Jelena Jovanović i Dušica Tomović se neće izviniti i uraditi sve da izbjegnu optužbu, iako je ponašanje crnogorskih sudova simptomatično, pa oni zakažu jedno ročište dok sud u Sarajevu donese pet presuda protiv kreatorki sporne Birnove mape - rekla je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, novinarka i bivša odbornica SO Nikšić Tanja Knežević Perišić.
Suđenje u Osnovnom sudu u Podgorici vodi se po tužbi građanskog aktiviste i direktora NVO Forum Luča Nebojše Mrvaljevića protiv novinarke Jelene Jovanović i bivše urednice Dušice Tomović, zbog objavljivanja kontroverzne Birnove mape u kojoj su on i još osam osoba iz Crne Gore označeni kao krajnji desničari i vjerski ekstremisti.&nbsp;
Činjenica je, kaže Knežević -Perišić, da su targetirani na osnovu ,,rekla-kazala”, a na suđenju se čulo da su uz to uzeli i mišljenja nekih lokalnih medija.
- Kako reče Jovanovićka ,,to je vrijednosni sud”. Na osnovu čega izrečen? Na osnovu kojih činjenica? Ono što je meni najviše zasmetalo, jer stvarno se ne bojim ničega, šta god pričali ili napadali, to ne utiče na mene. Shvaćate li? Možda je to kontraproduktivno što kažem, ali što me više napadaju ja sam jača, to samo može da ojača čovjeka, zato što si prinuđen da se braniš i da u njihovim besmislicama tražiš neki smisao. E sad - kad imaš sudije koje znaju svoj posao, kao što su to sudije Opštinskog suda u Sarajevu, koje su, zamislite, presudile nama u korist već pet presuda, a vi ovdje čekate tri godine. Sad je Nebojša došao na red, mislim da je jedno Tanja Pavićević dobila nekakvu presudu. Tri godine čekate ročište, prvo, a ovamo ste optuženi - rekla je Knežević- Perišić.
Podsjeća da su u toj mapi označeni kao dio desničarske organizacije koje su najveća prijetnja Evropi i svijetu, te da predstavljaju i ozbiljne bezbjednosne smetnje koje vezuju rat na području bivše Jugoslavije, te da glorifikuju ratne zločince koji su osuđeni pred Haškim sudom.
- Ko god zna mene, Nebojšu (Mrvaljević), Kaću (Krsmanović), Tanju (Pavićević), pa mi se upravo protiv toga borimo cijeli život. To je takva sprdnja i takav bezobrazluk da i dalje nemam riječi - zaključila je Knežević-Perišić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FxzxAmLb46mc%3Fsi%3DzKRFsP8yEsVaAuZ9&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Knežević-Perišić: Crnogorski sudovi zakažu jedno ročište dok sud u Sarajevu donese pet presuda protiv kreatorki sporne Birnove mape

Ne može predstavnik britanske zakonodavne vlasti, koji uzgred dolazi iz progresivnije Laburističke partije, da prihvati poklon kojim se personifikuje nestanak Kraljevine Crne Gore od zvaničnika iz Crne Gore - rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, politikološkinja za informisanje, novinarka i bivša odbornica u SO Nikšić - Tatjana Knežević-Perišić.
Prilikom posjete Ujedinjenom Kraljevstvu Andrija Mandić je tom prilikom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu poklonio sliku kapele Aleksandra Karađorđevića na Lovćenu, tim povodom je Knežević-Perišić uputila pismo Britanskoj ambasadi u Podgorici.
Iskreno je bila zgranuta, kaže Knežević-Perišić, gledajući Linzija Hojla koji je primio poklon od predsjednika Skupštine Andrije Mandića s osmijehom, što su, kako kaže, na sva zvona objavili Andrija Mandić i njemu bliski mediji.&nbsp;
- Zaprepastilo me da predsjednik Donjeg doma britanskog parlamenta nema pojma o istoriji zemlje iz koje mu dolazi zvaničnik, to pod broj 1, jer ko god treba da primi nekog zvaničnika minimum je da zna istoriju te države odakle zvaničnik dolazi - rekla je Knežević-Perišić.
Podsjeća da je svemu prethodilo davanje imena mostovima u Pljevljima od strane tamošnjeg gradonačelnika Daria Vraneša, po Aleksandru i Petru Karađorđeviću na šta niko, ističe ona, od nadležnih do tada nije reagovao.
- Ne možete tek tako da puštate te stvari da prolaze ispod radara i onda je došao ovaj Hojl i ,,kap me ubila odmah” kao građanku, kao nekoga čiji je i diplomski i magistarski rad bio vezan za to vrijeme nestanka Kraljevine Crne Gore i ne mogu uopšte da prihvatim da u prvom redu opozicija, što to ne reći, jer njoj sleduje, to su političari koje smo mi birali da nas predstavljaju, od koje sam očekivala da će sjutradan otići u Britansku ambasadu i upozoriti diplomate tamo da su to vrlo osjetljiva pitanja za Crnu Goru i da naprosto oni kao ambasada u ovoj državi moraju upozoriti svoje zvaničnike na te stvari - istakla je Knežević-Perišić.
Pismo je uputila, podsjeća ona, Britanskoj ambasadi, lično Lindziju Hojlu i Laburistickoj partiji Engleske čiji je Hojl član, partiji koja pripada toj progresivnoj demokratiji.
- Poenta mog reagovanja je bila ta da nasmijani Hojl sa Andrijom Mandićem šalje poruku da Velika Britanija, ta kolijevka demokratije podržava ideje koje promoviše Andrija Mandić i njegova partija a kojima je cilj gubljenje crnogorskog identiteta - zaključila je Knežević-Perišić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DU4dylSUEopI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Knežević-Perišić: Zaprepastilo me da predsjednik Donjeg doma britanskog parlamenta nema pojma o istoriji zemlje iz koje mu dolazi zvaničnik

