Nekoliko glavnih društvenih mreža u Avganistanu namjerno je ograničeno, saopštila je u srijedu organizacija za praćenje sajber bezbjednosti i interneta NetBloks (NetBlocks), potvrđujući izvještaje iz te zemlje pod talibanskom vlašću.
- Podaci pokazuju da su platforme društvenih mreža Instagram, Facebook i Snapchat sada ograničene kod više provajdera u Avganistanu. Incident je uslijedio nakon prekida telekomunikacija prošle sedmice i predstavlja najnoviju u nizu mjera internet cenzure koje su uveli talibani - navodi se u saopštenju NetBloksa.
Pojedini korisnici interneta u Avganistanu izjavili su za Radio Azadi (avganistanski servis RSE) da od utorka uveče ne mogu pristupiti društvenim mrežama bez korišćenja filtera ili VPN-a.
Vlada pod kontrolom talibana nije zvanično komentarisala ograničenja pristupa mrežama.
Avganistan je prošle sedmice gotovo 48 sati bio u haosu nakon što su vlasti obustavile telekomunikacije širom zemlje. Talibani su 29. septembra, bez ikakvog upozorenja, prekinuli pristup optičkom internetu i mobilnoj telefoniji, koja zavisi od iste infrastrukture. Pristup je vraćen 1. oktobra.
Taj potez izazvao je ozbiljan zastoj – poremetio je avio-saobraćaj, onemogućio bankarske i elektronske transakcije, kao i rad onlajn poslovanja i škola.
Talibani nisu naveli zvaničan razlog za svoju odluku, ali je obustava uslijedila nekoliko nedjelja nakon što je ta radikalna islamistička grupa blokirala pristup optičkom internetu u više provincija, navodno zbog „nemorala“.
Kritičari upozoravaju da je riječ o dijelu šire kampanje gušenja individualnih sloboda i slobodnog protoka informacija u Avganistanu.
Obustava komunikacija pogodila je obične građane, privatne kompanije i državne institucije, stvarajući brojne poteškoće hiljadama Avganistanaca koji žive u inostranstvu.
Internet je za mnoge avganistanske žene bio posljednja veza sa svijetom, nakon što su talibani 2022. godine zabranili ženama da rade i studiraju. Nestanak interneta, kako navode brojne aktivistkinje, izazvao je strah da gube i posljednju nadu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Talibani ograničili društvene mreže u Avganistanu

Najmanje 23 civila, uključujući sedam žena i četvoro djece, poginula su danas u bombardovanju udaljenog pograničnog regiona Pakistana u kojem se kriju pripadnici pakistanskih talibana, saopštili su policija i bezbjednosni izvori u toj zemlji.
Neimenovani lokalni policijski zvaničnik rekao je za Frans pres da su avioni "ciljali četiri kuće, koje su potpuno uništene", ne navodeći identitet počinilaca smrtonosnog napada.
Zvaničnik bezbjednosnih snaga sa sjedištem u Pešavaru rekao je da su najmanje 23 osobe poginule u području u kojem se nalaze desetine skrovišta pakistanskih talibana. Taj pokret je formiran radi borbe u Avganistanu i tvrdi da baštini istu ideologiju kao i avganistanski talibani.
Poslanik opozicije u parlamentu Pakistana Ikbal Afridi optužio je vojsku da je izvela noćni napad u sklopu antiterorističke operacije, dok se vlada i oružane snage nisu oglasile.
- Bombardovanje su izvršili avioni snaga bezbjednosti. U njihovom bombardovanju ubijene su 23 osobe - rekao je za AFP Afridi, koji u parlamentu predstavlja okrug u kojem je izveden udar.
Policijski službenik iz mjesta Tirah, u blizini pakistano-avganistanske granice, rekao je za AFP da je sedam žena i četvoro djece među 23 ubijena, ne precizirajući ko je izveo napad. Oko 2.000 ljudi je danas protestovalo u obližnjem mjestu zbog napada.
Pakistanski talibani su posljednjih mjeseci intenzivirali kampanju nasilja protiv snaga bezbjednosti u planinskim područjima uz granicu sa Avganistanom.

