Američke vlasti su danas saopštile da su u Karipskom moru zaplijenile tanker „Olina“, što je peti brod koji je zauzet u akciji Vašingtona čiji je cilj ograničavanje izvoza nafte iz Venecuele.
Tvrde da je „Olina“ plovila pod lažnom zastavom Istočnog Timora, javlja Rojters.
Američka vojska je saopštila da su marinci sa nosača aviona „Džerald Ford“ zauzeli „Olinu“ „bez incidenata“, čime je upućena jasna poruka: „Nema sigurnog utočišta za kriminalce“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Amerikanci zaplijenili još jedan tanker u Karipskom moru

Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su danas u Atlantskom okeanu prazan tanker za naftu, koji plovi pod ruskom zastavom, a povezan je sa Venecuelom.
Rojters prenosi da je to dio nastojanja predsjednika SAD-a Donalda Trampa da kontroliše tokove nafte u Americi i prisili socijalističku vladu u Karakasu da postane njihov saveznik.
Nakon što su u subotu u napadu na Karakas zarobili venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, SAD nastavljaju da blokiraju brodove pod sankcijama kod te južnoameričke države, članice OPEC-a.
Američka obalska straža i vojska zaplijenile su tanker Marineru, koji je počeo ploviti pod zastavom Rusije, rekli su zvaničnici.
Ovaj potez nosi rizik dodatnog zaoštravanja odnosa sa Moskvom, koja je osudila postupke SAD-a u Venecueli.
Ruska državna televizija RT prikazala je sliku helikoptera koji leti u blizini tankera Marinera, prvobitno poznatog kao Bella-1, i objavila da izgleda kao da američke snage žele da se ukrcaju na prazan tanker koji je pod sankcijama SAD-a.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

SAD zauzele tanker povezan s Venecuelom koji plovi pod ruskom zastavom

Evropska komanda Sjedinjenih Američkih Država potvrdila je da je američka vojska zaplijenila naftni tanker "Marinera" koji je plovio pod ruskom zastavom zbog kršenja američkih sankcija.
U saopštenju se navodi da je brod zaplijenjen u Sjevernom Atlantiku na osnovu naloga koji je izdao američki savezni sud, prenosi NBC njuz. Dodaje se da su zaplijenu izveli pripadnici američkog Ministarstva pravde i Ministarstva odbrane.
Mediji su naveli da je brod, koji je navodno povezan sa Venecuelom, preimenovan u "Marinera" i da je prethodnih dana bježao od američke potjere u Atlantiku.
Prethodno je RT javila da su se na palubu broda iskrcale američke oružane snage i objavila fotografiju helikoptera u blizini tankera.
Tanker koji je prazan i koji plovi prema Murmansku, nalazio se prethodnih dana pod konstantnom pratnjom Obalske straže Sjedinjenih Američkih Država, iako je plovilo od američke obale udaljeno oko 4.000 kilometara, a danas je došlo do nastavka akcije.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da se tanker, koji sada plovi pod ruskom zastavom, nalazi u međunarodnim vodama i da djeluje u skladu sa međunarodnim pomorskim pravom.
Rusija je izrazila očekivanje da će zapadne zemlje, koje se javno zalažu za slobodu plovidbe na otvorenom moru, početi i same da dosljedno primjenjuju taj princip.

Američka vojska zaplijenila tanker koji je plovio pod ruskom zastavom

Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplijenile su još jedan sankcionirani brod u međunarodnim vodama kod obale Venecuele.
To je drugi put ovog mjeseca da su SAD zaplijenile brod uz obalu te države, prenosi Capital.ba.
Potez dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump u utorak rekao da naređuje "blokadu" sankcioniranih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele.
Venecuela još nije odgovorila na najnoviju zapljenu, ali je prethodno optužila Vašington da pokušava da opljačka njene naftne resurse.
Operaciju je vodila američka obalna straža, slično ranije ovog mjeseca. Na brod se ukrcao specijalizovani taktički tim.
Posljednjih sedmica SAD su pojačale vojnu prisutnost u Karipskom moru i izvele smrtonosne napade na navodne venecuelanske brodove za krijumčarenje droge, ubivši oko 100 ljudi.
SAD nijesu pružile nikakve javne dokaze da su ta plovila prevozila drogu, a vojska je pod sve većim nadzorom Kongresa zbog napada.
SAD su optužile venecuelskog predsjednika Nicolása Madura da vodi terorističku organizaciju pod nazivom Cartel de los Soles, što on poriče.
Trumpova administracija optužuje njega i vladajući establišment da koriste "ukradenu" naftu za "finansiranje sebe, narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica".
Venecuela, koja ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, uveliko ovisi od prihoda od izvoza nafte za financiranje državne potrošnje.

