Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Naredba za prinudno dovođenje Marka Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Od krunskog svjedoka do optuženika. Tako izgleda put Krunoslava Fehira, čovjeka čije svjedočenje je bilo ključno u procesu koji se pred pravosuđem u Hrvatskoj vodi protiv Branimira Glavaša za ratne zločine nad srpskim civilima 1991. godine.
Početkom avgusta Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Fehira, što poznavaoci ovog slučaja ocjenjuju kao jako neobično, jednako koliko i ćutanje zvaničnog Zagreba o čitavom slučaju.
Krunoslav Fehir je kao maloljetnik bio pripadnik Branimirove osječke bojne, formacije koja je bila direktno potčinjena Glavašu, jednom od osnivača Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i u to vrijeme de facto najmoćnijem čovjeku na području Osijeka, na istoku Hrvatske.
Glavaš je nepravosnažno osuđen na sedam godina zatvora, a konačnu presudu trebalo bi da donese Vrhovni sud Hrvatske.
Polovinom juna ove godine srpska policija je uhapsila Krunoslava Fehira prilikom ulaska u Srbiju i on se od tada nalazi u pritvoru u beogradskom Centralnom zatvoru.
Prema riječima njegovog advokata Bojana Stanojlovića, Tužilaštvo tereti Krunoslava Fehira za pripadništvo grupi koja podstiče na izvršenje genocida i ratnih zločina. Riječ je o članu 145, stav 2 Krivičnog zakona iz vremena SFRJ, za koje je zaprećena kazna zatvora od najmanje godinu dana.
- On je bio, naravno, iznenađen kada su ga uhapsili, jer nije imao predstavu da može zbog toga biti uhapšen. Posebno zbog toga što se od 1991. godine do danas organi u Srbiji nisu ništa preduzimali niti je on imao bilo kakvu indiciju da se tu nešto događa - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Bojan Stanojlović.
Novinar i pisac Drago Hedl, koji je prvi pisao o ratnim zločinima za koje je odgovoran Branimir Glavaš, kaže za RSE da je iznenađen odlukom pravosudnih organa u Srbiji da pokrenu postupak protiv čovjeka koji je bio najzaslužniji za razotkrivanje zločina nad srpskim civilima u Osijeku.
- Jedan moj poznanik sa kojim sam o tom slučaju razgovarao je rekao da bi Srbija tom čovjeku trebalo da da odlikovanje, jer je on bio taj koji je razotkrio vrlo teške ratne zločine nad pripadnicima srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj - kaže Hedl.
<h2>Svjedok zločina</h2>
Šesnaestogodišnji mladić Krunoslav Fehir je 1991. godine na insistiranje svog oca postao pripadnik Zbora narodne garde (ZNG), koji je bio preteča Hrvatske vojske. U okviru Zbora djelovala je formacija Branimirova osječka bojna. Ova formacija odgovarala je direktno Branimiru Glavašu.
- Hrvatska u bivšoj Jugoslaviji nije imala svoju vojsku, pa je nakon raspada Jugoslavije i uoči rata 1991. godine formiran ZNG. Njega su činili unovačeni mlađi ljudi, vojni obveznici koji su onda dobili uniforme i naoružanje. Među njima se nalazio Krunoslav Fehir koji je tada bio maloljetna osoba - objašnjava Drago Hedl.
Početkom dvehiljaditih Glavaš je, zajedno sa grupom pripadnika ZNG-a, optužen za ratne zločine nad srpskim civilima 1991. i 1992. godine. Optužnica je obuhvatala dva slučaja: ubistva sedam većinom srpskih civila na obali Drave i ubistvo Čedomira Vučkovića i Đorđa Petrovića, civila srpske nacionalnosti u garaži Sekretarijata za odbranu, na čijem čelu je bio Glavaš.
Čedomira Vučkovića je, prema sudski utvrđenim činjenicama, jedan od pripadnika Branimirove osječke bojne natjerao da popije sumpornu kiselinu iz akumulatora. U užasnim bolovima nesrećni čovjek je uspio da provali vrata garaže.
Krunoslav Fehir je u tom trenutku obezbjeđivao ulaz u garažu. Kada je vidio Čedomira Vučkovića, Fehir je, po sopstvenom priznanju, pucao u njega i nanio mu povrede u predjelu trbuha i desne podlaktice.
Prema riječima Drage Hedla, obdukcija koja je urađena narednog dana pokazala je da je Čedomir Vučković preminuo od posljedica trovanja sumpornom kiselinom.
