Flotila koja nosi humanitarnu pomoć za stanovnike Gaze morala se privremeno zaustaviti nakon što je došlo do curenja vode na brodu "Johnny M" koji se nalazio u Sredozemnom moru između Krita, Kipra i Egipta.
Situacija se nije mogla odmah &nbsp;riješiti te brod nije bio u mogućnosti nastaviti put, pojašnjeno je sa zvaničnog Instagram nalgoa flotile. Zapravo, poslat je poziv za pomoć sa broda rano jutros nakon što je motorni prostor počeo primati vodu.
Turska je koordinirala evakuaciju posade te su neki od putnika preraspoređeni na druge brodove, a ostali će biti prevezeni na kopno.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgbsumudflotilla%2Fstatus%2F1972390242117128389%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1972390242117128389%7Ctwgr%5E470723c938b2a74306679427d281f40f6451bb93%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nema potonulog broda, riječ je samo o tehničkom kvar- rekao je kapetan Semih Fener s broda Alma koji je učestvovao u operaciji te je naveo kako je 12 osoba evakuisano i raspoređeno na druge brodove dok će se četvoro vratiti kućama.
Globalna flotila Sumud (GSF) je humanitarni pomorski konvoj od 40 brodova te prevoze više od 300 ljudi, uključujući aktiviste, političare, ljekare i novinare.
Švedska klimatska aktivistkinja Greta Tunberg, irski glumac Liam Kaningham, španski glumac Eduardo Fernandez i bivša gradonačelnica Barselone Ada Colau nalaze se među putnicima na brodovima.
Prema riječima organizatora, flotila bi trebala stići do Gaze za tri do četiri dana, a prolaziće kroz visokorizične zone 30. septembra i 1. oktobra, usred zabrinutosti zbog moguće izraelske intervencije.
Italija i Španija su rasporedile mornaričke brodove kako bi pomogle međunarodnoj flotili nakon što je bila meta napada dronom tokom pokušaja isporuke pomoći Gazi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Brod flotile za Gazu zaustavljen zbog tehničkog kvara: Turske vlasti evakuisale članove posade

Morana Miljanović, kapetanka jednog od brodova koji je dio Global Sumud Flotile koja ide prema Gazi, objavila je apel vlastima Hrvatske za pomoć zbog višestrukih napada koje je doživjela ova flotila.
Prema snimku koji je objavljen na Fejsbuku, Miljanović traži reakciju hrvatskih vlasti zbog opetovanih napada na brodove u ovoj flotili.
- Suočavamo se s ekstremnom prisutnošću dronova. Sinoć su nas napali dronovi, bilo je 11 incidenata, a prema jedrilicama i većim brodovima bačen je eksploziv - rekla je u videu koji je objavljen u četvrtak.
Specifično se odnosila na napade na flotilu kod grčkog ostrva Krita. Navela je i da se put nastavlja bez obzira na ove incidente.
- Uprkos činjenici da plovimo u skladu s humanitanim pravom i plovimo u međunarodnim vodama, ovaj ničim izazvani i sasvim ilegalni napad ne izgleda kao zadnja prijetnja flotili - dodala je Miljanović.
Iako su Italija i Španija poslale vojne brodove koji sada prate i štite flotilu, Miljanović ne očekuje sličan odgovor od vlasti zemlje iz koje dolazi.
- Kao hrvatska državljanka, nažalost, nemam ništa slično u smislu da bi hrvatska vlada obećala nešto takvo ili izjavila nešto oko poštivanja međunarodnog prava i zaštite mene kao hrvatskog državljana u međunarodnim vodama od ilegalnog napada. Ovim putem apelujem na Hrvatsku da učini nešto po tom pitanju - navela je kapetanka.
Vrijedi još dodati da je Miljanović kapetanica broda Širin, nazvanog po palestinskoj novinarki Širin Abu Akleh koju su ubili izraelski vojnici dok je izvještavala o njihovom upadu u izbjeglički kamp 2022. godine. Riječ je o brodu s kojeg se pruža pravna podrška drugim plovilima flotile.

