Švajcarski alpski grad Davos ponovo dočekuje vodeće političare, ekonomiste i ljude iz kulture na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
On se održava u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp nastoji da demontira međunarodni poredak: od rušenja utvrđenih trgovinskih pravila i masovnog povlačenja iz međunarodnih organizacija, uključujući klimatski sporazum UN, do zarobljavanja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon napada na glavni grad Karakas i prijetnji aneksijom Grenlanda, koji je formalno dio saveznice Danske.
Trampov napad na međunarodna pravila koja su uglavnom na snazi od Drugog svjetskog rata i njegov uticaj na globalni mir, politiku i ekonomiju trebalo bi da budu među ključnim temama petodnevnog skupa koji počinje u ponedjeljak (19. januar), a održava se pod motom „Duh dijaloga“.
- Dijalog nije luksuz u vremenima neizvjesnosti, to je hitna potreba. U kritičnom trenutku za međunarodnu saradnju – obilježenom dubokom geoekonomskom i tehnološkom transformacijom – ovogodišnji sastanak će biti jedan od naših najznačajnijih - rekao je Borge Brende, predsjednik i izvršni direktor Svjetskog ekonomskog foruma.&nbsp;
Donaldu Trampu će se pridružiti više od 60 šefova država i vlada, uključujući njemačkog kancelara Fridriha Merca, kanadskog premijera Marka Karnija, argentinskog predsjednika Havijera Mileja, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, kineskog vicepremijera He Lifenga, pakistanskog premijera Šehbaza Šarifa i sirijskog vođu Ahmada al Šaru. Tamo će biti i srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
<h2>Najveća američka delegacija ikada u Davosu</h2>
Tramp predvodi najveću američku delegaciju ikada u Davosu, u kojoj će biti petoro ministara i drugi visoki zvaničnici.
U delegaciji su i državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner, čime se otvara prostor za diskusije o Ukrajini, Venecueli, Gazi i Iranu, odakle stižu svjedočenja o brutalnom gušenju protesta protiv vlasti.
Očekuje se da će se Tramp sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i saveznicima Kijeva iz G7 – uključujući lidere Njemačke, Italije, Francuske, Velike Britanije, Kanade i predsjednicu Evopske komisije – to će biti na marginama glavnog događaja kako bi se osigurala američka podrška za bezbjednosne garancije za Ukrajinu nakon mogućeg mirovnog sporazuma sa Rusijom, izvijestio je Fajnenšel tajms.
Snažnom američkom prisustvu doprinijeće i prvi „USA House“ – to je prostor smješten u maloj crkvi na glavnoj gradskoj ulici, gdje će američki zvaničnici organizovati razne događaje i umrežavati se sa investitorima.
<h2>Geoekonomski rat</h2>
Iako se očekuje da će geopolitički potresi i neizvjesnost dominirati diskusijama, kreatori politika i poslovni lideri su zainteresirani za raspravu i o načinima rješavanja drugih izazova sa kojima se suočava globalna ekonomija.
A ona se pokazala relativno otpornom uprkos pojačanim trgovinskim napetostima i političkoj neizvjesnosti, dijelom zahvaljujući ogromnim ulaganjima u vještačku inteligenciju u SAD, što je stabilizovalo najveću svjetsku ekonomiju.
Međutim, predviđeni globalni rast od 3,1 odsto u 2026. godini još nije idealan, posebno u vrijeme kada se globalni dug popeo na nivoe kakvi nisu viđeni od Drugog svjetskog rata.
Prema Međunarodnom monetarnom fondu, posebno je zabrinjavajuća situacija sa dugom u nekoliko afričkih zemalja.
Globalna trgovina i dalje je pod pritiskom jer zemlje usvajaju protekcionističke mjere, poput nametanja jednostranih carina, povećanja ograničenja stranih ulaganja i smanjenja snabdijevanja ključnim mineralima.
Ekonomski sukobi među nacijama i njihove posljedice bile su među glavnim temama godišnjeg izvještaja WEF-a o globalnim rizicima objavljenog u srijedu.
<h2>Izazovi i šanse vještačke inteligencije</h2>
Vještačka inteligencija još je jedna tema koja je u fokusu ove godine, sa nekoliko događaja i predavanja posvećenih tehnologiji, slično kao i na ranijim sastancima Svjetskog ekonomskog foruma. U Davosu će biti vodeći tehnološki lideri poput Satje Nadela (Microsoft), Džensena Huanga (Nvidia) i Demisa Hasabisa (Google AI).
Vještačka inteligencija već pokazuje velike potencijale u medicini i obrazovanju i proteklih godina u taj sektor je uloženo ili je obećano ulaganje svota koje se mjere u bilionima dolara. I to iako se mnoge kompanije trenutno bore sa pronalaženjem realnih mogućnosti upotrebe tehnologije, odnosno područja gde AI nudi dobru dodatnu vrijednost.
Postoji zabrinutost zbog uticaja AI na radna mjesta, jer se strahuje da će mnoga od njih postati suvišna u narednih nekoliko godina.
Izvršni direktor kompanije Anthropic, Dario Amodei, takođe među ovogodišnjim učesnicima, kaže da bi vještačka inteligencija mogla da eliminiše polovinu svih radnih mjesta u sektoru takozvanih belih kragni u narednih pet godina, naglašavajući potrebu za masovnim ulaganjima u prekvalifikaciju radnika.
Vještačka inteligencija pojačava rizik produbljenja postojećeg digitalnog jaza, pri čemu siromašnije zemlje ne uspijevaju da iskoriste prilike koje nudi AI. Postoje i zabrinutosti jer modeli vještačke inteligencije mogu da šire dezinformacije i kreiraju deepfake sadržaje.
Dezinformacije i sajber bezbjednost spadaju među najveće globalne rizike, prema anketi Foruma o rizicima, što naglašava potrebu za efikasnom regulacijom.
<h2>Novo rukovodstvo Svjetskog ekonomskog foruma</h2>
Ovogodišnji sastanak će biti prvi bez osnivača Svjetskog ekonomskog foruma Klausa Švaba na čelu Davosa. Njemački ekonomista podnio je ostavku u aprilu 2025. godine zbog optužbi da su on i njegova supruga koristili sredstva Foruma u lične svrhe. Nezavisna istraga, međutim, nije pronašla nikakvo krivično djelo, već samo manje nepravilnosti.
Švaba su naslijedili privremeni kopredsjednici Leri Fink, izvršni direktor investicionog fonda BlackRock, i Andre Hofman, potpredsjednik švajcarske farmaceutske kompanije Roche Holdings.
Ovogodišnja prominentna lista učesnika je podsticaj za organizatore Svjetskog ekonomskog foruma nakon prilično burne godine. Organizacija koja postoji još od 1971. godine i koja je utemeljena kako bi podsticala dijalog, sada se suočava sa izazovima jer multilateralizam slabi, a slobodna trgovina je pod sve većim pritiskom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Davos: Malo Tramp, malo vještačka inteligencija