Krunoslav Fehir, koji je nakon rata postao policijski službenik, govorio je detaljno o tom zločinu za splitski "Feral tribune", za koji je u to vrijeme pisao Hedl.
U svjedočenju "Feralu" Fehir je 2005. godine, između ostalog, kazao: "Te dvije osobe su u biti bile cijelo vrijeme zlostavljane. Znam da se ulazilo sa bejzbol palicama. Kasnije, kako se približavao kraj dana, rekli su da će ih natjerati da se pije kiselina koja se nalazila u garaži. Nisam mogao vjerovati o čemu se uopšte priča, a kasnije sam vidio da se u istoj garaži nalazilo nekoliko odbačenih akumulatora koji su bili iskorićteni ili nijesu bili od našeg voznog parka. Znam da je jedan od njih sigurno tjeran da pije tu kiselinu. Nakon toga, između 9 i 9:15 sati, jedan od te dvojice je udario o vrata sa unutrašnje strane, zaletio se ponovo, čuo se još jedan udarac i vrata su se razvalila i isti je istrčao van."
Fehir je rekao i da je potom pucano u Vučkovića, a da je Đorđe Petković, koji je sve to vidio i ostao u garaži, likvidiran nakon toga.
Njegov iskaz pokrenuo je najprije istragu, a potom i sudski proces protiv Branimira Glavaša koji nije završen ni poslije dvije decenije.
Fehir je dobio status krunskog svjedoka, koji je u jednom od narednih postupaka ukinut iz proceduralnih razloga, ali je njegovo svjedočenje ostalo validno.
- Sada je on taj na kojeg se sručio pravosudni sustav Srbije, pod meni nejasnim okolnostima, tim prije što je Krunoslav Fehir u više navrata od završetka rata do vremena kad je uhapšen posjećivao Srbiju i nikada ga niko nije ni za šta pitao - kaže Drago Hedl.
<h2>Za šta tužilaštvo (ne) tereti Fehira?</h2>
Bojan Stanojlović, pravni zastupnik Krunoslava Fehira, objašnjava da se njegovom klijentu ne stavlja na teret ubistvo Čedomira Vučkovića.
- Naše tužilaštvo nema nikakve podatke iz tih predmeta. Tužilaštvo crpi podatke iz nekih novinskih natpisa, ranijih iskaza Krunoslava Fehira u medijima i njegovog iskaza koji je u fazi istrage dao javnom tužiocu. To je jedna stvar - kaže Stanojlović.
On napominje da je protiv Fehira, prije nego što je dobio status krunskog svjedoka, vođen krivični postupak za smrt Čedomira Vučkovića, ali da je on obustavljen, što znači da mu se ne može suditi ponovo za to djelo.
Stanojlović dodaje da optužbu tužilaštva da je Krunoslav Fehir bio član grupe koja je podsticala izvršenje genocida i ratnih zločina potire činjenica da je on tada bio maloljetnik.
- On je tu bio doveden i pitanje je njegove svijesti i volje da li je bio pripadnik grupe i da li zna šta radi sa tolikog godina. Takođe, konvencije ga lišavaju mogućnosti da bude okrivljen za ratne zločine u tim godinama - kaže Stanojlović.
Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige Hrvatske i višedecenijski aktivista za ljudska prava, ocjenjuje u razgovoru za RSE da je postupak protiv Krunoslava Fehira velika nepravda i politička farsa.
- Fehir je stradao i u Hrvatskoj – zbog svog svjedočenja je imao samo neprilike. Njegovo svjedočenje je omogućilo najteže suđenje u Hrvatskoj. To suđenje Glavašu i njegovoj ekipi koja je bila eskadron smrti u Osijeku 1991. godine. Nikad se to ne bi pretvorilo u sudski proces da nije bilo njega - kaže Pusić.
<h2>Reakcije u Hrvatskoj</h2>
Krunoslav Fehir uhapšen je 15. juna, prilikom ulaska u Srbiju. Okolnosti pod kojima je uhapšen Zoran Pusić opisuje kao krajnje neobične.
- On je penzionirani policajac i počeo se baviti taksiranjem. Neki čovjek ga je zamolio da ga odveze do granice sa Srbijom, a da će ga tamo netko dočekati. Na granici mu je čovjek rekao da njegov prijatelj nije mogao doći, pa je zamolio Fehira da ga prevede preko granice. Čim ga je preveo, policija ga je uhapsila i odvela u Beograd - kaže Pusić.
Ubrzo nakon hapšenja beogradski tabloidi bliski režimu objavili su da je uhapšen "monstruozni zločinac" i "Glavašev ubica Srba".