Hrvatska kapetanka jednog od brodova koji ide prema Gazi zatražila pomoć od Zagreba: Morate učiniti nešto

Izraelska mornarica je spremna da presretne flotilu od 51 broda koja nosi humanitarnu pomoć Palestincima i želi da probije blokadu Pojasa Gaze, izjavio je danas portparol izraelske vojske brigadni general Efi Defrin na konferenciji za novinare.
- Pratimo ovu flotilu, imamo iskustva iz prošlosti, ali ova je drugačija, sa više desetina brodova - rekao je Dafin, prenosi Tajmsov Izrael.
On je istakao da je mornarica spremna da brani izraelske granice na moru.
- Znamo da ovu flotilu planira i finansira Hamas, predstavnici Hamasa u Evropi, imamo jasne dokaze za to - tvrdi Defrin.
Brodovi koji nose humanitarnu pomoć Gazi u noći između utorka i srijede su napadnuti dronovima u međunarodnim vodama, zbog čega su Italija i Španija saopštili da su poslali brodove svoje ratne mornarice da štite flotilu.

1250x600

1084x550

Izraelska mornarica spremna da presretne flotilu koja nosi humanitarnu pomoć Palestini

Španija će poslati brod mornarice kako bi podržala flotu Sumud, koja prevozi humanitarnu pomoć u Gazu i bila je meta tri napada Izraela u posljednja dvije sedmice objavio je premijer Pedro Sančez u Njujorku.
- Pomorski akcijski brod opremljen svim potrebnim resursima isploviće sjutra iz Kartagene u slučaju da bude potrebno pomoći flotili i sprovesti bilo kakve akcije spašavanja - rekao je Sančez.
Španska Vlada time slijedi stope italijanske vlade, koja je u srijedu najavila slanje fregate Fasan "kako bi pružila pomoć italijanskim građanima prisutnima u flotili" i sprovela "moguće akcije pomoći".
Špansko Ministarstvo odbrane kontaktiralo je danas poslijepodne italijansko ministarstvo kako bi isplaniralo koordiniranu akciju koja bi mogla uključivati ​​drugu zemlju, poput Irske, prema izvorima unutar ministarstva.
Misija evropskih brodova ne bi bila suprotstavljanje mogućem izraelskom napadu na flotilu koja pokušava probiti blokadu Pojasa, već pružanje pomoći ako je potrebno. Isti izvori naznačili su da će brod, u svakom slučaju, djelovati u međunarodnim vodama.
Flotila, sastavljena od više od 50 plovila, bila je meta novog napada rano u srijedu ujutro južno od grčkog ostrva Krita, gdje je zabilježeno najmanje 13 eksplozija, letova neidentifikovanih dronova i ometanja komunikacije, bez prijavljenih povreda.
U flotili su švedska aktivistica Greta Tunberg i bivša gradonačelnica Barselone Ada Kolau, među ostalim španskim građanima i desetine istaknutih osoba.
Pomorski akcijski brod (BAM) Furor bit će odgovoran za pružanje podrške flotili, prema izvorima iz mornarice, tvrdi El Pais.
Brod, stavljen na raspolaganje Štabu odbrane (Emad), "pokušaće krenuti sutra", naznačili su isti izvori. Na brodu će putovati pedeset članova posade i osam članova medicinskog tima. Misija Furora neće biti pratnja, već pomoć flotili ako je potrebno.

Sančez najavio da Španija šalje vojni brod kako bi pružila pomoć flotili koja plovi ka Gazi

Svjetska humanitarna flotila, koja je krenula prema Gazi kako bi dostavila pomoć tamošnjem stanovništvu, prijavila je drrugi napad dronom na jedan od svojih brodova, tokom boravka u luci Sidi Bu Said u Tunisu.&nbsp;
To je drugi napad dronom na ovu flotilu u dva dana.
Istakli su da su svi putnici i posada nepovrijeđeni.
S druge strane, vlasti u Tunisu tvrde da navodi o napadu dronovima na flotilu nijesu tačni, ali ipak nijesu željeli da odgovore na pitanja Rojtersa.
Jedan od članova flotile optužio je Izrael za napad.
- Izrael nastavlja da krši međunarodno pravo i teroriše nas. Mi ćemo isploviti da razbijemo blokadu Gaze bez obzira na to šta oni rade- kazao je Rojtersu Saif Abukšek iz Svjetske humanitarne flotile.

