Stotine ljudi učestvovalo je u protestima u švedskoj prijestolnici Stokholmu, izražavajući nezadovoljstvo zbog američke vojne akcije u Venecueli i obnovljenih izraelskih napada na Pojas Gaze, javlja Anadolu.&nbsp;
Protest je održan na trgu Odenplan, a organizovale su ga brojne organizacije civilnog društva. Učesnici su optužili Izrael za kršenje primirja koje je stupilo na snagu 10. oktobra 2025. godine, nakon što su ponovo započeti napadi na Gazu.&nbsp;
Takođe su kritikovali Sjedinjene Američke Države zbog vojne intervencije u Venecueli i pritvaranja predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silie Flores. Demonstranti su pozvali Izrael da zaustavi vojne operacije u Gazi i zatražili oslobađanje Madura i njegove supruge.&nbsp;
Govoreći za Anadolu, švedska aktivistkinja Sigrun Meder rekla je da je cilj protesta osuditi, kako je navela, genocidne postupke Izraela u Gazi, ali i nezakonito pritvaranje venecuelanskog rukovodstva. Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama o primirju, nasilje u Gazi se nastavlja.&nbsp;
- Dok svjedočimo ovom užasnom genocidu koji se odvija pred našim očima u Palestini, vidimo kako se bombardovanja nastavljaju i mnogi ljudi su ubijeni- rekla je Meder, ističući da međunarodno pravo često nije poštovano u aktuelnim sukobima, ali da demonstranti „brane međunarodno pravo, demokratiju i ljudska prava“.&nbsp;
Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu operaciju u Venecueli 3. januara, tokom koje su zarobljeni Maduro i Flores. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će njegova administracija upravljati Venecuelom i njenim naftnim resursima tokom prelaznog perioda. Maduro i Flores potom su prebačeni u Njujork gdje su imali prvo sudsko ročište po optužbama za drogu i oružje, a izjasnili su se da nisu krivi po svim tačkama optužnice.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Stokholm: Protesti protiv napada SAD-a na Venecuelu i Izraela na Gazu

Snježna oluja Johanes danas je pogodila polovinu Švedske, što je za posljedicu imalo i to da je 40 hiljada domaćinstava bez električne energije. Mnoge saobraćajnice nisu prohodne zbog toga što su se stabla srušila na njih. Ima i žrtava.
Nadležni su pozvali stanovništvo gradova na sjeveru zemlje Dalarna, Gavleborga i Vasternorlanda te grada na jugu zemlje Jamtlanda da ne izlazi iz svojih domova.
U Sandvikenu je poginuo 50-godišnjak, preminuo je od posljedica povreda zadobijenih nakon što se na njega srušilo drvo.
Nekoliko osoba je povrijeđeno. Sanira se šteta sa ciljem ponovne distribucije električne energije.
U pojedinim dijelovima Švedske još je na snazi upozorenje na snažne vjetrove. Pojedine željezničke linije nisu u funkciji.

500x500

1250x600

1084x550

Snažna oluja u Švedskoj: Desetine hiljada domaćinstava nema struju, stanovništvo pozvano da ne izlazi napolje

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa Nj. E. Šarlotom Samelin, ambasadorkom Kraljevine Švedske u Crnoj Gori.
- Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog ponovnog susreta, dodajući da Crna Gora Kraljevinu Švedsku posmatra kao iskrenog prijatelja. Sagovornici su se prisjetili predsjednikove zvanične posjete Švedskoj krajem 2024. godine na poziv tamošnjeg predsjednika parlamenta Andreasa Norlena, naglasivši da su u današnjem vremenu, upravo takve posjete ključ snaženja bilateralne saradnje - navodi se u saopštenju.
Komentarišući aktuelnosti vezane za proces evropskih integracija naše zemlje, konstatovano je da sada, više nego ikada, Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica, jer naša država u poslednje dvije godine postiže istorijske rezultate koji nas kandiduju za prvu narednu članicu EU.

