Odbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore održao je danas protest ispred zgrade Vlade Crne Gore, zahtijevajući povećanje zarada za 15 odsto u odnosu na zaposlene u drugim javnim zdravstvenim ustanovama. Ukoliko nadležni ne reaguju, najavili su da će se ponovo okupiti za petnaest dana.
Medicinske sestre i tehničari poručili su da neće odustati od svojih zahtjeva i da se bore za dostojanstvo profesije koja, kako ističu, „nosi zdravstveni sistem na svojim leđima“.
- Nikada nismo tražili privilegije, već poštovanje. Obavljamo 70 odsto zdravstvenih usluga u državi, a primamo minimalnu zaradu. Naši koeficijenti nijesu mijenjani od 2021. godine. Upravo medicinske sestre i tehničari bili su na prvoj liniji borbe tokom pandemije, a danas se osjećamo zapostavljeno. Sramota je države koja se oslanja na nas, a okreće glavu kada tražimo poštovanje. Nazivaju nas herojima kada im treba, a kad dođe vrijeme da nas nagrade - ćute. Ovo nije luksuz, već potreba opstanka - poručila je medicinska sestra sa Infektivne klinike Milena Vlahović.
Ona je kazala da se Sindikat medicinskih sestara i tehničara tri puta obraćao ministru zdravlja Vojislavu Šimunu i premijeru Milojku Spajiću, ali da do danas nisu dobili odgovor.
- Nadali smo se dijalogu i razumijevanju, ali nadležni nijesu našli za shodno ni da nam se obrate. Naš kadar se rasipa, jer mnogi odlaze u privatni sektor zbog boljih uslova i zarada - istakla je Vlahović.
Odgovarajući na pitanje Pobjede da li ih dva postojeća sindikata podržavaju kao ranije, Vlahović je kazala da sada nemaju njihovu podršku. Ipak, apelovala je na predstavnike reprezentativnog sindikata da ne potpisuju Granski kolektivni ugovor ukoliko on ne predviđa povećanje plata za 15 odsto za medicinske sestre i tehničare.
- To je minimum koji nam pripada. Ovo nije borba samo medicinskih sestara i tehničara, već borba za sve radnike koji zarađuju svoj hljeb - poručila je Vlahović, naglasivši da će istrajati u svojim zahtjevima.
Podsjetimo, medicinske sestre i tehničari KCCG-a već su organizovali više okupljanja ispred Ministarstva zdravlja, a posljednje je održano 18. septembra ove godine, kada su prošetali od Kliničkog centra do Ministarstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Medicinske sestre i tehničari KCCG-a ponovo protestovali ispred Vlade: Novo okupljanje ako ne budu povećane zarade

Protest Sindikata zdravstva povodom, kako su kazali, zaštite dostojanstva medicinskih sestara i tehničara, biće održan danas u Podgorici.
Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) pozvali su članstvo i građane da prisustvom na protestu podrže napore Sindikata zdravstva.
Iz USSCG su saopštili da je krajnje neprihvatljivo da medicinske sestre i tehničari, koji čine okosnicu zdravstvenog sistema i čiji rad zahtijeva visok stepen stručnosti i predanosti, bivaju godinama unazad zanemareni u pogledu uslova rada, bezbjednosti na radu i zarade.
- Iako se koeficijent složenosti poslova utvrđuje ne samo na osnovu školske spreme, odnosno kvalifikacije obrazovanja, već i na osnovu odgovornosti, složenosti poslova i uslova rada, osnovna zarada za tu profesiju iznosi najčešće ispod 600 eura (koliko iznosi najniža minimalna zarada kao zaštitna kategorija) - kaže se u saopštenju.
Kako su rekli iz USSCG, posebno zabrinjavajući podatak je da je koeficijent složenosti poslova za tu profesiju za oko deset odsto niži u odnosu na sve druge zaposlene sa istim nivoom kvalifikacije u Crnoj Gori.
- Medicinske sestre i tehničari zaslužuju posebnu pažnju donosilaca odluka i preduzimanje svih neophodnih mjera kojima bi se zaštitilo dostojanstvo njihove profesije i omogućio kvalitetan život, kao i osigurao njihov ostanak u zemlji i na radnim mjestima - navodi se u saopštenju.
Iz USSCG su istakli da svaki dalji gubitak tog dragocjenog kadra predstavlja ne samo gubitak za zdravstveni sistem, već cjelokupno društvo.
Oni su kazali da su uvjereni da će protest biti poslednji alarm donosiocima odluka da krajnje odgovorno pristupe iznalaženju rješenja i stvaranju uslova za ispravljanje višegodišnje nepravde prema statusu medicinskih sestara i tehničara.

