Vlasnik bara "Le Konstelasion" u švajcarskom alpskom ski-centru Kran-Montana, Žak Moreti, uhapšen je po nalogu švajcarskog tužilaštva zbog sumnje da postoji opasnost od bjekstva.
Takođe, švajcarske vlasti odredile su mu danas, 9. januara, pritvor.
Javno tužilaštvo navelo je rizik od bjekstva kao opravdanje za ovu mjeru, prenosi sajt "24heures" .
Da je menadžer bara "Konstelasion" u Kran-Montani, gdje se dogodio požar, stavljen u pritvor, saznaje i francuski BFM TV iz obavještenih izvora.
Vlasnici bara u Kran-Montani, Žak i Džesika Moreti, danas, 9. januara, su se prvi put pojavili pred istražnim sudijom u Sionu kao osumnjičeni zbog požara koji je 1. januara oduzeo živote 40 ljudi, uključujući 21 osobu mlađu od 18 godina.
Oni su dali izjave u kancelariji Ministarstva pravde kantona Vale, uz pratnju tri advokata.
Prema informacijama iz istrage, osumnjičeni se terete za ubistvo iz nehata, izazivanje požara i tjelesne povrede izazvane nepažnjom.
Danas je širom Švajcarske proglašen Nacionalni dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve požara u Kran Montani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Uhapšen vlasnik bara u Švajcarskoj u kojem je poginulo 40 ljudi

Švajcarska je, s trenutnim dejstvom, naložila preventivno zamrzavanje cjelokupne imovine svrgnutog venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i njegovih bliskih saradnika.
Odluka, koja će biti na snazi četiri godine, donesena je samo dva dana nakon Madurovog hapšenja, ali vlasti u Bernu nijesu potvrdile da li se takva imovina nalazi na njihovoj teritoriji, niti o kojim je iznosima riječ, piše Euronews.
- Savezno vijeće želi da obezbijedi da se nezakonito stečena imovina, u aktuelnoj situaciji, ne može prenijeti iz Švajcarske- navela je vlada u saopštenju za javnost.
<h3>Mjera predostrožnosti</h3>
Podsjećamo, Madura su 3. januara u Karakasu uhapsile američke snage i prevezle ga u Sjedinjene Američke Države zbog optužbi za trgovinu drogom i navodnu saradnju s narkokartelima i kriminalnim grupama u Venecueli i Kolumbiji.
Ovo je prva nova odluka o zamrzavanju imovine od subotnjeg hapšenja. Odluka se zasniva na Saveznom zakonu o zamrzavanju i povratu nezakonito stečene imovine stranih politički izloženih lica (FIAA).
Švajcarska vlada je „odlučila da, kao mjeru predostrožnosti, zamrzne svu imovinu koju u Švajcarskoj posjeduju Maduro i druga lica povezana s njim“, navodi se u saopštenju. Zamrzavanje imovine ne odnosi se na članove aktuelne venecuelanske vlade.
<h3>Sankcije protiv Venecuele</h3>
Švajcarska je još 2018. godine uvela sankcije protiv Venecuele, dok su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Evropska unija uvele sankcije i embargo na poslovanje s Karakasom 2017. godine.
Švajcarska vlada je takođe saopštila da će, „ukoliko budući pravni postupci pokažu da su sredstva nezakonito stečena, Švajcarska nastojati da obezbijedi da ona budu iskorišćena u korist venecuelanskog naroda“.
<h3>Švajcarska kao sigurna luka</h3>
Švajcarski sektor privatnog bankarstva više puta se našao u središtu velikih afera i izvještaja kao mjesto na kojem su politički izložena lica i drugi visokorizični klijenti skrivali svoje bogatstvo. Smatra se da ih privlače politička stabilnost zemlje, razvijen sektor upravljanja imovinom, kao i istorijski snažna bankarska i korporativna tajnost, koja može znatno otežati praćenje stvarnog vlasništva nad imovinom.