Mandić i Samelin: Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica

Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje u svim oblastima od obostranog interesa - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa turskim ambasadorom Barišom Kalkavanom.
Ibrahimović ga je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, primio u oproštajnu posjetu i zahvalio na posvećenom radu i doprinosu razvoju odnosa između dvije države, te poželio uspjeh u daljem profesionalnom angažmanu.
- Obje strane naglasile su tradiciju prijateljskih odnosa i kontinuiranog dijaloga - dodali su u njegovom kabinetu.
Ibrahimović se danas u odvojenim susretima sastao i sa ambasadorima Švedske i Tunisa u Crnoj Gori.
- Sastanak sa nerezidentnom ambasadorkom Kraljevine Švedske Šarlot Samelin bio je prilika za razmjenu mišljenja o modalitetima intenziviranja političkih kontakata i bilateralnih odnosa između Crne Gore i Švedske, koje karakterišu dugogodišnje prijateljske i savezničke veze - naveli su u saopštenju.
Pored jačanja saradnje u ključnim oblastima kao što su ekonomija i turizam, bilo je riječi o procesu evropske integracije Crne Gore.
- U tom &nbsp;kontekstu, ambasadorka Samelin je istakla snažnu podršku cilju da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU, dodavši da će Švedska nastaviti da pruža ekspertsku i političku pomoć na tom putu - naveli su u saopštenju.
U susretu sa nerezidentnom ambasadorkomTunisa Imen Lažili Amari, bilo je riječi o daljem jačanju saradnje na bilateralnom nivou, kao i u okviru multilateralnih foruma i incijativa.
- Poseban akcenat stavljen je na oblasti turizma, investicija i saobraćajne povezanosti, kao i na saradnju u oblastima kulture, obrazovanja i sporta - naveli su u saopštenju.
Naglasili su da su se sagovornici saglasili da će osnaživanje normativno-pravne osnove stvoriti dodatni prostor za intenziviranje saradnje i političkog dijaloga.
- Na sastancima su razmijenjena mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, uz potvrdu spremnosti da se nastavi jačanje partnerskih odnosa i saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - zaključili su u saopštenju.

Ibrahimović sa Kalkavanom: Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje

Švedska Vlada je u petak predložila izmjene Ustava koje bi omogućile oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi, kao dio rada na suzbijanju raširenog organizovanog kriminala.
U januaru je međustranački parlamentarni odbor predložio ustavne izmjene koje bi omogućile oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za špijunažu ili izdaju, ali nije predlagao mjere usmjerene na organizovani kriminal.
- Vlada je odlučila ići dalje od prijedloga odbora upravo kako bi bilo moguće oduzeti državljanstvo, na primjer, vođama bandi koji su počinili veoma, veoma ozbiljnu štetu društvu - rekao je ministar pravde Gunar Stromer na konferenciji za novinare.
On je naveo da nacrt zakona koji je u petak predat parlamentu uključuje prijedlog koji bi omogućio oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za krivična djela koja ozbiljno ugrožavaju vitalne nacionalne interese, poput teškog kriminala bandi.
Švedska je decenijama suočena s nasiljem povezanim s organizovanim kriminalom.
Vlada i njeni saveznici, krajnje desničarska i antiimigrantska stranka Švedskih demokrata, pobijedili su na izborima 2022. godine sa obećanjem da će smanjiti imigraciju i kriminal bandi za koje tvrde da su povezani, a izbori slijede sljedeće godine.
Kako navode švedski portali, ukoliko bi se usvojio ovaj zakon, bilo bi riječi o osobama koje su državljanstvo pribavile putem prevare, prijetnji ili mita, ali i o osobama koje ozbiljno ugrožavaju vitalne interese države.
Ovo može obuhvatiti zločine koji ozbiljno ugrožavaju sigurnost Švedske ili određene ozbiljne prijetnje sistemu povezane s kriminalom bandi.