Nezavisna odbornica u nikšićkom paralmentu, politikološkinja Tatjana Knežević Perišić našla se na brutalnom mizoginom, vulgarnom udaru na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram na kojima je objavljen montirani video zapis kako se ona navodno ljubi sa poglavarom Crnogorske pravoslavne crkve mitropolitom Mihailom.&nbsp;
Ona je juče podnijela krivičnu prijavu policiji u Nikšiću, u kojoj je istakla da je 13. aprila preko aplikacije mesindžer dobila link objave na Fejsbuk grupi „10000 Crnogoraca“ sa montiranim video zapisom, a koji je preuzet sa Fejsbuk stranice „Autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva“.
- Taj sramni video uradak je usmjeren direktno protiv mene kao žene, izvrgava me ruglu i sramoti i vrijeđa moja vjerska osjećanja – istakla je ona u prijavi.&nbsp;
Od policije zahtijeva da preduzmu „sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti“ i da podnesu „odgovarajuće prijave protiv administratora grupe '10000 Crnogoraca', kao i protiv Miloša Baroša koji je jedan od administratora te grupe koja je prenijela objavu“.
- Smatram da se sve ovo radi zbog mog političkog djelovanja kao nezavisne odbornice u Skupštini opštine Nikšić, kao i zbog mojih vjerskih uvjerenja, jer sam ja vjernik Crnogorske pravoslavne crkve i suverenista koji 30 godina javno iznosi stavove po tim pitanjima – zaključila je ona u krivičnoj prijavi.
Komentari na Fejsbuk stranicama i Instagramu na kojima je objavljen montirani video zapis ogavni su, ponižavajući, vrijeđaju i njeno i dostojanstvo mitropolita Mihaila, kao i Crnogorsku pravoslavnu crkvu.
Knežević Perišić i ranije je bila izložena napadima i prijetnjama na društvenim mrežama zbog svog javnog djelovanja, ali i represiji aktuelnih vlasti. U više navrata pozivana je u policiju na informativne razgovore nakon što je kao predsjednica Patriotsko-komitskog saveza bila jedna od organizatorki višednevnih građanskih protesta na Bogetićima, nadomak Nikšića, zbog najave tadašnje Vlade da će izmijeniti odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Policija joj je na vrata porodičnog doma kucala i u kasnim večernjim satima sa nalogom da dođe u policijske prostorije na informativni razgovor.
Zbog protesta na Bogetićima završila je i na sudu, po tužbi vojnog oficira Radomira Čanjka, odnosno zbog komentara na Fejsbuku u kojima je razobličila njegove neistinite tvrdnje o incidentu koji se dogodio na protestu, a u kojem je on povrijeđen. Branila se sama i prvostepeno dobila spor.
Knežević Perišić našla se i na sramnom spisku, za crnogorske vlasti nepodobnih, aktivistkinja i aktivista, takozvanoj mapi radikalnih i vjerskih ekstremista/kinja Balkanske istraživačke mreže (BIRN) u novembru 2022. godine. Mapa je povučena, a Knežević Perišić je pred bosanskohercegovačkim sudom prvostepeno dobila spor zbog klevete, koji je pokrenula protiv ove nevladine medijske organizacije.&nbsp;
Ovako prljav, ogavan napad kojem je sada izložena na društvenim mrežama ranije nije doživjela. &nbsp;
Javni prostor u Crnoj Gori godinama je zagađen najodvratnijim komentarima, ali i prijetnjama na račun žena iz javnog života. Žene su izložene užasnim mizoginim, seksističkim, šovinističkim napadima, a sve češće i montiranim fotografijama i video zapisima.
Sakriveni iza lažnih imena na društvenim mrežama pojedinci i pojedinke vode najprljavije kampanje protiv hrabrih žena koje se bez zadrške i straha bore za svoja uvjerenja, za vrijednosti, ljudska prava, politička uvjerenja. U kukavičkim napadima, najčešće sakriveni iza anonimnosti, kreatori najogavnijih mogućih sadržaja primarno atakuju na integritet žena koje su im meta.
Prije nekoliko dana, takođe na mreži Fejsbuk, odvratnom napadu izložena je i direktorica NVO MANS Vanja Ćalović Marković. Stranica „Narodna sloga“ na kojoj je objavljen prljavi sadržaj u međuvremenu je izbrisana, a povezuje se sa jednom od vladajućih partija – Pokretom Evropa sad, premijera Milojka Spajića.
Tužilaštvo je samoinicijativno formiralo predmet u slučaju vulgarnog napada na Ćalović Marković, a ogavni atak na civilnu aktivistkinju osudile su brojne nevladine organizacije, kao i političke partije.