Sa druge strane, izostala je reakcija zvaničnog Zagreba. Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske, kao ni premijer Andrej Plenković nijesu se oglašavali ovim povodom. Nijema su ostala i udruženja branitelja, koja se inače nerijetko oglašavaju i o stvarima koja su daleko izvan delokruga njihovog rada.
- Stiče se utisak u javnosti da bi mnogi političari najrađe da Fehir nestane u zatvoru, jer im kvari sliku o bezgrešnosti Domovinskog rata - smatra Zoran Pusić.
No, oglasio se Branimir Glavaš koji upravo zahvaljujući Fehirovom svjedočenju čeka pravnosnažnu presudu za ratne zločine. On se stavio "na raspolaganje pravosuđu Republike Srbije", uz garancije slobodnog povratka u Hrvatsku.
- Podsjećam tužilaštvo Republike Srbije da je vještačenje izradio vještak svjetskog glasa dr Đorđe Alempijević iz kojeg je potpuno vidljivo da je K.F. ubio Čedomira Vučkovića - napisao je Glavaš.
Prema riječima Drage Hedla, Glavaš je angažovao beogradskog sudskog vještaka Đorđa Alempijevića, koji je četvrt vijeka nakon zločina u garaži Sekretarijata za odbranu u Osjeku doveo u pitanje obdukcioni nalaz da je smrt Čedomira Vučkovića nastupila ispijanjem sumporne kiseline.
- On tvrdi da postoji mogućnost da je Čedomir Vučković iskrvario od rana koje mu je zadao Fehir. To su stvari koje Glavašu idu u prilog i on se možda nada da bi mogao mahati presudom iz Srbije, ukoliko bi Krunoslav Fehir bio osuđen u sudskom postupku koji se protiv njega vodi - kaže Drago Hedl.
Otkako je Krunoslav Fehir javno govorio o slučaju poznatom kao "Garaža", Glavaš je više puta tvrdio da je to laž, i da je upravo Fehir odgovoran za ubistvo Čedomira Vučkovića.
Glavaš je protiv Fehira podnio krivičnu prijavu za ubistvo Vučkovića, ali je ona u oktobru 2021. odbačena pod obrazloženjem da su Glavaševi navodi neutemeljeni.
- Glavaš mrzi Fehira upravo zbog toga što je suđenje njemu i ostalim počiniocima bilo moguće zbog Fehirovog svjedočenja. To podsjeća malo na šekspirovske i starogrčke tragedije. Da se ne radi o tragičnim događajima, bila bi tragikomedija - kaže Zoran Pusić.
On smatra da proces protiv Krunoslava Fehira u Beogradu ne bi smio da utiče na presudu Glavašu koja se očekuje pred Vrhovnim sudom.
<h2>Decenije suđenja</h2>
Ovo je drugi put da se protiv Branimira Glavaša i njegove grupe vodi sudski proces koji je prvobitno započeo 2005. godine. U prvom procesu Glavaš je 2010. bio osuđen na osam godina zatvora.
Prije izricanja kazne Glavaš je pobjegao u Bosnu i Hercegovinu, gdje ga je od izručenja Hrvatskoj štitilo dvostruko državljanstvo, i u zatvoru u Mostaru odslužio je nešto više od pet godina zatvora.
Međutim, Ustavni sud Hrvatske je 2015. oborio tu presudu iz proceduralnih razloga.
Novi proces je najprije počeo 2017. godine, a potom još jednom – sa izmijenjenom optužnicom zbog smrti dvojice okrivljenika – u oktobru 2021. godine.
U prvostepenoj presudi iz 2023, osim Glavaša koji je dobio sedam godina, na četiri godine zatvora je osuđena Gordana Getoš Magdić, nekadašnja zapovjednica voda posebne jedinice za diverzantsko-izviđačke namjene Operativne zone Osijek, dok su pripadnici tog voda Dino Kontić i Zdravko Dragić osuđeni na po tri godine.
<h2>Fehir u lošem zdravstvenom stanju</h2>
Krunoslav Fehir je u lošem zdravstvenom stanju i Ambasada Republike Hrvatske zatražila je od pravosudnih organa Srbije da mu se odobre medicinski pregledi u Beogradu, rekli su za RSE u diplomatskom predstavništvu Hrvatske.
Kako kažu, za sada nije stigao odgovor na tu molbu.
To je za RSE potvrdio i Fehirov advokat Bojan Stanojlović. On kaže da je poslao više urgencija da se njegovom klijentu odobre dijagnostički pregledi.
- Krunoslav Fehir ima ozbiljnih zdravstvenih problema i trenutno nam je prioritet da organizujemo zdravstveni pregled, da bi na kraju krajeva bili ispunjeni preduslovi za suđenje - kaže Stanojlović.