SAD zaplijenile još jedan tanker uz obalu Venecuele

Amerika je upala i zaplijenila tanker s naftom uz obalu Venecuele, potvrdio je Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Ovim je on pojačavo napetosti sa Karakaasom jer se radi o potezu koji je podigao i cijene nafte.
“Upravo smo zaplijenili tanker na obali Venecuele, veliki tanker, vrlo veliki, najveći ikad, zapravo, i događaju se druge stvari”, rekao je Tramp.
Na pitanje šta će se dogoditi s naftom, Tramp je rekao: “Zadržaćemo je, pretpostavljam.”
Nedugo nakon njegovih prvih komentara, objavljen je i prva snimak upada američkih snaga na tanker.
Podsjetimo, američke snage presrele su juče, 10. decembra, i zaplijenile tanker s naftom pod sankcijama uz obalu Venecuele.
Venecuela ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, a izvoz nafte jedan je od glavnih izvora prihoda te zemlje.

Zaplijenjen "najveći ikada" tanker za naftu kod obala Venecuele, objavljen prvi snimak upada američkih snaga na njega

Desetine kilometara obale Crnog mora u ruskom Krasnodarskom kraju prekriveno je mazutom, izvijestile su u utorak lokalne vlasti i stanovnici, pošto su dva tankera teško oštećena tokom oluje u Kerčkom moreuzu.
Regionalni guverner Veniamin Kondratjev rekao je da su ekipe za čišćenje poslate u oblast nakon što su jaki vjetrovi pomogli da se velike količine prosute nafte prošire duž obale, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće ekološke katastrofe u Crnom moru, prenio je Ruski servis RSE.
Fotografije i video snimci na društvenim mrežama prikazuju divlje životinje prekrivene tamnom tečnošću, kao rezultat incidenta u nedjelju s dva tankera koji su prevozili hiljade tona mazuta, goriva lošeg kvaliteta.
Incidenti s tankerima dogodila su se u ekološki osjetljivim vodama kod obale ukrajinskog poluostrva Krim, koji je Rusija nelegalno anektirala 2014..
Jedan od tankera se navodno prevrnuo i prepolovio tokom jakog nevremena. Vjeruje se da su nesreću izazvali talasi visoki do četiri metra, koji se smatraju opasnim za takva plovila.
Dok se nafta širi morem i obalama koje su uobičajena destinacija Rusa za ljetnji odmor, sve je više izvještaja o degradaciji životne sredine.
Lokalni stanovnici su na mrežama ukazali na strašno stanje obale, s pticama prekrivenim naftom koje ne mogu da lete i psima lutalicama prekrivenim mazutom dok lutaju obalom.
Takođe su primijetili snažan miris nafte u vazduhu, a mnogi su se žalili na mučninu i iritaciju kože i očiju.
Skoro 300 osoba, uključujući volontere i tešku opremu, radi na minimiziranju posljedica nesreće, rekli su zvaničnici.
Dvije opštine imaju organizovane operativne štabove za čišćenje. Ekolozi, međutim, upozoravaju da je količina izlivene nafte možda već prevelika.
Predsjednik pomorskih sindikata u regionu Leonid Glušak rekao je za portal Kedr da je ogromna količina mazuta već procurila u more, pogoršavajući ekološku katastrofu.
Prema riječima Glušaka, tankeri Volgonjefta, namijenjeni za rječna putovanja, nisu adekvatni za plovidbu otvorenim morem kao što je Kerčki moreuz.
Rusija koristi takozvanu flotu tankera u sjenci – grupu starih, neosiguranih tankera – za zaobilaženje sankcije Zapada uvedene zbog invazije na Ukrajinu. Loše stanje tih brodova izazvalo je zabrinutost zbog ekoloških katastrofa.
Vlasti su pokrenule krivične istrage o nesreći, za koju je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio da bi se mogla ponoviti u drugim djelovima Evrope.
- Naše more se suočava sa još jednom ekološkom katastrofom koju je izazvala Rusija. Ali postoje još veći i opasniji ruski tankeri koji plove vašim morima. Zaustavljanje te flote ne znači samo prekid finansiranja Rusije za rata – već i zaštitu prirode - rekao je on u utorak na mreži Iks (X).

Nafta prekrila desetine kilometara ruske obale poslije potonuća tankera

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

U Budilniku o Nacrtu programa pristupanja Crne Gore EU, Agenciji za temeljna prava, zastoju kompanijskih i poreskih registara...

