Zahtjevi za vize za stalni boravak u Sjedinjenim Američkim Državama iz 75 zemalja svijeta biće suspendovani od 21. januara, objavila je administracija Donalda Trampa.
Među pogođenima su zemlje Afrike, Azije, Latinske Amerike, Bliskog istoka i Evrope – a među njima i sve zemlje Zapadnog Balkana, osim, na iznenađenje mnogih, Srbije.
Administracija Donalda Trampa tu mjeru predstavlja kao pokušaj smanjenja, kako kažu, prevelikog tereta koji imigranti predstavljaju za američki sistem socijalne pomoći.
- Predsjednik Tramp jasno je stavio do znanja da useljenici moraju biti finansijski samostalni i da ne smiju da predstavljaju finansijski teret za Amerikance - navodi se u saopštenju američkog Stejt departmenta, uz tvrdnju da je cilj politike osigurati da „imigranti iz 75 visokorizičnih zemalja ne koriste socijalnu pomoć u Sjedinjenim Državama i da ne postanu tzv. javni teret“.
<h2>Šta znači suspenzija viza?</h2>
Suspenzija se odnosi na obradu zahtjeva za vize državljana tih 75 zemalja koji žele trajno da žive u SAD. Tehnički, zahtjevi i dalje mogu da se podnose, a intervjui i termini zakazuju, ali postupak neće napredovati do faze izdavanja viza.
Već izdate vize državljanima pogođenih zemalja ostaju važeće. Stejt department navodi da je jedini izuzetak od suspenzije slučaj „dvojnih državljana, koji apliciraju s važećim pasošem zemlje koja nije na listi“.
Trajanje suspenzije nije poznato, a postoji bojazan da bi ona mogla da bude neograničena.
<h2>Zašto je uvedena suspenzija?</h2>
Američka vlada tvrdi da će ova mjera da smanji troškove socijalne pomoći, jer imigranti, kako se navodi u drugom saopštenju Stejt departmenta, „izvlače bogatstvo od američkog naroda“.
U stvarnosti, SAD već imaju pravila koja omogućavaju zabranu ulaska imigrantima za koje se procijeni da bi mogli da budu zavisni od državne pomoći. Ako postoji osnova za tzv. „public charge“, odnosno ako vlasti procijene da je neka osoba teret za javni budžet i socijalni sistem, to je onda razlog da ne dobije stalni boravak. Procjena da li bi migrant mogao da bude odbijen na osnovu ovog pravila vrši se od slučaja do slučaja, a sprovode je imigracioni službenici. Međutim, broj razloga odnosno uslova koji dovode do primjene pravila „javnog tereta“ je limitiran.
- Mnogi programi ne izazivaju zabrinutost uključujući zdravstvene programe poput programa Medicaid i njege koja se odnosi na kovid 19, stambene i prehrambene programe, kao i mnoge druge ključne usluge. Samo kandidati za koje se procijeni da će vjerovatno postati primarno zavisni od novčane pomoći za osnovno izdržavanje ili imati dugotrajnu njegu o trošku države mogu biti odbijeni - navodi američka organizacija Centar za pravne resurse imigranata (ILRC).
Trampova administracija je tokom njegovog prvog mandata pokušala da proširi primjenu tog pravila na više faktora i programa, ali su te izmjene poništene tokom mandata Džoa Bajdena 2022. godine.
<h2>Promjena pravila</h2>
Za sada i dalje važe pravila iz 2022. godine. Međutim, prošlog novembra američko Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost ponovo je predložilo izmjene i vjerovatno će do kraja januara da suspenduje važeća pravila o „javnom teretu“.
U obrazloženju tih promjena, Ministarstvo je navelo da pravila iz 2022. previše ograničavaju imigracione službenike u procjeni da li bi migrant mogao da postane teret za državu, jer im je dozvoljeno da procjenu zasnivaju samo na ograničenom broju faktora.