Svjetski ekonomski forum (WEF) i Centar za razvoj sajber kapaciteta Zapadnog Balkana (WB3C) organizovaće od 19. do 20. maja u Podgorici radionicu posvećenu sajber kapacitetima u regionu.
Kako je najavljeno iz WEF-a, cilj foruma je da podrži regionalne napore u jačanju sajber otpornosti predstavljanjem uspješnih međunarodnih praksi i diskusijom o mogućnostima njihove primjene u regionu.
Navodi se da će forum okupiti brojne međunarodne stručnjake i ključne regionalne aktere koji će analizirati izazove sa kojima se region suočava i kroz interaktivne radionice definisati konkretna i primjenjiva rješenja.
- Nedavna istraživanja ukazuju na porast sajber incidenata na Zapadnom Balkanu od 40 odsto u 2023. godini, pri čemu su napadi ransomware-a doživjeli porast od 200 odsto između 2022. i 2024.godine - navodi se u saopštenju.
Kako se navodi u saopštenju, takav razvoj dogadjaja naglašava važnost koordinisane akcije i saradnje između vlada, industrije i civilnog društva u rješavanju ovih izazova.
- Jer nijesu na udaru samo državni informacioni sistemi, već sve češće subjekti kritične infrastrukture kao što su energetika, saobraćaj, finansijski sektor, vodoprivreda, zdravstveni sektor, ali i mala i srednja preduzeća - istaknuto je u saopštenju.
Iz WEF-a su kazali da će radionica okupiti ključne aktere iz državne uprave, sudstva, tužilaštva i policije, industrije, akademske zajednice i obrazovnih institucija, kako bi razgovarali o načinima rješavanja gorućih pitanja nedostatka sajber kadrova i medjunarodne saradnje u borbi protiv sajber kriminala.
Radionica će, kako je najavljeno, predstaviti niz uspješnih primjera i praksi koje donose ekperti iz globalne mreže WEF-a.
Oni su rekli da su gosti na radionici predavači-eksperti koji dolaze iz cijelog svijeta i uključuju, izmedju ostalih, predstavnike Check Point Software Technologies, Accenture, Europol, Cisco, Fortinet, Standard Chartered Bank.
- Diskusije će se fokusirati na praktične mjere kao što su privlačenje, obučavanje i zadržavanje sajber profesionalaca (posebno u javnom sektoru), razvoj sajber kurikuluma i programa obuke i razmjena podataka sa ciljem unapređenja sajber odbrane - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali iz WEF-a, međunarodna saradnja sa renomiranim organizacijama kao što je WEF naglašava ulogu Crne Gore kao regionalnog centra za izgradnju sajber kapaciteta sa svojim novim i moderno opremljenim regionalnim centrom za obuku “WB3C” smještenim u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore čiji su programi usmjereni na cijeli region.
Dodaje se da je cilj da ojača njegovu sajber otpornost kroz praktične obuke zaposlenih u kritičnim institucijama, medjunarodnu saradnju sa EU institucijama i usaglašavanjem politika i regulativa neophodnih za evropske integracije.

