Ministarstvo finansija Crne Gore saopštili su da je u saradnji sa Svjetskom bankom, uspješno je obezbijedilo finansiranje u iznosu od 33 miliona eura za realizaciju Projekta razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene, čime se potvrđuje kredibilitet Crne Gore u vođenju odgovornih i razvojno orijentisanih javnih finansija.
- Kreditni aranžman rezultat je intenzivnih pregovora i koordinacije koju je predvodilo Ministarstvo finansija, u saradnji sa resornim ministarstvima i Svjetskom bankom, sa ciljem usmjeravanja sredstava u projekte sa visokim ekonomskim, fiskalnim i društvenim efektima. Projekat predstavlja primjer strateškog ulaganja usmjerenog na jačanje sektora ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora, kroz unapređenje pružanja usluga, modernizaciju infrastrukture i usklađivanje sa standardima Evropske unije. Istovremeno, ovaj projekat predstavlja važan instrument za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkih poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor) i 13 (Ribarstvo), uz sprovođenje značajnih reformi, uključujući uspostavljanje sistema za upravljanje nusproizvodima životinjskog porijekla - navodi se u saopštenju.
U okviru projekta biće, kako navode, finansirana izgradnja prve savremene ribarske luke u Crnoj Gori, na rtu Đeran, na Velikoj plaži, u Ulcinju, čime se stvaraju preduslovi za unapređenje konkurentnosti ribarstva, povećanje kvaliteta proizvoda i jačanje lokalne ekonomije.
- Poseban segment projekta odnosi se na jačanje institucionalnih kapaciteta Crne Gore za sprovođenje Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije i obezbjeđivanje pune usklađenosti sa EU direktivama koje se odnose na šeme direktne podrške poljoprivrednim proizvođačima i mjere ruralnog razvoja. U tom cilju, projekat predviđa uspostavljanje regionalne Agencije za plaćanja, koja će omogućiti efikasnije pružanje usluga poljoprivrednicima, unaprijediti kontrole i transparentnost isplata, te doprinijeti boljem upravljanju budžetskim sredstvima namijenjenim poljoprivredi i ruralnom razvoju - kazali su iz MF.
Dodatno, navode, projekat će podržati uspostavljanje sveobuhvatnog i ekološki održivog sistema za bezbjedno prikupljanje, odlaganje i/ili preradu nusproizvoda životinjskog porijekla, u skladu sa propisima Evropske unije i nacionalnim zakonodavstvom. Ove investicije biće praćene institucionalnim reformama i programima jačanja kapaciteta, sa ciljem unapređenja upravljanja i kvaliteta javnih usluga.
Crna Gora ostaje, kako kažu, u potpunosti posvećena nastavku uspješne saradnje sa Svjetskom bankom, uz uvjerenje da zajednički projekti doprinose bržem usklađivanju sa evropskim standardima, jačanju otpornosti ekonomije i tranziciji ka održivom, zelenom i konkurentnom razvoju.
- Projekat ujedno predstavlja važan korak u realizaciji reformi u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, naročito u oblastima javnih finansija, poljoprivrede i ruralnog razvoja, i u potpunosti je usklađen sa Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine, Strategijom razvoja turizma 2022–2025 i Strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2023–2028, čime se potvrđuje jasno opredjeljenje Ministarstva finansija da, kroz odgovorno upravljanje javnim sredstvima, snažno podrži održiv i inkluzivan ekonomski razvoj Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Država obezbijedila 33 miliona eura od Svjetske banke za jačanje ribarstva, poljoprivrede i otpornosti na klimatske promjene

