem je bilo planirano iznošenje njegove odbrane na optužbe tužioca Jovana Vukotića da je zloupotrijebio službeni položaj.
Prema informacijama portala ETV, Tužilaštvu je sporan dopis Uprave policije od avgusta 2021. godine kada su odgovorili na pitanje SDT da je zabrana ulaska Belivuku i Miljkoviću ukinuta na osnovu odluke menadžemnat Uprave policije.
Knežević je objasnio da su dopis sačinile kolege iz nadležnog sektora, nakon čega ga je on, kao pomoćnik direktora policije, ovjerio faksimilom i proslijedio. Sa skidanjem zabrane, Knežević je naveo,da nema nikakve veze jer je u to vrijeme bio rukovodilac Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja narkotika.
Bošković je potvrdio odbranu Kneževića i ispričao kako je sačinio dopis – njegovi navodi su potvrđeni i na poligrafu. On je takođe bio svjedok u istrazi koju je Tužilaštvo pokrenulo protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića.

Odbijena žalba SDT-a: Žižić, Knežević i Bošković ostaju u kućnom pritvoru

Povodom Međunarodnog dana volontera, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) uputila je čestitke svim mladim ljudima koji svojim vremenom, znanjem i energijom doprinose razvoju zajednice, ističući da je volontiranje jedna od najznačajnijih pokretačkih snaga solidarnosti i društvene odgovornosti.
Iz MOACG podsjećaju da je Međunarodni dan volontera ustanovljen kako bi se naglasila ključna uloga volontera u unapređenju društva i pružila podrška svima koji nesebično rade za opšte dobro.
- Svaki sat uložen u volontiranje doprinos je boljoj i inkluzivnijoj zajednici, jačanju povjerenja među ljudima i stvaranju prostora u kojem se mladi osjećaju važnim i vidljivim - &nbsp;poručuju iz organizacije.
Ovaj dan, kako ističu, posvećen je mladima koji vjeruju da promjena počinje od njih – onima koji pokreću inicijative, pomažu drugima i svojim primjerom pokazuju šta znači biti aktivan i odgovoran član društva.
- Čestitamo svim volonterima, a posebno mladima MOACG – naš praznik je i vaša zasluga!
Iz MOACG pozivaju sve mlade zainteresovane za volontiranje da im se pridruže:
- Postanite dio Mreže za omladinski aktivizam i budite glas nove generacije koja mijenja društvo na bolje.

MOACG: Mladi su pokretači promjena u zajednici

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: tenzije