Švajcarska zamrzla svu Madurovu imovinu

Istražitelji pokušavaju da utvrde kako i zašto se smrtonosni požar u baru na švajcarskom skijalištu, tokom proslave Nove godine, proširio tolikom brzinom.
Vlasti su juče na konferenciji za novinare saopštile da izgleda kako su vatru u podrumu bara Le Constellation u Crans-Montani izazvale prskalice pričvršćene na boce šampanjca, koje su bile držane „preblizu plafonu“, prenosi Index.
Međutim, ključno pitanje za istražitelje sada je kako je požar zahvatio prostor takvom silinom da je poginulo najmanje 40 ljudi, a 119 je povrijeđeno, mnogi teško. Posebna pažnja posvećuje se i bezbjednosnim standardima samog bara.
<h2>Dvije upečatljive fotografije</h2>
BBC je analizirao snimke koje su napravili preživjeli i svjedoci i razgovarao sa stručnjacima za protivpožarnu bezbjednost kako bi pokušao da rekonstruiše šta je pošlo po zlu. Na društvenim mrežama su se naširoko dijelile dvije upečatljive fotografije na kojima se vidi kako ljudi iznad glava nose boce šampanjca s upaljenim prskalicama, okruženi gomilom.
Na jednoj fotografiji vidi se kako se plamen počinje skupljati na plafonu iznad ljudi koji drže pet takvih boca. Druga fotografija, snimljena iz bližeg ugla, prikazuje osobu s kacigom na glavi koja drži bocu s upaljenom prskalicom dok sjedi na ramenima druge osobe koja nosi masku Gaja Foksa (Guy Fawkes). Iskre s boce na toj snimci djeluju još bliže plafonu.
BBC je utvrdio da su fotografije snimljene nakon ponoći 1. januara, provjerom da ne postoje ranije verzije i poređenjem s javno dostupnim fotografijama bara Le Constellation, koristeći detalje poput uređenja prostora i prepoznatljivih cijevi. Takođe, nije pronađen nikakav dokaz da su snimci manipulisani vještačkom inteligencijom.
Na drugim snimcima s večeri požara, koje je BBC potvrdio kao autentične, vidi se kako neki gosti snimaju plamen dok se u pozadini čuje glasna klupska muzika. Na jednom snimku dio ljudi počinje da žuri ka izlaznom stepeništu uz povike.
<h2>Materijal na plafonu bara</h2>
Državna tužiteljka kantona Valais, Beatrisa Pilu (Béatrice Pilloud), kazala je u petak da sve ukazuje na to da je požar počeo zbog prskalica pričvršćenih na boce šampanjca koje su bile „preblizu plafonu“.
Istražitelji se bave i pitanjem materijala na plafonu bara, kao i time da li je bio u skladu s bezbjednosnim propisima. Dva stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost izjavila su za BBC da materijali vidljivi na fotografijama i snimcima Le Constellationa liče na takozvanu „egg box“ pjenu, vrstu zvučno-apsorbujućeg materijala napravljenog od poliuretana (PU).
Na fotografiji na kojoj se vide boce podignute uvis, plamen je vidljiv upravo na dijelu plafona prekrivenom materijalom nalik pjeni. Poliuretanska pjena se često prije ugradnje tretira protivpožarnim sredstvima kako bi se koristila kao zvučna izolacija u fabrikama i zabavnim prostorima. Međutim, ako nije tretirana, može biti izuzetno zapaljiva.
