Povodom Svjetskog dana televizije, Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) uputila je čestitke svim novinarima, urednicima, producentima, kamermanima i drugim profesionalcima koji svakodnevno doprinose razvoju televizijskog medija u Crnoj Gori.
Iz AMU ističu da ovaj datum podsjeća na činjenicu da televizija, uprkos promjenama u navikama publike i snažnom usponu digitalnih platformi, i dalje predstavlja jedan od najuticajnijih i najpouzdanijih izvora informacija. Televizija je, kako navode, jedinstven prostor u kojem se spajaju slika, riječ i emocija, stvarajući most između događaja i građana i dajući neophodan kontekst društvenim procesima.
U saradnji sa Fakultetom političkih nauka, AMU je organizovala razgovor sa studentima na temu „Šta danas predstavlja televizija?“. Gošća tribine bila je glavna i odgovorna urednica Nove M, Jelena Ćorluka, ujedno i bivša studentkinja ovog fakulteta. Njeno dugogodišnje iskustvo u informativnom programu studentima je pružilo uvid u dinamiku savremenog televizijskog novinarstva.
Tokom susreta, Ćorluka je govorila o transformacijama koje televizija prolazi, ali i o njenoj sposobnosti da zadrži kredibilitet i poziciju pouzdanog medija u eri brzih i fragmentisanih sadržaja.
– Televizija se mijenja, ali suština ostaje ista – publika traži provjerenu informaciju, jasan kontekst i profesionalan pristup. Drago mi je što sam se vratila na fakultet na kojem sam napravila svoje prve profesionalne korake. Ovakvi susreti uvijek su podsjetnik koliko je važno ulagati u nove generacije koje će oblikovati medijski prostor, poručila je Ćorluka.
Razgovor je otvorio i brojna aktuelna pitanja – od uticaja digitalnih platformi i izazova u kreiranju informativnog programa, do toga kako se mladi novinari mogu pripremiti za rad u dinamičnoj televizijskoj redakciji.
AMU je poručila da televizija i dalje ima ključnu ulogu u pružanju pouzdanih informacija i oblikovanju javnog mnjenja, te izrazila zahvalnost svim televizijskim profesionalcima čiji rad doprinosi kvalitetu i razvoju medijskog prostora u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

AMU obilježila Svjetski dan televizije: Televizija ostaje ključni izvor provjerenih informacija

U današnjoj emisiji E-uživo, na Televiziji E, predstavljamo projekat “Ivan Crnojević -Zavjet svjetlosti”. Tim povodom, sagovornik TV E biće autor kratkog dokumentarnog filma Miodrag Kankaraš, koji će govoriti o motivima, ali i jakim emocijama koje je, svega nekoliko dana od predstavljanja, ovaj projekat izazvao kod ljudi, zbog čega je postao viralan na društvenim mrežama.
Zašto je u Crnoj Gori popularno biti neutralan i nemati stav o aktuelnim dešavanjima – pitamo građansku aktivistkinju Svetlanu Pajović-Musić. Sagovornica TV E govoriće o aktuelnim dešavanjima i tišini koja ih često prati, ali i o sopstvenom iskusvtu – je li stav postao skup način života u Crnoj Gori?
Svjetski je dan televizije – razgovaramo o malim ekranima velikog uticaja, ali i o pritiscima koje mediji trpe. U emisiji E-uživo, osvrnućemo se i na slučaj žene koja odbija penziju – pitamo: šta motiviše ljude da rade i u starosti?
Emisiju E-uživo gledajte na TV E od 16 do 18 sati.

E-uživo: O projektu “Ivan Crnojević-Zavjet svjetlosti”, zašto je populatno biti neutralan, Svjetskom danu televizije...

