U slučaju da predsjednik SAD Donald Tramp uvede tarife zemljama Evropske unije koje se protive američkom preuzimanju Grenlanda, francuski predsjednik Emanuel Makron zatražiće aktiviranje instrumenta EU protiv prinude, javlja danas „Figaro”.
Neimenovani bliski Makronov saradnik rekao je da američke tarifne prijetnje „dovode u pitanje validnost sporazuma“ o carinskim tarifama koji su SAD i EU zaključile prošlog jula, objavio je pariski list.
Instrument koji Makron namjerava da upotrebi omogućava, između ostalog, zamrzavanje pristupa evropskim tržištima javnih nabavki ili blokiranje određenih investicija.
Za sprovođenje instrumenta potrebno je odobrenje većine zemalja članica EU.
Tramp je juče najavio uvođenje kaznenih tarifa Njemačkoj, Francuskoj i šest drugih evropskih zemalja, navodeći kao razlog neslaganje oko američkog preuzimanja Grenlanda.
- Počev od 1. februara, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska suočiće se sa carinama od 10 odsto na robu koja se isporučuje u Sjedinjene Države - napisao je Tramp u objavi.
Najavio je da će od 1. juna 2026. godine carine biti povećane na 25 odsto i da će ostati na snazi „dok se ne postigne sporazum o potpunoj predaji Grenlanda“.
Makron je rekao da su prijetnje SAD neprihvatljive.
- Nikakvo zastrašivanje ili prijetnje ne mogu uticati na nas. Prijetnje carinama su neprihvatljive - rekao je Makron na mreži X.
Francuski predsjednik je naglasio da će Evropljani odgovoriti jedinstveno i koordinisano kako bi osigurali poštovanje evropskog suvereniteta.
Makron je takođe podsjetio da je Francuska, u ime suvereniteta i nezavisnosti svog naroda, odlučila da se pridruži vojnoj vježbi koju je Danska organizovala na Grenlandu.
- Stojimo iza ove odluke. To je i zato što je bezbjednost na Arktiku i na granicama naše Evrope u pitanju - rekao je Makron. 
Ranije danas, Njemačko udruženje mašinskog inženjerstva (VDMA) pozvalo je Evropsku komisiju da razmotri korišćenje antiprisilnog instrumenta ako Tramp uvede najavljene tarife.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ako Tramp uvede tarife, Makron će aktivirati instrument EU protiv prinude

Francuski predsjednik Emanuel Makron zaprijetio je uvođenjem tarifa Kini u narednim mjesecima, ukoliko Peking ne smanji trgovinski deficit sa Evropskom unijom, prenose francuski mediji.
Prema njegovim riječima, EU će morati da razmotri protekcionističke mjere ako se Kina brzo i konkretno ne obaveže da će zaustaviti disbalans, što je od ključnog značaja za Evropu, prenosi Figaro.
Makron je poslije zvanične posjete Kini zaoštrio svoj stav i poručio da će Evropa preduzeti snažne mjere protiv te zemlje ako ne bude smanjen rastući trgovinski deficit sa EU, prenosi Tanjug.
- Rekao sam im da ako ne budu reagovali, mi Evropljani bićemo primorani u veoma bliskoj budućnosti da preduzmemo odlučne mjere, kao i SAD, i da uvedemo tarife na kinesku robu- rekao je Macron po povratku iz posjete Kini i susreta sa tamošnjim zvaničnicima.
Makron je dodao da Kina ugrožava srce evropskog modela industrije i inovacija, koji je istorijski zasnovan na proizvodnji automobila i mašinskih alata.
Prema njegovim riječima, povećane tarife koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kini samo pogoršavaju situaciju.
- To pogoršava naše probleme pošto Kinezi preusmjeravaju robu na naše tržište- kazao je Macron, dodajući da je to pitanje života ili smrti za evropsku industriju.
Tokom posjete Kini, Macron je naglasio da Evropa, da bi smanjila trgovinski deficit, mora da prihvati kineska ulaganja.
&nbsp;- Mi ne možemo konstantno da uvozimo, kineske kompanije moraju da dođu u Evropu- poručio je Macron.
On je dodao da kineske investicije u Evropi, međutim, ne smiju da imaju za cilj uspostavljanje hegemonije i stvaranje zavisnosti.
U pitanju je desetak sektora, kao što su proizvodnja baterija i električnih vozila, prerada litijuma, energija vetra, elektronski uređaji, tehnologije reciklaže, industrijska robotika, vazdušne pumpe i proizvodnja modernih komponenata.
Makron je dodao da vjeruje da EU mora da u najosetljivijim sektorima, kao što je automobilska industrija, zaštiti sebe od kineskih električnih vozila, i da se istovremeno ponovo angažuje u sferi konkurentnosti.