Regionalni sajber dijalog u Crnoj Gori

Aktivisti međunarodne ekološke organizacije Grinpis (Greenpeace) organizovali su u utorak kratak protest protiv klimatskih promjena ispred glavne sale Svjetskog ekonomskog foruma Davosu gdje su se okupili poslovni i politički lideri.
Troje demonstranta je ušlo u Kongresni centar i izašlo na balkon u predvorju prije nego što su razvili veliki transparent na kome je pisalo: "Oporezujte superbogate. Finansirajte pravednu i zelenu budućnost".
Obezbjeđenja je intervenisalo i izvelo demonstrante, neposredno prije zvanične ceremonije otvaranja i govora predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.
Izvor upoznat sa situacijom rekao je da protest nije predstavljao bezbjednosnu prijetnju i da su aktivisti imali bedževa za događaj, pošto su radili za jednog od organizatora.
Aktivistkinja Grinpisa Klara Tompson je kasnije rekla za Rojters da je troje demonstranta pušteno pošto su privedeni u policijskoj stanici u Davosu nakon protesta.
- Imali su svoje načine i sredstva, ne mogu više da kažem - rekla je Tompson na pitanje kako su ušli na događaj.
Svjetski ekonomski forum je u saopštenju naveo da "poštuje pravo na mirno izražavanje", dodajući da razmatra to pitanje i stavlja "najveći prioritet na obezbjeđivanje bezbjednosti i dobrobiti svih učesnika i osoblja".
Tokom foruma u Davosu, gdje je ove nedjelje jedna od glavnih tema za diskusiju "čuvanje planete", vladaju stroge mjere bezbjednosti.
Demonstranti koji protestuju zbog subvencija za fosilna goriva u ponedjeljak su isprskali zelenu farbu ispred prodavnice gdje je Amazon postavio privremenu bazu na glavnoj ulici.