Švedska predložila oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Švedska turistička organizacija pokrenula je kampanju koja poziva posjetioce da dođu u zemlju i namjerno uspore — putuju bez žurbe, planova i pritiska, kako bi otkrili "čari dosade".
<h2>Zemlja koja nudi mirniji i sporiji odmor</h2>
Prema naučnim istraživanjima koja Švedska citira, dosada pomaže mozgu da se oporavi od složenosti svakodnevnog života. Istovremeno, predstavljaju se kao savršeno mjesto za bjekstvo, piše Klix.
Kao jedna od najrjeđe naseljenih zemalja u Evropi, sa ogromnim šumama i bezbroj jezera, Švedska je, prema Visit Sweden, idealno mjesto za spavanje, opuštanje i razmišljanje.
- Mnogo toga možete da radite u Švedskoj, ali jedna od najboljih stvari bi mogla biti da dođete ovdje, prigrlite tišinu i dosađujete se - kaže šef organizacije Visit Sweden.
Dosada o kojoj govore ne mora da znači da ne radite apsolutno ništa tokom posjete zemlji — već mirniji ili sporiji odmor: digitalni detoks, provođenje vremena u prirodi, koliba u šumi.
Među opcijama koje predlažu su: odlazak u udaljenu kolibu, posmatranje zvijezda na sjeveru (npr. u Laponiji), hodanje na krpljama ili sporije zimsko planinarenje.
Takođe navode mogućnost istraživanja tradicionalne hrane (kao što su pečena bijela riba, dimljeno meso irvas i meso sjevernog jelena), opuštanje uz hladne kupke u spa hotelima ili kupalištima ili duge vožnje (kao ruta poznata kao „Plavi autoput“ koja povezuje Švedsku, Norvešku i Finsku).
Cilj kampanje — umjesto brzih, ispunjavajućih avantura — jeste da privuče turiste koji žele sporiji „velnes i spori putnički“ odmor, sa manje obaveza, više mira i mogućnošću da odmore mozak.

Švedska otkriva "čari dosade"