Kaćuša Krsmanović

Knežević Perišić žrtva brutalnog, vulgarnog udara na društvenim mrežama

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Iz Ministarstva kulture i medija (MKM), kojim rukovodi Tamara Vujović koja dolazi iz redova Demokrata, Portalu ETV jutros je rečeno da nijesu upoznati sa najavom, niti sadržajem, <a href="https://etv.me/drustvo/za-tv-hram-srbi-odstampali-prvu-cirilicnu-knjigu-na-cetinju-a-joanikiju-stamparija-crnojevica-zapocela-epohu-srpskog-stamparstva">revizionističke emisije</a> pod nazivom „Kako su Srbi na Cetinju odštampali prvu ćiriličnu knjigu na svijetu u 15. vijeku“ u režiji „TV Hram“, a uz podršku Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije. Za sagovornika u projektu prisvajanja crnogorskog kulturnog i istorijskog blaga - štamparije Crnojevića na Cetinju - urednici ove emisije odabrali su neumornog prvoborca u otimačini i reinterpretaciji istorije - mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija Mićovića koji je u tom uratku, između ostalog, izjavio da je štamparija Crnojevića započela epohu „srpskog“ štamparstva, iskoristio priliku da prisvoji prvu odštampanu knjigu „Oktoih“, ali i Ivana Crnojevića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115220132_d6930111afdd9609ec0375cdbca8bb9cc4ca3f8a96cc2afd09060e9268e1e9a6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250115220132_d6930111afdd9609ec0375cdbca8bb9cc4ca3f8a96cc2afd09060e9268e1e9a6" data-rendition-name="original" width="1077" height="657" loading="lazy" alt="Joanikije Mićović"> </figure>  Portal ETV je ovim povodom pisao resoru nadležnom za kulturu i medije, ali su nam oni, iako je više medija izvijestilo o ovom slučaju - a najava emisije objavljena na <a href="https://mitropolija.com/2025/01/14/kako-su-srbi-na-cetinju-odstampali-prvu-cirilicnu-knjigu-na-svijetu-u-15-vijeku/">zvaničnom sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske</a>, kazali da o tome nijesu informisani. - Nismo upoznati sa najavom navedene emisije, niti sa sadržajem iste. Nakon što se upoznamo (informišemo), odgovorićemo Vam - odgovoreno je kratko Portalu ETV iz resora čija je obaveza, više nego ičija, da prati rad medija. Da je reakcija MKM nužna, ali i da je ne očekuje, prethodno je<a href="https://etv.me/drustvo/nuzno-da-mkm-i-drugi-reaguju-na-grub-pokusaj-falsifikovanja-istorijskih-cinjenica-ali-to-od-njih-tesko-mozemo-ocekivati"> u razgovoru za Portal ETV</a> poručio istoričar Vukota Vukotić. - Naravno da je nužno da Ministarstvo kulture i medija, ali i druge institucije promptno reaguju na ovo. No, na žalost teško to možemo očekivati od ovakvih institucija - ocijenio je Vukotić. I nezavisna odbornica u Skupštini Opštine Nikšić Tatjana Knežević-Perišić juče je pozvala resornu ministarku Tamaru Vujović da reaguje povodom nove istorijske otimačine Crkve Srbije, te dodala da bi, ako neće to da učini, trebalo da podnese ostavku i zaštiti se od novog poniženja. Ona je podsjetila da je upravo Vujović isprva odbila podizanje spomenika bivšem i pokojnom mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću u Beranama - ali da se onda naprasno predomislila i poništila sopstveno rješenje. - Ministarka kulture i medija, iako znamo koju ideološku matricu predstavlja, morala bi, bar položajem, zaštititi instituciju i državu, u kojoj reprezentuje kulturu. Pošto znam da neće, pozivam je da podnese ostavku kako bi sebe zaštitila od novog poniženja, koje je već doživjela od Eparhije budimljansko Nikšićke, kada je poništila sopstveno rješenje kojim je prethodno odbila (nezakoniti) zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju Radoviću u Beranama - navela je Knežević-Perišić, između ostalog, u jučerašnjem reagovanju. To što je ovaj projekat realizovan uz podršku Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije istoričara Vukotu Vukotića, kako nam je kazao u razgovoru, uopšte ne čudi - jer je sve to dio njihove nacionalne politike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115220112_79bf23ac90bd58039b64f5413376a783180c135f6f82455a5dfb9c97226db335.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250115220112_79bf23ac90bd58039b64f5413376a783180c135f6f82455a5dfb9c97226db335" data-rendition-name="original" width="1050" height="522" loading="lazy" alt="TV HRAM"> </figure>  - Potrebno je imati jedinstven i čvrst politički odgovor na ovaj problem - udruživanjem svih institucija kulture u državi, ali i ostalih koji mogu da doprinesu - podvukao je Vukotić. On je, u razgovoru za Portal ETV, ustvrdio da pokušaji preuzimanja crnogorskog nasljeđa traju decenijama, ali i da se čini da su sada jači i beskrupulozniji. - U tom duhu dolazi i izjava padobranskog episkopa u tzv. srpskom štamparstvu. Svako ko i ovlaš poznaje prilike zna da je ćirilično štamparstvo u 15. vijeku dio države Crnojevića i samim tim dio crnogorskog kulturnog nasljeđa - naveo je Vukotić dodajući da čak i revizionizam podrazumijeva neku reinterpretaciju činjenica - a da je u ovom slučaju u samom naslovu saopštena puka neistina. Da se ovdje radi o čisto crnogorskom nasljeđu govori, podvlači on, i činjenica da je upravo gospodar Ivan Crnojević stvorio, za potrebe svoje države, Zetsku mitrpoliju - nezavisno od Srpske patrijaršije, koja je prestala da postoji 1459.godine. - Još prije njega, Stefanica Crnojević ratovao je protiv srpske despotovine i pobijedio ih u tri rata. Takođe zabilježen je slučaj da je mitropolit zetski sa Prevlake, početkom 15. vijeka, skočio sa broda u more samo da ne bi išao sa Despotomu Srbiju - naglasio je Vukotić. Znajući sve ovo, istoričar ukazuje da je demonstriran grub pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica.