Portal ETV

1084x550

U Srbiji optužen svjedok iz slučaja "Glavaš" koji je razotkrio ratne zločine nad Srbima u Hrvatskoj

Policija Srbije rano jutros uhapsila je Krunoslava Fehira, ključnog svjedoka na suđenju Branimiru Glavašu, objavio je Jutarnji list pozivajući se na dobro obavještene izvore. Navode da je uhapšen na graničnom prijelazu kada je pokušao da uđe u Srbiju. Na granici su mu, prema tim navodima, rekli da je za njim raspisana potjernica zbog ratnog zločina, pa je prebačen u Beograd i određen mu je pritvor od 48 sati.
Fehir je nekadašnji pripadnik policije i BOB-a (Braniteljske osječke bojne), a kako navodi Jutarni list, bio ključni svjedok na suđenju Branimiru Glavašu za ratne zločine u Osijeku devedesetih godina.
Fehir je javno priznao da je kao maloljetnik sudjelovao u mučenjima i ubistvima srpskih civila po komandi Branimira Glavaša, uključujući i ubistvo Čedomira Vučkovića. Tvrdio je da je sve zločine organizovao i naredio Glavaš, kojeg je nazvao „alfom i omegom“ tih događaja.
Nakon davanja iskaza o tim zločinima Fehir je postao zaštićeni svjedok, a njegova svjedočenja bila su ključna u sudskim procesima protiv Glavaša i njegovih saradnika.