Aktivisti Grinpisa organizovali klimatski protest tokom foruma u Davosu

Premijer Milojko Spajić predvodiće delegaciju Vlade na 55. godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu od 20. do 24. januara, a na poziv bivšeg osnivača i predsjednika Svjetskog ekonomskog foruma (sadašnjeg predsjednika upravnog odbora WEF) Klausa Švaba.
U platformi za učešće na ovom događaju, koja je usvojena na telefonskoj sjednici danas, precizirano je da će u delegaciji, pored Spajića, biti i ambasadorka, šefica Stalne misije Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Ženevi Slavica Milačić, šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac, savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku Milica Perišić, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović i savjetnik predsjednika Vlade za medije Veliša Jovanović.
- Troškove posjete delegacije snose Kabinet predsjednika Vlade Crne Gore i Ministarstvo vanjskih poslova - navodi se u dokumentu.
Spajić će, kako je precizirano, govoriti na sesiji posvećenoj ''Diplomatskom dijalogu na Zapadnom Balkanu'' 21. januara, te učestvovati na panelu ''Japan upravlja nesigurnošću'', dok će 22. januara, zajedeno sa komesarkom za proširenje Evropske komisije i predsjednicima vlada Hrvatske i Slovačke učestvovati na sesiji ''Proširenje da biste napredovali: Da li će Evropa rasti?''.
- Planirano je da na marginama Foruma ima niz bilateralnih sastanaka sa liderima Zapadnog Balkana, predstavnicima Evropske komisije i vodećih svjetskih kompanija - kazali su iz Vlade.
Svjetski ekonomski forum u Davosu, kako se navodi u dokumentu, uključuje političke, ekonomske, poslovne, akademske i druge lidere u nastojanju da se suoče sa novim izazovima, utiču na nacionalne i regionalne agende i promovišu održive i društveno odgovorne politike rasta.&nbsp;
- Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu od 20. do 24. januara predstavlja jedinstvenu priliku za razmjenu mišljenja o ukupnoj viziji regiona, ključnim projektima i mogućnostima za ulaganje. Ovo će biti drugo učešće Spajića u Davosu i nova prilika za jačanje pozicije i vidljivosti Crne Gore na međunarodnom planu i dalju afirmaciju Crne Gore kao atraktivne destinacije za investiranje. Planirani bilateralni susreti biće, takođe, prilika za afirmaciju Crne Gore na jednom od najuticajnijih globalnih foruma današnjice, promociju njenih ekonomskih interesa i podsticaj daljeg jačanja ekonomske saradnje sa državama Regiona i EU, odnosno zvaničnicima ostalih država i organizacija sa kojima postoji interes za unaprjeđenje odnosa - naveli su, pored ostalog, iz Vlade.

Spajić u Davosu sa petočlanom delegacijom od 20. do 24. januara

Premijer Milojko Spajić učestvovaće na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, saopšteno je iz Vlade.
Spajić će kako je najavljeno, govoriti na sesiji posvećenoj ''Diplomatskom dijalogu na Zapadnom Balkanu'', 21. januara će učestvovati na panelu ''Japan upravlja nesigurnošću'', dok će 22. januara, zajedeno sa komesarkom za proširenje Evropske komisije Martom Kos i predsjednicima vlada Hrvatske i Slovačke učestvovati na sesiji ''Proširenje da biste napredovali: Da li će Evropa rasti?'' 
Takođe, planirano je da predsjednik Vlade na marginama foruma ima niz bilateralnih sastanaka sa liderima Zapadnog Balkana, zemalja Evropske unije, predstavnicima Evropske komisije i vodećih svjetskih kompanija.
- Učešće na jednom od najuticajnijih globalnih foruma današnjice prilika je za jačanje pozicije i vidljivosti naše zemlje na međunarodnom planu i dalju afirmaciju Crne Gore kao atraktivne destinacije za investiranje. Bilateralni sastanci sa brojnim liderima šansa su za unaprjeđenje međusobnih odnosa, što je od velike važnosti na ubrzanom putu evropske integracije - saopšteno je iz Vlade
Glavna tema godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma je „Oblikovanje inteligentnog doba“.