Danas protest Sindikata zdravstva: Neprihvatljivo zanemarivanje medicinskih sestara i tehničara

Odbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore predao je 1.030 potpisa sestara i tehničara premijeru Milojko Spajiću, ministru zdravlja Vojislavu Šimunu i svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, tražeći povećanje zarada.
To je povrđeno Gradskom portalu. Njihov glavni njihov zahtjev je povećanje za 15 odsto od ostatka kolega iz zdravstvenog sistema.
Oni navode da Klinički centar obavlja oko 70 odsto svih usluga zdravstvenog sistema i najopterećenija je zdravstvena ustanova u državi, a samim tim i medicinske sestre i tehničari koji rade u njoj.
- Sigurno znate, da se koeficijenti medicinskim sestrama i tehničarima nijesu mijenjali od decembra 2021 godine,da su promijenjeni kada ste Vi bili ministar finansija i da su za te skoro 4 godine porasli troškovi života kroz inflatorne udare - od osnovnih životnih namirnica, povećanja raznih usluga,cijena nekretnina,podstanarskih kirija…. Tako da se ukupni radni i životni ambijent medicinskih sestara i tehničara promijenio u mnogo lošijem smjeru - navodi se u pismu.
Podsjećaju da je u januaru 2022. godine plata medicinske sestre bila skoro na nivou prosječne zarade u državi, dok je danas debelo ispod toga i predstavlja najmanje plaćeno stručno zanimanje u Crnoj Gori a koje ima ogromnu društvenu, ličnu i profesionalnu odgovornost.
- Svako strukovno zanimanje proisteklo iz stručnih škola, od kuvara do keramičara,od konobara do električara,od frizera do limara, od poslastičara do automehaničara je višestruko bolje plaćeno i cijenjeno nego li zanimanje medicinske sestre i tehničara bez obzira da li imaju visoki ili srednji stepen stručne spreme! Ne mogu naši bijeli i čisti mantili da nam budu jedina satisfakcija i nagrada da radimo društveno odgovoran posao,satkan humanošću i empatijom prema bolesnim ljudima.Postoji i ono od čega se živi,stvara i oblikuje nečija sudbina,kvalitet i tempo života koji se nama urušava pred činjenicom da smo potcijenjeni i slabo plaćeni, naspram odgovornosti,stresa i količine posla koji savjesno obavljamo u javnom interesu - stoji u pismu.
Osim ovih, kako kažu, opštih činjenica koje se vrednuju u prilog povećanju zarada, postoje i druge, striktno relevantne i neupitne činjenice, zasnovane na jasnim radnim, profesionalnim i zašto ne reći i tržišnim principima koje Vi često potencirate.
- Ne postoji u državi javna ustanova, državna ili privatna firma u kojoj se novčanom ‚‚uravnilovkom‚‚ izjednačavaju zarade bez obzira na radni učinak! Nije ista plata i zarada, na primjer, zaposlenom u Voli trgovini koji radi u Budvi, Podgorici ili Rožajama! Nije ista zarada zaposlenom u Višem i Osnovnom sudu, zaposlenom na fakultetu i osnovnoj školi, već se uvijek mjeri i plaća radni učinak, kvalitet, odgovornost i složenost posla koji se obavlja. I glavna činjenica je, da radimo u jedinoj zdravstvenoj ustanovi tercijarnog tipa u Crnoj Gori koja osim toga obavlja i posao sekundarne zdravstvene zaštite za opštine Podgorica, Kolašin, Danilovgrad, Zeta i Tuzi - navodi se u pismu.