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke danas je odobrio zajam od 33 miliona eura (38,76 miliona američkih dolara) Crnoj Gori za jačanje ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora, ključnih stubova ekonomije zemlje, kroz unapređenje pružanja usluga, modernizaciju infrastrukture i obezbjeđivanje usklađenosti sa standardima EU, saopšteno je iz Svjetske banke.
- Kroz Projekat razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene biće finansirana izgradnja prve moderne ribarske luke u Crnoj Gori, na rtu Đeran/Velikoj plaži u opštini Ulcinj, južnoj turističkoj luci zemlje. Luka će biti opremljena pratećim uslugama koje će unaprijediti konkurentnost i otpornost ribarstva, uključujući hladnjače i rashladne jedinice, usluge pakovanja i distribucije, osnovne usluge održavanja i popravke, kao i sisteme za snabdijevanje ledom, koji su ključni za smanjenje gubitaka nakon ulova, poboljšanje kvaliteta proizvoda i omogućavanje ribarima pristup tržištima više vrijednosti - navodi se u saopštenju.
Kroz projekat će se, kako navode, takođe finansirati uspostavljanje Regionalne kancelarije Agencije za plaćanja radi jačanja institucionalnih kapaciteta zemlje za sprovođenje zahtjeva Zajedničke poljoprivredne politike EU i obezbjeđivanje usklađenosti sa direktivama EU o šemama direktne podrške poljoprivredi i mjerama ruralnog razvoja.
- Agencija za plaćanja će približiti pružanje usluga poljoprivrednicima, unaprijediti efikasnost obrade plaćanja i podržati implementaciju Integrisanog administrativnog i kontrolnog sistema, koji je ključan za upravljanje poljoprivrednim subvencijama i praćenje usklađenosti - kazali su iz Svjetske banke.
Uz to, dodaju, projekat će pomoći Crnoj Gori da uspostavi sveobuhvatan i ekološki održiv sistem za bezbjedno prikupljanje, odlaganje i/ili preradu nusproizvoda životinjskog porijekla u skladu sa regulativom EU i domaćim zakonodavstvom. Ove investicije pratiće institucionalne reforme i programe izgradnje kapaciteta radi jačanja upravljanja i pružanja usluga.
- Investicije u ribarstvo i poljoprivredno-prehrambeni sektor su od suštinskog značaja za ruralna domaćinstva i napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU. Modernizacijom ključne javne infrastrukture i jačanjem institucija, ovaj projekat će pomoći u izgradnji otpornije i konkurentnije ekonomije - rekao je Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Projekat, zaključuju, podržava nacionalne prioritete Crne Gore i usklađen je sa Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine, Strategijom razvoja turizma 2022–2025, kao i Strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2023–2028 – koje sve daju prioritet održivom upravljanju resursima i modernizaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora i ribarstva.

610x380

Svjetska banka odobrila zajam od 33 miliona za jačanje ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora

Državno tužilaštvo Crne Gore potvrđuje poziciju jedne od najstabilnijih i najprofesionalnijih institucija u pravosudnom sistemu - nalazi su Regionalnog istraživanja pravosuđa Svjetske banke za 2025. godinu.
Ova analiza, koju je Svjetska banka sprovela od maja do septembra u šest zemalja Zapadnog Balkana, obuhvatila je percepciju građana, privrede i pravosudnih profesionalaca o efikasnosti, kvalitetu, nezavisnosti, integritetu i pristupu pravdi.
U Crnoj Gori je, kako su precizirali, učestvovao i 71 državni tužilac, što omogućava pouzdano poređenje sa rezultatima iz 2020. godine.
- Da Državno tužilaštvo radi efikasno smatra 58 odsto građana i isto toliko predstavnika privrede. Kada je riječ o unutrašnjem funkcionisanju sistema, 80 odsto tužilaca ističe da bi povećanje broja tužilaca, istražitelja i stručnog osoblja smanjilo postojeće opterećenje, koje je i dalje 67 odsto iznad optimalnog - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
Iako je zabilježen pad procesne efikasnosti u odnosu na 2020. godinu (44 odsto ročišta doprinijelo rješavanju predmeta, naspram 65 odsto ranije), 95 odsto tužilaca zadovoljno je efikasnošću institucije, navodeći da najveće zastoje uzrokuju opstrukcije stranaka, svjedoci, vještaci i preopterećenost sistema.
- Kvalitet rada Državnog tužilaštva pozitivno ocjenjuje 61 odsto građana, što predstavlja napredak u odnosu na prethodni ciklus. Više od 60 odsto građana smatra da je rad tužilaštva jednako dostupan svima, iako i dalje ukazuju na potrebu za većom finansijskom pristupačnošću i lakšim pristupom informacijama. Kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa, 52 odsto građana vjeruje da sistem funkcioniše nezavisno, dok to uvjerenje dijeli čak 83 odsto državnih tužilaca, što je najviši procenat među svim profesionalnim grupama obuhvaćenim istraživanjem - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Građani kao najčešće negativne pojave navode duge postupke, korupciju i neujednačene sudske odluke.
- Tužioci probleme prepoznaju prvenstveno u senzacionalističkom izvještavanju medija, kao i sporosti postupaka i neujednačenoj praksi, a mnogo rjeđe u korupciji. Većina smatra da korupcija u institucijama u kojima rade nije prisutna - navodi se u saopštenju.
U oblasti pravičnosti, između 40 odsto i 56 odsto građana vjeruje da ekonomski status, politička pripadnost, religija, etnička pripadnost ili invaliditet mogu uticati na ishod postupka.
- Tužioci takve pojave percipiraju znatno rjeđe (tri do 12 odsto) i razloge razlika uglavnom vide u organizacionim faktorima i preopterećenosti sistema. U odnosu na 2020. godinu kod tužilaca je zabilježen pad percepcije političkog uticaja i korupcije kao mogućih uzroka nejednakog tretmana, što ukazuje na rast povjerenja u profesionalni integritet institucija - precizirano je u saopštenju.
Nalazi istraživanja potvrđuju da je Državno tužilaštvo jedna od najravnopravnijih institucija u pravosudnom sistemu.&nbsp;
- Muškarci i žene procjenjuju da imaju jednake mogućnosti za napredovanje i profesionalni tretman, a procesi imenovanja i ocjenjivanja postali su transparentniji i dosljednije zasnovani na stručnim kriterijumima - istaknuto je u saopštenju.
Rezultati istraživanja pokazuju da povjerenje građana u pravosudni sistem ostaje stabilno i relativno visoko, uz blag pad sa 59 odsto na 55 odsto u odnosu na 2020. godinu.&nbsp;
- Slično tome, povjerenje u medije opalo je sa 56 odsto na 52 odsto, što ukazuje da se pad povjerenja ne odnosi samo na institucije pravde, već odražava širi društveni trend. Iako većina ispitanika smatra da mediji često prikazuju rad pravosuđa negativnije nego što je realno, percepcija tužilaca se poboljšava: 73 odsto i dalje smatra da je izvještavanje nepovoljnije od stvarnosti, ali je udio onih koji ga ocjenjuju kao objektivno porastao sa 11 na 23 odsto. Građani, s druge strane, u 43 odsto slučajeva ocjenjuju izvještavanje o tužilaštvu kao objektivno ili čak povoljnije nego što je realno stanje - navodi se u saopštenju.
Građani sve više prepoznaju rezultate reformi - 46 odsto smatra da se efikasnost poboljšala (u odnosu na 24 odsto u 2020.), 47 odsto da se poboljšao kvalitet rada (sa 32 odsto u 2020.).
- Percepcija nezavisnosti bilježi rast sa 26 na 46 odsto. Tužioci su još pozitivniji: 75 odsto smatra da se reforme kreću u dobrom pravcu, a 73 odsto da su reforme unaprijedile sistem. Za razliku od građana i privrede, tužioci se o reformama informišu putem zvaničnih i profesionalnih kanala, što doprinosi visokom nivou stručne informisanosti - precizirano je u saopštenju.
Nalazi Regionalnog istraživanja pravosuđa 2025 potvrđuju da je Državno tužilaštvo Crne Gore institucija visokog stepena stabilnosti, profesionalizma i povjerenja.&nbsp;
- Postignuti rezultati u oblastima efikasnosti, nezavisnosti, integriteta, rodne ravnopravnosti i percepcije reformi svjedoče o ozbiljnim iskoracima, a Državno tužilaštvo ostaje posvećeno daljem unapređenju svog rada u interesu zakonitosti, profesionalnosti i jačanja povjerenja građana u pravosudni sistem Crne Gore - istaknuto je u saopštenju.