500x500

1250x600

1084x550

Najmanje 23 civila ubijena u Pakistanu u bombardovanju uporišta talibana

Jedanaesti septembar 2001. godine upisan je kao jedan od najznačajnijih i najkontroverznijih datuma u savremenoj istoriji. U pitanju nije bio samo napad na Sjedinjene Američke Države, već događaj koji je oblikovao globalnu politiku, sigurnosne paradigme i međunarodne odnose za naredne decenije. Taj dan, poznat širom svijeta jednostavno kao "11. septembar", kako piše Klix.ba, otvorio je eru borbe protiv terorizma, promijenio percepciju sigurnosti i redefinisao odnose moći u svijetu. <h2>Hronologija napada</h2> U ranim jutarnjim satima 11. septembra četiri putnička aviona američkih kompanija našla su se u fokusu do tada nezamislivog scenarija. Članovi ekstremističke grupe Al-Kaida, koju je predvodio Osama bin Laden, oteli su letove s ciljem da ih iskoriste kao oružje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911090936_24397cfc83f59b9f3efd675dc0e5e67d080392f4f83c7f00a65cf35ce12c3d00.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911090936_24397cfc83f59b9f3efd675dc0e5e67d080392f4f83c7f00a65cf35ce12c3d00" data-rendition-name="original" width="936" height="643" loading="lazy" alt="11. septembar 2001."> <figcaption>Trenutak kada je pogođena južna kula(Photo: Wikicommons)</figcaption> </figure>  <ul> <li>08:46 sati – Prvi avion, American Airlines let 11, udario je u sjeverni toranj Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku. U početku se mislilo da je riječ o avionskoj nesreći, no ubrzo je postalo jasno da je u pitanju napad.</li> <li>09:03 sati – Drugi avion, United Airlines let 175, udario je u južni toranj. U tom trenutku svijet je shvatio da se radi o koordiniranom terorističkom aktu.</li> <li>09:37 sati – Treći avion, American Airlines let 77, obrušio se na zgradu Pentagona u Vašingtonu, simbol američke vojne moći.</li> <li>10:03 sati – Četvrti avion, United Airlines let 93, srušio se na polje u Pensilvaniji nakon što su putnici pokušali savladati otmičare. Pretpostavlja se da je cilj bio Bijela kuća ili Kapitol.</li> </ul> U roku od manje od dva sata, dvije od tri najprepoznatljivije američke građevine bile su pogođene. Dvostruki tornjevi, simbol ekonomske moći Njujorka i globalnog kapitalizma, urušili su se u oblaku dima i prašine. Pentagon je bio oštećen, a planirana još veća katastrofa u Vašingtonu spriječena je hrabrošću putnika na letu 93. Ukupan broj žrtava bio je šokantan: gotovo 3.000 ljudi poginulo je, a više od 6.000 ranjeno. Među stradalima su bili građani više od 90 zemalja. <h2>Ko je stajao iza napada?</h2> Odgovornost za napade ubrzo je preuzela Al-Kaida, mreža militantnih islamista nastala krajem 1980-ih tokom rata u Afganistanu. Osama bin Laden, vođa organizacije, već je bio poznat američkim i međunarodnim sigurnosnim agencijama zbog prethodnih napada - uključujući bombaške eksplozije ambasada SAD-a u Keniji i Tanzaniji 1998. godine, te napad na američki razarač USS Cole 2000. u Jemenu. Otmičari su bili uglavnom državljani Saudijske Arabije, uz nekoliko iz Egipta, Libana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Oni su prošli obuke letenja u SAD-u, te su detaljno planirali napade pod vođstvom Kalida Šeik Mohameda, ključnog arhitekte 11. septembra. <h2>Neposredne posljedice</h2> Reakcija Sjedinjenih Država bila je brza i snažna. Predsjednik Džordž Buš proglasio je "rat protiv terorizma", koncept koji je definisao globalne odnose u narednim godinama. Već u oktobru 2001. američke i savezničke snage započele su vojnu operaciju u Afganistanu s ciljem svrgavanja talibanskog režima koji je pružao utočište Al-Kaidi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911090936_721057050845e027f246bc2eed344caee5b12c578a256e084e8d1c2dbc100c07.