Od Vlade i premijera traže da se konačno dogode izmjene Granskog kolektivnog ugovora.
- Tražimo da se povećaju koeficijenti i da se u tekstu GKU posebno definišu koeficijenti za Klinički centar Crne Gore a koji će biti veći za 15 odsto od ostatka naših dragih kolega i koleginica iz zdravstvenog sistema. Tražimo, kao što je definisano skoro potpisanim Granskim ugovorom za socijalnu djelatnost, gdje su u tekstu Ugovora posebno vrednovani koeficijenti naših koleginica i kolega iz JU Zavod Komanski most a koji su veći od medicinskih sestara iz drugih ustanova socijalne zaštite,čime se ipak vrednovao njihov specifični rad, obim i složenost posla, koji mi tražimo i za nas u Kliničkom centru - stoji u obraćanju premijeru.
U koliko kroz proces izmjena GKU, Ministarstvo i reprezentativni sindikati ne predvide posebno uvećane koeficijente za Klinički centar Crne Gore, traže od Vlade Crne Gore da Uredbom ili kroz skupštinsku proceduru predlože Izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru, gdje bi se izmjenom i dopunom članova 17 ili 18 Zakona prepoznali kao subjekt (Klinički centar Crne Gore) od posebnog interesa za državu a članom 19 istog Zakona definisao procenat uvećanja od 15 odsto jer je istim članom Zakona predviđeno da maksimum uvećanja može biti u visini od čak 45 odsto.
- Ovi zahtjevi su minimum osnovnih vrijednosti radnih mjesta koje pokrivamo u Kliničkom centru, koji trebaju biti adekvatno nagrađeni i plaćeni, jer je posao prvenstveno medicinskih sestara i tehničara u Kliničkom centru težak, pun stresa i odgovornosti, s velikim pritiskom i rizikom od profesionalne greške.Svakodnevna briga o ljudskom zdravlju i njega najtežih pacijenata koje ni najbliži srodnici ne mogu ili neće da zbrinu, zaslužuje da bude vrednovana na zadovoljavajući način u obostranom interesu pacijenata i države, koja garantuje adekvatnu,kvalitetnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu svih njenih građana - naveli su oni.
Kažu da zbog slabo plaćenog posla svakodnevno prisustvuju odlasku iskusnih sestara i tehničara iz KCCG u privatne klinike i ambulante, za platu koja je dva ili tri puta veća od njihove plate. Timse, cijene oni, dodatno urušava kvalitet pružanja zdravstvenih usluga.
- Iskreno očekujemo Vašu ozbiljnost i želju da u narednih mjesec dana riješite naše opravdane zahtjeve,uradite konkretne korake i svojim odlukama povećate male zarade zaposlenih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore - navodi se u pismu.
Očekuju da ih pozovu na razgovor i da, kako su naveli, u direktnom kontaktu obrazlože sve činjenice i pomognu da zajednički riješe „očiglednu nebrigu i zapostavljenost medicinskih sestra i tehničara Kliničkog centra Crne Gore“.
- Bez rješenja našeg bolje plaćenog profesionalnog statusa, bićemo prinuđeni da organizujemo svakodnevne proteste medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra do ispunjenja naših opravdanih i životno važnih zahtjeva - upozoravaju iz Odbora medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore.