Spajić na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu biće održan od 20. do 24. januara pod sloganom "Saradnja za Inteligentno doba", a forum je objavio program i glavne tematske cjeline.
Kako je objavljeno na sajtu WEF-a, među političkim liderima koji učestvuju su novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp koji će učestvovati putem video-linka, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, savezni njemački kancelar Olaf Šolc, kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
- Godišnji sastanak 2025. saziva globalne lidere da se pozabave ključnim globalnim i regionalnim izazovima. To uključuje reagovanje na geopolitičke šokove, stimulisanje rasta radi poboljšanja životnog standarda i upravljanje privrednom i inkluzivnom energetskom tranzicijom - navodi se na veb stranici Svjetskog ekonomskog foruma.
Osnivač i predsjednik upravnog odbora Svetskog ekonomskog foruma Klaus Švab je naveo da je Davos jedinstven po tome što okuplja skoro 3.000 ličnosti iz svijeta politike, biznisa i civilnog društva "kako bi se suočili sa izazovima svijeta u dubokoj transformaciji".
- Godišnji sastanak 2025. će podstaći duh saradnje i konstruktivnog optimizma sa ciljem oblikovanja predstojećeg Inteligentnog doba na održiviji i inkluzivniji način - dodao je Švab.
Kako se navodi, 55. godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma &nbsp;će se fokusirati na pet osnovnih, međusobno povezanih tematskih cjelina, od kojih je svaki ključan za održivu, inkluzivnu i prosperitetnu budućnost.
Tematska cjelina Ponovno promišljanje rasta će istražiti nove mogućnosti za ekonomski rast, uključujući inovacije vođene tehnologijom.
Industrije u inteligentnom dobu će ispitati kako biznis može da se kreće kroz tehnološke promjene i novu dinamiku industrije.
Ulaganje u ljude (Investing in People) će se pozabaviti potrebom za razvojem radne snage, prekvalifikacijom i otvaranjem radnih mjesta u sektorima u nastajanju.
Zaštita planete (Safeguarding the Planet) će se fokusirati na povećanje klimatskih i prirodnih rješenja i unapređenje napora za dekarbonizaciju.
Blok nazvan Ponovna izgradnja povjerenja će raditi na podsticanju globalne saradnje i otpornosti u sve više podijeljenom svijetu.

Svjetski ekonomski forum u Davosu od 20. do 24. januara

Sud zaključuje da se radi o političkom govoru, koji, kako zaključuju, uživa najveći stepen zaštite.
20.01.
18:30h
Zamislite njemačkog premijera koji u Bundestagu kaže da kompanija "Mercedes" predstavlja vrh kriminalne piramide, diluje kokain i cigarete, pa kad biva tužen, njemački sud kaže kako je sve to u jeku političke borbe, da se tu utvrđuju interesne sfere, da politilar to može.
 
Ne možete da zamislite, naravno.
 
Njemci su to.
 
E to može u Njegoševoj 10. Jer nisu Njemci.
 
Potvrdili su presudu suda u Ulcinju dozvolivši pljuvanje Bemaxa, jer, bože moj, Abazović igra političku utakmicu tako, formirala se i Vlada pa sud zaključuje da se radi o političkom govoru, koji, kako zaključuju, uživa najveći stepen zaštite.
 
Eto saznanja da je politički govor i ono kada se za privatno pravno lice kaže da diluje kokain.&nbsp;
 
A vi govorite o vetingu u sudstvu.
 
Kakav veting, sve ih treba doživotno izabrati, pa i one za koje se usprotivi Bogdanović koji će poslij ovoga da bude toliko ushićen da će dozvoliti na nekoliko minuta da uhvate kiseonik neki u Spužu.
 
P.S: Šta reći? Kakvu posluku porati?
Danas je najbezbjednije ništa ne misliti.