Makron zaprijetio tarifama Kini ako ne smanji trgovinski deficit sa EU

Posljednji teretni brodovi koji prevoze kinesku robu, zapakovanu prije 9. aprila koja je bez nedavno uvedenih carina predsjednika SAD-a Donalda Trampa, pristižu u američke luke.
Međutim, sljedeće sedmice se očekuje da će se stvari promijeniti u vezi s uvozom iz Kine.
Teret na brodovima iz Kine koji je utovaren nakon 9. aprila nosiće sa sobom carine od 145 odsto koje je Tramp uveo na robu iz te zemlje prošlog mjeseca. Sljedeće sedmice ta roba će stići, ali će biti manje brodova na moru i prevoziće manje tereta. Za mnoge uvoznike sada je postalo preskupo poslovati s Kinom.
U luci Šangaj u Kini najveći teretni brodovi stoje neaktivni. Brodske kompanije su počele koristiti manje brodove za prevoz tereta kako potražnja opada. Takođe, plovidbe iz Kine u SAD pale su za 60 odsto u aprilu, prema Fleksportu, logističkom i špediterskom brokeru.
Amerikanci se oslanjaju na Kinu za hiljade proizvoda, sve od televizora do dječijih kolica. Američke kompanije uvoze više igračaka, odjeće i obuće iz Kine nego bilo koja druga zemlja, prema podacima Komisije za međunarodnu trgovinu Sjedinjenih Američkih Država.
S manjim brojem teretnih brodova koji se očekuju u američkim lukama, lokalne ekonomije će patiti.
Većina uvoznika će morati izabrati da li će nastaviti prodavati proizvode iz Kine po više nego dvostruko većim cijenama ili potpuno prestati. Za potrošače to znači da će neke proizvode biti teško pronaći ili će možda biti preskupi za kupovinu.
Očekuje se da će uvoz u SAD tokom druge polovine 2025. godine pasti za najmanje 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok će pad iz Kine biti još veći za 75 odsto do 80 odsto.
Ako se pad ne nadomjesti uvozom robe iz drugih zemalja, doći će do ozbiljnog poremećaja u lancu nabavke zbog čega će cijene proizvoda nastaviti rasti, što će dovesti i do rasta inflacije, upozoravaju u SAD-u.

1250x600

Posljednji kineski brodovi s robom bez Trampovih carina pristižu u SAD, uvoznici strahuju od onog što slijedi

Boingov avion namijenjen kineskoj avio-kompaniji Ksiamen erlajns vratio se iz Pekinga u Sijetl, kao prva žrtva bilateralnih carina koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.
To je bio prvi od nekoliko aviona 737 Maks koji su čekali u Boingovom centru u Žoušanu na završne radove i isporuku kineskom prevozniku, prenosi SiEnEn (CNN).
Tramp je ovog mjeseca podigao osnovnu carinu na uvoz iz Kine na 145 odsto, na šta je Peking odgovorio carinom od 125 odsto na američku robu. Zbog toga bi kineska avio-kompanija koja nabavlja Boingove avione bila opterećena dodatnim velikim nametom, s obzirom da novi 737 Maks košta oko 55 miliona dolara.
Povratak Boingovog najprodavanijeg modela najnoviji je znak poremećaja u isporuci novih aviona, zbog ukidanja decenijama starog bescarinskog statusa avio industrije.
Konfuzija oko promjene carinskih stopa mogla bi da spriječi mnoge isporuke aviona, jer neki izvršni direktori avio-kompanija najavljuju da će prije odložiti nabavku, nego plaćati carine.

