Organizovane kriminalne grupe sa Balkana imaju razvijene veze u Venecueli, što potvrđuju brojne zapljene kokaina, hapšenja i sudski postupci. Međunarodne agencije, poput EUROPOL-a i INTERPOL-a, označavaju ih kao ključne aktere u krijumčarenju kokaina iz Latinske Amerike u Evropu. Venecuela ima značajnu ulogu kao tranzitna država, jer predstavlja strateški izlaz ka Atlantiku, odakle se droga transportuje direktno u Evropu ili preko Zapadne Afrike.
Ipak, kako ističe Saša Đorđević iz Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), Venecuela nije primarna tačka za balkanske grupe. Daleko važniju ulogu imaju Kolumbija, Brazil i u posljednje vrijeme Ekvador. Hapšenje venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i akcije SAD-a, prema njegovoj procjeni, neće bitno poremetiti ove mreže, jer su izuzetno prilagodljive i brzo pronalaze alternativne rute.
Veze balkanskih kriminalnih grupa s Venecuelom posebno su razotkrivene zapljenom pet tona kokaina kod Arube 2020. godine, kada je uhapšeno 11 crnogorskih državljana. Istrage su tu pošiljku povezale sa kriminalnom mrežom iz Srbije, bliskom kavačkom klanu iz Crne Gore. Međunarodni izvještaji ukazuju da Venecuela ostaje ključna tranzitna zona zbog slabe kontrole, kombinovanja pomorskog i avio-saobraćaja i duboke infiltracije kriminala u državne strukture.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Venecuelanske veze kriminalnih grupa sa Balkana i šverc kokaina

Umjesto presude navodnom vođi kavačkog kriminalnog klana Radoju Zviceru kao i članovima te kriminalne grupe Slobodanu Kašćelanu i Igoru Božoviću, Milanu Vujotiću i Draganu Kneževiću, zbog krivičnog djela šverc kokaina, sutkinja podgoričkog Višeg suda, Sonja Keković, pretvorila je u dokazni postupak.
Sutnkinja Keković, zahtijevala je od tužioca Specijalnog državnog tužilaštva , Zorana Vučinića, da sudu u roku od tri dana, dostavi originalnu dokumentaciju od državnih organa Holandije i Francuske, a među kojima je i dio dokumentacije koji se odnosi na SKY komunikaciju, a koji važan za postupjući predmet.
Advokat Marko Radović kazao je da je sud uvidio u toku vijećanja da dokumentacija u koju je izvršio uvid, a koja se odnosi na sky materijal i dokumentacija od holandskih nadležnih organa vezano za zapljenu droge, nije u originalu.&nbsp;
- Na zapisnicima o glavnom pretresu stoji konstatacija da se vrši uvid u dokumentaciju, što podrazumijeva da je ta dokumentacija originalna. Sada da vidimo kako će sud tehnički izaći iz ove situacije - rekao je Radović i dodao da se sudjenje nastavlja u ponedjeljak.&nbsp;
Iz istražnog zatvora na izricanje presude stigao je samo Igor Božović.
Podsjećamo, Viši sud u Podgorici potvrdilo je optužnicu protiv navodnih pripadnika kavačkog klana kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti da je učestvovao u švercu 743 kilograma kokaina, koji je otkriven i zaplijenjen u avgustu 2020. godine, u holandskoj luci Roterdam.
Za isto krivično djelo ranije su optuženi Radoje Zvicer, Slobodan Kaćelan, Milan Vujotić i Dragan Knežević.
- Specijalno državno tužilaštvo podiglo je, u decembru 2023. godine, optužnicu &nbsp;&nbsp;protiv R.Z, D.K, M.V. i S.K, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koja je, nakon što ju je sud potvrdio, stupila na pravnu snagu - saopšteno je prije iz tužilaštva.

Ivona Đokić

Umjesto presude sud preotvorio postupak protiv kavčana za šverc 743 kilograma kokaina

Šest i po tona kokaina zaplijenjeno je nedavno kod Kanarskih ostrva, sa trgovačkog broda čijih je devet članova posade uhapšeno, saopštila je španska policija.
Operaciju su sprovele specijalne jedinice španske policije, koje su presrele brod pod tanzanijskom zastavom kod Kanarskih ostrva, arhipelaga koji se nalazi kod obale sjeverozapadne Afrike, navela je policija.
- Kada su se ukrcali, devet članova posade je locirano i uhapšeno - navela je policija i dodala da je 6,5 tona kokaina pronađeno u dijelu skladišta broda, koji je isplovio iz Paname i bio je na putu ka luci Vigo, na sjeverozapadu Španije.
Američka savezna agencija zadužena za borbu protiv trgovine drogom, unaprijed je pružila ključne informacije koje su omogućile uspjeh operacije, navodi se u saopštenju.
Španska policija redovno objavljuje zapljenu velikih količina droge.
U oktobru 2024. godine, policija je otkrila 13 tona kokaina u luci Alhesiras, na jugu Španije, sakrivenog u kontejneru među bananama.
Vlasti su ovu zapljenu opisale kao najveću u istoriji trgovine drogom u zemlji.
Španiju stručnjaci za suzbijanje droge smatraju jednom od glavnih "kapija" za ulaz kokaina u Evropu, zbog svojih veza sa Latinskom Amerikom, gdje se droga proizvodi, kao i zbog svog geografskog položaja.