Najbezbjednije je ne misliti ništa

Proces proširenja EU konačno je vidljiv i mjerljiv na primjeru Crne Gore, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i predsjednika Vlade Češke Republike Andreja Babiša, koji organizovan na marginama Ekonomskog foruma u Davosu.
Na sastanku je konstatovano da Crna Gora i Češka imaju dobre, prijateljske odnose, zasnovane na bliskim istorisjkim i kulturološkim vezama, te čvrsto savezništvo u NATO-u.
Odlukom da otvori Ambasadu Crne Gore u Pragu, Vlada Crna Gore je, saopštio je premijer Spajić, iskazala posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i produbljivanju ekonomske saradnje sa Češkom.
Predsjednik Vlade je istakao zahvalnost na snažnoj podršci Češke u evropskoj integraciji Crna Gore, posebno u predstojećem periodu u kome je Crnoj Gori potrebna dodatna političko-ekspertska pomoć, kao i na aktivnostima Češke u neformalnoj grupi zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“.
Predsjednik Vlade je istakao da je ovo višestruko važna godina za napredak Crne Gore, godina u kojoj država obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, završava zatvaranje pregovaračkih poglavlja i domaćin je važnih međunarodnih inicijativa - Samita EU-Zapadni Balkan, predsjedava Berlinskom procesu i Fondu za Zapadni Balkan, a vodiće i Komitet ministara Savjeta Evrope od novembra 2026. do maja 2027. godine.
Premijer Spajić je predstavio plan zatvaranja svih preostalih pregovaračkih poglavlja Crna Gore sa EU do kraja ove godine, te intenzivan rad izvršne i zakonodavne vlasti, uz uključenost svih segmenata društva, na ispunjavanju evropske agende.
Ukazano je na važnost unapređenja ekonomske saradnje Crna Gore i Češke i zaključeno da potencijal za projekte od obostranog interesa postoji u oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, željezničke infrastrukture i drvne industrije.
Na sastanku je iskazano zadovoljstvo avio-povezanošću dvije zemlje, te saradnjom u oblasti željezničkog saobrraćaja, uz očekivanje da će češke kompanije nastaviti da učestvuju u projektima rekonstrukcije, modernizacije i održavanja crnogorskog željezničkog sektora.
Crna Gora, kako je istakao premijer Spajić, posebnu pažnju posvećuje jačanju bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnoj saradnji, te da će proširenje EU predstavljati istorijsku šansu za cijeli region Zapadnog Balkana.
Predsjednik Vlade Češke uputio je poziv premijeru Spajiću da u narednom periodu zvanično posjeti Prag.

Babiš poručio Spajiću: Konačno vidljiv i mjerljiv proces proširenja, Crna Gora u EU što prije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ušli su u polemiku na društvenoj mreži Iks (X) nakon što je šef države kazao da Crna Gora poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Danske.
Knežević je pitao Milatovića "da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje kao i njihovu odluku da Kosovo i Metohija budu dio srpske države".
- Ili da preformulišem, koja je razlika između: "Dogodine u Prizrenu i Dogodine u Kopenhagenu - pitao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2013559546195653020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013559546195653020%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stigao je i odgovor od Milatovića u vidu pitanja: "Da li Vlada Crne Gore poštuje pravo Milana Kneževića na samoodređenje?".
- Konkretno, na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom? Jer, Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će - ne znamo. P.S. Možda dogodine - pitao je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013655371210985728%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013655371210985728%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje; Milatović: Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će ne znamo

Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko potpisao je dokument kojim potvrđuje da će se Bjelorusija pridružiti „Odboru za mir“, koji osniva američki predsjednik Donald Tramp, poručivši da za članstvo nije potrebna uplata od milijardu dolara.
Vijest je objavila bjeloruska državna novinska agencija BelTA, a prenio ju je portal Juropean Pravda.
<h3>„Spremni smo postati osnivači“</h3>
U izjavi koju prenosi BelTA, Lukašenko je potvrdio da je zvanično prihvatio američku inicijativu.
- Potpisao sam odgovarajući dopis Sjedinjenim Američkim Državama, u kojem navodimo da smo spremni prihvatiti njihov prijedlog i postati osnivači ovog Odbora- rekao je Lukašenko.
U dokumentu se navodi da će se statut Odbora za mir sprovoditi prema planiranoj proceduri, „kako je utvrđeno u pismu američkog predsjednika“.
<h3>Lukašenko: Nema nikakve milijarde</h3>
Odgovarajući na pitanja o stvarnim uslovima ulaska u „Odbor za mir“ i o glasinama da je za članstvo potrebna uplata od milijardu američkih dolara, Lukašenko je takve navode odbacio.
- Ti bolesni ljudi su opet poludjeli. Dovoljno je pročitati dokument. Nikakav novac nije potreban- rekao je Lukašenko.
<h3>Blumberg: Tramp traži milijardu dolara</h3>
Ranije je Blumberg objavio da je francuski predsjednik Emanuel Makron odbio poziv Donalda Trampa da se pridruži „Odboru za mir“, koji američki predsjednik planira osnovati.
Prema istom izvoru, Tramp navodno traži uplatu od milijardu dolara od država koje žele osigurati stalno mjesto u tom tijelu, koje se u Vašingtonu razmatra kao moguća alternativa Ujedinjenim nacijama.
Blumberg je takođe izvijestio da je Tramp pozvao niz evropskih država, Kanadu, kao i Rusiju i Bjelorusiju, da se uključe u novu inicijativu.

Tag: svjetski-ekonomski-forum