500x500

Državno tužilaštvo Crne Gore sve nezavisnije, profesionalnije i efikasnije

Crna Gora mora hitno modernizovati sistem vodosnabdijevanja i sanitacije kako bi obezbijedila osnovne uslove za zdravlje i obrazovanje djece, poručili su predstavnici UNICEF-a na Konferenciji o vodama Crne Gore, koja je održana u Bečićima.&nbsp;
Konferenciju su organizovali Udruženje vodovoda Crne Gore (UVCG) i Zajednica opština Crne Gore (ZOCG), uz podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i međunarodnih partnera, među kojima su UNICEF i Svjetska banka.
Govoreći na zajedničkoj sesiji posvećenoj međunarodnim pogledima na sektor vodnih usluga, dr Senad Begić iz UNICEF-a upozorio je da pristup bezbjednoj vodi i adekvatnim sanitarnim uslugama nije samo tehničko, već i ljudsko prava i razvojno pitanje.&nbsp;
- Bez bezbjedne vode i sanitacije nema kvalitetne zdravstvene zaštite ni dostojanstvenog obrazovanja - istakao je Begić, naglašavajući da voda i higijena moraju biti osnov svakog sistema koji brine o ljudima, naročito o djeci.
Prema podacima UNICEF-a, u zdravstvenim ustanovama, posebno onima u ruralnim sredinama, i dalje postoje ozbiljni problemi u pogledu sanitacije, upravljanja otpadom i održavanja higijene, što direktno ugrožava pacijente i zdravstveno osoblje. Slična situacija je i u obrazovnom sistemu – analiza sprovedena u 242 škole pokazala je velike razlike između urbanih i ruralnih područja, pri čemu mnoge škole nemaju adekvatne toalete niti redovan pristup vodi. UNICEF upozorava da djeca ne mogu učiti u uslovima koji narušavaju njihovo zdravlje i dostojanstvo, te da su posebno pogođene djevojčice, djeca sa invaliditetom i romske zajednice.
Crna Gora je u posljednjih 15 godina ostvarila napredak – danas 85 odsto stanovništva ima pristup bezbjedno upravljanoj vodi, dok 57 odsto koristi bezbjedno upravljane sanitarne usluge. Ipak, ti pokazatelji i dalje zaostaju za evropskim prosjekom.&nbsp;
- Napredak postoji, ali nije dovoljan. Još uvijek imamo škole bez vode i bolnice bez sanitarnih uslova. To su problemi koji direktno utiču na zdravlje djece i zajednica - poručio je Begić.
UNICEF poziva na jačanje saradnje između sektora zdravstva, obrazovanja, komunalnih službi i lokalnih samouprava, kako bi se unaprijedio pristup vodi i higijeni u institucijama. Ključ, kako navodi Begić, leži u sistemskom planiranju, primjeni metodologije za prepoznavanje uskih grla u oblasti vode, sanacije i higijene (WASH BAT metodologija) i izradi nacionalnog akcionog plana koji bi definisao prioritete i investicije.
Predstavnik Svjetske banke Rajmunt Mejr podsjetio je da sektor voda u Crnoj Gori već duže vrijeme funkcioniše na granici održivosti. Samo trećina otpadnih voda se bezbjedno prečišćava, dok su gubici vode u mreži među najvećima u regionu. Uz to, tarife su među najnižima, što onemogućava preduzećima da pokriju troškove održavanja i investicija. Od 24 javna operatora, čak sedam je prošle godine poslovalo s gubitkom, a ukupni manjak sektora iznosio je oko četiri miliona eura.
- Sektor voda mora postati efikasniji i pravedniji. Gubici su previsoki, a ulaganja preniska. Potrebno je jačanje institucija, zakonodavnog okvira i finansijskih mehanizama - naglasio je Mejr.&nbsp;
On je najavio i novi projekat Svjetske banke „Vodne usluge i klimatska otpornost u Crnoj Gori“ (Montenegro Water Services and Climate Resilience Project), koji će obuhvatiti modernizaciju infrastrukture, jačanje otpornosti na klimatske promjene i podršku reformama u sektoru vodnih usluga.
Predstavnici UNICEF-a i Svjetske banke saglasni su da Crna Gora mora posmatrati vodne usluge kao razvojni prioritet, a ne samo kao komunalnu djelatnost. Voda, kako su poručili, mora biti tretirana kao javno dobro i ulaganje u ljudski kapital, zdravlje i budućnost djece.
Aleksandar Nišavić, izvršni direktor „Vodovoda i kanalizacije“ Podgorica, predstavio je rezultate projekta „Preduzeće budućnosti“ („Utility of the Future“), koje je ovo preduzeće sprovelo po programu Svjetske banke.&nbsp;
Cilj projektnih aktivnosti je bilo da se izvrši analiza poslovanja preduzeća sa finansijskog i organizacionog aspekta i pripremi plan aktivnosti na unapređenju sveukupnog poslovanja. Aktivnost je sprovedena od strane zaposlenih u preduzeću, uz ekspertsku podršku i kroz ciljanu metodologiju za samo-analizu poslovanja koju je razvila Svjetska banka.&nbsp;
- Održive i inkluzivne vodne usluge su temelj zdravog društva. To je ulaganje koje vraća višestruko – kroz bolje zdravlje, obrazovanje, turizam i otpornost zajednica - zaključeno je na sesiji u Budvi, kojom je moderirala Nataša Bakić, član Odbora za komunalne djelatnosti i životnu sredinu Zajednice opština ispred Opštine Nikšić.