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Ako se u prvom dijelu dana uzme dovoljno ugljenih hidrata nema potrebe kasnije posezati za njima, jer ih organizam ne traži - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, magistrica farmacije i master ishrane i suplementacije Dajana Švraka-Milutinović.
Da bi imali dobar metabolizam i dobru energiju, kaže Švraka-Milutinović, tokom dana potrebna je početna energija koju donosi dobar start koji uključuje sve makronutrijente - ugljene hidrate, proteine i masti.
- Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan, a kafa na prazan želudac može ženama da napravi hormonski problem podižući kortizol, hormon stresa, a tokom noći dolazi do dehidratacije i unošenje kafe je dodatan diuretik, tako da je obavezno prvo obična voda, a onda nešto ubacite prije početka dana - rekla je Švraka-Milutinović.
Kaže da gladovanje i preskakanje obroka nijesu dobar način, jer ogromne pauze između obroka dovode do problema sa inzulinskom rezistencijom i dijabetesom koji je postao globalni problem.
- Ne moramo da jedemo tačno na sat, da se držimo nekih strogih pravila, ali gledamo da na neka tri četiri sata nešto unesemo, što znači ako ne možemo baš da ručamo neka to bude neka užina - istakla je Švraka-Milutinović.
Ako se tokom jutarnjih sati ne unese dovoljna količina ugljenih hidrata dešava se, kaže ona, da se tokom večernjih sati uzima velika količina hrane, kad bi trebalo da budu laganiji proteinski obroci sa nešto vlakana.&nbsp;
- Ono što je moja preporuka jeste da ako možemo da izbjegavamo gluten, iz prostog razloga što će nam on povećati zapaljenske procese u organizmu, a sa druge strane i to je pomoć našoj štitnoj žlijezdi i zbog toga bi dobro bilo ako već unosimo žitarice i hljeb da to bude bezglutensko, a kada je u pitanju voće problem je što mi uzimamo dosta voća da pravimo mikseve različite, a treba da gledamo da je voće nižeg glikemijskog indeksa, u smislu da su to jabuke, kivi, možda pomorandža, bobičasto voće koje je isto zdravo i ako ga uzimamo u kombinaciji sa orašastim sporije će da diže glikemiju, samo bih to uvijek preporučila u prvom dijelu dana kao neku užinu ili uz doručak, prije ručka, a u drugom dijelu dana opet da ostavimo više za proteine i nešto manje ugljenih hidrata - zaključila je Švraka-Milutinović.

Švraka-Milutinović: Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan

Ako se tokom ove nedjelje zaokruže sve neophodne procedure već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Naime, u pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Odnosno, Finansijski nadzor, koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - saopštila je ministarka Gorčević za TVCG u Briselu.
Kako je istakla, crnogorska delegacija imala je danas niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije na temu, prije svega, vladavine prava i obaveza koje imamo za dva ključna poglavlja, odnosno poglavlja 23. i 24.
- Ono što zaista jeste uvjeravanje sa crnogorske strane je da ćemo ispuniti sve neophodne obaveze koje se očekuju na ovom putu, a sa druge strane Evropska komisija očekuje snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno očekuje od nas osnaživanje graničnih prelaza i, na kraju krajeva, jačanje našeg pravosuđa - rekla je Gorčević, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala, sve ono što smo radili u prethodnoj godini prepoznato je od strane Evropske komisije.
- Ali ono što se od nas očekuje jeste još snažnije i još veće zalaganje kako bismo 2028. godine postali dvadesetosma članica. Međutim, ono što me e posebno radovalo danas tokom sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije jeste dodatna činjenica, odnosno informacija, da ako se tokom ove nedelje zaokruže sve neophodne procedure, već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje. U pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Finansijski nadzor – za koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da je to još jedan podsticaj za Crnu Goru i našu administraciju.
- Ali, na kraju krajeva, i nastavak svih onih rezultata koje smo imali u decembru mjesecu kada smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, tako da i početak 2026. godine bude u duhu evropskih integracija, kako bismo sva pregovaračka poglavlja zatvorili do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Navedimo i da bi brzo zatvaranje ovog poglavlja predstavljalo važan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se otvorio put ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.
Poglavlje 32 tiče se usvajanja međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole, standarda eksterne revizije i najboljih praksi EU i njhove primjene na cijeli javni sektor. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola doprinosi unapređenju discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava EU. Osim toga, ovim poglavljem se reguliše i zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura od falsifikovanja.
Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja (posljednjih pet u decembru 2025. – poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13).
Zvaničnici u Podgorici i Briselu ocjenjuju da je tempo pregovora ubrzan u posljednje dvije godine, ali upozoravaju da izazovi predstoje – posebno poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost.
Premijer Milojko Spajić i ministarka Gorčević više puta su ponovili da je cilj realan, uz punu posvećenost reformama i nacionalno jedinstvo oko evropskog puta.
Evropska komisija i komesarka za proširenje Marta Kos nedavno su pohvalile Crnu Goru kao predvodnika među kandidatima, ali su istakli da brzina napretka zavisi od konkretnih rezultata na terenu.

Tag: tanker