U Srbiji uhapšen ključni svjedok na suđenju Branimiru Glavašu

Branilac biznismena Zorana Bećirovića i njegovog tjelohranitelja Mladena Mijatovića, osumnjičenih za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, advokat Danilo Mićović, još nije dobio odluku o izuzeću tužiteljke Romine Vlahović, pa je, na njegovo insistiranje, odloženo saslušanje dvojice svjedoka, od kojih je jedan policijski službenik S.K.
Njihovo saslušanje bilo je zakazano za prethodnu sedmicu, ali je na zahtjev Mićovića odloženo, jer je tražio da se tužiteljka izuzme.
Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbilo je zahtjev o izuzeću postupajuće tužiteljke Romine Vlahović, ali rješenje Mićović nije dobio.
Pobjeda je 15. novembra tražila odgovor od Uprave policije da li je policijski službenik S.K. kobne večeri bio u restoranu i što je preduzeo kada je došlo do incidenta.
Međutim, iz policije je stigao nemušti odgovor, odnosno da su provjere u vezi sa ovim navodima i dalje u toku.
Urednica crne hronike Ana Raičković brutalno je napadnuta 10. novembra ispred restorana brze hrane „Gurman“ u podgoričkom naselju Blok V.
Zbog ovog incidenta, određen je pritvor do 30 dana Bećiroviću i Mijatoviću zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje.
Iz Osnovnog suda je saopšteno da je pritvor određen u odnosu na Bećirovića zbog opasnosti da će izvršiti krivično djelo kojim prijeti ukoliko se nađe na slobodi, u odnosu na Mijatovića zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo ukoliko se nađe na slobodi, a svim osumnjičenim određen je pritvor i zbog opasnosti da će ometati postupak uticanjem na svjedoke.
Prvobitno je pritvor bio određen i drugom članu obezbjeđenja kontroverznog biznismena Ljubiši Dukiću, ali je krivično vijeće Osnovnog suda djelimično uvažilo žalbu branioca osumnjičenih za napad na Raičković i preinačilo rješenje sudije za istragu, pa je on pušten da se brani sa slobode.
Vijeće ovog suda je ocijenilo da je sudija za istragu pravilno donio odluku u odnosu na Bećirovića i Mijatovića, cijeneći da su obojica osnovano sumnjiva da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje, kao i da bi u slučaju puštanja na slobodu Bećirović mogao izvršiti krivično djelo kojim prijeti, dok bi Mijatović mogao ponoviti krivično djelo. Pored toga, postoji bojazan uticaja na svjedoke.
Sa druge strane, rješenjem Vijeća ovog suda ukazano je da se nakon izvršene pojedinačne analize svih dokaza prikupljenih u dosadašnjoj fazi postupka, pa i onih koji su prikupljeni nakon odluke sudije za istragu, s obzirom na to da je saslušan još jedan svjedok, „ne može utvrditi da je Dukić zaista osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje“.
Posebno, kako ističu, imajući u vidu ponašanje Dukića tokom cijelog događaja, te analizu video-materijala iz kojeg se jasno vidi da je upravo Dukić osoba koja je sve vrijeme pokušavala da smiri situaciju i da razdvoji zavađene strane.
Sin Zorana Bećirovića, Luka takođe je nakon tog napada bio priveden, ali njemu nije određeno dalje zadržavanje.
Prema saznanjima Pobjede, tužiteljka Romina Vlahović nije tražila pritvor za Luku Bećirovića, jer ga Raičković, njen sin i vjerenik nijesu označili kao napadača.

1250x600

Braniocu Bećirovića i Mijatovića još nije dostavljena odluka o izuzeću tužiteljke Vlahović