1250x600

1084x550

Zdravlje i obrazovanje djece zavise od vode i sanitacije

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je danas Crnoj Gori zajam od osam miliona eura za modernizaciju digitalne platne infrastrukture, proširenje pristupa digitalnim finansijskim uslugama za građane i kompanije, te smanjenje troškova domaćih i međunarodnih transakcija.
. Projekat modernizacije finansijske infrastrukture Crne Gore i njeno usklađivanje sa SEPA standardima /Target Instant Payment Settlement Clone Project/ Projekat TIPS klon – omogućiće uvođenje brzih, gotovo trenutnih digitalnih transakcija, čime će finansijske usluge postati dostupnije i rasprostranjenije - navodi se u saopštenju SB.
Modernizacijom platne infrastrukture i smanjenjem troškova transakcija u ekonomiji koja u velikoj mjeri zavisi od međunarodnih novčanih priliva, očekuje se da će korišćenje digitalnih plaćanja u Crnoj Gori porasti za trećinu do 2030. godine, s ciljem da obuhvati dodatnih 110 hiljada korisnika, među kojima je 70 hiljada žena.
- Posebna pažnja biće posvećena i približno 15 posto stanovništva koje je i dalje izvan formalnog finansijskog sistema – bez transakcijskih računa i digitalnih instrumenata plaćanja – što ih čini finansijski ranjivijima na krađu i gubitke, ali i ograničava pristup kreditima - navodi se u saopštenju.
Direktorka Svjetske banke za Zapadni Balkan, Xiaoqing Yu, rekla je da moderni platni sistemi mogu značajno doprinijeti ekonomskom rastu Crne Gore i unaprijediti konkurentnost crnogorskih kompanija.
- Uvođenje brzih platnih sistema nije samo tehnička nadogradnja, već i korak ka dubljoj regionalnoj ekonomskoj integraciji Zapadnog Balkana - navela je Yu.
Projekat će, kako se dodaje, pomoći Crnoj Gori da usvoji TIPS klon rješenje koje je razvila Banka Italije uz podršku Eurosistema, čime će se obezbijediti kompatibilnost sa panevropskim sistemima brzih plaćanja i ubrzati finansijska integracija zemlje sa Evropskom unijom.
- Ova inicijativa dio je šireg angažmana Svjetske banke na modernizaciji finansijskog sektora Zapadnog Balkana i usklađena je sa Okvirom partnerstva sa Crnom Gorom za period od ove do 2029. godine, koji prioritizuje konkurentnost, regionalnu saradnju i održivi rast - zaključuje se u saopštenju.