Prva žrtva bilateralnih carina: Kinezi vratili Boing

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je najavio da carine koje je Amerika uvela na robu koja dolazi iz Kine više neće rasti, a dodao je i da će ići u drugom pravcu, odnosno smanjenju iznosa.
- Ne želim da povećavam procenat jer u jednom trenutku ljudi prestaju da kupuju - bio je komentar američkog predsjednika.
Dodao je i da još nije odlučio koji će biti naredni korak u ovom kontekstu.
- Možda ne želim da povećavam i možda neću ići do tog nivoa. Možda ću sada krenuti u suprotnom pravcu i smanjiti carinu jer ljudi žele da kupuju, a to ne rade trenutno - rekao je Tramp.
Govorio je i o tome da mu se javio predsjednik Kine Si Đinping da raspravljaju o ovoj situaciji. Ipak, nije govorio o detaljima njihovih razgovora.
Američki predsjednik je s trgovinskim odnosima između Vašingtona i Pekinga povezao i situaciju s TikTokom, aplikacijom koja bi mogla biti zabranjena u SAD-u ako ga kineski vlasnik, firma Bajtdens (ByteDance), ne odluči prodati.
- Imamo dogovor na stolu za prodaju TikToka, ali ga mora odobriti Kina, pa ćemo to odložiti dok se ova situacija ne razriješi - rekao je on.
Podsjetimo, trenutno su na snazi carine na kinesku robu koja se uvozi u SAD u iznosu od 145 odsto. S druge strane, američka roba koja se uvozi u Kinu predmet je carine od 125 odsto.&nbsp;