„Jednom kada se zapali, poliuretanska akustična pjena može pokazati veoma brzo širenje plamena zbog velike površine, uz stvaranje gustog, otrovnog dima, što značajno ubrzava razvoj požara i smanjuje vrijeme za bjekstvo“, rekao je dr Piter Vilkinson (Peter Wilkinson) sa Univerziteta Lafboro (Loughborough).
Profesor Edvin Galea (Edwin Galea) sa Univerziteta u Griniču (Greenwich) upozorio je da se efikasnost protivpožarnog tretmana na poliuretanskoj pjeni s vremenom može smanjiti. Švajcarske vlasti za sada ne mogu da potvrde koja je vrsta pjene korišćena u baru, niti da li je bila u skladu s bezbjednosnim standardima.
<h2>Flashover</h2>
Na konferenciji za novinare zvaničnici su govorili o pojavi takozvanog „flešovera“ (flashover) u baru. Profesor Galea je objasnio da je riječ o trenutku kada se vreli gasovi podignu do plafona, dostignu kritičnu temperaturu i gotovo trenutno zapale cio prostor.
Prema riječima Majkla Klipela (Michael Klippel), stručnjaka za protivpožarnu bezbjednost sa Univerziteta ETH u Cirihu (Zürich), „preživljavanje nakon flešovera je izuzetno malo vjerovatno“.
<h2>Izlazi iz bara</h2>
Istražitelji će se baviti i izlaznim putevima u baru, koji se prostire na dvije etaže – prizemlje i podrum. Smatra se da je požar izbio u podrumu, gdje su i snimljene sporne fotografije. Na snimcima se vidi kako ljudi pokušavaju da ugase vatru prije nego što krenu da bježe iz podruma uskim stepeništem.
Profesor Galea je upozorio da stepeništa mogu postati smrtonosna uska grla, gdje ljudi posrću i bivaju pregaženi. Dodao je da, čak i ako postoje drugi izlazi, ljudi u panici i u nepoznatom prostoru najčešće pokušavaju da izađu putem kojim su ušli.
Zvaničnici su potvrdili da je u zgradi postojao više od jednog izlaza, ali su dodali da trenutno „ne mogu reći“ da li je izlaz za nuždu u vrijeme požara bio otvoren ili zatvoren.
Državni savjetnik kantona Valais, Stefan Gancer (Stéphane Ganzer), rekao je: „Ne postoji samo jedan izlaz, iako se čini da je u trenutku požara većina ljudi izašla kroz glavni ulaz. Ali riječ je o javnoj zgradi. Ona je očigledno bila opremljena izlazom za nuždu.“
<h2>Prskalice na bocama korišćene i ranije</h2>
Pilu je novinarima kazala da su ispitani vlasnici bara, kao i osobe koje su uspjele da pobjegnu iz požara. Vlasnik bara je rekao lokalnim medijima da je objekat u posljednjih deset godina bio pregledan tri puta i da je sve rađeno u skladu s propisima.
Istražitelji analiziraju i druge snimke iz tog lokala. Jedan snimak koji je BBC pronašao pokazuje da su se prskalice na bocama koristile u baru još tokom 2024. godine. Na njemu se vide žene s prepoznatljivim kacigama kako nose boce s prskalicama do gostiju, nakon čega ih skidaju i toče piće.
Snimak je objavljen na YouTubeu u maju 2024. godine na nalogu @ConstellationCransMontana, iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi kada je tačno snimljen.