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250911090936_721057050845e027f246bc2eed344caee5b12c578a256e084e8d1c2dbc100c07" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Fotografija koju je iz svemira snimmio NASA astronaut Frank Kulbertson "> <figcaption>Fotografija koju je iz svemira snimmio NASA astronaut Frank Kulbertson(Photo: Wikicommons)</figcaption> </figure>  Avioindustrija je pretrpjela drastične promjene. Uvedeni su strogi pregledi putnika, zabrane unošenja određenih predmeta, kao i formiranje američke Agencije za sigurnost transporta (TSA). Američki Kongres usvojio je Patriot Act, koji je značajno proširio ovlasti sigurnosnih službi, uključujući nadzor komunikacija i pritvaranje osumnjičenih bez optužnice. Na globalnom planu, uvedene su nove procedure kontrole putnika, pojačana međunarodna saradnja obavještajnih službi i redefinisani standardi sigurnosti. <h2>Političke i vojne posljedice</h2> Rat u Afganistanu (2001) bio je direktna posljedica 11. septembra. On je trajao dvije decenije, čime je postao najduži američki rat u istoriji. Invazija na Irak 2003. godine takođe je opravdavana "ratom protiv terorizma", iako je kasnije utvrđeno da Sadam Husein nije bio povezan s 11. septembrom niti je posjedovao oružje za masovno uništenje, što je bila glavna teza američke administracije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911090940_7bc1788008b9bd5b6d8da0157bf8e1dc799f9424bee27d76811db02ae2eeb6eb.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250911090940_7bc1788008b9bd5b6d8da0157bf8e1dc799f9424bee27d76811db02ae2eeb6eb" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="11. septembar 2001."> <figcaption>Posljedice napada (Photo: Wikicommons)</figcaption> </figure>  Američka vanjska politika prešla je iz faze unipolarnog trijumfalizma 1990-ih u fazu konstantnog angažmana na Bliskom istoku, što je izazvalo brojne kontroverze i krize. Globalne promjene Jedanaesti septembar imao je dalekosežne posljedice koje se osjete i danas. SAD je učvrstio vojno prisustvo na Bliskom istoku i u Centralnoj Aziji, dok su globalne sile poput Rusije i Kine koristile fokusiranost Vašingtona na terorizam da učvrste svoje regionalne pozicije. U mnogim zapadnim društvima porasla je netrpeljivost prema muslimanima i imigrantima s Bliskog istoka. Medijski i politički diskurs oblikovan je kroz prizmu "borbe civilizacija", što je dodatno polariziralo javnosti. Umjesto da iskorijeni terorizam, "rat protiv terorizma" doprinio je stvaranju novih militantnih grupa. Iz ostataka Al-Kaide kasnije se izrodila tzv. Islamska država (ISIS).&nbsp; Od svakodnevnog putovanja avionom do korištenja interneta, promijenio se način na koji ljudi razmišljaju o privatnosti i sigurnosti. Nadzor je postao normaliziran, a debate o ravnoteži između sloboda i sigurnosti postale su stalna tema. Slike rušenja tornjeva Svjetskog trgovinskog centra postale su globalno prepoznatljiv simbol XXI vijeka. Televizijski prenosi uživo omogućili su da milioni ljudi širom svijeta prate događaje gotovo u realnom vremenu. To je dodatno pojačalo šok i osjećaj nesigurnosti. Mediji su oblikovali narativ o "napadu na slobodu i demokratiju", dok su kritičari kasnije ukazivali da su upravo uvedene mjere ograničenja prava pokazale paradoks reakcije na napade. <h2>Dugoročne posljedice</h2> Dvadeset i četiri godine nakon napada svijet još živi s posljedicama. Afganistan je prošao kroz američku invaziju, dugotrajan rat i konačno povratak talibana na vlast 2021. godine. Irak je prošao kroz invaziju, građanski rat i pojavu ISIS-a. Milioni ljudi u regionu iskusili su direktne posljedice "rata protiv terorizma". Za Sjedinjene Države, 11. septembar ostao je trauma koja je trajno preoblikovala politički sistem, ojačala ulogu sigurnosnog aparata i redefinisala percepciju vanjskog neprijatelja.&nbsp; Za međunarodnu zajednicu, to je bio trenutak nakon kojeg globalni poredak nikada više nije bio isti. Umjesto optimizma posthladnoratovske ere, zavladao je osjećaj stalne prijetnje i nesigurnosti koji traje sve do današnjih dana.