Flotila za Gazu prijavila još jedan napad dronom na brod

Globalna flotila Sumud za Gazu saopštila je u utorak da je jedan od njenih glavnih brodova pogođen dronom u tuniskim vodama, a svih šest putnika i članova posade je na sigurnom.
Vlasti Tunisa su saopštile da je eksplozija potekla iz unutrašnjosti plovila, a portparol Nacionalne garde Tunisa rekao je za radio Mosaique FM da izvještaji o napadu dronom na flotilu "nemaju nikakvo uporište u istini."
Brod pod portugalskom zastavom, koji je prevozio upravni odbor flotile, pretrpio je požar na glavnoj palubi i u skladištu ispod palube, navela je GSF u saopćenju.
Flotila je međunarodna inicijativa koja nastoji dostaviti humanitarnu pomoć ratom pogođenoj Gazi putem civilnih brodova, a podržavaju je delegacije iz 44 zemlje, uključujući švedska aktivistikinja Greta Tunberg i portugalska ljevičarska političarka Marijana Mortagua.
Nakon napada, desetine ljudi okupile su se ispred luke Sidi Bou Said u Tunisu, gdje su brodovi flotile bili usidreni, mašući palestinskim zastavama i uzvikujući "Slobodna Palestina."
GSF je takođe saopšto da je istraga o napadu dronom u toku i da će njeni rezultati biti objavljeni čim budu dostupni.
- Djela agresije usmjerena na zastrašivanje i ometanje naše misije neće nas obeshrabriti. Naša miroljubiva misija da probijemo opsadu Gaze i iskažemo solidarnost s njenim narodom nastavlja se s odlučnošću i ustrajnošću - navodi se u saopštenju GSF-a.

Flotilu za Gazu pogodio dron u blizini Tunisa, vlasti negirale incident

Brodovi Svjetske humanitarne flotile krenuli su za Gazu iz Barselone i Đenove. Desetine malih brodova stići će do granice izraelskih voda sredinom septembra, a njihov cilj je da isporuče oko 300 tona pomoći u vidu hrane i ljekova.
Flotila jedrilica i brodića s hranom i ljekovima i aktivistima isplovila je iz Barselone na putovanje Sredozemnim morem od 4.000 kilometara do Pojasa Gaze, u najvećem pokušaju do sada da se prekine izraelska blokada te palestinske teritorije na moru.
Konvoj jedrilica i malih i srednjih brodova s delegacijama iz više od 40 zemalja, krenuo je iz Španije, a u narednim danima pridružiće im se još brodova iz Tunisa i Italije. Smatra se najvećim pokušajem do sada da se probije izraelska blokada Pojasa Gaze morem, koja traje 18 godina.
Očekuje se da će ukupno oko 70 jedrilica i brodića stići do Gaze polovinom septembra.
Hiljade ljudi okupilo se na pristaništu u Barseloni, mnogi su nosili palestinske zastave, a skandiralo se "Slobodna Palestina!" i "Bojkotujte Izrael!".
U akciji učestvuje i aktivistkinja iz Švedske Greta Tunberg koja je ove godine već pokušala da stigne do Gaze. Izrael ju je deportovao u junu kada je Ratna mornarica Izraela zaustavila jedrilicu "Madlin" kojim je putovala sa još 11 aktivista.
Na konferenciji za novinare prije odlaska, glumac Lijam Kaningem je pustio snimak djevojčice koja pjeva dok planira svoju sahranu. Djevojčica Fatima je urmla prije četiri dana, rekao je.
- U kakav smo svijet upali? U kakvoj ljudskoj rupi smo se našli kad djeca od pet šest godina planiraju svoje sopstvene sahrane? Zato sam ja za ovim stolom, i zato je ova flotila važna- kaže glumac Lijam Kaningem.
Izrael je pojačao ofanzivu na grad Gazu, a stručnjaci uporno upozoravaju da se pola miliona ljudi širom cijelog tog pojasa suočava sa katastrofalnim nivoom gladi.
Aktivisti Global Sumud Flotile zahtevaju bezbjedan prolaz da bi makar simbilično otvorili humanitarni pomorski koridor. Flotila simbolično nosi ime SUMUD - palestinsku riječ za prkos.