Premijer Švedske Ulf Kristerson najavio je u septembru planove da se za najteža krivična djela, uključujući ubistvo i teško izazivanje eksplozije, granica krivične odgovornosti spusti sa 15 na 13 godina.
Reforma zakona je odgovor na porast smrtonosnog nasilja među bandama. Policija tvrdi da kriminalne mreže za izvršavanje pucnjava i transport oružja sve češće regrutuju djecu, jer mlađi od 15 godina ne mogu biti krivično gonjeni.
Vlada u Stokholmu ranije je najavila osnivanje posebnih pritvorskih jedinica u švedskim zatvorima za maloljetnike od 15 do 17 godina. Prema novom prijedlogu, plan se proširuje i na jedinice za zatvaranje mladih uzrasta od 13 do 14 godina. Prema Ministarstvu pravde Švedske, maloljetni prestupnici bi mogli početi da se šalju u ove pritvorske ustanove već narednog ljeta.
Vlada tvrdi da će promjena zatvoriti pravnu rupu koju bande zloupotrebljavaju. Međutim, pravni stručnjaci, organizacije za prava djeteta i socijalni radnici upozoravaju da spuštanje granice neće smanjiti kriminal, te da može ugroziti proces rehabilitacije.
<h2>Velike razlike u EU – granica od 10 do 16 godina</h2>
Minimalna starost za krivičnu odgovornost u Evropi znatno varira. Zemlje sa granicama ispod 14 godina su Irska (od 10 godina u zavisnosti od prestupa), Holandija (od 12 godina), Belgija i Mađarska (od 12 godina u zavisnosti od prestupa), Francuska (od 13 godina u zavisnosti od prestupa). A najviša granica je u Portugaliji i Luksemburgu gdje su mladi krivično odgovorni tek sa 16 godina.
Uprkos razlikama, sve zemlje Evropske unije imaju posebne sisteme pravde za maloljetnike mlađe od 18 godina, gdje je fokus na obrazovanju i rehabilitaciji, a ne na kažnjavanju. Međutim, kako se zaoštravaju političke rasprave oko omladinskog kriminala, sve više nestaje granica između zaštite i krivičnog gonjenja maloljetnika.
U zemljama s višim granicama, poput Finske ili Portugalije, naglasak je na socijalnoj reintegraciji. Drugdje, rastuća zabrinutost zbog učešća mladih u nasilnim krivičnim djelima podstiče pozive za pooštravanje pravila, trend koji je sada vidljiv na primjer u Švedskoj – ali i u Njemačkoj.
<h2>Njemačka: Pritisak da se pooštri zakon</h2>
Krivični zakon u Njemačkoj postavlja granicu odgovornosti na 14 godina. Prestupnicima od 14 do 17 godina sudi se u sudovima za maloljetnike, gdje se naglasak stavlja na rehabilitaciju, društveno korisni rad i savjetovanje, prije nego na zatvorske kazne.
Međutim, pozivajući se na porast nasilja među još mlađima, članovi konzervativne CDU kancelara Fridriha Merca, kao i političari krajnje desnice, traže spuštanje granice na 12 godina. Statistika pokazuje da je broj djece osumnjičene za nasilna krivična djela porastao za 11,3 odsto u 2024. iako je nivo i dalje znatno niži nego početkom 2000-ih.
Kao i u Švedskoj, zagovornici prava djeteta i pravni stručnjaci protive se spuštanju granice. Neki pozivaju da se prvo sprovede istraživanje o tome da li bi takav potez uopšte smanjio broj krivičnih djela među mladima i kakav bi uticaj imao na djecu.
Za sada, njemačka Vlada pokazuje malo interesovanja za promjene, držeći se pristupa koji stavlja rehabilitaciju na prvo mjesto i koji već dugo oblikuje filozofiju pravde za maloljetnike. Ipak, debata se ponovo pojavljuje, a švedska odluka da spusti granicu mogla bi poslužiti kao inspiracija konzervativnim zakonodavcima.
<h2>Irska: Najniža granica u EU</h2>
Irska ima najnižu starosnu granicu za krivičnu odgovornost u EU. Prema Zakonu o djeci, većina maloljetnika postaje krivično odgovorna sa 12 godina, ali za teška krivična djela poput ubistva, ubistva iz nehata ili silovanja, gonjenje je moguće već od 10 godina.
Ova politika izazvala je kritike grupa za ljudska prava, uključujući UNICEF i Savjet Evrope, koji preporučuju minimalnu granicu od 14 godina. Aktivisti u Irskoj pozivaju zakonodavce da podignu granicu, tvrdeći da aktuelni zakon nije u skladu sa savremenim standardima zaštite djece.
Irska Vlada brani postojeći okvir, ukazujući na specijalizovane sudove za maloljetnike i programe preusmjeravanja koji se fokusiraju na obrazovanje i pravdu zasnovanu na pomirenju i obnovi povjerenja. Ipak, pod sve većim međunarodnim pritiskom, razmatra se revizija zakonodavstva.
<h2>Zašto je Danska promijenila kurs</h2>
Primjer Danske ukazuje da treba biti oprezan. Vlada desnog centra je 2010. spustila granicu krivične odgovornosti sa 15 na 14 godina, nadajući se da će time zaustaviti kriminal među mladima. Dvije godine kasnije, nova Vlada je poništila odluku. Studije su pokazale da nije bilo smanjenja krivičnih dela među 14-ogodišnjacima. Takođe je pronađena veza između ranog zatvaranja i povećanog ponavljanja krivičnih djela.
Za mnoge u Briselu to je podsjetnik da reforme krivičnog zakona mogu biti politički popularne, ali rijetko donose trajne rezultate.
Pitanje koliko mlad neko može biti da bi bio kažnjen ostaje politički osjetljivo u cijeloj EU. Švedski prijedlog uklapa se u širi trend oštrije retorike o omladinskom kriminalu, ali istraživanja, poput studije iz Danske iz 2025, sugerišu da rana kriminalizacija može otežati reintegraciju.
Istraživači u SAD takođe su utvrdili da rano zatvaranje maloljetnika negativno utiče na njihov razvoj i često ima dugoročne posljedice.
Dok zemlje EU vagaju između odvraćanja i rehabilitacije, pravi izazov možda nije u tome koliko nisko ide starosna granica, već u tome kako društva pomažu ranjivoj djeci da uopšte ne uđu u svijet kriminala.

Švedska uvodi zatvor za trinaestogodišnjake, neki političari u Njemačkoj traže da granica krivične odgovornosti bude i niža