Dan kada je planeta stala: Kako je jedan dan u Njujorku promijenio pravila igre za cijeli svijet

Broj poginulih u zemljotresu, jačine šest stepeni prema Rihterovoj skali, koji je pogodio Avganistan, porastao je na 800. Humanitarna agencija UN-a navodi da preliminarni izvještaji ukazuju na to da je najmanje 800 ljudi poginulo u četiri provincije u Afganistanu. Kancelarija Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) navodi da se procjenjuje da je najmanje 2.000 ljudi povrijeđeno, od kojih se mnogi nalaze u udaljenim i planinskim područjima gdje nema pristupa spasilačkim ekipama. - Vjeruje se da je najmanje 12.000 ljudi direktno pogođeno zemljotresom, uključujući oštećene zgrade ili infrastrukturu - saopštila je OCHA. U oktobru 2023. godine, više od 2.000 ljudi je poginulo nakon snažnog zemljotresa jačine 6,3 stepena Rihterove skale koji je pogodio zapadni Afganistan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090117094_751e786731d16f0a7bb66d0bb66c275016534b8d186215bde6ddf21638b36544.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090117094_751e786731d16f0a7bb66d0bb66c275016534b8d186215bde6ddf21638b36544" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Afghanistan Earthquake"><figcaption>Povrijeđena osoba se nosi k vojnom helikopteru koji je sletio radi evakuacije povrijeđenih žrtava zemljotresa koji je usmrtio mnoge ljude i uništio sela u istočnom Afganistanu, u Mazar Dari, provincija Kunar(Photo: AP photo/Wahidullah Kakar)Copyright 2024 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption></figure>  Katastrofa će dodatno opteretiti resurse talibanske administracije koja se već bori s krizama poput naglog pada strane pomoći i deportacija stotina hiljada Afganistanaca iz susjednih zemalja. Sharafat Zaman, glasnogovornik Ministarstva zdravstva u Kabulu, pozvao je na međunarodnu pomoć. - Potrebna nam je jer je ovdje mnogo ljudi izgubilo živote i domove - kazao je. Vojni spasilački timovi djeluju u cijeloj regiji, saopštiilo je ministarstvo odbrane, a 40 letova prevezlo je 420 ranjenih i mrtvih. Navodi se i da bi broj žrtava mogao porasti kako spasilački timovi pristupaju izolovanim područjima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090117094_1d77b3d427a123c0e62e712d71dc03e0a680a7a2e0acac82b65f00c8da3f95e5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090117094_1d77b3d427a123c0e62e712d71dc03e0a680a7a2e0acac82b65f00c8da3f95e5" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="avganistan/zemljotres "><figcaption>Mještani se okupljaju oko vojnog helikoptera koji je sletio radi evakuacije povrijeđenih žrtava zemljotresa koji je usmrtio mnoge ljude i uništio sela u istočnom Afganistanu, u Mazar Dari, provincija Kunar, Afganistan(Photo: AP photo/Wahidullah Kakar)Copyright 2024 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption></figure>

Broj poginulih u zemljotresu u Avganistanu porastao na 800: Talibani zatražili međunarodnu pomoć