Tramp najavio kraj trgovinskog rata s Kinom: Ljudi će prestati da kupuju

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa odobrila je izuzeća od visokih recipročnih tarifa za pametne telefone, računare i određenu drugu elektroniku koja se uglavnom uvozi iz Kine, čime je pružila veliko olakšanje tehnološkim kompanijama poput Epla (Apple) koje zavise od uvoznih proizvoda.
U obavještenju poslatom špediterima, američka Carinska i granična služba objavila je listu tarifnih kodova izuzetih iz uvoznih dažbina, sa retroaktivnim dejstvom od 5. aprila u 00:01 po istočnoameričkom vremenu.
Lista sadrži 20 kategorija proizvoda, uključujući i širi kod 8471 koji pokriva sve računare, laptopove, disk drajvove i uređaje za automatsku obradu podataka. Takođe su uključeni poluprovodnici, oprema, memorijski čipovi i ravni panel displeji.
U obavještenju nema objašnjenja za ovaj potez, ali kasno noćno izuzeće donosi dobrodošlo olakšanje velikim tehnološkim firmama kao što su Apple, Dell i mnogi drugi uvoznici.
Trampova odluka takođe izuzima navedenu elektroniku iz njegovih „osnovnih“ tarifa od 10 odsto na robu iz većine zemalja osim Kine, čime se smanjuju troškovi uvoza poluprovodnika iz Tajvana i iPhone uređaja proizvedenih u Indiji.
Na pitanje novinara u subotu, dok je bio u avionu Air Force One, o razlozima za ova izuzeća i planovima u vezi sa poluprovodnicima, Tramp je rekao da će odgovor dati u ponedjeljak.&nbsp;
- Bićemo vrlo konkretni u ponedjeljak… Kao zemlja, uzimamo mnogo novca, mnogo novca – kazao je Tramp.
Analitičar firme Wedbush Securities, Den Ajvs, nazvao je ovu najavu „najoptimističnijom viješću koju smo mogli čuti ovog vikenda“.
- Još uvijek postoji očigledna nesigurnost i nestabilnost u vezi sa pregovorima sa Kinom... ali velike tehnološke firme poput Apple-a, Nvidia-e, Microsofta i šira IT industrija mogu ovog vikenda konačno da odahnu - rekao je Ajvs.
Mnogi izvršni direktori tehnoloških kompanija dali su podršku Trampu za njegov drugi mandat, prisustvujući njegovoj inauguraciji 20. januara u Vašingtonu i proslavljajući s njim nakon toga. Izvršni direktor Apple-a, Tim Kuk, bio je domaćin balu uoči inauguracije i posjetio je Trampa u njegovoj kući na Floridi.
Kada su u pitanju uvozi iz Kine, izuzeće se odnosi isključivo na Trampove recipročne tarife, koje su ove nedjelje porasle na 125 posto, prema riječima jednog zvaničnika Bijele kuće. Trampove ranije tarife od 20 odsto na sve kineske uvoze, koje je povezao sa američkom fentanil krizom, ostaju na snazi.
Zvaničnik je dodao da će Tramp uskoro pokrenuti novu trgovinsku istragu u vezi sa nacionalnom bezbjednošću, kada su u pitanju poluprovodnici, što bi moglo dovesti do novih tarifa.
Portparolka Bijele kuće, Karolin Levit, izjavila je da je Tramp jasno stavio do znanja da Sjedinjene Države ne mogu da se oslanjaju na Kinu za proizvodnju ključnih tehnologija kao što su poluprovodnici, čipovi, pametni telefoni i laptopovi.
Ona je rekla da, po Trampovom nalogu, velike tehnološke firme, uključujući Apple, kao i proizvođači čipova Nvidia i Taiwan Semiconductor „ubrzano rade na prebacivanju proizvodnje u SAD što je prije moguće“.
<h2>BOLNE TARIFE</h2>
Izuzeća ukazuju na sve veće razumijevanje unutar Trampove administracije koliko bi tarife mogle negativno uticati na potrošače već iscrpljene inflacijom.
Čak i sa sniženom tarifom od 54 odsto na kineske proizvode, analitičari su predviđali da bi cijena vrhunskog iPhone-a mogla porasti sa 1.599 na 2.300 dolara. Sa tarifom od 125 posto, ekonomisti i analitičari tvrde da bi trgovina između SAD i Kine mogla praktično da stane.
Prema podacima američkog Zavoda za statistiku, pametni telefoni su bili najveći američki uvoz iz Kine u 2024. godini, u vrijednosti od 41,7 milijardi dolara, dok su laptopovi iz kineske proizvodnje bili drugi, sa 33,1 milijardu dolara.
Apple je nedavno unajmio teretne letove da prebaci 600 tona iPhone uređaja, ili čak 1,5 miliona komada, iz Indije u SAD, nakon što je povećao proizvodnju u toj zemlji u pokušaju da izbjegne Trampove tarife, izvijestio je Rojters u petak.
Tramp je prošle godine kampanju za povratak u Bijelu kuću bazirao uglavnom na obećanju da će oboriti cijene, nakon inflacije koja je narušila ekonomsku reputaciju bivšeg predsjednika Džoa Bajdena i njegovih demokratskih saveznika.
Međutim, Tramp je takođe obećao da će uvesti tarife koje su postale centralni dio njegove ekonomske agende, odbacujući uznemirenje na finansijskim tržištima i rast cijena kao neophodnu žrtvu za prestrojavanje svjetskog trgovinskog poretka prema njegovoj viziji.
Njegove takozvane „recipročne tarife“ izazvale su strah od recesije u SAD i kritike nekih republikanaca koji ne žele da izgube kontrolu nad Kongresom na narednim međuizborima, dok su ih demokrate žestoko napale.
Tramp je prošle nedjelje odložio povećanje tarifa za 57 trgovinskih partnera i Evropsku uniju, ostavljajući većinu zemalja na 10 odsto dok pokušavaju da pregovaraju o trgovinskim sporazumima sa Vašingtonom.
Predsjednik SAD, koji ovaj vikend provodi u svojoj rezidenciji na Floridi, rekao je novinarima u petak da je zadovoljan visokim tarifama za Kinu, ali da ima dobar odnos sa predsjednikom Si Đinpingom i vjeruje da će iz njihovog trgovinskog sukoba proizaći nešto pozitivno.
Finansijska tržišta su u petak ponovo bila u haosu, jer je Kina uzvratila Trampovim najnovijim povećanjem tarifa na američke proizvode, podižući ih na 125 posto, čime je dodatno povećana napetost u trgovinskom ratu koji prijeti da poremeti globalne lance snabdijevanja.
Američke berze su završile nestabilnu nedjelju u plusu, ali je zlato, kao sigurno utočište, dostiglo rekordnu vrijednost tokom trgovanja, dok su referentni desetogodišnji državni obveznički prinosi zabilježili najveći nedjeljni rast od 2001. godine, zajedno sa padom dolara, što ukazuje na manjak povjerenja u američku ekonomiju.