Premijeru pisalo 1.030 sestara i tehničara: Traže povećanje plata za 15 odsto

Vlada Crne Gore u tajnosti je potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je dozvoljena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Ono što nije moglo u vrijeme DPS-a, može u vrijeme PES-a, Demokrata i Demokratskog fronta, saopštio je lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović večeras u autorskom podkastu “Petak sa Dritanom”. On je ekskluzivno objavio ugovor o otvaranju Svetog Stefana sa zakupcima hotela Adriatic Propertiesom i Aman resortom, navodeći da je potpisan tajno ove sedmice, što je nazvao licemerjem sadašnje vlasti, koja je kao opozicija u ovom poslu vidjela korupciju. - Ako je neko dobio novac, dobio stanove ili drugu protivuslugu, onda smo džaba krečili- poručio je.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120521124_ff77c7b5b41b90a1f997ec53dd8498b6b8c78185db6b3107bb606c41b813e05f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120521124_ff77c7b5b41b90a1f997ec53dd8498b6b8c78185db6b3107bb606c41b813e05f" data-rendition-name="original" width="1800" height="1039" loading="lazy" alt="ugovor Vlade"> </figure>  Abazović je prenio da su Vlada Crne Gore, više državnih preduzeća i Adriatic Properties potpisali ugovor te da činjenica da to nije zvanično objavljeno ukazuje na određene spletke. - Pošto se nakon pet godina otvara Sveti Stefan, zar nije trebalo da to bude svečanost, da se pred kamerama i novinarima kaže koji su to uslovi, šta će biti u narednom periodu? Ne, nego su išli direktori državnih kompanija, jedan po jedan u Vladu, i Opština Budva, i potpisivali- rekao je.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120521128_b53e39c8bce4c03b2ac79e53076dc79623cccd10edcc307e350d01116be42620.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120521128_b53e39c8bce4c03b2ac79e53076dc79623cccd10edcc307e350d01116be42620" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="UGOVOR VLADA"> </figure>

Abazović: Vlada tajno dozvolila gradnju apartmana u Miločerskom parku, ugovor potpisan ove nedjelje

Fokus emisije Jutro s Majom je na sportu, gosti/panelisti su Vuk Pejović i Žarko Miranović, autori emisije “Dres, nacija, reprezentacija” koja se emituje na Televiziji E. Govoriće o Podgorici, odrastanju i svim promjenama koje su joj se u međuvremenu dogodile, ali i o sportu, koji ih lično i profesionalno spaja.
Gošća emisije biće bivša rukomenta reprezentativka Katarina Kaća Bulatović na temu sporta koji se pod uticajem tehnologije i društvenih mreža mijenja brže nego ikada, o novim generacijama koje sport vide drugačije nego prije, o tome šta uopšte znači biti sportista, gdje je granica gladi za uspjehom, koliko podrška, sistem i talent igraju ulogu, te koliko su se promijenili i sport i život oko njega.
Još jedna proslavljena rukometašica Sonja Barjaktarović, koja je sada na funkciji trenera golmana će se javiti sa Svjetskog prvenstva u Njemačkoj, pred utakmicu naših “lavica” sa reprezentacijom Srbije.

Jutro sa Majom: O sportu sa Katarinom Bulatović, Sonjom Barjaktarović, Vukom Pejovićem i Žarkom Miranovićem

