— Ubij me, zakolji, samo me nemoj više mučiti... Te vapaje sam čuo kroz jauke, po naglasku sam znao da su naši — tim riječima Veselin Bojović iz Žabljaka opisuje mučenje Crnogoraca u splitskom logoru Lora, u Hrvatskoj.
On je jedini Crnogorac koji je kao devetnaestogodišnjak preživio 125 dana torture i zlostavljanja u Lori, ratne 1992. godine.
— Poslije te noći sam čistio taj blok C. Jedna ćelija je bila zatvorena… čistio sam krv, odsječeno uho i polni organ. Stražar Botić mi je rekao da su te noći mučeni moji zemljaci i da su sad u hladnjači — priča Bojović.
U Lori su od marta 1992. hrvatski vojni policajci 72. jedinice Hrvatske vojske zlostavljali i mučili civile i zarobljene pripadnike Jugoslovenske narodne armije (JNA), mahom srpske nacionalnosti, što je utvrđeno pravosnažnim presudama.
Za te ratne zločine — slučajevi Lora 1 (nad civilima) i Lora 2 (nad ratnim zarobljenicima) — Hrvatska je osudila osam vojnih policajaca na ukupno 60 godina zatvora.
Predmet Lora 3 i dalje je u fazi izviđaja.
Da se upravo slučaj stradanja tzv. „nikšićko-šavničke grupe“ vodi kao Lora 3, saopštilo je 2011. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu.
Sudbina te grupe — 14 zarobljenih pripadnika rezervnog sastava JNA iz Crne Gore — ispituje se od 2007. godine.
I dalje nema optužnice.
Prema dostupnim podacima, u Lori su iz Crne Gore usmrćeni:
Dušan Barović, Luka Gazivoda, Borivoje Zirojević, Ranko Vujović, Dragoman Doknić, Dragan Jakovljević, Pavle Popović, Miloš Perunović, Ratko Simović, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Radivoje Petković, Radomir Vulić i Luka Adžić (razmijenjen u avgustu 1992. u teškom stanju, preminuo godinu kasnije u Nikšiću).
Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su godinama kasnije na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini i sahranjeni u Crnoj Gori. Tijelo Miloša Perunovića nikada nije pronađeno.
<h2>&nbsp;Šta je Bojović preživio u Lori</h2>
Bojović je zarobljen kao vojnik JNA u proljeće 1992. na teritoriji BiH.
— Zarobili su me pripadnici Hrvatske vojske u Gabeli, blizu Čapljine. Poslije nekoliko dana odveli su nas u Loru. I šta sam tamo preživio — to niko ne može shvatiti. U nekim trenucima smrt je bila bolja, samo da se prekraju muke — kaže on.
Navodi da su u Lori u bloku C najbrutalnije mučeni momci iz „nikšićko-šavničke grupe“:
— Luka Adžić iz Nikšića je bio u tom bloku i ispričao mi je sve šta su im radili, a ja sam slušao njihove jauke i muke dvije-tri noći. Dijelila nas je samo pregrada...
Adžić je jedini iz grupe živ izašao iz logora — putem razmjene, u teškom psihofizičkom stanju, i preminuo je godinu kasnije.
— U Lori sam bezbroj puta bio premlaćen. Tukli su me i bejzbol palicama, mučili strujom. Odvedu me u tu prostoriju kao da se javim kući telefonom. I kreće mučenje... padam u nesvijest od bolova. To je improvizovani telefon: svežu mi žicu za prst, poliju vodom noge i zavrte... užasni bolovi — prisjeća se Bojović.
Opisuje i druga zlostavljanja:
— Kupali su nas gole hidrantom, tukli čim i ko stigne, gazili čizmama... Imam ožiljke i po licu.
— Od dasaka od sanduka za municiju kovao sam mrtvačke sanduke... dva sam napravio, zajedno sa zatvorenikom Čučkom iz okoline Čapljine...
Sjeća se i mučitelja:
— Najviše me je tukao upravnik Duić, ali bih prepoznao sve njih. I danas mi dolaze u san...
Vjeruje da je preživio jer ga je evidentirao Međunarodni crveni krst.
Dva puta je svjedočio u Crnoj Gori — 2012. i 2025. pred Specijalnim tužilaštvom — ali pravosudnog epiloga nema.
Zbog posljedica torture teško je narušenog zdravlja, a od države Crne Gore ne prima nikakvu naknadu:
— Živim od krampe i kanala koje kopam... Imam dvoje djece, dva studenta — kaže on.
<h2>Porodice stradalih traže pravdu</h2>
Među ubijenima je i 27-godišnji Nikšićanin Ratko Simović.
Njegova supruga Radmila kaže da država decenijama ćuti:
— Moj suprug je otišao na poziv države, koja ih nije zaštitila, niti je decenijama pominjala njihovu sudbinu, niti je tražila odgovornost...
— Za stradanje 14 momaka do danas nije pokrenuta zvanična istraga. Niko nije osuđen ni institucionalno ni moralno. Hrvatska nije priznala da je ratni zločin počinjen.
Primala je porodičnu invalidninu još od 1998:
— Taj iznos danas iznosi 538 eura. Nije se mijenjao od 2006.
<h2>&nbsp;Državni postupak sporo napreduje</h2>
Akcija za ljudska prava je saopštila da se od 2016. ispituju i sumnje u stradanje tzv. „barske grupe“ u Lori, ali bez rezultata.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je zahtijevao da se pitanje žrtava Lore uključi u međudržavne razgovore sa Hrvatskom.
Aneks Sporazuma o saradnji u procesuiranju ratnih zločina potpisan je 11. novembra 2025. i uvodi princip reciprociteta.
<h2>Pravnosnažne presude u slučajevima Lora 1 i Lora 2</h2>
Za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima osuđeni su:
• Tomislav Duić — 10 godina
• Emilio Bungur — 8 godina
• Tonči Vrhić — 10 godina
• Ante Gudić i Anđelko Botić — po 8 godina
• Davor Banić — 7 godina
• Miljenko Bajić — 4,5 godine
• Josip Bikić — 4 godine