Na današnji dan, 12. januara 2023. godine, počelo je emitovanje redovnog programa Televizije E, najmlađe TV kuće na crnogorskoj medijskoj sceni.&nbsp;
Televizija je počela sa eksperimentalnim emitovanjem 13. jula 2022. godine, tačno - u 13 sati i 13 minuta. Nije bila tek slučajnost što je TVE počela sa eksperimentalnim radom na dan Trinaestojulskog ustanka: jedan od primarnih razloga osnivanja TVE bilo je informisanje, pružanje slike o savremenoj Crnoj Gori; jedan od osnovnih postulata uređivačke koncepcije bila je - i danas je - promocija i zaštita građanskog društva, multetničke Crne Gore, zasnovane na vrijednostima antifašizma.&nbsp;
Tokom eksperimentalnog emitovanja gledaoci su imali priliku da se upoznaju sa konceptom programa koji se prvenstveno zasnivao na praćenju dešavanja u Crnoj Gori, ali uz emitovanje interesantnih priča iz regiona i svijeta.
Od početka, od same najave početka rada, bilo je jasno da mnogi, u Crnoj Gori, ali i u susjedstvu, nijesu blagonaklono gledali na osnivanje i početak rada Televizije E. I odmah je počela negativna kampanja, TVE je predstavljana kao ,,nacionalistički medij“ ili ,,Bemaks medij“...&nbsp;
Nijesu napadi na TVE bili motivisani samo željom da se u startu eliminiše konkurencija, već prije svega strahom da će Televizija E svojim radom razotkriti da se uređivačke koncepcije mnogih elektronskih medija stavraju i nameću – sa strane.&nbsp;
Danas je TV E najveći crnogorski komercijalni emiter. Riječ je modernoj televiziji koja gledaocima donosi provjerene informacije, kvalitetne analize i dobru zabavu. I od početka se rad bazira na sopstvenim potencijalima, sopstvenom timu – za dvije godine stasali su neki novi reporteri, novinari, snimatelji, montažeri, producenti – ljudi koji su se kalili u ovoj televiziji. Televizija E danas proizvodi 63 odsto sopstvenog programa, najviše ne samo u Crnoj Gori, nego i šire, u regionu Zapadnog Balkana, posmatrajući privatne televizije.&nbsp;
A 5. septembra prošle godine startovao je i Portal ETV, koji čini ekipa iskusnih i mlađih novinara željnih da se, bez ustručavanja, bore za vrijednosti slobodnog novinarstva i građanskije Crne Gore. &nbsp;
I to je ključni kapital sa kojim TVE i portal ETV ulažu u godine koje su pred nama. I to više nije mala porodica - ukupno 159 ljudi radi u televiziji i na portalu.&nbsp;
Kablovski kanal TV E osnovala je Lipa media, čija je izvršna direktorica Sonja Drobac. Program TV E možete pratiti na svim kablovskim mrežama: Telekom na broju 13; Mtel na broju 15; Telemah na broju 20; Total TV na broju 8

TELEVIZIJA E, jedna baš crnogorska priča!

Budilnik na Televiziji E otvaramo pričom o Svjetskom danu televizije. Sa novinarima kojim imaju dugogodišnji staž razgovaraćemo o ulozi televizije u modernom društvu.&nbsp;
Bavićemo se problemom koje ima društvo u Crnoj Gori, jer podaci Monstata pokazuju da je čak trećina građana neudata ili neoženjena - što ovi podaci govore o društvenim trendovima i promjenama.
Dio programa posvetićemo jednom od najznačajnijih crnogorskih umjetnika, Voju Staniću. Kroz njegove slike i priče, vidjećemo kako je bilježio duh vremena u kojem je stvarao. Budite uz nas od sedam sati!
O životu i djelu umjetnika Voja Stanića biće riječi i u emisiji Srećan dan, odmah nakon Budilnika. Ugostićemo umjetnicu Danijelu Drakulović, a o novoj izložbi “Dodiri svjetlosti” govoriće autor, Dževdet Nikočević. Naš gost biće reper, Dejan Dedović Dedduh, on i DJ Mono objavili su singl "Ol skul". U Srećnom danu saznajte kako su povezani ljubomora i astrološki znaci. Ne propsutite druženje na Tv E od devet do 11 sati!

U Budilniku o Svjetskom danu televizije, u Srećnom danu o životu i djelu Voja Stanića