Viši sud odbio je prijedlog bviđeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića da se u postupku, koji se protiv njega vodi zbog optužbi da je uz pomoć 11 pripadnika kriminalne organizacije, među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima, oštetio osam kompanija za značajne iznose, u svojstvu svjedoka sasluša sudija Boris Savić, bivši predsjednik te institucije.
Jovanić je stava da Savić može posvjedočiti da nije počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret - stvaranje kriminalne organizacije i više krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, već da se radi o iskonstruisanoj optužnici.
- Predlažem da sud u dokaznom postupku sasluša u svojstvu svjedoka sudiju Borisa Savića. Odmah da pojasnim, naravno ne u vezi odluka koje je donosio u ovom postupku, jer je to njegovo sudijsko uvjerenje i o tome ne možemo polemisati, iako se sa istima apsolutno ne slažem. Ovog svjedoka predlažem jer smatram da isti ima saznanja i da može posvjedočiti na okolnosti da ja nisam počinio krivična djela koja mi se stavijaju na teret, čime bi potvrdio ono što tvrdim i ja i ostali optuženi da je ova optužnica iskonstruisana od strane nekih interesnih grupa izvan suda i tuzilaštva, a da je ranija, a sada suspendovana tužeteljka samo bila obični izvršilac volje i namjere tih interesnih grupa - navedeno je u prijedlogu Jovanića, u koji je portal ETV imao uvid, a koji je Viši sud odbio.
Jovanić ove navode i prijedlog za saslušanje temelji na razgovoru koji je vodio sa Savićem polovinom juna 2023. godine kada je sudija obilazio pritvorenike u Istražnom zatvoru.Kaže da je tokom razgovora upitao Savića zašto njegov pritvor traje toliko dugo.
- On je kazao: "Blažo, nije sporno da u tvom predmetu nema elemenata korupcije, zloupotrebe i pranja novca, ali sada je drugačija klima". Ja sam kazao: "Borise, mi smo sudije i ne osluškujemo kakva je klima, već sudimo po zakonu", a on odgovorio: "Eto, sada je tako" - tvrdi
Stoga smatra da Savić treba i može da iznese saznanja o tome da nema elemenata krivičnih djela u njegovim radjama, a koja mu se stavljaju na teret, te da treba i da ih prenese Vijeću.
- Jer sigurno da kada je govorio o "drugačijoj klimi", nije mislio na vremenske prilike, već očigledno o nekoj vrsti kreirane društvene atmosfere i prilika gdje je sasvim razumijivo mene hapsiti i izložiti krivičnom progonu, uprkos činjenici što, kako tvrdi ovaj svjedok, ponavijam, nije sporno da u mom predmetu nema elemenata krivičnih djela. Pri tome, ne može se smatrati da je to bio neformalan razgovor nas dvojice, jer je došao u svojstvu tada predsjednika Suda u obilazak mene kao pritvorenika, što svakako ne može bila neformalna prilika - naglasio je Jovanić.
On je ukazao i da je Savić bio predsjednik Vijeća Višeg suda koje je šest mjeseci prije ovog razgovora potvrdilo ovu i ovakvu optužnicu, pa prepostavija da može i da iznese i svoja saznanja o tome.
- Šta ga je dovelo do zakijučka o nepostojanju moje krivične odgovornosti i da li su ta saznanja promijenila njegov stav iznijet u odluci o potvrđivanju optužnice. Ako svjedok bude negirao ove moje navode i ovaj razgovor, tom razgovoru je prisustvovala i jedna naša koleginica koja razgovor može i posvjedočiti - zaključio je Jovanić u dopisu.
Jovaniću je početkom godine ukinut pritvor, a Viši sud je prihvatio jemstvo u iznosu od 768 hiljada eura u nekretninama.
Pored Jovanića, optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva su obuhvaćeni i stečajni upravnici Saša Zejak, Snežana Jović, Sanja Lješković, Ranko Radinović, Dejan Golubović, Sreten Mrvaljević, ali i Pavić Globarević, Stana Čelebić, Darko Perović, Omer Markišić, Danijela i Dušan Laković i preduzećea "Titan security", "Securitas Montenegro" Podgorica, "Top force system" Nikšić i "Ogimar MNE" Podgorica.

Tamara Klikovac

Viši sud odbio prijedlog Jovanića da se sasluša Boris Savić: "Može potvrditi da su optužnicu iskonstruisale interesne grupe"

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u podgoričkom Višem sudu svjedočio u postupku protiv bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Peruničića.
Kako saznaje Portal ETV, Katnićevo svjedočenje trajalo je više od sat i po vremena.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dg0LQKLay5T4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Detalji svjedočenja bivšeg GST-a nijesu poznati jer je suđenje zatvoreno za javnost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEUB_ebndD8U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Katnić danas svjedočio u postupku protiv Peruničića