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svjedočenje preživjelog iz logora Lora o zločinima koji ni nakon 33 godine nijesu stigli do suda

Penzionisani američki general Vesli Klark svjedočiće u odbranu bivšeg predsjednika Kosova Hašima Tačija koji je optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti pred Specijalizovanim sudskim vijećima za Kosovo u Hagu.
Tačijeva odbrana je saopštila da je Klark dobio dozvolu od Vlade Sjedinjenih Država da svjedoči u njegovu odbranu.
Tačiju, zajedno sa trojicom bivših komandanata Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), U Hagu se sudi za ratne zločine.
Klark je predvodio vazdušnu kampanju NATO-a protiv srpskih vojnih ciljeva 1999. godine.
NATO-ova kampanja bombardovanja ciljeva u Srbiji, koja je trajala 11 nedjelja, sprovedena je kako bi se zaustavila rasprostranjeno nasilje srpskih snaga prema Albancima na Kosovu, i prekinuta je u junu 1999. godine, dan nakon potpisivanja sporazuma u Kumanovu.
Suđenje Tačiju, Kadriji Veseljiju, Jakupu Kasnićiju i Redžepu Seljimiju, koji negiraju optužbe za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti prije i tokom rata 1998. - 1999. godine, približava se kraju.
Vesli Klark biće posljednji koji će svjedočiti u korist Tačija, čija odbrana je započela pozivanje svjedoka u septembru.
Nije jasno kada će tačno Klark sjesti na klupu svjedoka odbrane, ali prema saopštenju odbrane, on je obavijestio da neće moći da svjedoči prije 18. ili 19. novembra.
Odbrana Tačija je ranije planirala da završi sa svjedocima do 14. novembra, ali je sud već odobrio dodatno vrijeme.
Do sada su u odbranu Tačija svedočili bivši pomoćnik državnog sekretara SAD Džejms Rubin, pravni savetnik kosovske delegacije tokom pregovora u Rambujeu 1999. godine, Paul Vilijams, i bivši britanski diplomata Džon Dankan.
Svi su u svojim svedočenjima naveli da Tači nije imao autoritet nad OVK.
Specijalizovana sudska veća očekuju da će suđenje bivšim liderima OVK biti okončano do kraja decembra.
Tači je bio politički lider OVK pre i tokom rata 1998. – 1999, Veselji je bio vođa obaveštajne službe, Krasnići portparol, a Seljimi član Generalštaba.
Optužnica protiv njih uključuje optužbe za ilegalno zatvaranje, mučenje, ubistva, zločine protiv čovječnosti, nasilno nestajanje i progon stotina civila i osoba koje nisu učestvovale u borbama.
Ovi zločini su se, navodno, dogodili između marta 1998. i septembra 1999. na različitim mjestima u Kosovu, ali i na sjeveru Albanije.
Prema navodima Specijalizovanih sudskih vijeća, Tači, Veselji, Krasnići i Seljimi snose ličnu krivičnu odgovornost za ove zločine, ali su svi negirali krivicu.
Odbrana je izjavila da OVK ne bi dobila podršku međunarodne zajednice da je postojao neki zločinački plan, kako tvrde tužioci.
Prema njihovim riječima, optužnica se zasniva na selektivnom pogrešnom tumačenju događaja.