Talibani proslavljaju danas četvrtu godišnjicu povratka na vlast u Avganistanu, ojačani ruskim priznanjem vladi, i uz nadu da će to slijediti i druge zemlje.
Predviđene su parade u više gradova, kao i u centru Kabula, gdje će iz helikoptera biti izbacivano cvijeće i istaknute crno-bijele zastave Islamskog emirata Afganistana za Dan pobjede, koji obilježava ponovo zauzimanje glavnog grada 15. avgusta 2021. godine.
Već od sinoć talibani su se okupili na raskrsnici koja vodi do američke ambasade ispaljujući vatromet i mašući velikim zastavama, prenosi novinar Frans presa.
Vojna parada koja je održavana prethodnih godina na bazi Bagram, bivšeg centra zapadnih operacija protiv talibanske pobune tokom rata (2001-2021) neće biti organzovana danas. Proslave su otkazane, rekao je jedan talibanski zvaničnik za Frans pres koji nije želio da mu se navede ime.
Talibanska vlada je i dalje isključena iz međunarodne zajednice koja kritikuje mjere protiv slobode preduzete u ime ultrarigorozne interpretacije islamskog zakona i koje su prije svega usmjerene protiv žena.
Međunarodni krivični sud početkom jula izdao je naloge za hapšenje dvojice talibanskih lidera zbog progona Avganistanki kojima je zabranjeno pohađanje univerzeta, odlazak u sportske sale, ustanove za njegovanje ljepote, parkove, kao i brojna radna mjesta.
Ali talibanska vlada koja se bori da bude prihvaćena u međunarodnoj zajednici je upravo imala pobjedu sa ruskim priznanjem.
Pored toga Kabul održava bliske veze, čak i bez zvaničnog priznanja sa zemljama centralne Azije, Kinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima između ostalih.
Talibanska vlada objavila je da su održani razgovori u Kabulu sa norveškim, britanskim i američkim zvaničnicima.
Specijalni izvjestioci Ujedinjenih nacija pozvali su danas međunarodnu zajednicu da ne normalizuje odnose sa talibanima i da odbace njihov "nasilni i autoritaran režim".
Oni su ocijenili da talibani sprovode vlast "bez legitimiteta" i pokazuju "flagrantan prezir za ljudska prava, jednakost i nediskriminaciju".

Talibani proslavljaju četvrtu godišnjicu na čelu Avganistana

Talibani su mučili i prijetili Avganistancima koji su prisilno vraćeni iz Irana i Pakistana, navodi se u danas objavljenom izvještaju Ujedinjenih nacija.
Pakistan i Iran protjeruju milione Avganistanaca za koje kažu da ilegalno žive u njihovim zemljama.
Avganistanske vlasti su pozvale državljane da se vrate, obećavajući amnestiju za svakoga ko je otišao nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine.
Međutim grupe koje se zalažu za ljudska prava i Ujedinjene nacije su više puta upozoravale da su neki od onih koji se vraćaju u opasnosti od progona zbog pola, veza sa bivšom administracijom ili profesije.
U izvještaju misije UN u Avganistanu navodi se da su nad nekim ljudima ozbiljno kršena ljudska prava, uključujući mučenje, zlostavljanje, proizvoljno hapšenje i prijetnje talibana.
Drugi su se skrivali ili preselili iz straha od odmazde talibana.
Bivši zvaničnik avganistanske vlade rekao je misiji UN da je, nakon povratka u Avganistan 2023. godine, bio pritvoren i mučen štapovima i kablovima. Bio je davljen u vodi i podvrgnut lažnoj egzekuciji.
Jedna nebinarna osoba rekla je da je pretučena, uključujući i udarce pištoljem.
Visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk rekao je da niko ne bi trebalo da bude vraćen u zemlju u kojoj se suočava sa rizikom od progona zbog svog identiteta ili lične istorije.
Žene i djevojčice su proganjane zbog pola, dodao je.
Talibani su uveli stroga ograničenja avganistanskim djevojčicama i ženama, kojima je ukinuto obrazovanje poslije šestog razreda, pravo na rad i pristup mnogim javnim prostorima.
Odgovarajući na izvještaj, talibanske vlasti su negirale zlostavljanje avganistanskih povratnika i odbacile navode o hapšenju, nasilju, zastrašivanju ili odmazdi zbog njihovog identiteta ili lične istorije.
Avganistancima koji se vraćaju iz susjednih zemalja obezbijeđene su olakšice vezane za dokumentaciju, prevoz, preseljenje i drugu pravnu podršku, rekli su, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova pruža "topao doček".

Ujedinjene nacije: Talibani su mučili Avganistance protjerane iz Pakistana i Irana

Talibanska policija za moral hapsila je muškarce i njihove brijače zbog frizura, a druge zbog propuštanja molitve u džamijama tokom ramazana, navodi se u izvještaju UN-a u četvrtak, šest mjeseci nakon što su zakoni koji regulišu ponašanje ljudi stupili na snagu. 
 
Ministarstvo poroka i vrline prošlog je avgusta objavilo zakone koji pokrivaju mnoge aspekte svakodnevnog života u Afganistanu, uključujući javni prevoz, muziku, brijanje i slavlja. Najznačajnije je da je ministarstvo izdalo zabranu ženama da govore i otkrivaju lice u javnosti. 
 
