Službenik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Draško Kalinić kazao je u Višem sudu da on smatra da niko od službenika Uprave policije nije obrisao aplikacije - Telegram i Signal iz telefona bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.
Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je, prema stavu SDT- a, formirao njen sin Miloš Medenica.
Svjedok Kalinić je rekao da je učestvovao u pretresu kuće Medenice.
On je naveo da su uzeli iskaz od nje i da su joj nakon saslušanja saopštili da je uhapšena i tada joj je oduzet telefon. Kalinić je bio kategoričan da ona tokom saslušanja u policiji nije koristila telefon.
- Za četiri i po sata koliko je trajalo saslušanje siguran sam da nije koristila telefon – kazao je Kalinić.
Jedan od branilaca Medenice, advokat Zdenko Tomanović ukazao je svjedoku da je tužilac Jovan Vukotić na jednom od ranijih ročišta rekao da je neko u policiji izbrisao Signal i Telegram iz telefona.
- Ja jedva čekam da vidim što će vještak da kaže i kakvo će biti njegovo izjašnjenje kad su izbrisani Signal i Telegram. Niko iz policije nije obrisao aplikacije – istakao je Kalinić.
Pred sutkinjom Vesnom Kovačević iskaz je dao i svjedok &nbsp;Ivan Damjanović, službenik policije. On je naveo da je pretres kuće Vesne Medenice bio ,,kao i svaki drugi".
- Specifično je bilo samo to što gospođa Vesna Medenica kao vlasnik nije prisustvovala pretresu. Prisustvovala je njena ćerka. Pretres je odrađen po zakonu - naglasio je on.
Medenica i njenu advokati imali su primjedbe na iskaze svjedoka. Prema stavu odbrane pretresi su odrađeni mimo propisa Zakona o krivičnom postupku.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, Radomir Raičević i Luka Bakoč kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kalinić: Niko iz policije nije obrisao Telegram i Signal iz telefona Medenice

Inspektori Odsjeka za borbu protiv droga pokušavaju da uđu u trag i identifikuju osobe koje preko telegrama i vajbera, a sa ruskih brojeva, nude prodaju kokaina, saznaje Portal ETV.
Uprava policije nije odgovorila na pitanja našeg portala da li je Odsjek za borbu protiv droga uspio da identifikuje ko stoji iza tih ponuda i da li su imali slučajeve da im je neko od građana prijavio da su mu opijeti nuđeni na prodaju.&nbsp;
Prema informacijam našeg Portala, kokain se nudi građanima, pogotovo mlađim osobama i te „ponude“ dolaze sa ruskih telefonskih brojeva u Crnoj Gori.
Inspektorima je, prema našim saznanjima, u fokusu primorje – Bar, Budva i Tivat, jer se upravo u tim gradovima najviše nudi droga.

Preko vajbera i telegrama nude kokain na prodaju

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je telegram saučešća predsjedniku Predstavničkog doma Кongresa SAD-a Majku Džonsonu povodom tragične avionske nesreće koja se kasno sinoć po lokalnom vremenu, desila u blizini nacionalnog aerodroma Ronald Regan nadomak glavnog grada Vašingtona.
- U ovim teškim trenucima, naše misli su sa porodicama stradalih kao i sa svima koji su pogođeni ovom tragedijom. Izražavamo iskreno saučešće narodu Sjedinjenih Američkih Država, a posebno porodicama i prijateljima onih koji su izgubili živote. Ovim putem odajemo priznanje i ohrabrujemo spasilačke jedinice koje neumorno rade kako bi pokušale pronaći preživjele i spasile što je moguće više života - naveo je Mandić u telegramu.
Stravična nesreća dogodila se na području Vašingtona kada su se sudarili putnički avion American Airlinesa i vojni helikopter.
Prema prvim zvaničnim informacijama, nesreća se dogodila u trenutku kada je avion prilazio nacionalnom aerodromu Reagan Washington prilikom čega se sudario s helikopterom Sikorsky H-60, poznatiji kao Black Hawk.
Iako još uvijek nije potvrđeno koliko je osoba stradalo, američki mediji izvještavaju kako su do sada iz rijeke izvučena tijela 18 osoba.