1250x600

Vesli Klark biće svjedok u odbrani Hašima Tačija

Suđenje osmorici Cetinjana, optuženih za krivična djela napad na službeno lice u vršenju službene radnje i sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje, nastavljeno je danas pred Osnovnim sudom na Cetinju, javlja Radio Cetinje.
Na optuženičkoj klupi nalaze se Budimir Latković, Vido Jovanović, Nikola Latković, Sreten Vujović, Stefan Vuletić, Filip Martinović, Dejan Jablan i Tomo Borilović. Njima se sudi zbog događaja ispred Sportskog centra na Cetinju, u martu 2023. godine, uoči promotivnog skupa tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića, zakazanog unutar tog prostora.
Danas su u svojstvu oštećenih svjedočili policijski službenici Vlajko Ljumović, Boban Petrović, Miloš Marinović i Ratko Radulović, dok će njihove kolege biti saslušane na narednim ročištima.
U svojstvu oštećenog, prvi je svjedočio policijski službenik Vlajko Ljumović, koji je saopštio da se ne pridružuje krivičnom gonjenju i ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev.
On je naveo da se ne sjeća svih detalja konkretnog događaja zbog protoka vremena, ali da ostaje pri navodima koje je dao tokom službene zabilješke tužiocu.
- Sjećam se da je mene tom prilikom odgurnuo okrivljeni Budimir Latković, koji me uhvatio za uniformu, sadržaja riječi se ne sjećam u tom trenutku koje mi je uputio, bile su neke psovke, a razlog njegovog ponašanja bilo je to što je prethodno neko njega udario, on je mislio da sam to ja, kako mi je tada rekao. Naknadno se izvinio zbog takvog ponašanja. Pored mene je bio i kolega Ratko Radulović i primijetio sam da je njega odgurnuo okrivljeni Sreten Vujović. Takođe, vidio sam okrivljenog Sretena Vujovića da je, od momenta kada je ugledao predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića, počeo da se gura sa namjerom da prođe. Mi kao policijski službenici spriječili smo da uđu okupljeni, a da li je neko ušao od građana, u ovom momentu se ne sjećam – kazao je Ljumović.
Na ove navode izjasnio se okrivljeni Budimir Latković, rekavši da je, u jednom trenutku, bio u polusavijenom položaju zbog guranja građana koji su protestovali, te da se policijskom službeniku Vlajku Ljumoviću obratio riječima: „Udario me neko od tvojih kolega“.
- To se sve odvijalo nakon što je predsjednički kandidat Jakov Milatović ušao u Sportski centar. U tom trenutku policijski službenik Darko Pajović je podigao ruku i vikao „policija“, jer je bio obučen u zelenkastoj jakni i farmerkama, toga se sjećam dobro. Nisam imao fizički kontakt sa policajcem Pajovićem – kazao je Latković.
Nakon toga, za riječ se javio okrivljeni Vido Jovanović, pitajući policijskog službenika Ljumovića zbog čega je bio zabranjen ulaz prisutnim građanima s obzirom na to da se radilo o javnoj tribini, te napomenuo da je bilo građana koji su htjeli da uđu i odslušaju predstavljanje.&nbsp;
Policijski službenik Ljumović odgovorio je da u tom momentu nije znao da li je tribina bila javna, te je dodao da je bilo građana koji su ulazili i izlazili i pratili predstavljanje.
Danas je pred sudom svjedočio i policijski službenik Boban Petrović, navodeći da se pridružuje krivičnom gonjenju, te da ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev.
- Ja sam spriječio okrivljenog Stefana Vuletića da drvenim stolom krene prema predsjedničkom kandidatu. Mi smo ispred Sportskog centra regulisali odvijanje konvencije predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića. Regulisali smo javni red i mir, tim prije što smo imali saznanja o dvije suprotstavljene strane koje su se nalazile ispred Sportskog centra, a sve u cilju da ne bi došlo do narušavanja javnog reda i mira. Detalja samog događaja se ne mogu sjetiti, ali se sjećam da su tenzije bile velike i da je bilo guranja. Mi nismo određivali ko će da uđe u Sportski centar, a ko ne, jer nemamo to pravo. Već na ulazu su bili ljudi iz te partije koji su dozvolili ulaz ljudima sa pozivnicom čiji su dolazak očekivali. Prisustvo policije tog dana je spriječilo da dođe do težih posljedica – dodao je Petrović.
Danas je saslušan policijski službenik Ratko Radulović, pojašnjavajući da je on bio zadužen konkretno za okrivljene Sretena Vujovića i njegovog sestrića Filipa Martinovića.
- Moj fokus je bio samo na ova lica koja sam naveo, jer sam takvo naređenje i dobio od starješina, a za ostale okrivljene ne znam što su radili i da li su nekog ugrozili. Pojašnjavam da sam ja bio sa desne strane kordona kada se gleda prema Sportskom centru i još jednom ponavljam da sam ja bio zadužen za ova dva lica. Sem činjenice da se čula graja i vika, ne mogu da potvrdim što su radili ostali okrivljeni i koje su konkretno radnje preduzimali u odnosu na koje policijske službenike – izjavio je pred sudom policijski službenik Radulović, navodeći da se pridružuje krivičnom gonjenju, te da ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev.
Policajac Radulović je na pitanje branioca okrivljenih Nikole Belade o tome da li ostaje pri tvrdnji da Sreten Vujović nije imao namjeru da ga udari, izjavio da se Vujović gurao sa njim, ali da se nije osjećao ugroženo od njega.
- Nisam smatrao da će da me udari, vjerovatno iz nekog poštovanja prema meni. Dakle, nijesam imao osjećaj da će da me ugrozi. Da je bilo guranje, bilo je, i normalno da me sprečavao da obavljam službenu radnju na taj način, ali, kao što sam rekao, ja se nijesam osjećao ugroženim – naveo je Radulović.
Za kraj današnjeg ročišta svjedočio je i policijski službenik Miloš Marinović, navodeći da se zbog protoka vremena ne sjeća svih detalja događaja, ali da ostaje pri iskazu koji je dao kod tužioca i pri navodima iz sačinjene službene zabilješke. Naveo je da se pridružuje krivičnom gonjenju protiv okrivljenog Vida Jovanovića i da ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev.
Na narednom ročištu pozvani su da svjedoče preostali policijski službenici koji imaju status oštećenih: Vladimir Leković, Beloica Bojan, Pavle Dragović i Darko Pajović, kao i svjedoci Ivan Marković, Ratko Popović, nekadašnji načelnik OB Cetinje Dalibor Šaban i Rajko Bojanić. Naredno ročište zakazano je za 10. i 11. novembar.
U ovom predmetu postupajuća sutkinja je Marija Ćupić, dok je državna tužiteljka Aleksandra Adžić Živković.