Anja Ivanović

MKM još nije u toku da srpska crkva i država svojataju Crnojevića štampariju i „Oktoih“

Nezavisna odbornica u Skupštini Opštine Nikšić Tatjana Knežević-Perišić pozvala je ministarku kulture i medija Tamaru Vujović da reaguje povodom nove istorijske otimačine Crkve Srbije i emisije „TV Hram“ o tome „kako su Srbi na Cetinju odštampali prvu ćiriličnu knjigu na svijetu u 15. vijeku” - te dodala da bi, ako neće to da učini, trebalo da podnese ostavku i zaštiti se od novog poniženja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.7643%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fza-tv-hram-srbi-odstampali-prvu-cirilicnu-knjigu-na-cetinju-a-joanikiju-stamparija-crnojevica-zapocela-epohu-srpskog-stamparstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Portal ETV već čeka odgovore na pitanja ovim povodom iz resora Tamare Vujović.
- Ministarka kulture i medija, iako znamo koju ideološku matricu predstavlja, morala bi, bar položajem, zaštititi instituciju i državu, u kojoj reprezentuje kulturu. Pošto znam da neće, pozivam je da podnese ostavku kako bi sebe zaštitila od novog poniženja, koje je već doživjela od Eparhije budimljansko Nikšićke, kada je poništila sopstveno rješenje kojim je prethodno odbila (nezakoniti) zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju Radoviću u Beranama - poručila je Knežević-Perišić.
- Učenici osnovnih škola u Crnoj Gori znaju da je nijesu Srbi štampali no Crnogorci, zahvaljujući odvažnoj dinastiji Crnojevića, koja je, u okruženju Osmanlija i Mlečana, bosanskoga bana i srpskih despota, stvarala novo doba. Uz izgradnju novih gradova, manastira, crkvi, dvorova, prvi su na Balkanu, a drugi u slovenstvu, dvije godine poslije Krakova i trideset osam godina poslije Gutenberga, na Cetinju štampali „dušespasne knjige“ - ukazala je Knežević-Perišić.
Vispreniji srednjoškolci bi, dodaje ona, morali znati da je Ivan Crnojević slao monahe u Italiju da izučavaju tipografski zanat, što je kasnije uticalo da se pojava prve štamparije vezuje za njegovo ime, iako mu je sin Đurđe Crnojević, „Crnojzi gori gospodar”, bio taj koji je formalno otvorio prvu državnu štampariju.
- Uzalud mitropolit Joanikije, falsifikuje crnogorsku istoriju. Istorija je zabilježila da su Crnojevići ulagali toliko napora da opismene crnogorski narod, od starih zapisa “u svim oblicima latinske majuskule i minuskule, grčkoga pisma, a kasnije i ćirilice, koji se nalaze na cijelome prostoru Crne Gore”. Monah Makarije od Crne Gore, “po zapovijesti, gospodina mi Đurđa Crnojevića, pri preosvećenom arhiepiskopu zetskom, mitropolitu kir Vavili”, napravio je remek djelo crnogorske pismenosti.Sa sedam svještenika Zetske mitropolije, Makarije je sam pravio olovna slova, raskošnu grafiku i ilustracije, a Crna Gora ovim podvigom, ušla u malu Gutenbergovu galaksiju tada prosvijećenih država Evrope - podvukla je Knežević-Perišić.
Jasno je, kaže, zašto otimačima crnogorske kulturne baštine tako znači Oktoih.
- Zato što je remek djelo štamparstva, očuvano kroz vjekove i zato što dokazuje koliko je Crna Gora bila jedinstvena i unikatna u prostoru kojeg je gotovo pet vjekova kontrolisala Osmanska imperija. Dostignuća u tom malom, slobodarskom prostoru, kakav je bio crnogorski, junaštvo i podvizi dostojni antičkih, trn u oku su velikosrpskim kreatorima “sveta”, koji nikad neće biti realizovan u Crnoj Gori - istakla je ona.
Ukazala je da su Crnojevića štamparija, i Njegoševa štamparija, i Danilova štamparija, dio su crnogorskog kulturnog sistema vrijednosti, dio crnogorske kulturne baštine, dio napora tadašnjih vlasti da im stanovništvo bude obrazovano i svjesno sebe, a i drugih.
- Punih 530 godina kasnije, vlasti Crne Gore rade sve suprotno-dopuštajući otimanje i falsifikovanje crnogorske istorije, mitomanstvo, pseudoreligioznost, kako bi “pastva” živjela u laži i neznanju, s kojom je najlakše upravljati. Ali sve do jedne ure! U Boga se nadam, ta ura će brzo doći - zaključila je Knežević-Perišić.