Istog mjeseca, visoki zvaničnik UN-a upozorio je da su zakoni "uznemirujuća vizija" budućnosti zemlje uz postojeća ograničenja zapošljavanja, obrazovanja i pravila odijevanja za žene i djevojke. 
 
Talibanski zvaničnici odbacili su zabrinutost UN-a oko zakona o moralu.
Izvještaje misije UN-a u Afganistanu od četvrtka kaže da se u prvih šest mjeseci provedbe zakona više od polovice pritvora odnosilo na "muškarce koji nemaju odgovarajuću dužinu brade ili frizuru ili na brijače koji su podrezivali ili šišali bradu suprotno propisima". 
 
U izvještaju se navodi da moralna policija redovito pritvara ljude samovoljno "bez odgovarajućeg postupka i pravne zaštite". 
 
Tokom za muslimane svetog mjeseca posta, ramazana, pomno se nadziralo prisustvo muškaraca obveznim zajedničkim molitvama, što je ponekad dovodilo do proizvoljnog pritvaranja onih koji se nisu pojavili, dodaje se u izvještaju. 
 
Misija UN-a saopštila je da su oba pola bila pogođena, osobito ljudi s malim preduzećima kao što su privatni obrazovni centri, brijači i frizeri, krojači i ugostitelji, što je dovelo do smanjenja ili potpunog gubitka prihoda i mogućnosti zapošljavanja. 
 
Izravni i neizravni društveno-ekonomski učinci sprovođenja zakona vjerovatno će pogoršati tešku gospodarsku situaciju u Afganistanu, navodi se. 
 
Studija Svjetske banke procjenjuje da bi vladina zabrana obrazovanja i rada mogla zemlju stajati više od 1,4 milijarde dolara godišnje.
Talibanski vođa Hibatulah Akundžada naglasio je primat islamskog zakona i ulogu Ministarstva poroka i vrline u reformi afganistanskog društva i njegovih ljudi. 
 
U poruci objavljenoj uoči vjerskog festivala Ramazanskog bajrama kojim se obilježava kraj Ramazana, Akundžada je rekao da je neophodno "uspostaviti društvo bez korupcije i kušnji, te spriječiti buduće generacije da postanu žrtve pogrešnih vjerovanja, štetnih praksi i lošeg morala". 
 
Više od 3.300 inspektora, većinom muškaraca, ima zadatak informirati ljude o zakonu i provoditi ga, navodi se u izvještaju. 
 
Niko iz Ministarstva poroka i vrline nije odmah bio dostupan za komentar o izvještaju.

UN: Talibani hapse muškarce zbog frizure ili preskakanja molitve

Američka državljanka Fej Hol izjavila je da ju je talibanska administracija oslobodila nakon što je prošlog meseca pritvorena u Avganistanu.
- Nikada nisam bila ponosnija što sam američka državljanka - rekla je Hol u video snimku koji je objavio predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp na platformi Truth Social.
- Hvala vam, gospodine predsedniče - dodala je.
Tramp joj je odgovorio: "Počastvovan sam vašim riječima".
Bivši specijalni predstavnik SAD za Avganistan Zalmaj Halilzad ranije je na platformi Iks objavio vijest o njenom oslobađanju.
Zvaničnik SAD rekao je da je Adam Boler, specijalni predsednički izaslanik za pitanja talaca sa katarskim zvaničnicima i drugim posrednicima pregovarao o njenom oslobađanju.
Hol je uhapšena u februaru zajedno sa britanskim parom, Barbom i Piterom Rejnolds.
Britanski mediji izvestili su da je par, koji je u sedamdesetim godinama, 18 godina sprovodio projekte u avganistanskim školama i odlučio da ostane u zemlji čak i nakon povratka Talibana na vlast 2021. godine.
Nije bilo pomena o sudbini ovog para, čija porodica apeluje na njihovo oslobađanje, izražavajući zabrinutost za njihovo zdravlje.
Izvor je ranije naveo da je Hol oslobođena 27. marta po sudskom nalogu i uz logističku podršku Katara.
Hol je primljena u katarsku ambasadu u Kabulu, gdje su medicinski pregledi potvrdili da je u dobrom zdravstvenom stanju, rekao je izvor.
Nekoliko američkih državljana i dalje se nalazi u pritvoru u Avganistanu.