Suđenje osmorici Cetinjana: Svjedočili policajci, tvrde da nisu određivali ko može da uđe na tribinu Milatovića

Kako je bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović, na danas održanom ročištu u Višem sudu u Podgorici, kazala da je saznala da jedna osoba iz pravosudnog sistema koja je bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću švercovala cigarete, neophodno je da je tužilaštvo u najkraćem mogućem roku sasluša, saopštila je Demokratska partija socijalista.&nbsp;
- Ozbiljnosti ovih optužbi doprinosi i činjenica je Perović istakla da Specijalno državno tužilaštvo raspolaže podacima o navedenim radnjama lica bliskog Novoviću, ali da ga, umjesto da radi svoj posao i da ga procesuira, sve ovo vrijeme štiti. Ovo na šta bivša direktorica ASK-a, čiji slučaj je najbolji primjer selektivnosti SDT-a, upozorava je na više nivoa veoma opasno – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Zato je, kako navode iz DPS-a, neophodno pred licem javnosti što prije raščistiti je li Novović povezan sa licem iz pravosuđa koje švercuje cigarete i da li cijela hajka oko Jelene Perović koja je sprovedena u njegovoj režiji, a po diktatu aktuelne vlasti, predstvalja progon zbog onoga što o ona o aktuelnom SDT-u zna.&nbsp;
- U krajnjem, kako je nedopustivo da tužilaštvo i ovo otćuti, zahtijevamo od istog da preduzme sve radnje iz svoje nadležnosti kako bi se provjerili navodi koje je Perović tokom izlaganja svoje odbrane iznijela i kako bi se rasvijetlila istina u vezi sa djelovanjem Vladimira Novovića – zaključuju u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63.7987%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fperovic-becicu-tuziteljka-rekla-da-cu-biti-uhapsena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