1250x600

Knežević-Perišić: Vujović da reaguje na novu istorijsku otimačinu Crkve Srbije - ili zaštiti sebe od poniženja i podnese ostavku

Vojni oficir Radomir Čanjak uložio je žalbu Višem sudu u Podgorici na presudu Osnovnog suda u Nikšiću kojom je odbijena njegova tužba protiv nezavisne odbornice u SO Nikšić Tatjane Knežević Perišić, kojom je tražio da mu na ime naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti i ugleda, isplati 1.000 eura, a zbog komentara na društvenoj mreži Fejsbuk. On tvrdi da su ovakvom presudom povrijeđene odredbe Zakona o parničnom postupku, da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, te da je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava. Knežević Perišić, s druge strane, u odgovoru na žalbu ističe da joj se sudilo zbog rečenice napisane na društvenoj mreži Fejsbuk, a da su „tužilac i njegov punomoćnik uporno pokušavali da 'osude' događaj koji je uzrokovao reagovanje ... protest građana u mjestu Bogetići, aprila 2021. godine, zbog namjere tadašnje Vlade da izvrši izmjene Odluke o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom“. <h2>Tvrdnje bez dokaza</h2> - Tužilac niti njegov punomoćnik, na suđenju, nijesu dokazali nijednu svoju tvrdnju, u medicinskoj dokumentaciji koju su mi dali na uvid tokom trećeg ročišta, niđe ne piše da je tužilac imao potres mozga, niti je pomenutu dokumentaciju tumačio sudski tum medicinske struke – istakla je ona. Kategorična je da Čanjak nije dokazao da mu je njena „složena rečenica napisana ispod njegovog teksta, koji obiluje neistinama i konstrukcijama, uzrokovala probleme na poslu, gubitak prijatelja, depresiju ili bilo koji drugi problem“. - Uvrijedio ga je samo moj komentar, iako sam Sudu priložila dio od preko 350 komentara drugih ljudi, koji su reagovali na njegovo viđenje građanskog protesta na Bogetićima. Takođe, u desetak tužbi koje je pokrenuo protiv učesnika iz Nikšića, svaka (osim jedne još) je povučena zbog vansudske nagodbe sa tuženima, što sam istakla na suđenju, pitajući se da li „duševni bolovi“ prestaju kad se isplati novac – naglasila je Knežević Perišić u odgovoru na žalbu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219221256_08b098b459c21c02dadf97295cb888749c77fb2992a43db60c590a5fea77d09b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241219221256_08b098b459c21c02dadf97295cb888749c77fb2992a43db60c590a5fea77d09b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Tatjana Knežević Perišić"><figcaption>Tatjana Knežević Perišić(Photo: Gradski portal)</figcaption></figure>  Istakla je da Čanjak nije dokazao da je trpio „intenzivne duševne bolove“. - Jer, ko procjenjuje nečije duševne bolove? Ako je to psihijatar, taj nalaz nije priložio, znači nije dokazao postojanje tih intenzivnih bolova – ukazala je ona u žalbi. Osvrnula se i na Čanjkove „floskule da on ovim suđenjima 'štiti pripadnike Vojske Crne Gore i bori se za njihovu čast i ugled', iako se, na pomenutom događaju nije pojavio u svojstvu ovlašćenog vojnog lica koje vrši službenu radnju, već u svojstvu fizičkog lica, običnog građanina, koji je, kako kaže 'želio da smiri situaciju i da od nasilnika zaštiti kolegu'“. - Na suđenju sam dokazala da je „kolega“ bio vozač vojnog autobusa u civilu i drugo civilno lice koji su izazvali incident, govoreći policiji da „ta crnogorska govna vodenim šmrkom maknu sa ulice“. Za napad na tužioca (Čanjka) su osuđena dva lica zatvorskom kaznom, koja nijesu nikakve veze imala sa partijom na čijem sam čelu bila te 2021. godine, tako da je, takođe, ordinarna neistina da su ga napali članovi Komitske partije, a koju je iznio u svom tekstu – istakla je Knežević Perišić. Čast i ugled Vojske i policije, kako je napisala, brane resorna ministarstva, a povodom ovog događaja, nijedno se nije oglasilo, posebno ne tadašnja ministarka odbrane Olivera Injac, iako je tužilac redovno prozivao da se oglasi. - Moj komentar na taj tekst, koji manipulativno predstavlja potpuno iskrivljenu sliku onoga što se dešavalo na Bogetićima 2021. godine, motivisan je činjenicom da naslov, a ni sam tekst ne odgovara stvarnom stanju i događaju, budući da sam bila na licu mjesta svih pet dana protesta. Napisan je u cjelosti u skladu sa pravom na slobodu izražavanja, koje pravo je zajemčeno Ustavom Crne Gore, kao i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda. U komentaru sam koristila riječi „pola je ovaj čovjek slagao“, što je moj stav, ne namjera, ali i svojevsrni dokaz da tuženog nijesam ni znala, pa nije postojala namjera, kako se tvrdi u žalbi, da ga ponizim, uvrijedim i omalovažim. Policija je u Nikšiću privodila nas 70-tak i uzimala iskaze o pomenutom događaju i svi se poklapaju u jednom - da su incident izazvala upravo ova tri lica, koja su sama izašla iz autobusa, na svoju volju, bez naredbi ikog od nadređenih – napisala je Knežević Perišić u odgovoru na Čanjkovu žalbu. <h2>Branili državu</h2> Izričita je da se povreda prava ličnosti - prava na čast i ugled, djelo za koje je Čanjak tereti, apsolutno ne može dovesti u vezu sa njenim komentarom. Ocijenila je da „ukoliko bi potraživanje tužioca bilo osnovano, bez prezentovanog ijednog dokaza ili svjedoka, ili čak službene zabilješke nadležnih organa“, u tom slučaju bi i ona, kao tužena imala pravo na naknadu nematerijalne štete, jer Čanjak u tužbi „navodi niz neistina i uvrjedljivih kvalifikacija“ na njen i račun učesnika građanskog protesta. Čanjak, ističe ona, osporava pravo na slobodu govora, slobodu organizovanja mirnih skupova, te slobodu javnog istupanja, a na suđenju je, podsjetila je, demonstrante sa Bogetića, nazvao „nenormalnim ljudima, koji su sigurno bili pod nekim supstancama“, a nju „kao predvodnika takvih ljudi“... Bila je decidirana da su građanke i građani na Bogetićima branili državu Crnu Goru i njeno pravo da samostalno odlučuje na svojoj teritoriji. Čanjak je bio jedan od aktera incidenta na Bogetićima, na magistralnom putu Podgorica-Nikšić, 8. aprila 2021. godine, kada se prvo verbalno, a onda i fizički sukobio sa demonstrantima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219221256_6b43bb8035248167c3e646b722455ebbcaa587245cd611406d20ac2d9179db29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241219221256_6b43bb8035248167c3e646b722455ebbcaa587245cd611406d20ac2d9179db29" data-rendition-name="original" width="900" height="510" loading="lazy" alt="Rao Čanjak"><figcaption>Jedna od objava Radomira Čanjaka na društvenim mrežama(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  U presudi nikšićkog osnovnog suda koji je odbio Čanjkovu tužbu protiv Knežević Perišić konstatovano je, pored ostalog, da njen komentar na mreži Fejsbuk „nije iskazan sa nivoom pretjerivanja, nije neprimjereno jak i ne prelazi granice prihvatljivog govora, koji je karakterističan za dešavanja u kojima su prisutne tenzije i interesovanje javnosti“. - Navedenim komentarom tužene ne zadire se u lični život tužioca, već ukazuje na ponašanje tužioca u kontekstu ponašanja drugih vojnih lica, koji su bez problema prešli u drugi autobus i prošli barikadu – piše u presudi. Patriotsko-komitski savez Crne Gore, partija na čijem je čelu tada bila Knežević Perišić, organizovao je proteste zbog namjere vlade Zdravka Krivokapića da donese odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Danima su blokirali magistralni put Podgorica-Nikšić, u Bogetićima, sve dok Krivokapićeva vlada nije odustala od usvajanja sporne odluke. Godinu kasnije, dok je u crnogorskom parlamentu trajala rasprava o povjerenju toj vladi, 4. februara 2022, on je sazvao telefonsku sjednicu na kojoj je ovaj akt usvojen. Pred Ustavnim sudom još od 22. februara 2022. godine je inicijativa advokata Miloša Vukčevića koji traži ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Krivokapićeve vlade. Prema dostupnim informacijama, ovaj sud još nije postupio u ovom predmetu.