Švedska je u digitalizaciji mnogo odmakla, što znači da gotovina odavno više nije kralj. Bezgotovinsko plaćanje je za mnoge Šveđane praktično i ušteda vremena. No, ovo ima i nedostatke.
Ne samo da je sve manje gotovine u novčanicima stanovnika ove države, već je sve manje u finansijskoj infrastrukturi. To znači i uklanjanje bankomata dok je sve manje prodavnica koje primaju gotovinu. Naime, udio gotovine u plaćanju u Švedskoj iznosi jedan odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove zemlje, što je jedna od najnižih stopa u svijetu. Švedska i Norveška su države s najmanjim udijelom gotovine u svijetu.
<h2>Digitalizacija</h2>
Bezgotovinsko plaćanje jeste praktičnije, ali raste zabrinutost da će se njime ugroziti socijalna pravda i sigurnost snabdijevanja. Shodno tome, u ovoj državi postoji inicijativa "Pobuna gotovine", kojom se traži zadržavanje gotovine kao jedne od mogućnosti plaćanja.
Bjorn Erikson, pokretač spomenute inicijative, odnosno osnivač istoimene organizacije, upozorio je da će dio društva biti marginaliziran digitalizacijom. To se odnosi na dio društva koji ne može ili ne želi koristiti bezgotovinsko plaćanje. Za Eriksona je to društveni problem.
- Isključujete ljude koji imaju poteškoće s tim. To mogu biti osobe s invaliditetom, žene koje žive s nasilnim muškarcima, koji prate njihov bankovni račun, ljudi koji se jednostavno ne mogu nositi s tim - stariji ili oni u ruralnim područjima, gdje nema signala - ukazao je Erikson.
On je među onima koji nisu u dilemi da li treba postojati više mogućnosti plaćanja.
<h2>Ranjivost digitalnih sistema plaćanja</h2>
Rast digitalizacije podrazumijeva i rast rizika. Opasnost od kibernetičkih napada ili tehničkih poremećaja se značajno povećala. Pojedini učesnici platnog sistema bivaju više puta meta kibernetičkih napada ili dogodi im se prekid rada sistema za bezgotovinsko plaćanje.
U Centralnoj banci Švedske (Riksbank) smatraju da postoje velike prijetnje po finansijski sektor, dijelom i zbog geopolitičkih napetosti. Švedski finansijski sistem jeste otporan, ali se mora stalno razvijati kako bi bio spreman za nove prijetnje.
Elin Ritola iz Riksbanka je podsjetila da vrijednost gotovine postaje očigledna u kriznim vremenima.
- Gotovina je funkcionalna čak i kada nema električne energije ili komunikacijski sistem ne radi. Manje je ranjiva usljed kibernetičkih napada i zbog toga je važna za sigurnosni poredak. Preporučujemo da kod kuće imate dovoljno gotovine za hranu ili lijekove za sedam dana - navela je Ritola.
I u Ministarstvu odbrane Švedske napominju na važnost gotovine u kriznim situacijama, kao dijela sveobuhvatne strategije za jačanje civilne odbrane.
<h2>Kako održati infrastrukturu za gotovinu</h2>
Dostupnost gotovine je odavno u ovoj zemlji političko pitanje. Vlada je u januaru prošle godine pokrenula tzv. Istragu o gotovini. Naime, istražna komisija je dobila zadatak dati prijedloge za zadržavanje infrastrukture za gotovinu i njeno prilagođavanje okolnostima.
Komisija je u decembru 2024. dala svoje preporuke, među kojima su obavezivanje trgovina osnovnih potrepština, što se odnosi i na trgovine hranom i ljekovima, da prihvataju gotovinu. Osim toga, banke bi trebalo da budu obavezne da garantuju preuzimanje i polaganje gotovine širom zemlje.
U tom kontekstu, u Centralnoj banci Švedske razvijaju elektronsku krunu, digitalni oblik gotovine, kojim se gotovina neće zamijeniti, već dopuniti. E-kruna bi bila dostupna, čak i u trenutku nestanka električne energije ili interneta. Trenutno se testira kao pilot projekat i još nije poznato kada će u potpunosti biti dostupna, objavio je njemački dnevnik tagesschau.