DPS: Tužilaštvo hitno da sasluša Perović, ozbiljne optužbe na račun GST-a

Bivši visoki policijski službenik Milan Paunović je, poslije četvrt vijeka, pred skupštinskim Anketnim odborom iznio detalje koji nisu zaintrigirali samo političku javnost. Njegovo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ Televizije E bivši pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević.
<h2>Izlaganje Milana Paunovića</h2>
Brojne su reakcije nakon izlaganja bivšeg visokog policijskog službenika Milana Paunovića pred skupštinskim Anketnim odborom. Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević, smatra da Paunovićevo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog.
– Nakon više od četvrt vijeka, kolega Paunović iznio je detalje koji su zaintrigirali ne samo političku, već i crnogorsku javnost. Nadležni organi, u prvom redu tužilaštvo, zbog tih navoda moraju da formiraju predmet. Ako se ne varam, neko od članova Anketnog odbora postavio mu je pitanje zašto sve ranije nije saopštio državnim organima. Paunović je odgovorio da je obavijestio tada nadležnog ministra, Vukašina Maraša, i da je shvatio da je dovoljno uradio. Na insistiranje člana Anketnog odbora, Paunović je odgovorio da je imao strah, da je „to bilo takvo vrijeme“. Ipak, čudi me da poslije 2020. godine i promjena na funkcijama u pravosudnim institucijama, kolega Paunović svoja saznanja nije podijelio s nadležnim državnim organima, u prvom redu državnim tužilaštvom – kaže Janjušević.
Kada nadležno državno tužilaštvo formira predmet, objašnjava Janjušević, neophodno je da po Zakonu o krivičnom postupku utvrdi rokove zastarjelosti djela o kojima je Paunović govorio.
– Pod pretpostavkom da su ta djela počinjena, postoje rokovi zastarjelosti – nakon trideset godina. Postavlja se pitanje i da li postoje odgovarajući materijalni dokazi. Više osoba koje je Paunović pomenuo danas više nije među živima. Nadam se da će nadležno državno tužilaštvo formirati predmet, ali nijesam veliki optimista da će, s obzirom na to da je prošlo više od četvrt vijeka, biti valjanih dokaza – ocijenio je Janjušević.
Na Anketnom odboru izostala su pitanja o deportaciji Bošnjaka, upadu u staru zgradu Vlade uoči inauguracije Mila Đukanovića za predsjednika (1998), ili o ulozi Sedmog bataljona na Cetinju (1999). Janjušević kaže da niko nije sprječavao članove odbora iz redova opozicije da ta pitanja postave.
– Pitanje deportacije je jedna od najvećih mrlja u novijoj crnogorskoj istoriji. Drago mi je što je pokrenuta inicijativa da se podigne spomenik onima koji su na brutalan način izgubili živote, jer su deportovani u Republiku Srpsku i tamo ubijeni. Nekima ni kosti još nijesu pronađene... Sve što se dešavalo na Anketnom odboru prati vokabular političkog marketinga, jer nijesmo vidjeli ništa od materijalnih dokaza, argumenata koji bi potkrijepili tvrdnje onih koji su saslušavani – istakao je Janjušević.
<h2>Izvrnuti narativ</h2>
Dan nakon sjednice Anketnog odbora, na sjednici Skupštine, nekadašnji lideri Demokratskog fronta pokrenuli su narativ da su crnogorski režim Mila Đukanovića i ANB planirali i učestvovali u likvidaciji srpskog premijera Zorana Đinđića, iako se zna da je u Crnoj Gori boravio sakrivajući se od ruke Miloševićevih legija. Poslanik DNP-a Milan Knežević poručio je i da je atentat na Vuka Draškovića, donekle, djelo crnogorske službe. Janjušević i u takvom narativu vidi politički marketing.