Knežević Perišić: Osporavaju pravo na slobodu govora

Politikom zadržavanja mladih ljudi, kreiranjem novih prilika i razvojem Šavnika, lokalna samouprava je budžetom za 2026. godinu opredijelila 80.000 eura za pomoć i podršku mladima u biznisu, ženama u ruralnim sredinama, zanatstvu i seoskom turizmu, rekao je predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
Opština Šavnik je za 2026. godinu najavila izdvajanje 80.000 eura za razvoj malih biznisa, sa posebnim akcentom na mlade bračne parove, žene u ruralnim područjima, zanatstvo i seoski turizam.
Prepoznat je, kako navodi, problem odlaska mladih sa lokalnog nivoa, ali, prema njegovim riječima, nedovoljno je prepoznato na centralnom nivou da se sjever Crne Gore suočava sa ozbiljnim izazovom raseljavanja stanovništva.
– Jasni su podaci nakon popisa u Crnoj Gori kakav je trend iseljavanja, pogotovo sa sjevera države, i čini mi se da je sada možda i posljednji trenutak da se ponude konkretni prijedlozi i rješenja kako taj trend konačno zaustaviti. Ako se ovakav trend nastavi, vrlo brzo ćemo se naći u ozbiljnom problemu, naročito imajući u vidu da ne pratimo iskustva nekih zemalja u regionu, gdje je nakon pristupanja Evropskoj uniji došlo do naglog povećanja odliva stanovništva. Sve su to razlozi da najodgovorniji u ovoj državi konačno kreiraju ozbiljne politike u ovoj oblasti. Lokalna samouprava se godinama bavi tim problemom i uspjela je da kreira brojne politike sa mjerljivim rezultatima – rekao je Jakić.
On ističe da je veliki izazov voditi opštinu u kojoj je konstantno prisutan odliv stanovništva, ali da se pravim odgovorima mogu postići dobri rezultati.
– Imali smo desetine mjera proteklih godina koje su se odnosile na sve kategorije stanovništva, od najmlađih do najstarijih, i u te svrhe potrošili značajna sredstva. Podsjetiću da smo prošle godine uložili preko četiri miliona eura u infrastrukturu, koja je direktno povezana sa problemom iseljavanja, više od milion eura za razne podsticaje u poljoprivredi i turizmu, kao i sredstva za najmlađe sugrađane i ulaganja u sport. To je tema koja zahtijeva konstantno praćenje kretanja na terenu i danas zaista imamo mjerljive rezultate. Nakon naših aktivnosti i subvencija za Srednju poljoprivrednu školu u Šavniku, broj upisa je u dvije godine povećan za više od 110 procenata, što pokazuje da se mogu ostvariti konkretni rezultati – istakao je Jakić.
Smatra da nedostaje ozbiljna državna strategija koja bi uključila lokalne zajednice, kako bi zajedničkim snagama države i opština mjere bile snažnije i izdašnije, te omogućile mladima da ostanu na sjeveru Crne Gore.
Dodaje da je neophodno otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje uslova da mladi ljudi pokreću sopstvene biznise.
– Ove godine smo odlučili da nastavimo sa lokalnim podrškama upravo u tom pravcu, kako bi mladi mogli da obezbijede svoju egzistenciju. Ukoliko mlad čovjek ne pronađe svrhu i sigurnost u gradu iz kojeg dolazi ili u koji se vraća – a imamo i takvih primjera u našoj opštini – teško je očekivati da će sva ulaganja zadržati mlade na sjeveru – naglasio je Jakić.
On podsjeća da su ove godine započete mjere koje će pomoći da se preciznije definišu potrebe mladih u biznisu, kako bi im se omogućilo da svoje poslovne ideje realizuju upravo u Šavniku.
Prema njegovim riječima, pred lokalnim samoupravama je period intenzivne pripreme projektne dokumentacije i planova, kako bi, ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju, bile spremne da povuku značajna sredstva iz fondova, čime bi mladi mogli da unaprijede i prošire svoje biznise.
– Pomoći ćemo im u svim fazama razvoja biznisa, kako bi na jednostavniji način mogli da obezbijede svoju egzistenciju u Šavniku. To je samo jedna od mjera – 80.000 eura direktne budžetske pomoći – ali planiramo i dodatne programe u saradnji sa drugim institucijama, kako bismo mladima omogućili da zaokruže svoje poslovne priče – zaključio je Jakić.