Švedska gotovo bez gotovine: Digitalizacija preuzima priman u plaćanju

U okviru prve zvanične posjete Švedskoj, predsjednik države Jakov Milatović sastao se sa predsjednikom švedskog Parlamenta - Riksdaga Andreasom Norlanom i predstavnicima švedskih partija na temu evropske budućnosti Crne Gore.
- Ova istorijska, prva zvanična posjeta predsjednika Crne Gore Švedskoj je signal da želimo da produbimo našu političku i ekonomsku saradnju i osnažimo odnose. Švedska je važna članica Evropske unije, država čija javnost, prema posljednjim istraživanjima, snažno podržava politiku proširenja. Crna Gora je sa druge strane najnaprednija među državama kandidatima, i spremni smo da postanemo punopravna članica EU do 2028. godine-poručio je predsjednik Milatović.
On je podsjetio da je naša zemlja institucionalno najviše napredovala, otvarajući sva poglavlja u pregovorima sa Unijom, da je do sada zatvorila sedam poglavlja i da će do kraja godine zatvoriti još najmanje pet. Istakao je i da zemlja u potpunosti usklađuje svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa evropskom, da je kao članica NATO-a kredibilna saveznica i primjer dobrosusjedske politike u regionu.
- Članstvo u EU nije nagrada, već obaveza Crne Gore. Zato je Evropska unija radna akcija kojoj smo posvećeni. Naš ulazak u EU bio bi dobra poruka da se reforme isplate, i pozitivan signal ostalim zemljama kandidatima da je fokus i dalje na proširenju Unije- kazao je predsjednik Milatović.
Predsjednik i poslanici švedskog Parlamenta izrazili su snažnu podršku procesu pristupanja zasnovanom na reformama i kazali da su dosadašnji rezultati Crne Gore impresivni i da naša zemlja ide u pravom smjeru.

Milatović sa Norlanom: Podrška Crnoj Gori na evropskom putu

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo da li će izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima donijeti jasnija pravila kada je riječ o blokadama saobraćajnica i kakve su kazne predviđene za kršenje.
Donosimo priču o platama u pravosuđu - zbog čega će sudije i tužioci od 1. februara primiti zarade umanjene za 30 odsto i kakve posljedice to može imati na sistem.
Budilnik se bavi i zdravljem, povodom Evropske nedelje prevencije raka grlića materice, podsjećamo na značaj prevencije, redovne preglede i pravovremenu dijagnostiku.&nbsp;
„Đekna“ stiže na scenu „Zetskog doma“, a ekipa Budilnka provjerava kako teku pripreme i kada je zakazana premijera. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati na Televiziji E.