Zašto je požar u Švajcarskoj bio tako smrtonosan?

Požar koji je u novogodišnjoj noći u baru na skijalištu Kran-Montana usmrtio više od 40 ljudi najvjerovatnije je krenuo od rođendanskih svijeća ili bengalskih vatri postavljenih na bocama šampanjca, saopštila je danas tužiteljka generalnog tužilaštva u Valeu, Betris Pilu.
Ukupan broj žrtava još nije zvanično saopšten.
Istražitelji su saslušali više osoba, uključujući dvojicu francuskih menadžera bara, analizirali video snimke i izvršili uviđaj na licu mjesta, dok se istraga dalje fokusira na upotrebu akustične pjene, mjere bezbjednosti i dozvole za rad.
- Sve ukazuje na to da je požar krenuo od svijeća ili bengalskih vatri postavljenih na bocama šampanjca- izjavila je Pilu. Ovi predmeti su postavljeni "previše blizu" plafona.
Odatle je došlo do veoma brzog i opšteg širenja vatre, dodala je pred novinarima u Sionu.
&nbsp;- To je pretpostavka koja se trenutno smatra najvjerovatnijom i koja se čini potvrđenom- rekla je.
Riječ je o rođendanskim svijećama koje se mogu kupiti u prodavnici.
- Svi mi imamo lak pristup njima. Što se tiče toga da li ih je moguće koristiti u zatvorenom ili skučenom prostoru, istraga o tome se nastavlja i biće dat odgovor- &nbsp;navela je Pilu.
Istraga se, prema njenim riječima, takođe odnosi "na postavljanje akustične pjene (...). Ona će utvrditi da li je ovaj materijal bio u skladu sa standardima i da li je uzrok (katastrofe). U ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću potvrditi da li je pjena bila u skladu sa normama, niti da li je postavljena sa ili bez odobrenja", izjavila je.
Istražitelji su pribavili i analizirali video snimke, saslušali "više osoba", uključujući dvojicu francuskih menadžera bara, i izvršili uviđaj na licu mjesta. Saslušanja su omogućila da se sastave liste prisutnih osoba i da se objasni unutrašnja konfiguracija prostora, radovi koji su izvedeni i kapacitet mjesta.
Dalji tok istrage će se posebno fokusirati na radove izvedene unutar bara, materijale koji su korišćeni, dozvole za rad, mjere bezbjednosti – "pod tim podrazumijevam aparate za gašenje, izlaze za evakuaciju, poštovanje protipožarnih standarda i sredstva za borbu protiv vatre", rekla je tužiteljka.
Nije bila u mogućnosti da kaže koliko je ljudi bilo u baru u trenutku katastrofe.

1250x600

Požar u Kran-Montani najvjerovatnije krenuo od pirotehnike postavljene na bocama

Švajcarska je poglasila petodnevnu žalost zbog tragedije koja se desila kada je požar zahvatio prepun bar u alpskom skijalištu Kran-Montana, prilikom čega je više od 40 ljudi poginulo, a 115 povrijeđeno, dok istražitelji žure da identifikuju žrtve.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelen objavio je da će njegova zemlja obilježiti tragediju sa pet dana žalosti i opisao požar kao jedan od najtraumatičnijih događaja u istoriji Švajcarske, prenio je danas list Gardijan.
- To je bila drama do sada nepoznatih razmjera - rekao je on odajući počast "mladim životima koji su izgubljeni i prekinuti".
On je rekao da Švajcarska duguje tim mladim ljudima čiji su svi planovi, nade i snovi prekinuti da osigura da se takva tragedija nikad više ne ponovi.
Požar je izbio u četvrtak sati i po nakon ponoći u baru Konstelasion (Le Constellation) u Kran-Montani, ali još nije jasno šta ga je izazvalo.
Švajcarska policija upozorila je da bi moglo proći nekoliko dana ili sedmica da se identifikuju svi koji su poginuli u toj tragediji, prenosi Hina.
Tačan broj ljudi koji su bili u baru kada je izbio požar nije poznat, a policija nije precizirala koliko ih se još vodi kao nestalo.

U Švajcarskoj pet dana žalosti poslije požara u kom je stradalo više od 40 ljudi

Šesnaest Italijana je nestalo nakon što je požar zahvatio bar u Švajcarskim Alpima, a još desetak italijanskih državljana je hospitalizovano nakon požara, rekao je italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani.
- Nadam se da nema (italijanskih) žrtava, ali ne možemo ništa isključiti - rekao je Tajani za televiziju Skaj TG24, opisujući situaciju kao „haotičnu". Tajani, koji je u redovnom kontaktu sa švajcarskim vlastima, rekao je da su povrijeđeni Italijani zadobili teške opekotine.
Dvadeset dvoje mladih ljudi je teško povrijeđeno, saopštila je klinika švajcarskom listu 24 Eur. Liječenje njihovih opekotina moglo bi da traje nedjeljama ili čak mjesecima, rekla je Kler Šarme, direktorka Univerzitetske bolnice u Lozani.
- Ovo su mladi pacijenti. Između 16 i 26 godina - dodala je Šarme.
Nakon katastrofe u ljetovalištu Kran-Montana, u kojoj su desetine poginule, a stotine povrijeđene, prema policijskim podacima, klinika u Lozani je aktivirala plan za vanredne situacije kako bi mogla da liječi veliki broj pacijenata, rekla je direktorka.
Policija još nije objavila tačan broj žrtava jer identifikacija žrtava još uvijek traje.