Zamjenik izvršnog direktora Aerodroma Petar Radulović nije falsifikovao ispravu koju je priložio kada je konkurisao za tu funkciju prije četiri godine, piše <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/presuda-osnovnog-suda-radulovic-nije-falsifikovao-ispravu-5333755">Dan</a>.&nbsp;
Tako je presudio sudija Osnovnog suda Borko Lončar, rješavajući po optužnom predlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.
Radulović je, zajedno sa izvršnim direktorom firme Vir metaloprerada Darkom Đondovićem, bio optužen za krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
– Na osnovu člana 373, stav 1, tačka 2 Zakonika o krivičnom postupku, oslobađaju se optužbe da su neutvrđenog datuma u junu 2021. godine, u Podgorici, okrivljeni Darko Đondović, kao odgovorno lice – direktor u privrednom društvu VIR metaloprerada d.o.o. iz Podgorice, svjestan svog djela, čije je izvršenje htio i znajući da je njegovo djelo zabranjeno, svojim potpisom i službenim pečatom ovjerio službenu ispravu sa neistinitim sadržajem, na način što je potpisao potvrdu koju je izdalo to privredno društvo na osnovu zahtjeva okrivljenog Petra Radulovića, bez oznake i bez datuma, a u kojoj je navedeno da je okrivljeni Petar Radulović bio angažovan kao rukovodilac Sektora za proces prerade hardoks metala i glavni koordinator za analizu tržišta u periodu od 1. marta 2014. godine do 31. decembra 2017. godine, iako je znao da on nije bio zaposlen u tom privrednom društvu, niti takav sektor postoji u tom privrednom društvu, a koju potvrdu je okrivljeni Petar Radulović, svjestan svog djela, čije je izvršenje htio i znajući da je njegovo djelo zabranjeno, u junu 2021. godine u Podgorici, upotrijebio kao pravu tako što ju je priložio uz dokumentaciju za radno mjesto zamjenika izvršnog direktora Aerodromi Crne Gore a.d. Podgorica, a koje je objavljeno javnim konkursom od 31. maja 2021. godine, iako je znao da su u tu potvrdu unijeti neistiniti podaci, u cilju dokazivanja postojanja uslova za to radno mjesto, pa je nakon sprovedenog postupka izabran na to radno mjesto i sa njim je zaključen ugovor o radu broj 03/1-3422 od 15. juna 2021. godine – piše u presudi sudije Lončara, u koju je "Dan" imao uvid.
Sud je utvrdio da Đondović nije učinio krivično djelo falsifikovanje službene isprave iz člana 414, stav 3, u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, a okrivljeni Petar Radulović krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412, stav 2, u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.
ODT je optužni predlog pokrenulo po prijavi Biljane Knežević, nekadašnje savjetnice izvršnog direktora, a sadašnje predsjednice Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore. Nakon što je Radulović izabran za zamjenika izvršnog direktora, ona je pokrenula spor kojim je tražila da se njegovo imenovanje poništi jer, kako tvrdi, on ne ispunjava uslove konkursa.
Knežević tvrdi da Radulović nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama. Spor oko poništenja odluke o izboru Radulovića stopiran je zbog postupka u kom se utvrđivalo da li je isprava falsifikovana ili ne.
Radulović je radio u firmi čije je sjedište u Nikšiću od 2014. do 2017. godine, ali bez ikakvog ugovora. Nije imao ni ugovor o radu, niti ugovor o volontiranju. Ostale dvije godine na rukovodećim funkcijama pravdao je pozicijom zamjenika direktora Pokreta za promjene, partije u kojoj je njegov otac Branko Radulović bio visoko pozicioniran.
U postupku pred Osnovnim sudom, kako piše u presudi, nije utvrđeno da je Đondović ovjerio neistinitu službenu ispravu, niti je Radulović, kao pravu, upotrijebio ispravu sa neistinitim navodima. Nije dokazano ni da su Đondović i Radulović kritične prilike postupali sa umišljajem, pa ih je sud oslobodio optužbe za krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Presuda Osnovnog suda: Radulović nije falsifikovao ispravu