Ruske oružane snage u Ukrajini ne staju sa borbenim dejstvima i pokušavaju da u ovom trenutku kapitalizuju svoju prednost koju imaju u ljudstvu i ratnoj tehnici - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, Nikola Lunić iz Savjeta za strateške politike.
Teško je predvidjeti, kaže Lunić, da će doći do konsenzusa između američkog i evropskog plana mirovnog sporazuma za Ukrajinu, jer je osnovna poteškoća u realizaciji planova ustupci koje bi Ukrajina morala učiniti odričući se dijela svoje teritorije i bezbjednosne garancije.
- &nbsp;Ukrajina, s obzirom na svoja iskustva još od Budimpeštanskog memoranduma ima negativna iskustva sa bezbjednosnim garancijama i ona na tome apsolutno insistira. Oko veličine vojske Ukrajine nakon potpisivanja nekakvog mirovnog sporazuma ili statusa Ruske pravoslavne crkve i statusa ruskog jezika u Ukrajini, oko svega toga bi moglo do određenog konsenzusa, međutim, oko teritorijalnih ustupaka i bezbjednosnih garancija veoma teško. U tom kontekstu mislim da ruska strana pokušava da ,,proda” Amerikancima svoju iluziju pregovaračke konstruktivnosti i naravno, što se vidi na bojnom polju, oni ne staju sa borbenim dejstvima i pokušavaju da u ovom trenutku kapitalizuju svoju prednost koju imaju u ljudstvu i ratnoj tehnici- rekao je Lunić.
Smatra da je rat u Ukrajini uticao na cijelu Evropu, promijenio i globalni politički kontekst, &nbsp;dok je &nbsp;na Balkanu je taj uticaj, cijeni on, još drastičniji, jer Rusija projektuje svoj hibridni uticaj kroz &nbsp;cjelokupan spektar hibridnih dejstava.
- To smo mogli vidjeti ne samo kroz propagandu koja u ovom slučaju predstavlja ratnu propagandu i često je zabranjena Ustavom, kao u Srbiji, međutim jednostavno taj uticaj se sve više pojačava i sada im se na neki način izmiče finansijski alat tog uticaja, a to je Naftna industrija Srbije (NIS). Ukoliko se to dogodi sasvim sigurno možemo očekivati, po mom mišljenju, alternativu za takav jedan finansijski alat poput NIS-a, međutim, kako će se to odvijati na Balkanu, u našem regionu, to je veoma upitno. Naime, ja mislim da je Srbija u principu najveća hibridna žrtva ruskog uticaja, radi toga što smo niz godina pod velikom propagandom Rusije i pod nekim mitovima istorijskim koji su faktički postali istorijska istina u Srbiji, zbog toga mislim da se Rusija neće odreći tog alata i nastaviće i dalje destabilizovati ovaj region, kako bi im to pomoglo u osnovnom cilju a to je diversifikacija evropskih i NATO snaga i olakšavnje njihovog posla u Ukrajini u ovom trenutku- istakao je Lunić.
Ukazuje na dugoročnu prijetnju po pitanju organizovanog kriminala, jer se pomoću organizovanog kriminala regrutuju ljudi za strana ratišta, koji imaju iskustva u poslovima koji njima trebaju.
- Država mora obavezno posmatrati takav jedan odlazak kao svoju bezbednosnu prijetnju sa kojom mora da se suči na bilo koji način. Ciljevi tih ljudi koji odlaze su prije svega finansijske prirode, ali, moramo biti iskreni i ideološke. Oni smatraju da doprinose nekoj svojoj iluziji nekakve ideologije i iluziji svog ruskog ili srpskog sveta u koji nijesu ni sami svjesni koliko toliko je to antidemokratski narativ- naglasio je Lunić.
Naglašava i da ljudi koji odlaze na strana ratišta predstavljaju posebnu bezbjednosnu prijetnju za razvoj društvene zajednice i države uopšte.
Dodaje da je Crna Gora u kontinuitetu ruski cilj u promociji njihovog uticaja, koji se vrši nizom alata, a simptomatično da je i to da se to vrši preko osoba koje imaju diplomatski imunitet a zaposleni su u ruskim centrima.&nbsp;
- Ako znate da postoji trgovački centar u Beogradu i svi pripadnici koji rade u tom centru imaju diplomatski imunitet, onda možete pretpostaviti da to predstavlja sjajnu obavještajnu pokrivalicu za operativni rad obavještajaca, u tom kontekstu su tražili za rusko-srpski humanitarni centar u Nišu takođe diplomatski imunitet za pripadnike, iako ga za sada nijesu dobili. Imaju cijeli niz alata i ne samo što iskrivljuju istoriju &nbsp;nego se dokazalo da stimulišu sistemsku državnu korupciju i to stimulisanje korupcije predstavlja isto jedan vid hibridnog rata protiv zemlje prema kojoj je usmjerena, a ne samo sabotaže, ne samo sajber dejstva, ne samo ratna propaganda. U tom kontekstu možemo očekivati da će i dalje to predstavljati ukoliko im se ne oduzmu sredstva za to, a to u ovom trenutku Amerikanci rade preko NIS-a- rekao &nbsp;je Lunić.
Smatra da je balkanski region trusno političko područje koje ima nezavršenu istoriju, pa se kontinuirano mora raditi na povećanju nivoa pouzdanosti i povjerenja u regionu, što se sasvim sigurno, kako tvrdi, ne radi sa ruskim uticajem.&nbsp;
- Mi moramo zajedno to sprječavati. Vidjeli smo nakon skidanja sankcija Dodiku da će BiH kao cjelokupna država najvjerovatnije krenuti prema euroatlantskim integracijama, ukoliko to učini Srbija možemo smatrati Zapadni Balkan geopolitičkom lokacijom za život, međutim, ako Rusi prevladaju kroz svoj uticaj preko SPC i NIS-a, dijelom političke elite u Srbiji koja otvara nekakve ruske institute za istoriju, koji djeluju samo u tom cilju hibridnog dejstva promjene istine koja je u principu treba da se kaže, kao što Jovan Jovanović Zmaj kaže da je to ,,srpska nemajka”, koja je imala veliku ulogu u raspadu Jugoslavije devedesetih godina- zaključio je Lunić.