Portal ETV

Mandić uputio telegram saučešća Džonsonu: Naše misli su sa porodicama stradalih

Premijer Crne Gore Milojko Spajić uputio je izraze saičešća porodicama nastradalih i građanima Srbije povodom jučerašnje nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
- Tuga i nevjerica ne prolaze zbog tragične vijesti o izgubljenim životima u Novom Sadu, usljed nesreće na Željezničkoj stanici. Izražavam najdublje saučešće porodicama i prijateljima nastradalih i građanima Srbije, i molim se za brz oporavak povrijeđenih. Naše misli su sa vama - naveo je Spajić na mreži X.
Prilikom obrušavanja betonske nastrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu poginulo je 14 osoba dok su tri teško povrijeđene.

Spajić: Tragične vijesti o izgubljenim životima u Novom Sad, naše misli su sa vama

Osnivač aplikacije za razmjenu poruka Telegram, Pavel Durov, koji je pod istragom u Francuskoj, izjavio je rano jutros da su francuske vlasti trebale žalbe da upute njegovoj kompaniji, umjesto što su ga zadržale, prenosi Reuters.
Durov je, pišući na svom Telegram kanalu u prvim javnim komentarima od svog pritvaranja prošlog mjeseca, negirao bilo kakve sugestije da je aplikacija "anarhični raj".
On je naveo da je istraga o aplikaciji iznenađujuća jer su francuske vlasti imale pristup „hot lajnu" koji je uspostavljen uz njegovu pomoć, te su mogle kontaktirati predstavnika Telegrama za EU u bilo kojem trenutku.
- Ako neka zemlja nije zadovoljna internet servisom, ustaljena praksa je da pokrene pravni postupak protiv samog servisa. Korišćenje zakona iz ere prije pametnih telefona za optuživanje generalnog direktora za zločine koje su počinile treće strane na platformi kojom upravlja je pogrešan pristup – napisoa je Durov.
Telegram, kako je rekao, nije savršen, ali je negirao bilo kakvu zloupotrebu povezanu sa aplikacijom.
- Tvrdnje u medijima da je Telegram neka vrsta anarhičnog raja su apsolutno netačne. Uklanjamo milione štetnih postova i kanala svaki dan – tvrdi on.
Durov, rođen u Rusiji, ali sada državljanin Francuske, pritvoren je krajem prošlog mjeseca u Francuskoj zbog istrage u vezi sa zločinima povezanim sa dječjom pornografijom, trgovinom drogom i prevarantskim transakcijama koje se povezuju sa aplikacijom.
Portal ETV objavio je juče, pozivajući se na izvore iz obavještajne zajednice, da je Durov tokom jula boravio u Crnoj Gori, da je &nbsp;imao sastanke u vili ruskog oligarha &nbsp;Olega Deripaske na Platamunima, te da Uprava policije krije informacije o njegovom boravku u našoj zemlji.
Prema izvorima iz obavještajne zajednice, Durov &nbsp;je dva dana boravio u Deripaskinoj luksuznoj vili na obali mora u blizini Kotora u isto vrijeme kada i Arkadij Siriskin, čovjek od povjerenja ruskog oligarha, nekadašnji oficir ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova.&nbsp;
U pokušaju da saznamo precizne informacije o vremenu kada je osnivač Telegrama bio u Crnoj Gori, redakcija Portala ETV obratila se Upravi policije. Pokazalo se – bez rezultata jer nam je odgovoreno da ne mogu da otkrivaju lične podatke, ,,shodno članu 64 Zakona o graničnoj kontroli“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.2105%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fpavel-durov-u-julu-imao-sastanke-u-vili-olega-deripaske-na-platamunima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Durov: Francuske vlasti trebale su se žaliti Telegramu