Talibani oslobodili pritvorenu američku državljanku

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS) zatražio je naloge za hapšenje talibanskih vođa u Avganistanu, uključujući vrhovnog duhovnog vođu Hibatulu Ahundžadu, optužujući ih za zločine protiv čovječnosti zbog raširene diskriminacije žena i djevojčica.
U saopštenju kancelarije glavnog tužioca Karima Kana navodi se da dokazi prikupljeni u istrazi daju razumnu osnovu za vjerovanje da Ahundžada i Abdul Hakim Hakani, koji je bio na funkciji glavnog sudije od 2021. godine, snose krivičnu odgovornost za zločin protiv čovječnosti, progon na osnovu pola.
- Oni su krivično odgovorni za progon afganistanskih djevojčica i žena, kao i osoba za koje su talibani smatrali da nisu u skladu s njihovim ideološkim očekivanjima rodnog identiteta ili izražavanja, te osoba koje su talibani doživljavali kao saveznike djevojčica i žena - navodi se u saopštenju.
Kako je rekao tužilac, progon traje najmanje od 15. avgusta 2021. do danas, širom teritorije Afganistana i traje još uvijek, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Istraga u Avganistanu jedna je od najdužih istraga koju su proveli tužioci MKS-a i opterećena je pravnim i praktičnim odgodama.
Početno preliminarno ispitivanje počelo je 2007. i tek je 2022. godine pokrenuta istraga punog obima.
Otkako su se avganistanski islamistički talibani vratili na vlast 2021., smanjili su ženska prava, ograničivši školovanje, rad i generalno nezavisnost u svakodnevnom životu.