Lunić: Ruska strana pokušava da ,,proda” Amerikancima svoju iluziju pregovaračke konstruktivnosti

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je da je njegov odgovor direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Milki Tadić Mijović bio isključivo političke, a ne lične prirode.
Iz više nevladinih organizacija i pojedinih ministarstava osudili su neprimjerene riječi koje je Vraneš uputio Tadić Mijović.
- Iako sam na salvo uvreda koje je Tadić Mijović iznijela u emisiji „Načisto“ — televizijskom programu čija je objektivnost davno uništena — odgovorio citatom iz Njegoševog Gorskog vijenca, želim da uputim iskreno izvinjenje svim pripadnicama ljepšeg pola koje su taj citat mogle doživjeti na način koji nije bio namjera njegovog navođenja- naveo je Vraneš u saopštenju.
On je istakao da cijeni činjenicu da su brojne organizacije koje zastupaju prava žena pokazale visoku osjetljivost i spremnost da reaguju.&nbsp;
Vraneš je rekao da je važno da se isto tako odlučno stane u zaštitu svih žena, bez obzira na njihovo političko ili društveno opredjeljenje.&nbsp;
- U tom kontekstu podsjećam da u prošlosti nije bilo jednake brige i javne osude kada su u pitanju bili komentari i postupci, poput onih koje je iznio Darko Šuković, ili fizički i verbalni napadi usmjereni prema poslanicama koje dolaze iz redova srpskog naroda- kazao je Vraneš.
On je istakao da vjeruje da dosljednost u zaštiti dostojanstva svake žene predstavlja temelj istinske društvene solidarnosti i da je to put ka zdravijem, pravednijem i uravnoteženijem javnom prostoru.&nbsp;
Vraneš je pozdravio saopštenje Ženskog kluba Skupštine u kojem se pozivaju svi akteri društveno-političke scene da se međusobno ophode sa uvažavanjem i poštovanjem, bez obzira na pol, funkciju ili političko opredjeljenje.
Kako je naveo, upravo tom rečenicom su pokazale da ne samo njegove, već i riječi drugih, izgovorene u televizijskim emisijama treba da budu dobro odmjerene, prije nego što budu izrečene.
- Istinski poštujem sve pripadnice ljepšeg pola bez obzira na njihovo političko opredjeljenje i želim da podvučem da je odgovor gospođi Tadić Mijović bio isključivo političke prirode, a ne lične. Nije mi namjera da bilo koga uvrijedim, pa ni gospođu Mijović- zaključio je Vraneš.

Vraneš: Odgovor Tadić Mijović na salve uvreda bio isključivo političke prirode, izvinjavam se ženama

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: tehnicari