Tramp iz tarifa na uvoz izuzeo telefone, računare i drugu elektoniku

Najnovija runda američkih trgovinskih tarifa, najavljena u srijedu, oduzeće još više snage svjetskoj ekonomiji, koja se jedva oporavila od postpandemijskog inflatornog skoka, pritisnuta rekordnim dugom i uznemirena geopolitičkim sukobima.
U zavisnosti od toga kako predsjednik Donald Tramp i lideri drugih zemalja sada budu postupali, ovo bi takođe moglo ostati upamćeno kao prelomni trenutak za globalizovani sistem, koji je do sada uzimao zdravo za gotovo snagu i pouzdanost Amerike.
- Trampove tarife nose rizik uništenja globalnog poretka slobodne trgovine, čiji je predvodnik od Drugog svjetskog rata bila upravo Sjedinjene Američke Države - rekao je Takahide Kiuči, glavni ekonomista u Nomura Research Institutu.
Međutim, u narednim mjesecima će prevladati jednostavan efekat rasta cijena – i time smanjenja potražnje – uzrokovan novim nametima na hiljade roba koje kupuju i prodaju potrošači i preduzeća širom svijeta.
- Vidim ovo kao odvođenje američke i globalne ekonomije ka lošijim performansama, većoj neizvjesnosti i potencijalno nečemu što bismo mogli nazvati globalnom recesijom - rekao je Antonio Fatas, makroekonomista sa poslovne škole INSEAD u Francuskoj.
Govoreći u ružičnjaku Bijele kuće, Tramp je rekao da će uvesti osnovnu tarifu od 10% na sav uvoz i pokazao grafikon sa višim carinama na neke od najvećih trgovinskih partnera SAD, uključujući 34% na Kinu i 20% na Evropsku uniju.
Tarifa od 25% na automobile i auto-dijelove potvrđena je ranije. Tramp je rekao da će tarife vratiti strateški vitalne proizvodne kapacitete u Sjedinjene Države.
Pod novim globalnim nametima koje je Tramp uveo, američka prosječna carinska stopa na sav uvoz skočila je na 22% – nivo posljednji put viđen oko 1910. godine – sa samo 2,5% u 2024, rekao je Olu Sonola, šef ekonomskih istraživanja za SAD u Fitch Ratings.
- Ovo mijenja pravila igre, ne samo za američku ekonomiju, već i za globalnu. Mnoge zemlje će vjerovatno završiti u recesiji - rekao je Sonola.
Izvršna direktorka MMF-a Kristalina Georgieva rekla je na Rojtersovom događaju ove sedmice da za sad ne vidi globalnu recesiju. Dodala je da MMF uskoro očekuje malu korekciju naniže svoje prognoze globalnog rasta od 3,3% za 2025. godinu.
Međutim, uticaj na nacionalne ekonomije biće vrlo različit, s obzirom na spektar tarifa koje variraju od 10% za Britaniju do 49% za Kambodžu.
Ako rezultat bude širi trgovinski rat, to bi imalo još veće posljedice za proizvođače poput Kine, koja bi morala da traži nova tržišta suočena sa slabom domaćom potrošnjom.
- Azijske ekonomije biće pogođene jače od većine drugih američkim recipročnim tarifama. Ne samo da azijske ekonomije imaju više carine od mnogih drugih, već su i mnogo zavisnije od američke potražnje za robom - rekao je Marcel Thieliant, direktor za Azijsko-pacifički region u Capital Economics.
Ako tarife gurnu same SAD u recesiju, to će ozbiljno pogoditi zemlje u razvoju, čija je sudbina blisko povezana sa sudbinom najveće svjetske ekonomije.
Akcije su potonule, a investitori su pojačano tražili sigurnost u obveznicama, zlatu i japanskom jenu u četvrtak, zbog pojačanih ekonomskih briga.