Italijanski ministar: Potraga za 16 Italijana nestalih u požaru u Švajcarskoj

Dva svjedoka rekla su za BFMTV, podružnicu CNN-a, da je smrtonosni požar u Crans-Montani izazvan prskalicama postavljenim na boce šampanjca.
„Konobarice su nosile boce šampanjca sa prskalicama i približavale ih plafonu, što je izazvalo da se plafon zapali“, rekao je jedan svjedok, prenosi CNN.
„Jedna konobarica je stajala na ramenima drugog konobara, a boca i plamen su bili svega nekoliko centimetara od plafona“, dodao je drugi.
„Kada se plafon zapalio, za desetak sekundi cijeli noćni klub je bio u plamenu. Svi smo vrištali i bježali napolje, a kada smo se okrenuli, vidjeli smo vatru”, rekao je prvi svedok.
Oba svjedoka navela su da je u objektu u trenutku požara bilo najmanje 200 ljudi.
U pitanju je bar u podrumu koji ima više nivoa.
Najmlađi pacijent ima 16 godina
Portparol Univerzitetske bolnice u Lozani saopštio je da se tamo liječe 22 pacijenta sa opekotinama – neki na odjeljenju za opekotine, a neki na intenzivnoj njezi. Najmlađi pacijent ima 16 godina.
Univerzitetska bolnica u Cirihu trenutno liječi 12 pacijenata sa opekotinama. Ove dvije bolnice jedine imaju specijalizovane centre za liječenje opekotina u Švajcarskoj.
„Trenutak radosti pretvorio se u tragediju“
Švajcarski predsjednik Gaj Parmelin izjavio je da se „trenutak radosti pretvorio u tragediju koja je pogodila čitavu Švajcarsku i inostranstvo“, nakon požara na novogodišnjoj proslavi u Crans-Montani. 
Požar se dogodio na jugozapadu Švajcarske, blizu granice sa Francuskom i Italijom. Obje zemlje su izrazile spremnost da pruže podršku Švajcarskoj.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni saopštila je da pažljivo prati situaciju kako bi se utvrdilo da li među stradalima ima italijanskih državljana, dok je ministar spoljnih poslova ponudio pomoć – uključujući jedinicu za liječenje opekotina u Milanu i osoblje hitnih službi iz obližnje doline Aoste.
Francuski predsjednik Emanuel Makron takođe je izrazio „punu solidarnost Francuske i bratsku podršku“ Švajcarskoj.

Trenutak kada je požar izbio u baru u Švajcarskoj: Gosti sumnjaju na prskalice na bocama šampanjca

Švajcarska danas preuzima predsjedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), čime će postati prva zemlja koja je predsjedavala tom organizacijom tri puta, saopštio je OEBS.
Kako je saopšteno, Švajcarska je predsjedavala OEBS-om 1996. i 2014. godine, a za ovo predsjedavanje definisala je pet prioriteta – “Helsinške principe za trajni mir, inkluzivnu multilateralnu diplomatiju, anticipirajuće tehnologije za bezbjednu i humanu budućnost, demokratija, vladavinu prava i ljudska prava, kao i sposobnost OEBS-a da djeluje”.
“Suočena sa ratom u Evropi, Švajcarska je posvećena pravednom miru u Ukrajini, zasnovanom na međunarodnom pravu i Helsinškim principima. Iskoristićemo naše iskustvo u posredovanju da promovišemo dijalog, povjerenje i bezbjednost”, izjavio je švajcarski ministar spoljnih poslova Injacio Kasis, koji je novi predsjedavajući OEBS-a.
Dodao je da Švajcarska namjerava da promoviše inkluzivan dijalog sa svih 57 država učesnica o bezbjednosti