Jakić: Šavnik ulaže u razvoj lokalnog biznisa, podrška mladima ključ za opstanak sjevera

Sociološkinja Anica Obradović ocijenila je da mlade karakteriše niži stepen tolerancije na frustracije, ali i veća spremnost na promjene i rizik, što je, kako ističe, generacijska osobina, a ne strukturalna promjena.
Gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televizija E, Obradović je kazala da je „karakteristika populacije mladih i ta da oni imaju niži stepen tolerancije na frustracije, što smo stariji tada imamo i bolju kondiciju za podnošenje prilika koje su frustrirajuće, odnosno koje osujećuju nešto što mislimo da je naš potencijal ili što je naša želja“.
Prema njenim riječima, brojne negativne okolnosti dodatno utiču na raspoloženje mladih.
- Dosta je i negativnih trendova i prosto akumuliranih negativnih iskustava, pa je potpuno legitimno, normalno i očekivano da se u godinama mladih ljudi pokušava nešto promijeniti istakla je Obradović.
Osvrćući se na podatke istraživanja, navela je da mladi uzrasta od 18 do 29 godina tri puta češće planiraju odlazak iz zemlje, te da čak 45 odsto njih vidi jedini izlaz u napuštanju Crne Gore.
Ulazak u novi sistem, nove šanse, ali i nepoznato i rizik, kako kaže, obrasci su ponašanja kojima su sklonije mlađe osobe.
- Spremnost na promjene i na rizik oduvijek je bila više karakteristika mladih, nije strukturalna promjena, nego karakteristika generacije. Postoje životne okolnosti koje su negativne, a tiču se mladih, jer je potpuno legitimno i logično razmišljati o promjenama, pa i promjene boravišta, promjene sredine. Ne bih patetisala kad je u pitanju ova pojava, jer ona niti je nova, niti je drugačija u odnosu na mlade u nekim drugim zemljama, čak i u drugim periodima - rekla je Obradović.
Smatra da su refleksije javnih politika na mlade iste kao i na ostatak populacije, ali da mladi, kako kaže, aktivnije tragaju za prilikama.
- Mislim da ima dosta problema kad je u pitanju prije svega prepoznavanje potencijala koji imaju mladi, pa samim tim i valorizacija tog potencijala - navela je ona.
Ona je dodala da osjećaj neostvarenosti i neispunjenosti u odnosu na lične potencijale dodatno utiče na mlade, upravo zbog njihove manje tolerancije na takve okolnosti.
- Uslijed akumuliranja negativnih iskustava i emocija vezanih za vlastito biće, odnosno za profesionalni angažman, moguće da se vuku i neki potezi koji nijesu racionalni, a nijesu ni svrsishodni u smislu da doprinesu da se pozicija promijeni u pozitivnom smjeru - zaključila je Obradović.