– Poslije toliko godina spočitavati da je crnogorska ANB umiješana u pokušaj atentata na Vuka Draškovića i ubistvo Zorana Đinđića je, u najmanju ruku, neozbiljno. Na Vuka Draškovića su postojala dva pokušaja atentata. Prvi je bio u oktobru 1999. godine na Ibarskoj magistrali, kada su na monstruozan način ubijena četiri mlada čovjeka iz Draškovićeve delegacije, odnosno Srpskog pokreta obnove. Drugi pokušaj atentata na Draškovića bio je nakon nepunu godinu, 15. juna, u Budvi. U oba slučaja Vuk Drašković je imao lakše tjelesne povrede. U državi Srbiji su vođeni sudski postupci za oba pokušaja atentata. Za prvi je na višegodišnju kaznu osuđen Rade Marković, tadašnji načelnik Resora državne bezbjednosti Srbije, zatim Milorad Ulemek Legija, komandant Jedinice za specijalne operacije, kao i više članova te jedinice – policajaca, koji su bili neposredni izvršioci – podsjeća Janjušević.
I za drugi pokušaj atentata na Draškovića, u Budvi, procesuirano je više osoba pred sudom u Beogradu.
– Na višegodišnje kazne osuđeni su Milan Radonjić, načelnik Centra državne bezbjednosti Beograda, kao i dva načelnika iz njegovog resora – Stevan Basta i Ratko Romić. Osuđeno je četvoro ili petoro policajaca iz Jedinice za specijalne operacije, koji su bili neposredni izvršioci. Ono što je bitno, a što je dokazano u sudskim predmetima, jeste da su ova lica iz Jedinice za specijalne operacije, od Beograda do Crne Gore i nazad, prevezena helikopterom Vojske Jugoslavije – podsjeća Janjušević.
Napominje da se ni u jednom spisu, u slučajevima pokušaja atentata na Draškovića, ne pominje ni „a“ od Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.
– Kada je riječ o ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića 12. marta 2003. godine, u pravosnažnim sudskim postupcima osuđeni su: Rade Marković – na kaznu zatvora od 40 godina, Milorad Ulemek Legija – na 40 godina, Zvezdan Jovanović, neposredni izvršilac ubistva – takođe na 40 godina, kao i više lica iz Jedinice za specijalne operacije. Ni u ovom predmetu, gdje je vođen sudski postupak pred Okružnim sudom u Beogradu, nigdje se ne pominje nijedno slovo, ni jedan zarez o bezbjednosnoj službi Crne Gore. Đinđić se upravo sklonio u Crnu Goru za vrijeme NATO bombardovanja, jer mu je život bio ugrožen od režima Slobodana Miloševića, koji je tada bio na vlasti u Srbiji – podsjetio je Janjušević.
<h2>Mandić i ANB</h2>
Neozbiljnim predlogom naziva inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića da se rasformira ANB i napravi nova služba.
– To može da predloži neko ko bi želio da Crna Gora bude teritorija, a ne država. Ako bi ukinuli krovnu instituciju u sektoru bezbjednosti, više nije riječ o državi, već teritoriji. Da li treba raditi određene reforme u sektoru bezbjednosti, primarno u Agenciji za nacionalnu bezbjednost – da, i to nije sporno. Ali da se rasformira Agencija za nacionalnu bezbjednost – to ni u kom slučaju – zaključio je Janjušević.
Pogledajte ciijelo gostovanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfLLjGh5mkl0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Izlaganje Milana Paunovića mora imati krivično-pravni epilog