Švajcarska danas preuzima treće predsjedavanje OEBS-om

Švajcarska danas od Finske preuzima jednogodišnje predsjedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), a dužnost predsjedavajućeg vršiće ministar vanjskih poslova Injasio Kasis, koji je najavio da obezbjeđivanje sveobuhvatne bezbjednosti u svim njenim dimenzijama ostaje u središtu švajcarskog predsjedavanja.
- Predsjedavanju pristupamo sa uvjerenjem da, uprkos tenzijama, OEBS ostaje nezamjenjiv. Švajcarska će se posvetiti očuvanju osnovnih instrumenata – misija, posmatranja izbora – i obezbjeđivanju njihovog finansiranja - rekao je Kasis predstavljajući prioritete predsjedavanja Švajcarske pred Stalnim savjetom OEBS u Beču.
On je ocijenio da je OEBS, sa svojim sveobuhvatnim pristupom bezbjednosti koji uključuje ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava, dobro pozicioniran da se uhvati u koštac sa izazovima.
- Iskoristićemo svoje iskustvo u posredovanju kako bismo podsticali dijalog, poverenje i bezbjednost - naveo je Kasis predstavljajući prioritete u septembru.
On je dodao da je suočena sa ratom u Evropi, Švajcarska posvećena pravednom miru u Ukrajini, zasnovanom na međunarodnom pravu i Helsinškim principima.
Najavio je i da će Švajcarska na čelu OEBS podsticati saradnju u oblasti sajber-bezbjednosti, političko-vojnih instrumenata i prevencije sukoba.
Takođe je istakao značaj jačanja inkluzivne multilateralne diplomatije, predviđanja tehnološkog razvoja radi bezbjedne i humane budućnosti, promovisanja demokratije, vladavine prava i ljudskih prava, kao i unapređenja sposobnosti OEBS-a da djeluje.
Ovo je treći put da Švajcarska predsjedava OEBS-om.
OEBS, čije je sjedište u Beču, osnovan je 1973. i najveća je međuvladina bezbjednosna organizacija u svijetu sa 57 zemalja članica i 11 zemalja partnera.

Švajcarska od danas predsjedava OEBS-om

Najmanje 10 osoba je stradalo, a nekoliko ih je povrijeđeno u eksploziji koja se dogodila u baru, u poznatom švajcarskom skijalištu Krans-Montana, potvrđeno je za Sky News.
Zvanično je potvrđeno da je najmanje 10 poginulih, međutim policija strahuje da su zapravo desetine ljudi poginule, a da ih je oko 100 povrijeđenih. Među poginulima ima i stranih državljana.
Eksplozija se dogodila u 01:30 sati po lokalnom vremenu, tokom proslave Nove godine u baru Constellation, čiji je kapacitet oko 300 ljudi.
Policija i druge hitne službe su odmah stigle na teren, angažovan je i helikopter, a bolnice rade u vanrednoj situaciji.
- Hitne službe su u punom jeku i hrabro rade. Bolnice širom zemlje suočavaju se s prilivom povrijeđenih ljudi - rekao je sekretar Stefan Ganzer.
Uzrok eksplozije i požara još nije poznat, ali je policija isključila mogućnost terorizma. Lokalni mediji navode da bi potencijalni razlog mogla biti pirotehnika koja je korištena tokom koncerta. Vlast je kazala da je prerano za takve odgovore i da su pokrenuli istragu.
S obzirom na ozbiljnost situacije, Državno vijeće je aktiviralo klauzulu o "vanrednoj situaciji" kako bi lakše koordinirali operacije. Na terenu je raspoređeno 140 pripadnika hitnih službi, 10 helikoptera i 40 vozila hitne pomoći.

Najmanje 10 mrtvih u eksploziji u švajcarskom skijalištu, policija strahuje da je taj broj mnogo veći

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: svajcarska