Vlasnik internet aplikacije Telegram Pavel Durov – koji je 25. avgusta uhapšen u Francuskoj - boravio je u drugoj polovini jula u Crnoj Gori, bio je smješten u vili ruskog oligarha Olega Deripaske na Platamunima, i tom prilikom obavio niz sastanaka, saznaje Portal ETV.&nbsp; Kako tvrde izvori iz obavještajne zajednice, Durov je ostao u Crnoj Gori dva dana u isto vrijeme kada i Arkadij Siriskin, čovjek od povjerenja ruskog oligarha, nekadašnji oficir ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MVD).&nbsp; Siriskin je sada šef obezbjeđenja Deripaske i tokom dva dana imao je više susreta sa Durovim, ali nije poznata sadržina razgovora.&nbsp; Kako saznaje Portal ETV, Durov i Siriskin su iz Tivta istog dana napustili Crnu Goru, u različitim pravcima - Durov prema Francuskoj, a Siriskin ka Švajcarskoj. <h2>,,Tajni lični podaci“ i tajne veze&nbsp;</h2> U pokušaju da saznamo precizne informacije o boravku Pavela Durova u Crnoj Gori, redakcija Portala ETV obratila se Upravi policije. Pokazalo se bez rezultata: jer nam je odgovoreno da ne mogu da pruže detaljnije informacije.&nbsp; -Shodno članu 64 Zakona o graničnoj kontroli, lični podaci iz evidencija koje se vode na osnovu člana 62 ovog zakona mogu se davati drugim organima u skladu sa zakonom i organima stranih država u skladu sa međunarodnim ugovorom. Iz navedenih razloga nismo u mogućnosti dostaviti odgovore na upućena pitanja koja se tiču pružanja ličnih podataka na korišćenje – odgovoreno je iz Uprave policije na naša pitanja. <blockquote>Francuski TF1 piše da je Durov stavljen na potjernicu na osnovu toga što ga je nedostatak moderacije na Telegramu i nesaradnja sa agencijama za sprovođenje zakona učinila saučesnikom u nezakonitim aktivnostima na toj mreži.</blockquote> Portal ETV uopšte nije tražio na uvid bilo kakav lični podatak, već informaciju o vremenu kada je Durov boravio u Crnoj Gori - a to nije zabranjeno po Zakonu o graničnoj kontroli ili bilo kojem drugom zakonu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240904220940_889ea773c5e7e17fdc32034991c24997829bed06b9a6de606af28373d19f51d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240904220940_889ea773c5e7e17fdc32034991c24997829bed06b9a6de606af28373d19f51d5" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Vila Olega Deripaske na Platamunima"> </figure>  Informacija da se Durov, koji je Rusiju napustio još 2014. godine, sastao sa bivšim oficirom u ruskom obavještajnom sektoru i da je boravio kod Deripaske koji je ostao ,,vjeran“ Vladimiru Putinu, otvara pitanja da li je osnivač Telegrama ipak zadržao neke posredne veze sa određenim zvaničnim krugovima u Moskvi. &nbsp; <h2>Hapšenje osnovača imperije Telegram&nbsp;</h2> Svjetska javnost je uz dužnu pažnju krajem avgusta pratila dešavanja u Francuskoj nakon što je saopšteno da je tridesetdevetogodišnji izvršni direktor i osnivač kompanije Telegram Pavel Durov lišen slobode na aerodromu Burget u blizini Pariza.&nbsp; Nakon dvodnevnog boravka u pritvoru Durov je pušten na slobodu uz sudski nadzor i kauciju od pet miliona eura, a poslije otvaranja zvanične istrage o organizovanom kriminalu na istoimenoj aplikaciji za razmjenu poruka - saopštilo je francusko tužilaštvo koje tvrdi da Durov ,,nije optužen da nije preduzeo korake da spriječi kriminalne radnje na Telegramu“. Durov je rođen u Rusiji i živi u Dubaiju; ima dvojno državljanstvo Ujedinjenih Arapskih Emirata i Francuske.&nbsp; Kompanija Telegram je, nakon hapšenja Durova, saopštila da izvršni direktor Telegrama ,,često putuje Evropom i pridržava se svih zakona Evropske unije, između ostalog i Zakona o digitalnim uslugama“.&nbsp; Kanal Telegram je posebno popularan u Rusiji, Ukrajini i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, a rangiran je kao jedna od glavnih platformi društvenih mreža, poslije Fejsbuka, Jutjuba, Vocapa, Instagrama, TikToka i Vi-četa. <h2>(Ne)osnovane optužbe&nbsp;</h2> Durov je osnovao Telegram 2013. a napustio je Rusiju 2014. pošto je odbio da se povinuje zahtjevima vlasti da zatvori opozicione zajednice na drugoj platformi društvenih mreža VKontakte, koju je prodao. <blockquote>Informacija da se Durov, koji je Rusiju napustio još 2014. godine, sastao sa bivšim oficirom u ruskom obavještajnom sektoru i da je boravio kod Deripaske koji je ostao ,,vjeran“ Vladimiru Putinu, otvara pitanja da li je osnivač Telegrama ipak zadržao neke posredne veze sa određenim zvaničnim krugovima u Moskvi.</blockquote> Francuski TF1 piše da je Durov stavljen na potjernicu na osnovu toga što ga je nedostatak moderacije na Telegramu i nesaradnja sa agencijama za sprovođenje zakona učinila saučesnikom u nezakonitim aktivnostima na toj mreži. Prema informacijama TF 1, Durov je znao da je tražen i izbjegavao je da dođe u Francusku. Zanimljivo, reagovala je i zvanična Moskva što donekle potvrđuje teze da Durov nikada nije prekinuo kontakte sa valstima Vladimira Putina.&nbsp; Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova pitala je, upravo na Telegramu, da li će zapadne nevladine organizacije za ljudska prava ćutati o hapšenju Durova, nakon što su kritikovale odluku ruskih vlasti da „stvara prepreke“ radu Telegrama u Rusiji od 2018. godine..