Proces proširenja EU konačno je vidljiv i mjerljiv na primjeru Crne Gore, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i predsjednika Vlade Češke Republike Andreja Babiša, koji organizovan na marginama Ekonomskog foruma u Davosu.
Na sastanku je konstatovano da Crna Gora i Češka imaju dobre, prijateljske odnose, zasnovane na bliskim istorisjkim i kulturološkim vezama, te čvrsto savezništvo u NATO-u.
Odlukom da otvori Ambasadu Crne Gore u Pragu, Vlada Crna Gore je, saopštio je premijer Spajić, iskazala posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i produbljivanju ekonomske saradnje sa Češkom.
Predsjednik Vlade je istakao zahvalnost na snažnoj podršci Češke u evropskoj integraciji Crna Gore, posebno u predstojećem periodu u kome je Crnoj Gori potrebna dodatna političko-ekspertska pomoć, kao i na aktivnostima Češke u neformalnoj grupi zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“.
Predsjednik Vlade je istakao da je ovo višestruko važna godina za napredak Crne Gore, godina u kojoj država obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, završava zatvaranje pregovaračkih poglavlja i domaćin je važnih međunarodnih inicijativa - Samita EU-Zapadni Balkan, predsjedava Berlinskom procesu i Fondu za Zapadni Balkan, a vodiće i Komitet ministara Savjeta Evrope od novembra 2026. do maja 2027. godine.
Premijer Spajić je predstavio plan zatvaranja svih preostalih pregovaračkih poglavlja Crna Gore sa EU do kraja ove godine, te intenzivan rad izvršne i zakonodavne vlasti, uz uključenost svih segmenata društva, na ispunjavanju evropske agende.
Ukazano je na važnost unapređenja ekonomske saradnje Crna Gore i Češke i zaključeno da potencijal za projekte od obostranog interesa postoji u oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, željezničke infrastrukture i drvne industrije.
Na sastanku je iskazano zadovoljstvo avio-povezanošću dvije zemlje, te saradnjom u oblasti željezničkog saobrraćaja, uz očekivanje da će češke kompanije nastaviti da učestvuju u projektima rekonstrukcije, modernizacije i održavanja crnogorskog željezničkog sektora.
Crna Gora, kako je istakao premijer Spajić, posebnu pažnju posvećuje jačanju bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnoj saradnji, te da će proširenje EU predstavljati istorijsku šansu za cijeli region Zapadnog Balkana.
Predsjednik Vlade Češke uputio je poziv premijeru Spajiću da u narednom periodu zvanično posjeti Prag.

Babiš poručio Spajiću: Konačno vidljiv i mjerljiv proces proširenja, Crna Gora u EU što prije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ušli su u polemiku na društvenoj mreži Iks (X) nakon što je šef države kazao da Crna Gora poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Danske.
Knežević je pitao Milatovića "da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje kao i njihovu odluku da Kosovo i Metohija budu dio srpske države".
- Ili da preformulišem, koja je razlika između: "Dogodine u Prizrenu i Dogodine u Kopenhagenu - pitao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2013559546195653020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013559546195653020%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stigao je i odgovor od Milatovića u vidu pitanja: "Da li Vlada Crne Gore poštuje pravo Milana Kneževića na samoodređenje?".
- Konkretno, na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom? Jer, Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će - ne znamo. P.S. Možda dogodine - pitao je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013655371210985728%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013655371210985728%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje; Milatović: Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će ne znamo

Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko potpisao je dokument kojim potvrđuje da će se Bjelorusija pridružiti „Odboru za mir“, koji osniva američki predsjednik Donald Tramp, poručivši da za članstvo nije potrebna uplata od milijardu dolara.
Vijest je objavila bjeloruska državna novinska agencija BelTA, a prenio ju je portal Juropean Pravda.
<h3>„Spremni smo postati osnivači“</h3>
U izjavi koju prenosi BelTA, Lukašenko je potvrdio da je zvanično prihvatio američku inicijativu.
- Potpisao sam odgovarajući dopis Sjedinjenim Američkim Državama, u kojem navodimo da smo spremni prihvatiti njihov prijedlog i postati osnivači ovog Odbora- rekao je Lukašenko.
U dokumentu se navodi da će se statut Odbora za mir sprovoditi prema planiranoj proceduri, „kako je utvrđeno u pismu američkog predsjednika“.
<h3>Lukašenko: Nema nikakve milijarde</h3>
Odgovarajući na pitanja o stvarnim uslovima ulaska u „Odbor za mir“ i o glasinama da je za članstvo potrebna uplata od milijardu američkih dolara, Lukašenko je takve navode odbacio.
- Ti bolesni ljudi su opet poludjeli. Dovoljno je pročitati dokument. Nikakav novac nije potreban- rekao je Lukašenko.
<h3>Blumberg: Tramp traži milijardu dolara</h3>
Ranije je Blumberg objavio da je francuski predsjednik Emanuel Makron odbio poziv Donalda Trampa da se pridruži „Odboru za mir“, koji američki predsjednik planira osnovati.
Prema istom izvoru, Tramp navodno traži uplatu od milijardu dolara od država koje žele osigurati stalno mjesto u tom tijelu, koje se u Vašingtonu razmatra kao moguća alternativa Ujedinjenim nacijama.
Blumberg je takođe izvijestio da je Tramp pozvao niz evropskih država, Kanadu, kao i Rusiju i Bjelorusiju, da se uključe u novu inicijativu.

Lukašenko potpisao pristupanje „Odboru za mir“

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Tag: svjetski-dan-televizije