Tužilac MKS-a zatražio naloge za hapšenje talibanskih vođa

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Malala Jusafzai pozvala je muslimanske lidere da ne "legitimizuju" Vladu koju predvode talibani u Avganistanu, te da umjesto toga "podignu glas" i "iskoriste (svoju) moć" protiv ograničavanja obrazovanja žena i djevojčica od strane militantne skupine.
- Nemojte ih legitimizovati - rekla je Jusafzai 12. januara, obraćajući se na samitu o obrazovanju djevojčica koji su predvodili muslimani u njenoj domovini, Pakistanu.
- Jednostavno rečeno, talibani ne vide žene kao ljudska bića. Oni svoje zločine prikrivaju kulturnim i vjerskim opravdanjem - rekla je Jusafzai, koja ima 27 godina, na skupu u Islamabadu.
Ovaj događaj predstavlja puni krug za Malalu Jusafzai, koju su 2012. upucali pakistanski talibani u sjeverozapadnoj dolini Svat jer se zalagala za obrazovanje djevojčica.
Oko 50 muslimanskih nacija poslalo je svoje predstavnike na događaj, ali su ga talibani iz Avganistana izbjegli, za koje aktivisti kažu da su među vodećim kršiteljima prava žena i djevojčica u svijetu.
Uoči okupljanja, Jusafzai je izjavila da će se fokusirati na Avganistan - koji je sada jedina nacija među 57 članica Organizacije islamske saradnje koja zabranjuje obrazovanje žena. Zabranu je osudila međunarodna zajednica i mnogi ljudi unutar Avganistana.
- Uzbuđena sam što ću se pridružiti muslimanskim liderima iz cijelog svijeta na kritičnoj konferenciji o obrazovanju djevojčica - napisala je na Iksu (X) uoči događaja.
Govoriće, kako dodaje, o zaštiti prava svih djevojčica da idu u školu i zbog čega vođe moraju pozvati talibane na odgovornost za njihove zločine nad avganistanskim ženama i djevojčicama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMalala%2Fstatus%2F1877477238964191261%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1877477238964191261%7Ctwgr%5E1c3d172dd48bbc3f0f8eb085e7db04d5ca2a44ee%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Napad na Jusafzai, koja je postala meta zbog svoje kampanje za obrazovanje djevojčica, šokirao je Pakistan i izazvao međunarodni bijes.
Jusafzai, koja je tada imala 15 godina, preživjela je nakon mjeseci liječenja kod kuće i u inostranstvu te postala međunarodno poznata ličnost, osvojivši Nobelovu nagradu za mir 2014. godine.
Šefica Misije UN-a za pomoć u Avganistanu (UNAMA) Roza Otunbajeva pozvala je lidere islamskih zemalja da zaštite prava avganistanskih djevojčica.
- Zaista pozivam sve ove ministre…koji su došli iz cijelog svijeta, da ponude stipendije, da omoguće onlajn obrazovanje, da pruže sve vrste obrazovanja za njih. To je zadatak dana - rekla je tokom panel diskusije.
<h2>"Zločin protiv čovječnosti"</h2>
Otac Malale Jusafzai, Ziadin Jusafzai, kritikovao je muslimanske zemlje zbog onoga što je opisao kao "ili šutnju, saučesništvo ili izvinjavanje" prema ograničavanju prava avganistanskim ženama od strane talibana.
Ponavljajući osude Ujedinjenih naroda, koji su talibanski tretman žena označili kao "rodni aparthejd", Ziadin Jusafzai je za RSE rekao da bi "međunarodna zajednica, posebno muslimanske zemlje, (vladu u Kabulu) trebala nazvati režimom aparthejda".
Rekao je da je ograničavanje prava djevojčica i žena od strane talibanske administracije "zločin protiv čovječnosti".
Dana 11. januara, među učesnicima dvodnevne konferencije koja je okupila ministre i zvaničnike za obrazovanje iz desetina zemalja s muslimanskom većinom, uz podršku Muslimanske svjetske lige, nije bilo predstavnika talibana.
Visoki talibanski diplomata u Islamabadu rekao je za Radio Mašal Radija Slobodna Evropa da "do sada, Kabul nam nije rekao ništa o ovom događaju".
Pakistanski ministar obrazovanja Kalid Makbul Sidiki rekao je da niko iz avganistanske vlade nije bio na konferenciji, ali da su talibanski lideri formalno pozvani na događaj.
Talibanska vlada zabranila je obrazovanje tinejdžerkama ubrzo nakon povratka na vlast u augustu 2021. godine.
Od tada, islamistička grupa je nametnula drakonske zabrane na rad, obrazovanje i mobilnost žena, uprkos domaćem protivljenju i globalnom negodovanju.
Pakistanski premijer Šebaz Šarif rekao je u svom uvodnom govoru da sprječavanje djevojčica da se obrazuju "znači uskraćivanje njihovog glasa" i ograničavanje njihovih izbora.
- Muslimanski svijet, uključujući Pakistan, suočava se sa značajnim izazovima u osiguravanju ravnopravnog pristupa obrazovanju za djevojčice - rekao je Šarif.
Saudijski klerik i generalni sekretar Muslimanske svjetske lige Muhamad al-Isa, koji je organizovao događaj zajedno s pakistanskom vladom, rekao je da se cijeli muslimanski svijet složio da je obrazovanje djevojčica važno.
- Griješe oni koji kažu da je obrazovanje djevojčica neislamsko - dodao je on.

Malala poziva muslimanske vođe da ne "legitimizuju" avganistanske talibane

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Čileanski predsjednik Gabrijel Borić proglasio je vanredno stanje u dvije regije na jugu zemlje, dok su razorni šumski požari prisilili najmanje 20 hiljada ljudi na evakuaciju i odnijeli najmanje 18 života.
Prema podacima čileanske šumarske agencije CONAF, vatrogasci su se u nedjelju ujutro borili sa 24 aktivna požara širom zemlje, pri čemu su najveći bili u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je vlada proglasila vanredno stanje. Te regije nalaze se oko 500 kilometara južno od glavnog grada Santijaga.
- S obzirom na ozbiljne šumske požare koji su u toku, odlučio sam da proglasim stanje katastrofe u regijama Nubl i Bio Bio. Svi resursi su na raspolaganju - naveo je Borić u objavi na mreži Iks (X), prenosi Rojters.
Požari su do sada zahvatili gotovo 8,5 hiljada hektara u te dvije regije, ugrožavajući više zajednica u tom području, zbog čega su vlasti izdale naredbe za evakuaciju.
Čileanska agencija za katastrofe saopštila je da je gotovo 20 hiljada ljudi evakuisano, a najmanje 250 domova uništeno.
Vlasti kažu da su nepovoljni uslovi, poput jakih vjetrova i visokih temperatura, pomogli širenju šumskih požara i otežali vatrogascima kontrolu nad njima.

Tag: talibani