Draško Đuranović

Anja Ivanović

Pavel Durov u julu imao sastanke u vili Olega Deripaske na Platamunima

Telegram se izvinio južnokorejskim vlastima zbog lažnog pornografskog materijala koji se dijelio preko njihove aplikacije za poruke, tokom porasta digitalnog seksualnog kriminala u zemlji.
Izvinjenje je stiglo nekoliko dana nakon što je južnokorejska policija saopštila da je pokrenula istragu, optužujući kompaniju da „podržavaju“ distribuciju takvih fotografija.
Posljednjih nedjelja je otkriveno da veliki broj soba za priču na aplikaciji, koje uglavnom vode tinejdžeri, prave eksplicitne dipfejkove koristeći lažne fotografije mladih žena.
Vlasti su navele da je Telegram uklonio takve video snimke sa platforme.
U izjavi južnokorejskoj Komisiji za standarde komunikacija (KCSC) Telegram je rekao da je situacija „nesrećna“ i da se izvinjavaju zbog „nesporazuma“.
Potvrdili su i da je uklonjeno 25 spornih video snimaka na zahtjev ove komisije.
Telegram je predložio i imejl adresu koja će biti za buduću komunikaciju sa regulatorom, naveli su u Komisiji.
Priznao je ozbiljnost situacije, kazali su regulatori.
Dipfejk se generiše pomoću vještačke inteligencije i često kombinuje lice stvarne osobe sa lažnim tijelom.
Nedavna kriza sa dubokim lažiranjem naišla je na ogorčenje u Južnoj Koreji, nakon što su novinari otkrili da policija zbog toga istražuje dva najveća univerziteta u zemlji.
Kasnije se ispostavilo da je policija primila 118 prijava spornih video snimaka u posljednjih pet dana.
Sedmoro osumnjičenih, od kojih su šestoro tinejdžeri, saslušano je u policiji u protekloj sedmici.
Grupe za ćaskanje bile su povezane sa pojedinačnim školama i univerzitetima širom zemlje.
Mnoge žrtve bile su učenici i nastavnici koje poznaju.
U Južnoj Koreji, oni koji su proglašeni krivima za kreiranje seksualno eksplicitnih dipfejkova mogu biti kažnjeni do pet godina zatvora i novčanom kaznom 35.000 evra.
Otkrića u Južnoj Koreji uslijedila su nakon hapšenja osnivača Telegrama, Pavla Durova u Francuskoj, inače rođenog u Rusiji, zbog navoda da se dječja pornografija, trgovina drogom i prevara dešavaju u aplikaciji za razmjenu poruka.
Durov je od tada optužen.
Prošlog utorka, južnokorejski predsjednik Ion Suk Ieol dao je instrukcije vlastima da „temeljno istraže i pozabave se ovim digitalnim seksualnim zločinima kako bi ih iskorijenili“.
Aktivistkinje za prava žena optužile su južnokorejske vlasti da su dozvolile seksualno zlostavljanje na Telegramu.
Otkriveno je i da je 2019. godine krug seksualnih zlostavljača koristio aplikaciju da ucenjuje desetine žena i djece.

Južna Koreja: Telegram se izvinio zbog lažnog pornografskog materijala

Informativnu emisiju 24 sata večeras uređuje i vodi Itana Kaluđerović.
Gost emisije biće Nikola Lunić iz Savjeta za strateške politike, koji će govoriti o geopolitičkim odnosima i bezbjednosnim izazovima u regionu.
U večerašnjem izdanju donosimo:
- Poruke građana Cetinja koji protestuju na Kruševom Ždrijelu, upućene odborniku cetinjskog parlamenta
- Reakcije i osude uvredljivih napada na novinarku Milku Tadić Mijović
- Analizu ekonomskih i trgovinskih odnosa Francuske i Kine i njihovog uticaja na globalnu politiku
Gledajte 24 sata, večeras na Televiziji E od 19 sati.