<h2>„Obrnuti svijet“</h2>
Lančani efekti na centralne banke i vlade takođe bi mogli biti veliki.
Raspad lanca snabdijevanja, koji je godinama držao cijene pod kontrolom, mogao bi dovesti do svijeta u kojem inflacija teži da bude „viša“ od 2%, što centralne banke trenutno smatraju upravljivim ciljem.
To bi zakomplikovalo odluke za Banku Japana, koja bi se mogla suočiti s pritiskom da suzbije inflaciju dodatnim povećanjem kamatnih stopa, baš dok njeni glavni ekonomski rivali planiraju sniženja, i dok njen izvoz trpi udar zbog američkih tarifa.
Ali, malo je toga što zemlje mogu učiniti osim ublažavanja ekonomskih posljedica i traženja izuzeća od Vašingtona. Izvoznici automobila &nbsp;- Japan i Južna Koreja - pogođeni recipročnim tarifama od 24%, odnosno 25%, već su najavili hitne mjere za podršku pogođenim preduzećima.
Iako su saveznici SAD, obje zemlje su bile označene od Trampa kao najgori prestupnici u nepoštenim trgovinskim praksama.
Japanski ministar trgovine upozorio je da američke tarife mogu prekršiti pravila Svjetske trgovinske organizacije (STO), ali je samo rekao da će Tokio razmotriti „razne opcije“ odgovora.&nbsp;
- S obzirom na jake bezbjednosne veze sa Sjedinjenim Državama, Japan nema nikakve karte za igru kako bi dobio ustupke - rekao je Kiuči iz Nomure.
Australijski premijer kritikovao je tarife kao nešto što „nije čin prijatelja“, ali je odbacio recipročnu reakciju.
Slaba ekonomska aktivnost ostaviće neke vlade u još većem problemu pri otplati rekordnog svjetskog duga od 318 triliona dolara i pronalaženju sredstava za budžetske prioritete poput odbrane, klimatskih mjera i socijalne zaštite.
A šta ako tarife ne reultiraju Trampovim ciljem - privatnim investicijama u američku industriju, s obzirom na to da se SAD već suočava sa nedostatkom radne snage i skoro punom zaposlenošću?
Neki analitičari smatraju da će pokušati druge metode smanjenja američkog trgovinskog deficita – na primjer, traženjem od drugih zemalja da podrže prilagođavanje deviznih kurseva kako bi američki izvoznici imali koristi.
- Nastavićemo da ga viđamo kako predlaže potencijalno još rizičnije načine za suočavanje sa kontinuiranim slabljenjem snage dolara - rekla je Freja Beamiš, glavna ekonomistkinja investicione firme TS Lombard.
Takvi potezi mogli bi ugroziti privilegovani status dolara kao svjetske rezervne valute – iako malo ko predviđa takav ishod, jer trenutno nema realne alternative dolaru.
Ipak, predsjednica Evropske centralne banke Kristina Lagard rekla je u srijedu na događaju u Irskoj da Evropa mora djelovati odmah i ubrzati ekonomske reforme kako bi opstala u onome što je nazvala „obrnutim svijetom“.
- Svi su imali koristi od hegemonije SAD, koja je bila posvećena multilateralnom, pravilima vođenom poretku - rekla je o posthladnoratovskom periodu niske inflacije i rastuće trgovine.
- Danas se suočavamo sa zatvaranjem, fragmentacijom i neizvjesnošću – kazala je ona.

Trampove tarife dodatno će opteretiti posrnulu svjetsku ekonomiju

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: tarife