Brodovi Svjetske humanitarne flotile krenuli za Gazu: Konvoj nosi oko 300 tona pomoći

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Janjić: Amerika završava balkanska pitanja - Srbija i Kosovo pred međusobnim priznanjem, Srbija na putu ka NATO-u

The failure of the competent authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is permissible, creating an environment in which it is now freely manifested, including at gatherings attended by public officials or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals offends the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro.
A group of NGOs and civic activists condemned yesterday’s repeated glorification of the Chetnik movement in Podgorica on the occasion of the Orthodox holiday of Epiphany, stressing that religious holidays must not be used as an opportunity to glorify violence and an ideology responsible for ethnic cleansing and other crimes. The true spirit of such holidays, they emphasized, should be the promotion of respect and peace among people.
Among other things, those gathered sang the wartime song „Od Topole pa do Ravne Gore“ („From Topola to Ravna Gora“), which glorifies notorious Chetnik commanders Pavle Đurišić and Momčilo Đujić, who were responsible for mass crimes against civilians and antifascists during the Second World War in Montenegro.
Unfortunately, according to them, such incidents are not isolated but rather part of a continuous pattern of public glorification of the Chetnik movement in Montenegro, which keeps recurring due to the absence of a clear and decisive response from the competent institutions.
They point out that the public glorification of the Chetnik movement and its commanders constitutes hate speech and incitement to intolerance toward other communities, which also carries criminal liability.
- Such glorification particularly incites hatred toward the Bosniak population and members of the Islamic faith in Montenegro, all of which is punishable under Article 370, paragraph 1 of the Criminal Code, as well as in accordance with Articles 9a and 34a of the Law on the Prohibition of Discrimination and Article 19 of the Law on Public Order and Peace - they stated.
The statement was signed by Action for Human Rights, the Association Spektra, the ANIMA Centre for Women’s and Peace Education, the Centre for Investigative Journalism (CIN CG), the Centre for Democracy and Human Rights (CEDEM), the Centre for the Development of Non-Governmental Organizations (CRNVO), the Centre for Women’s Rights (CŽP), the Montenegrin PEN Centre, the Montenegrin Philological Society, the Montenegrin Committee of Lawyers for the Protection of Human Rights and Freedoms (CKM), the Institute for Media of Montenegro, Ipso Facto, Juventas, Prima, the Safe Women’s House, as well as civic activists Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić, and journalist Vesna Rajković-Nenadić.
- Over the past year, we have witnessed the continuous public glorification of Pavle Đurišić by certain religious leaders and political actors, without an adequate response from the competent prosecutorial authorities, culminating in the setting up of a memorial momument in August. The failure of the authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is allowed, creating an environment in which it is now freely expressed, including at gatherings attended by holders of public office or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals insults the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro - the statement reads.
They also stated that they are demanding that the State Prosecutor’s Office urgently review its previous failure to oppose the glorification of Pavle Đurišić and other Chetnik commanders and to professionally investigate this incident as well.

The prosecution's silence encourages the glorification of a criminal ideology

Tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović sastala se sa predstavnicima kompanije Bingati holding, jedne od vodećih privatnih razvojnih i investicionih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U okviru delegacije Skupštine je i poslanica Branka Marković.
Na sastanku su učestvovali Muhamed Bingati predsjednik kompanije, i Ahmed Bingati, potpredsjednik. U okviru susreta, potpredsjednica Popović prisustvovala je i prezentaciji aktuelnih i planiranih projekata kompanije Bingati holdig, tokom koje je imala priliku da se detaljnije upozna sa obimom, konceptom i investicionim potencijalom njihovih razvojnih projekata.
- Popović upoznala je sagovornike sa investicionim potencijalima Crne Gore, sa posebnim akcentom na oblasti turizma, nekretnina, infrastrukture i održivog razvoja. Takođe, pozvala je predstavnike kompanije da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru, te ih uputila na nadležne državne institucije radi dobijanja dodatnih informacija o konkretnim investicionim prilikama, zakonskom okviru i modelima saradnje- navode iz Skupštine.&nbsp;
&nbsp;Kompanija Bingati holding važi za, kako navode iz Skupštine Crne Gore, jednog od najznačajnijih privatnih kompamija u regionu Bliskog istoka, sa portfeljem projekata čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od pet milijardi američkih dolara.
- Kompanija raspolaže značajnim finansijskim kapacitetima i prepoznatljiva je po razvoju luksuznih stambenih i poslovnih kompleksa, uključujući i ekskluzivni stambeni kompleks razvijen u partnerstvu sa brendom Mercedes-Benz, koji predstavlja jedan od najprestižnijih projekata te vrste u Dubaiju- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore boravi u Davosu na poziv Silvan Koh-Merin, predsjednice međunarodne organizacije Političkih liderki, u okviru programa posvećenog jačanju uloge žena u političkom i ekonomskom liderstvu na globalnom nivou.

Popović u Davosu: Pozvala predstavnike kompanije Bingati holding da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Tag: svjetska-humanitarna-flotila