Informativna emisija "24 sata": Gost Nikola Lunić

Ministarstvo javnih radova započinje izgradnju novog sportskog i rekreativnog kompleksa u opštini Tuzi.
- Kompleks će biti izgrađen u podnožju brda iznad šetališta kod Dečića. Projektom je planirano dječije igralište savremenog koncepta, izgradnja fudbalskog terena za rekreativne i sportske aktivnosti, kao i košarkaškog terena. Urediće se i parkovski prostor sa zelenilom, pješačkim stazama i zonama za odmor, navodi se u saopštenju MJR.
Realizacijom projekta građani, a posebno najmlađi, dobiće nove uređene javne površine za igru, sport i boravak na otvorenom.

Tuzi dobijaju novo dječije igralište i moderne sportske terene

Crnogorski PEN centar ocjenjuje da kontinuirani javni nastupi predsjednika Opštine Pljevlja, Darija Vraneša, odavno prevazilaze okvire demokratskog političkog djelovanja i prerastaju u sistematsku promociju istorijskog revizionizma, nacionalističke isključivosti i javnog nasilja prema svakome ko izrazi kritički stav.
Kako se ističe u saopštenju, Vraneš je ponovo posegnuo za prekrajanjem istorijskih činjenica, nastojeći da ideološke konstrukcije predstavi kao istorijsku istinu – što predstavlja obrazac političkog djelovanja zasnovanog na falsifikovanju činjenica, mitologizaciji i ignorisanju naučno potvrđenih izvora.
Nakon što je novinarka Milka Tadić-Mijović reagovala na njegove navode, Vraneš je odgovorio uvredama, zloupotrebljavajući pritom stihove Gorskog vijenca. Time je, kako navode iz PEN centra, pokazao spremnost da koristeći književni kanon kao sredstvo simboličkog nasilja, posegne za mizoginim i uvredljivim rječnikom, umjesto za argumentima i dijalogom.
Iz PEN centra smatraju da takva retorika ne predstavlja književnu referencu, već nastavak matrice političkog ponašanja koja podsjeća na obrasce iz devedesetih godina, kada je slična ideološka propaganda doprinijela ratovima, progonima i stradanjima u regionu.
- Za ovakvo ponašanje predsjednika Opštine Pljevlja danas političku odgovornost direktno snose Vlada Crne Gore i Pokret Evropa sad, koji ga, iz afere u aferu, iz uvrede u uvredu, štite i zadržavaju na funkciji - &nbsp;ističe Crnogorski PEN centar.
Oni upozoravaju da je posebno zabrinjavajuće što se ovakvi incidenti događaju dok Crna Gora vodi pregovore sa Evropskom unijom u oblastima vladavine prava, ljudskih prava i slobode medija.
Zbog toga Crnogorski PEN centar zahtijeva:
1️. Hitnu i nedvosmislenu osudu izjava Darija Vraneša od strane Vlade Crne Gore;
2️. Konkretne političke posljedice, a ne formalna oglašavanja bez efekta;
3️. Prestanak institucionalne zaštite koju mu pružaju vladajuće partije.
PEN centar je iskazao punu solidarnost sa svim novinarkama, novinarima i javnim djelatnicima koji trpe pritiske i uvrede zbog profesionalnog rada.
- Normalizacija istorijskog revizionizma, mizoginije i javnih napada na žene predstavlja otvoreno urušavanje temelja demokratskog društva — uz prećutnu saglasnost onih koji danas drže vlast - zaključuje se u saopštenju.

Crnogorski PEN centar: Vlada štiti revizionizam i mizoginiju

Iz Uprave policije oglasili su se saopštenjem u kojem navode da načelnik RCB Centra Goran Jokić u narednom periodu više neće obavljati tu funkciju.
Oni su kazali da to saopštavaju u cilju tačnog i objektivnog informisanja javnosti, a radi sprječavanja bilo kakvih manipulacija i zloupotrebe tekstova pojediniih medija nastalih iz nezvaničnih izvora.
Tekstovi se, kako navode, tiču radnog angažmana Glavnog policijskog inspektora Jokića.
- Goran Jokić iz objektivnih i opravdanih razloga u narednom periodu neće obavljati poslove načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ odnosno poslove i zadatke navedenog radnog mjesta. Uprava policije obavještava javnost da će, do raspoređivanja novog načelnika, koordinacija policijskih poslova biti vršena od strane rukovodilaca iz navedene organizacione jedinice - &nbsp;navode u saopštenju.

Goran Jokić u narednom periodu neće obavljati poslove načelnika RCB „Centar“

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: telegram