SB odobrila Crnoj Gori zajam od osam miliona za digitalne finansijske usluge

Premijer Milojko Spajić je za sjutra zakazao vanrednu sjednicu Vlade zbog dešavanja Tenderskom komisijom i vrednovanjem ponuda za davanje u koncesiju crnogorskih aerodroma, saznaje Portal ETV.&nbsp;
Kako je Portal ETV objavio ranije danas, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem Niku Đeljošaju, premijeru Milojku Spajiću, potpredsjednicima Vlade Momu Koprivici, Filipu Ivanoviću, Aleksi Bečiću, Evrinu Ibrahimoviću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki evropskih poslova Majdi Gorčević, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije. Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.
Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.
Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdeljosaj-velika-vecina-tenderske-komisije-ne-vjeruje-u-postupke-ifc-a-necu-prihvatiti-da-podnosim-izvjestaj-konsultantima-koje-mi-placamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.
U objavi na Fejsbuku je napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;
- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.
Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.
- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.
Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.
- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.
Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.
- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.
On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.
- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;
Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.
- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.

Miraš Dušević

Spajić za sjutra zakazao vanrednu sjednicu Vlade zbog odluke o koncesiji aerodroma

Još jedna međunarodna blamaža crnogorske vlasti - prokomentarisao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović nakon što je Međunarodna finansijska korporacija, članica Grupacije Svjetske banke IFC tražila od Vlade pojašnjenje za spornu odluke o koncesiji aerodroma uz napomenu da su obje tehničke ponude ispunile uslove i prošle evaluaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vujović se, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) pita i što li rade kad su sami kad "muljaju" pred strancima.
- Ovu svađu imajući u vidu inostrani element, neće moći rješavati kako su naučili - trgovinom foteljama. Sve u svemu bruka, bez obzira ko je čiji favorit za davanje aerodroma na doboš - podvukao je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1931370561327845561&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović nakon pisma IFC: Još jedna međunarodna blamaža vlasti, kad "muljaju" pred strancima - što li rade kad su sami?

Obraćanje Svjetske banke - IFC ozbiljno je upozorenje da bi dovođenje u pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo ispunili sve uslove - poručio je premijer Milojko Spajić.
On je to napisao u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), nakon što je Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome, bez ikakvog obrazloženja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Spajić je Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1931365876181131570%3Ft%3D1WbvrVCh7eHtbrxmpYoLJw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.