Budilnik: Niže plate u pravosuđu i posljedice na sistem

In slightly more than two years of the work of the Government led by Milojko Spajić, the Prime Minister appeared in the parliamentary plenary only 11 out of the 18 foreseen times (61 percent). Despite the established practice that Prime Minister’s Hour is held once a month during the regular session of Parliament, during 2025 Spajić answered questions of the members of Parliament only five out of the prescribed eight times, according to the analysis by the Institute Alternative.
The Rules of Procedure of the Parliament of Montenegro stipulate that Prime Minister’s Hour shall be held at least once every two months during the regular session of Parliament.
The Institute Alternative points out that, although such a provision may leave room for differing interpretations, neither the ruling majority nor the opposition disputes that the Prime Minister must respond to the invitation once a month - ultimately eight times a year, once for each month of the regular (spring and autumn) parliamentary sessions.
- This interpretation was fully respected by Spajić’s predecessors. The Prime Minister of the 42nd Government of Montenegro Zdravko Krivokapić answered questions of the members of Parliament eight times during his one-year mandate - four times during each four-month regular session of Parliament. His successor, Prime Minister of the 43rd Government Dritan Abazović answered MPs’ questions three times during the four months of his government’s duration. Despite the fact that after the fall of the 43rd Government Abazović remained in the position of Prime Minister in a technical mandate for more than a year, no Prime Minister’s Hour session was held during that period. According to media reports, it was an agreement of the heads of parliamentary clubs, which resulted in the fact that the executive power was not controlled in the parliament for more than a year - they emphasized.
They recalled that the Government led by the leader of the Europe Now Movement (Pokret Evropa sad), Milojko Spajić, was formed on 31 October 2023. During this period, instead of 18 times, Spajić answered questions of members of Parliament only eleven times. Moreover, as they explain, five Prime Minister’s Hour sessions were postponed once or several times over the past two years, and during 2025 only five of the prescribed eight Prime Minister’s Hour sessions were held.
- Since the beginning of the work of the 44th Government led by Milojko Spajić, this parliamentary oversight mechanism has been undermined in several ways - primarily through postponements and cancellations of Prime Minister’s Hour sessions despite already scheduled dates. The Prime Minister often published answers without an oral segment solely on the website of the Government of Montenegro, without responding in plenary session, and there were cases in which the opposition physically blocked the functioning of parliament, as occurred during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024 - the Institute Alternative emphasized.
They add that the first Prime Minister’s Hour following the formation of the 44th Government was held on 28 December 2023.
The next one, they note, took place only four months later; Spajić fulfilled his procedural obligation at the beginning of April and May 2024.
- The scheduling of sessions was accompanied by numerous postponements, a lack of communication between the executive and legislative branches, and the alignment of dates with the Prime Minister’s previously assumed obligations. Thus, the Prime Minister’s Hour scheduled for 30 April 2024 was cancelled and moved to 9 May, when it was eventually held. This was just one of many postponements and subsequent cancellations of Prime Minister’s Hour sessions, which practically became a pattern of work - the analysis states.
According to the analysis, only 24 hours before the fourth Prime Minister’s Hour scheduled for 29 June 2024, Spajić informed Parliament and the public that he would not attend due to an official visit to Brussels, requesting that a new date be set for 1 July.
- The Speaker of Parliament Andrija Mandić opened the session on 29 June and announced its continuation on the date proposed by the Prime Minister, which was met with objections from part of the opposition MPs. On the first day of July, the session was continued - representatives of the opposition Democratic Party of Socialists did not allow the holding of this Prime Minister’s Hour, claiming that Spajić showed disrespect toward Parliament and the citizens of Montenegro by his prior cancellation. The Speaker of Parliament then scheduled new sessions for 19 and 26 July. Spajić again did not respond to the invitation - another postponement followed due to his trip to Paris for the opening of the Olympic Games, and the final date was set for 30 July, when the Prime Minister’s Hour was eventually held - the analysis notes.
By the end of 2024, two more Prime Minister’s Hours were held - on 29 October and 22 November. The final Prime Minister’s Hour of 2024, despite being scheduled, was not held on 22 December due to a boycott and physical blockade by opposition MPs. The Speaker of Parliament, Andrija Mandić, announced the imposition of sanctions against MPs for obstructing parliamentary work, while the Prime Minister published his answers to MPs’ questions on the website of the Government of Montenegro.
In 2025, it is explained, five Prime Minister’s Hour sessions were held. The March session also did not pass without a change of date - rather than on the 28th, it was held on 26 March due to the Prime Minister’s international obligations, as stated. Sanctions, including removal from parliamentary sessions for a period of 15 days, were imposed only on 3 February, despite the fact that they related to the actions of opposition MPs during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024. However, Article 109 of the Rules of Procedure of Parliament also stipulates that „sanctioned“ MPs may not ask parliamentary questions at the first subsequent session dedicated to parliamentary questions, which caused objections from part of the opposition MPs.
- The continuation of postponements of Prime Minister’s Hour sessions also marked the one that was ultimately held on 28 July this year. Although it was originally scheduled for 27 June, Spajić soon informed Parliament that he would not attend due to an Intergovernmental Conference. On that occasion, the Prime Minister proposed a new date, 30 June, but received an explanation from the Speaker of Parliament, Andrija Mandić, that due to a previously scheduled visit, Parliament was unable to convene a Prime Minister’s Hour session. Ultimately, this Prime Minister’s Hour was held on 28 July, when Spajić stated that he would not answer MPs’ questions. Such a decision by the Prime Minister was met with objections from the opposition and the public, but also without an adequate reaction from the presiding officer Boris Pejović, Vice President of Parliament, as well as MPs from Spajić’s Europe Now Movement. A somewhat different attitude toward Parliament was shown by Spajić during the Autumn Session - one Prime Minister’s Hour session was held in October, November, and December 2025, without prior disputes or postponements. Nevertheless, the unpredictability of the Prime Minister’s attendance and the setting of conditions under which he will answer questions directly affect the (in)stability of parliamentary work and directly undermine the institution of Prime Minister’s Hour, whose primary function is oversight of the executive branch - the analysis adds.
The analysis was produced within the project „Strengthening public debate and improving the quality of public dialogue in the legislative branch“, which the Institute Alternative implements with the support of the National Endowment for Democracy. The analysis is the sole responsibility of the authors and does not reflect the views of the National Endowment for Democracy.