Predstava „Gidionov čvor“, u režiji Ivana Vanje Alača, prema tekstu Džone Adams, biće izvedena večeras, u utorak 20. januara, u 20 sati na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta. Za izvođenje su rasprodate sve ulaznice.
Riječ je o duodrami u kojoj uloge tumače Dubravka Drakić i Kristina Obradović, a predstava se bavi savremenim i osjetljivim temama poput funkcionisanja školskog sistema, slobode izražavanja, vršnjačkog nasilja i uloge pojedinca unutar društvenih i institucionalnih okvira. Glas iz off-a tumači Petar Jovović.
Prevod i adaptaciju teksta potpisuju Mila Jakšić Šajtinac i Uglješa Šajtinac, dramaturg je Stefan Bošković, scenografiju je uradila Ivanka Vana Prelević, dok je za kostime zadužena Gordana Bulatović. Izbor muzike potpisuje reditelj Ivan Vanja Alač, dizajn tona Mladen Nikčević, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
Više informacija o repertoaru i aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta u 72. sezoni dostupno je na zvaničnom sajtu cnp.me, kao i putem biletarnice, društvenih mreža Facebook i Instagram, te Viber kanala CNP-a.
Ponosni prijatelj Crnogorskog narodnog pozorišta u 2025. godini je Crnogorska komercijalna banka.

CNP: „Gidionov čvor“ večeras na Sceni Studio

Povodom protesta Udruženja prevoznika zemalja Zapadnog Balkana zbog sistema ulaska i izlaska u zemlje Šengena, najavljenog za 26. januar, Evropska komisija je saopštila da “pažljivo prati situaciju i da je kontaktu sa partnerima sa Zapadnog Balkana”, prenosi Klix.
Portparol Evropske komisije Markus Lammert izjavio je da su pravila boravka unutar Šengena “jasna i poznata od ranije”, kao i da postoji određena fleksibilnost u njihovoj primjeni.
- Prekogranični radnici koji često prelaze iste granične prelaze i radnici sa lokalnim dozvolima kontrolišu se nasumično i nemaju obavezu registracije u ulazno-izlaznom sistemu - rekao je Lammert, prenosi RTRS.
Portparol Evropske komisije je naglasio da je odluku o tome hoće li se vršiti nasumične granične kontrole ili ne donose države članice na vanjskim granicama, a ne Evropskoj komisiji.
Prevoznici iz Srbije, BiH i Crne Gore najavili su da će 26. januara započeti proteste na teretnim terminalima graničnih prelaza sa zemljama Šengena ukoliko uskoro ne bude nagovještaja da će doći do rješenja njihovih problema uzrokovanih novim sistemom ulaska u Evropsku uniju.

EK o problemu prevoznika Zapadnog Balkana: Odluka je na članicama EU

Vlada je 16. januara 2026. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, odlučila o trećem polugodišnjem izvještaju o sprovođenju Reformske agende Crne Gore za Instrument EU za reforme i rast 2024-2027. godine
Vlada je odlučila i o Predlogu platforme za učešće predsjednika Vlade Crne Gore mr Milojka Spajića na 56. godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u periodu od 19. do 23. januara 2026. Godine
Na današnjoj sjednici odlučeno je i o Predlogu platforme za radnu posjetu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević, ministra pravde mr Bojana Božovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, Briselu, Kraljevina Belgija, u periodu od 19-20. januara 2026. godine
Odlučeno je o Predlogu platforme za učešće crnogorske delegacije koju predvodi ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, na predstojećem Inauguralnom Globalnom forumu njegovatelja za univerzalnu podršku, 15-16. januar 2026. godine, Madrid, Španija.
Kako je saopšteno, Vlada je odlučila o Predlogu platforme o učešću delegacije, koju predvodi mr Simonida Kordić, ministarka turizma, na internacionalnom sajmu turizma FITUR, 23 - 24. januar 2026. godine, Madrid, Španija
Odlučeno je i o Predlogu za prestanak mandata sekretara Ministarstva pomorstva Andriji Ražnatoviću na lični zahtjev, kao i o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji bespravnih objekata.

Tag: svjedok