Spajić: Ozbiljno je upozorenje IFC da bi dovođenje u pitanje regularnosti tenderskog postupka za koncesiju AECG moglo naštetiti našem ugledu, EU putu i zatvaranju poglavlja 5

Proljećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke počeće sjutra u Vašingtonu i trajaće do 26. aprila.
Glavne teme biće globalni izazovi kao što su usporavanje ekonomskog rasta, dužničke krize, klimatske promjene i trgovinske tenzije, prenose Nezavisne novine.
Proljećni sastanak u Vašingtonu okuplja guvernere centralnih banaka, ministre finansija i razvoja, članove parlamenta, rukovodioce privatnog sektora, predstavnike organizacija civilnog društva i akademike kako bi razgovarali o pitanjima od globalnog značaja.
Diskutovaće se o svjetskoj ekonomskoj perspektivi, iskorjenjivanju siromaštva, ekonomskom razvoju i efikasnosti pomoći. MMF će u utorak u devet sati po lokalnom vremenu, objaviti svjetske ekonomske izglede, publikaciju koju pruža sveobuhvatnu analizu globalne ekonomske situacije.
Analizu će predstaviti glavni ekonomista MMF-a Pjer Olivije Gurinša, zamjenica direktora MMF-a Petja Kojeva-Bruks i direktorka odjeljanja istraživanja MMF-a Deniz Igan.
Ova publikacija, koja se koristi kao dokumentacija za sastanke Međunarodnog monetarnog i finansijskog komiteta, objavljuje se dva puta godišnje, obično u aprilu i oktobru.
MMF je predstavio novi vodič za restrukturiranje državnih dugova, razvijen u saradnji sa Svjetskom bankom, G20 i drugim akterima, kako bi pomogao zemljama sa neodrživim dugovima da preduzmu proaktivne mjere.
Zbog rastućih trgovinskih tenzija, posebno uvođenja američkih tarifa, MMF će značajno smanjiti svoje prognoze globalnog rasta za ovu godinu, iako se ne očekuje globalna recesija. Svjetska banka i MMF razmatraće pitanja finansiranja tranzicije ka niskougljeničnoj ekonomiji i prilagođavanje na klimatske promjene, uz inicijative poput partnerstva sa Afričkom razvojnom bankom za povezivanje 300 miliona ljudi na električnu energiju do 2030. godine.

Počinje proljećni sastanak MMF-a i Svjetske banke

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović sastala se sa Denisom Mesihovićem, koordinatorom programa Svjetske banke u Crnoj Gori i i timom Svjetske banke za obrazovanje, na čelu sa Nathalie Lahire koordinatorkom programa za ljudski razvoj, kako bi razgovarali o prioritetima u dosadašnjoj saradnji i novim aktivnostima u cilju jačanja kvaliteta obrazovanja.
Jakšić-Stojanović se osvrnula na aktivnosti realizovane u 2024. godini, kao i planove za naredni period, te je pored rada na zakonodavnom i strateškom okviru, predstavila projekte koji imaju za cilj unapređenje infrastrukture, nabavku školskih vozila, nabavku IT opreme, opremanje EdTech laboratorija, kao i planove za dalji razvoj koncepta dvojezične nastave.
Mesihović i Lahire su pohvalili brojne aktivnosti Ministarstva kojima se unapređuje kvalitet na svim nivoima i u svim oblastima nadležnosti, ističući da se na taj način stiču bolji preduslovi za realizaciju zajedničkih projekata.
- Kao jedno od novih polja saradnje, predstavnici Svjetske banke predstavili su Globalnu platformu za praćenje obrazovnih politika (GEPD) koja pruža pregled performansi obrazovnih sistema praćenjem različitih pokazatelja koji se odnose na rezultate učenika, performanse nastavnika, upravljanje školama i finansiranje obrazovanja. Pored obezbjeđivanje podataka koji pomažu u donošenju politika zasnovanih na dokazima, platforma omogućava poređenje rezultata sa drugim zemljama, čime doprinosi razvoju strategija i usvajanju najboljih praksi za unapređenje obrazovnog sistema - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.
Globalna platforma bila je i predmet sastanka na ekspertskom nivou koji je tim Svjetske banke održao sa predstavnicima MPNI, Zavoda za školstvo i Ispitnog centra.

MPNI i Svjetska banka jačaju saradnju u oblasti obrazovanja

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: svjetska-banka