Šest i po tona kokaina zaplijenjeno na brodu kod Kanarskih ostrva

Sutkinja Nada Rabrenović danas je u Višem sudu odbila prijedlog advokata da se postupak protiv Vasa Ulića, Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana koji su označeni da su organizovali šverc skoro 2, 5 tone kokaina, audio - vizeulno snima.
Osim njih trojice na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Nakon odluke vijeća optuženi Kašćelan je prokomentarisao: „Najbolje advokati da idu kućama i neka nas odmah osude“. Na što je Damir Mandić ponovio: Neka nas osude.
Jedan od branilaca, advokat Danilo Mićović rekao je da je svaka riječ bitna i zbog toga su tražili da se proces snima i ne zna zbog čega nije dozvoljeno u ovom predmetu kad u ostalim jeste i naveo primjer „državnog udara“.
Odbrana je tražila snimanje jer, kako su objasnili, imali su loša iskustva sa zapisnicima.
- Da ne bi došli u situaciju ovo je rečeno, ovo nije, najbolje je da se suđenja snima - kazao je jedan od advokata Dragolju Đukanović.
Ipak, stav vijeća je bio da to nije potrebno.

Marija Žižić

Kašćelan: Najbolje advokati da idu kući i neka nas odmah osude

Pripadnik jedne organizovane kriminalne grupe iz Urugvaja, Baranin Ardijan Ajdarpašić (27) izručen je sinoć Crnoj Gori, nakon što je 2023. godine uhapšen u operaciji „Virtus“ kada je zaplijenjeno 1,2 tone kokaina.
Za Ajdarpašićem je raspisana međunarodna potjernica NCB Interpol-a Podgorica na osnovu naredbe Osnovnog suda u Baru radi izdržavanja dvogodišnje zatvorske kazne na koju je pravosnažno osuđen zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga Krivičnog zakonika Crne Gore.
Ajdarpašić je uhapšen u Urugvaju 23. marta 2023. godine u operaciji kodnog naziva „Virtus“, kada je nacionalna policija te zemlje zaplijenila više od 1.200 kilograma kokaina. Tom prilikom je uhapšeno 10 osoba, među kojima i dva državljanina Crne Gore - Ajdarpašić i S.D.&nbsp;
- A.A. je po odležanoj kazni zatvora u Urugvaju, uhapšen po međunarodnoj potjernici NCB Interpol-a Podgorica, te je izvršena njegova ekstradicija iz Urugvaja u Crnu Goru od strane službenika NCB Interpol-a Podgorica uz asistenciju Posebne jedinice policije - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Urugvaj izručio Crnoj Gori člana OKG: Ajdarpašić uhapšen zbog šverca 1,2 tone kokaina

Ognjenu Iliću, Mladenu Raduloviću i Vuku Mićiću Miranoviću, osumnjičenima za šverc 509 kilograma kokaina, danas je određen pritvor do 30 dana. Odluku je donio sudija za istrage Višeg suda u Podgorici - saznaje Portal ETV.
Osim Ilića, Radulovića i Mićića Miranovića prijave su podnijeti i protiv V.R. i B.S., i M.B. i M.R., koji nijesu dostupni državnim organima.
Osumnjičeni su uhapšeni zbog sumnje da su povezani sa švercom 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom “Budva”. Droga je na tom brodu otkrivena i oduzeta, u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. Godine.
Nadležni pravosudni organ Njemačke je ranije ove godine dostavili spise krivičnog predmeta Specijalnom državnom tužilaštvu, sa molbom za preuzimanje krivičnog gonjenja, dok je postupak pokrenut nakon analize elektronske komunikacije sa sada dekriptovane SKY ECC aplikacije i pribavljanja određenih spisa od državnog tužilaštva u Hamburgu, a uz odobrenje za krivično gonjenje vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, jer je krivično djelo učinjeno na domaćem brodu, a krivični postupak protiv M.R. je pokrenut i dovršen u stranoj državi.&nbsp;

Osumnjičenima za šverc pola tone kokaina određen pritvor

Ognjenu Iliću, Mladenu Raduloviću i Vuku Mićiću Miranoviću nakon saslušanja u SDT određeno je zadrđavnje od 72 sata zbog sumnje da su umiješani u šverc 509 kilograma kokaina . Oni će sjutra biti privedeni sudiji za istrage koji će se izjasniti o pritvoru.
Osim Ilića, Radulovića i Mićića Miranovića prijave su podnijeti i protiv V.R. i B.S., i M.B. i M.R., koji nijesu dostupni državnim organima.
- Predmet krivične prijave i postupka je neovlašćeno prenošenje radi prodaje 509 kg opojne droge kokain, od strane kriminalne organizacije, čiji su pripadnici crnogorski državljani lišeni slobode, crnogorskim brodom „Budva“, na kojem je droga otkrivena i oduzeta, u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. godine - naveli su iz SDT.&nbsp;
Nadležni pravosudni organ Njemačke je ranije ove godine, kako se navodu, dostavio spise krivičnog predmeta Specijalnom državnom tužilaštvu, sa molbom za preuzimanje krivičnog gonjenja, dok je postupak pokrenut nakon analize elektronske komunikacije sa sada dekriptovane SKY ECC aplikacije i pribavljanja određenih spisa od državnog tužilaštva u Hamburgu, a uz odobrenje za krivično gonjenje vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, jer je krivično djelo učinjeno na domaćem brodu, a krivični postupak protiv M.R. je pokrenut i dovršen u stranoj državi.&nbsp;

Iliću, Raduloviću i Mićiću Miranoviću određeno zadržavanje

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: sverc-kokaina