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu svjedočio je četvrti put na suđenju za korupciju, označivši optužbe protiv sebe "idiotskim".
Netanjahuu, prvom aktuelnom izraelskom lideru koji krivično okrivljen, sudi se za prevaru, zloupotrebu povjerenja i primanje mita u tri odvojena slučaja.
Bilo je predviđeno da on svjedoči u utorak, ali je svjedočenje odloženo pošto je tako zatraženo zbog, kako je navedeno, „bezbjednosnih razloga“.
Netanjahu je juče obišao vrh planine Hermon, dio sirijske tampon zone koju su izraelske snage zauzele poslije pada predsjednika Sirija Bašara al Asada prošle nedjelje. On je tako postao prvi izraelski lider koji je kročio u Siriju, navodi Asošiejted pres.
Netanjahu bi trebalo da svjedoči šest sati dnevno, tri dana tokom nekoliko nedjelja. Kritičari se zbog toga pitaju da li je on sposoban da vodi zemlju koja ratuje na jednoj strani, bavi se posljedicama rata na drugoj i vodi računa o drugim potencijalnim prijetnjama, uključujući Iran.
On je danas rekao da nije bio u stanju da pažljivo sluša svoju suprugu Saru kada mu je govorila kako joj je prošao dan ni prije rata.
Izraelski lider je to rekao aludirajući na optužbe da su on, njegovi članovi porodice i drugi zahtijevali da se o njemu pozitivno izvještava na novinskom sajtu Vala u zamjenu za donošenje propisa od kojih bi imao koristi vlasnik.
Netanjahu je tvrdio da on nije učestvovao o slanju poruka svoje supruge o izvještavanju o medijima jer nije imao ni vremena, ni telefon, da bi za njih saznao.