Obradović: Kada mladi traže šanse, one se i stvaraju u odnosu na lične potrebe i mogućnosti

Institut alternativa uputio je Ministarstvu pravde inicijativu za izmjene Ustava Crne Gore u dijelu koji se odnosi na položaj i nadležnosti Tužilačkog savjeta, sa ciljem jačanja njegove nezavisnosti, odgovornosti i ravnoteže unutar sistema državnog tužilaštva.
Institut alternativa pozvao je Ministarstvo pravde da u procesu planiranih ustavnih izmjena ozbiljno razmotri ove predloge, imajući u vidu preporuke Venecijanske komisije, međunarodne standarde i iskustva iz domaće prakse.
U Institutu alternativa smatraju da je neophodno da se kroz ustavne izmjene: ojača netužilački dio članstva Tužilačkog savjeta, propiše apsolutna većina poslanika za izbor članova uglednih pravnika, spriječi koncentracija upravljačke i nadzorne moći u jednoj osobi i jasno normira obaveza Tužilačkog savjeta da obezbjeđuje zakonitost tužilačke funkcije. 
- Cilj predloženih izmjena nije slabljenje tužilaštva, već jačanje njegove institucionalne odgovornosti i povjerenja javnosti u njegov rad - navedeno je u saopštenju IA.
U inicijativi se predlaže: brisanje ustavne odredbe po kojoj Vrhovni državni tužilac po službenoj dužnosti predsjedava Tužilačkim savjetom, kao i preispitivanje njegovog članstva u tom tijelu, zbog očiglednog sukoba interesa i koncentracije moći; uvođenje obaveze da se članovi Tužilačkog savjeta biraju većinom glasova svih poslanika, umjesto prostom većinom, kako bi se obezbijedio širi politički konsenzus; dopuna Ustava da se jasno propiše da Tužilački savjet „obezbjeđuje da se tužilačka funkcija vrši u skladu sa Ustavom i zakonom“, u skladu sa ranijim preporukama Venecijanske komisije; uspostavljanje uravnoteženog sastava Tužilačkog savjeta, kroz jačanje prava tih članova u pogledu pristupa informacijama, nadzora nad radom tužilaštva i pokretanja inicijativa za utvrđivanje odgovornosti.
<h2>Sukob interesa i koncentracija moći</h2>
U IA smatraju da ustavno rješenje prema kojem Vrhovni državni tužilac istovremeno rukovodi Državnim tužilaštvom i predsjedava Tužilačkim savjetom stvara sistemsku nespojivost funkcija. 
- Osoba odgovorna za zakonitost rada tužilaštva istovremeno predvodi tijelo koje treba da vrši nadzor nad tim radom - navedeno je u saopštenju.
Institut alternativa ukazuje da su nakon imenovanja novog Vrhovnog državnog tužioca 2024. godine pozitivne prakse nadzora oslabljene ili obesmišljene.
<h2>Ranija upozorenja Venecijanske komisije</h2>
Venecijanska komisija je još 2007. godine prilikom izrade Ustava Crne Gore, sugerisala da funkcija Tužilačkog savjeta treba da obuhvati i nadzor nad zakonitošću tužilačke aktivnosti. Takođe je upozorila na rizik da tužioci u savjetima mogu glasati „u bloku“, slijedeći hijerarhijska uputstva, što može oslabiti kontrolnu funkciju tog tijela.
Venecijanska komisija je naglasila da Tužilački savjet bez snažne i istinski nezavisne komponente ne može biti efikasan mehanizam kontrole moći najviših tužilaca.
<h2>Rizik zatvorenog sistema odlučivanja</h2>
Institut alternativa upozorava da izmjene Zakona o državnom tužilaštvu iz 2024. godine dodatno jačaju dominantnu poziciju tužilaca u Tužilačkom savjetu i njegovim komisijama, čime se produbljuje institucionalna neravnoteža.
Takva struktura stvara rizik od korporativizma – zatvorenog sistema odlučivanja sa snažnom unutrašnjom solidarnošću i ograničenom spoljašnjom kontrolom. Iako je autonomija tužilaštva ključna za zaštitu od političkog uticaja, međunarodni standardi jasno zahtijevaju da ona bude uravnotežena odgovornošću, transparentnošću i efektivnim nadzorom.

Institut alternativa predlaže izmjene Ustava: Osnažiti nadzornu funkciju Tužilačkog savjeta

Jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan ocijenio je da reakcije dijela vlasti na privođenje bivše ministarke Vesne Bratić pokazuju, pogrešno razumijevanje principa nezavisnog pravosuđa i borbe protiv korupcije.
Belan navodi da su reagovanja predsjednika države Jakova Milatovića, predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Srpske pravoslavne crkve, predstavnika takozvanih „avgustovaca“, kao i njima bliskih analitičara i nevladinih organizacija, pokazala očekivanje da sudstvo i tužilaštvo procesuiraju isključivo bivše funkcionere vlasti do 2020. godine.
– U njihovom poimanju borbe protiv korupcije i kriminala, za koju navodno zdušno zalažu, visoki funkcioneri vlasti od 2020. do danas moraju biti apsolutno zaštićeni od istraga, privođenja i stavljanja lisica – naveo je Belan.
On tvrdi da se, prema tom principu, iz odgovornosti izuzimaju nosioci, kako kaže, „litijaških spomenica“, visoki funkcioneri koji se izjašnjavaju kao Srbi, kao i dokazani pripadnici Srpske pravoslavne crkve.
Belan je podsjetio i na ranije iznijete stavove povodom slučaja FK Arsenal u Tivtu, ocjenjujući da dio vlasti „na svim nivoima“ pogrešno smatra da ispunjavanje obaveza u okviru poglavlja 23 i 24 u procesu evropskih integracija ne podrazumijeva i kontrolu rada aktuelnih funkcionera.
– Jasno je da je dominantan dio vlasti u ozbiljnoj zabludi ako misli da evropski standardi znače procesuiranje samo političkih protivnika, a ne i odgovornost sopstvenih kadrova – poručio je Belan.

Tag: tatjana-knezevic-perisic