„Scheduled, busy, postponed: Prime Minister’s hour - an obligation on hold“: Spajić appeared in Parliament only 11 out of the 18 times foreseen

Poruke koje su se čule ispod mosta Blaža Jovanovića su zastrašujuće. Ali upravo ime mosta govori da Podgorica nije grad četničkih koljača, već grad antifašističkog otpora, grad različitosti i grad u kojem su ljudi različitih vjera i identiteta decenijama živjeli zajedno - poručili su u NVO Antifašisti Cetinja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.5217%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fplivali-za-casni-krst-uz-pjesme-o-durisicu-i-kalabicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su konstatovali da su, dva mjeseca nakon što su hrvatski navijači na stadionu Pod Goricom skandirali „ustaški se barjak vije“, njihovi ideološki prijatelji iskoristili veliki hrišćanski praznik Bogojavljenje da bi veličali ratne zločince Dragoljuba Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Nikolu Kalabića i Momčila Đujića.&nbsp;
- Sve ovo se događa u Podgorici nedaleko od crkve Svetog Đorđa, čiji paroh Gojko Perović često pominje da „ni jednog zločinca ne bi rehabilitovao niti kanonizovao“. Ali sudeći po snimcima sa ušča Ribnice u Moraču njegova pastva ne dijeli mišljenje sa njim - naveli su u NVO Antifašisti Cetinja.
To su, kažu, uvidjeli i u gradskom parlamentu, kada je odlučeno da se podigne spomen-ploča posvećene “bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice”.
- Međutim, ako gradska vlast ne osudi veličanje četničkih zločinaca, onda se stiče utisak da je ta ploča samo još jedan izliv „lažnog multikulturalizma.“ Nažalost, dugo će vremena proteći, pa da se na ovim događajima umjesto veličanja ratnih zločina, veličaju sveštenici koji su se stvarno borili protiv fašizma. Samo da pomenemo neke od njih: Vlado Zečević, Jeremija Isaković, Blažo Marković, Marko Borozan, Marinko Vujinović, Savo Đukanovič, Jovan Zec, Bogić Jovićević... - naveli su oni.
Ne mogu, podvlače, zaboraviti da ukažemo i na jedan paradoks.&nbsp;
- Učesnici današnjeg skupa pjevali su o Draži i Kalabiću, iako je Kalabić izdao svog nadređenog. Srećom se nije pjevalo kralju Petru II Karađorđeviću, koji je „prodao“ svu četvoricu koji su veličani danas. Na kraju postavlja se pitanje: Zašto bi iko trebao da se veliča na Bogojavljenje osim Isusa Hrista? - zaključili su u NVO Antifašisti Cetinja.

Antifašisti Cetinja: Zastrašujuće današnje poruke ispod Blažovog mosta, ali njegovo ime govori da Podgorica nije grad četničkih koljača

Sutkinja Višeg suda u Podgorici Magdalena Zečević i dosadašnja zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić izabrane su danas pred Sudskim savjetom za sutkinje Vrhovnog suda Crne Gore.
Postupak je sproveden po javnom oglasu za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, a intervju je obavljen i sa sudijama Višeg suda Sonjom Drašković, Miloradom Marotićem, Nenadom Otaševićem i Aleksandrom Stojanovićem.
Kako je saopšteno iz Sudskog savjeta, odlučujući po javnom oglasu za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, a u skladu sa članom 38 stav 9 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Savjet je donio odluku da se izabere Nerma Dobardžić.
Sudski savjet je konstatovao i prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol, sutkinji Apelacionog suda Crne Gore, na lični zahtjev.
- Na osnovu konačnog predloga ocjena Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, za vrijeme trajanja teorijskog i praktičnog dijela inicijalne obuke za izabrane kandidate za sudije osnovnih sudova, Savjet je utvrdio ocjene za Anu Gačević, Dragana Miladinovića, Juliju Šoškić, Gordanu Planinić, Igora Juškovića, Mariju Raković, Milicu Krgović i Lidiju Raičević. Istovremeno donijete su odluke o izboru i raspoređivanju: Ane Gačević za sudiju Osnovnog suda u Pljevljima; Igora Juškovića i Lidije Raičević za sudije Osnovnog suda u Bijelom Polju; Dragana Miladinovića i Milice Krgović za sudije Osnovnog suda u Podgorici; Gordane Planinić i Julije Šoškić za sudije Osnovnog suda u Baru i Marije Raković za sudiju Osnovnog suda u Nikšiću - navodi se u saopštenju.

Tag: svedska