Netanjahu svjedočio četvrti put, optužbe za korupciju nazvao „idiotskim“

Svjedočki iskaz koji je specijalni državni tužilac i portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić dao svojim kolegama u SDT-u 07. avgusta 2023. godine djelimično otkriva i ostale veze koje je Radonjić imao sa policajcima i drugim licima osumnjičenim za saradnju sa organizovanom kriminalnom grupom „Kavač“ i njenim dijelom koji je pod optužnicom SDT-a u okviru grupe Mila Božovića i Ljuba Milovića.
Djelimično otkriva, zato što se iz zapisnika svjedočkog iskaza ne vidi da li su Radonjiću njegove kolege postavljale dodatna pitanja na mjestima koja nijesu bila logična, poput onog kada u jednom dijelu pominje da je kao tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu radio na slučaju skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, a nedugo potom u drugom kontekstu objašnjava da nije znao ni kako se zove jedinica kojom je rukovodio Zoran Lazović jer ODT nije direktno sarađivao sa tim dijelom policije. Specijalno državno tužilaštvo u kojem je Radonjić nastavio karijeru tereti Lazovića upravo za skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici srpskih kriminalaca. Sa druge strane, iz istog zapisnika se vidi da se Radonjić do najsitinijih detalja sjeća npr. dokaza u postupku protiv Nikole Vujotića, poput toga da su pronađeni njegovi otisci „na GPS trakeru koji nije njen integralni dio (eksplozivne naprave, prim. aut)“.
Međutim, najzanimljiviji dio Radonjićevog svjedočkog iskaza odnosi se na odbjeglog policajca Ljuba Milovića, kojeg je upoznao preko policajca Ivan Stamatovića sa kojim je tužilac imao ozbiljno prijateljstvo. Govoreći o druženju sa Stamatovićem, kojeg SDT tereti da je kao pripadnik policije sarađivao za grupom koja je švercovala preko 4 tone kokaina, Radonjić je kazao da se poznaju od 2014. godine i da su se gledali jednom u par mjeseci. U nekim od tih druženja upoznao je i Ljuba Milovića kao kuma Ivana Stamatovića.
- ...Dakle upoznali su se preko Ivana i sjeća se da je ovo lice dva puta došlo nakon njegovog i Ivanovog višečasovnog druženja i oba puta platilo račune. U ovim situacijama nije se radilo o nekim enormnim iznosima računa, ali su isti svakako bili relativno visoki da bi ih platio neko ko sa njima nije sjedio. Dodao je dalje da je tada Ivana pitao čime se bavi ovo lice i isti mu je rekao da je policijski službenik-inspektor za droge iz Kotora, da je suspendovan, a da privatno ima firmu koja se bavi prodajom i distribucijom šećera - stoji u zapisniku o Radonjićevom saslušanju.
Milović je, očigledno, bez obzira na to kratko poznanstvo odlučio da bude široke ruke prema Radonjiću:
- Takođe, napomenuo je i to da je iz ličnih razloga htio svoju svadbu organizovati u hotelu „Podgorica" budući da mu se sviđao taj ambijent i lokacija. Pošao je lično i tamo ga je dočekalo lice Bojan Madžgalj sa kojim se dogovarao sve i svadba se desila 24. 9. 2021.godine. Takođe je objasnio da kada je donio dogovoreni novac u kešu da plati, Bojan Madžgalj mu je rekao da on lično ima određeni popust i da je tako rekao vlasnik, pa kada ga je pitao „ko je vlasnik", on mu je rekao „Ljubo Milović i još dva lica", čini mu se da je spomenuo nekog Jabučanina i još neko lice. Nakon toga nabavio je broj Ljuba Milovića, moguće i u tom trenutku od Madžgalja, a kojeg je pozvao na običnu vezu i predstavio se nakon čega mu je isti spustio slušalicu i nazvao ga na neku od socijalnih aplikacija, misli da je „Telegram" bio u pitanju. Tom prilikom mu se zahvalio, a Ljubo Milović mu je rekao, „Sve je u redu, samo nemoj više da me zoveš na običnu vezu" i to je bio čitav njihov razgovor - stoji u zapisniku svjedočkog iskaza specijalnog tužioca Vukasa Radonjića.
On je objasnio da se poznanstvo sa Ivanom Stamatovićem razvilo „i do nivoa da su izlazili zajedno u grad ili na večeru sa suprugama te da kod činjenice da je on njega pozvao i on je njega pozvao i bio je gost na njegovoj svadbi“.
Potom je Radonjić objasnio da je nakon tekstova objavljenih na portalu Liberatas o Ljubu Miloviću pitao Stamatovića „je li ovo razlog zbog čega je Ljubo plaćao račune“, a on mu je odgovorio „da mu je bilo ružno da mu bilo šta spominje, a sve kako ne bi pomislio da on nešto krije od njega“.
- Takođe, naveo je i da budući da je u sredstvima javnog informisanja objavljeno da treba da pređem kao upućeni tužilac u Specijalno državno tužilaštvo Ivan Stamatović mu je rekao da će mu se neke stvari pokazati kad prede tamo. Ovaj susret je bio prije nego što je prešao u Specijalno tužilaštvo, čini mu se da je to bio maj, a vidjeli su se i nakon što je prešao u junu prošle godine, ne zna da li je to bio jun ili jul. Naveo je da ga je isti pitao da li njega ima u Sky prepiskama koje posjeduje Specijalno tužilaštvo, a na što mu je rekao da on zna nema i pitao ga da li treba da ga bude, a on mu je na to rekao da se on ničim nepoštenim nije bavio. Imajući u vidu sadržinu njihovog posljednjeg razgovora, od ovog trenutka više se nisu družili - stoji u zapisniku o saslušanju svjedoka Vukasa Radonjića.

Ljubo Milović obezbijedio „određeni popust“ za svadbu Vukasa Radonjića

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u podgoričkom Višem sudu svjedočio u postupku protiv bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Peruničića.
Kako saznaje Portal ETV, Katnićevo svjedočenje trajalo je više od sat i po vremena.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dg0LQKLay5T4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Detalji svjedočenja bivšeg GST-a nijesu poznati jer je suđenje zatvoreno za javnost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEUB_ebndD8U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Katnić danas svjedočio u postupku protiv Peruničića

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: svjedocenje