<h2>Kako još Taumpova administracija ograničava imigraciju?</h2>
Prva godina Trampovog drugog mandata obilježena je snažnim fokusom na ograničavanje imigracije. U junu je uvedena potpuna zabrana putovanja u SAD za građane 12 zemalja. Ta mjera potom je proširena posljednji put u decembru na ukupno 39 zemalja s potpunom ili djelimičnom zabranom putovanja. Većina tih zemalja nalazi se u Africi, uz neke iz Latinske Amerike i Azije.
Bijela kuća je, prilikom najave proširenja zabrana, navela nedostatak pouzdanih evidencija, zabrinutost zbog prekoračenja dozvoljenog boravka i potrebu da se „sprovode imigracioni zakoni“.
Trampova administracija takođe je postavila najnižu kvotu za prijem izbjeglica u istoriji SAD: samo 7.500 izbjeglica za 2026. godinu, u poređenju s godišnjom kvotom od 125.000 koju je postavila Bajdenova administracija.
Vlada je takođe pokušala da ograniči useljavanje kvalifikovane radne snage povećanjem naknada na najmanje 100.000 dolara za tzv. H-1B vize – koje američke kompanije koriste za zapošljavanje stranih radnika na određeno vrijeme.
Značajan porast broja agenata Imigracione i carinske službe (ICE) takođe je bio ključan faktor u smanjenju imigracije. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost, pod čijom nadležnošću djeluje ICE, navodi da je tokom 2025. deportovano 605.000 ljudi, dok je dodatnih 1,9 miliona osoba zemlju napustilo dobrovoljno.
Čak i putnici iz zemalja koje nisu ni na jednoj od lista zabrana, mogli bi da se suoče s provjerom aktivnosti na društvenim mrežama, ukoliko se bude sproveo prijedlog američke vlade iz decembra. Te provjere bi mogle uskoro da se odnose na državljane 42 zemlje koje su tradicionalno imale pravo na bezvizno putovanje u SAD, uključujući Australiju, Francusku, Njemačku, Japan i Veliku Britaniju. Iako to nije direktno povezano s imigracijom, dodatno pokazuje u kojoj mjeri SAD postaju sve neprijateljske prema strancima.
<h2>Da li će ovo uticati na Svjetsko prvenstvo ili turistička putovanja u SAD?</h2>
Najnovija suspenzija neće direktno uticati na navijače koji planiraju dolazak na Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje se tokom juna i jula u najvećoj mjeri održava u SAD. Takođe neće uticati na turiste ili ljude koje planiraju kratkotrajan boravak uz turističku vizu.
Međutim, navijači iz Haitija i Irana neće moći da putuju kako bi bodrili svoje reprezentacije, jer se te zemlje nalaze na listi zabrane za putovanja u SAD. Navijači iz Senegala i Obale Slonovače, zemalja koje su se takođe kvalifikovale za turnir, suočiće se s ozbiljnim ograničenjima zbog djelimične zabrane putovanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pet stvari koje treba da znate o suspenziji viza za SAD

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović donio je Odluku o pokretanju disciplinskog postupka i Rješenje o suspenziji rukovodioca Službe za građane Vladislava Dajkovića zbog sumnje da je počinio težu povredu službene dužnosti time što je prisustvovao protestu protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botinu.
Mujović je odluku donio danas, na osnovu člana 137 Zakona o lokalnoj samoupravi, u vezi sa članom 95 stav 1 tačka 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojim je kao teža povreda službene dužnosti definisano neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje službenih obaveza.
Disciplinski postupak je pokrenut jer je Dajković, 31. decembra 2025. godine, u toku radnog vremena, prisustvovao protestnom skupu organizovanom protiv izgradnje kapitalnog projekta Glavnog grada Podgorice – postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Navedenim postupanjem, prema odluci gradonačelnika, Dajković je prekršio član 4 stav 2 Etičkog kodeksa izabranih predstavnika i funkcionera u lokalnoj samoupravi Glavnog grada Podgorice, čime je ugrozio interese i narušio ugled Glavnog grada.
U obrazloženju odluke se navodi da postoje materijalni dokazi u vidu fotografija, video-zapisa i objava sa društvenih mreža, koji upućuju na osnovanu sumnju da je došlo do povrede službene dužnosti. Svi navodi i dokazi biće razmatrani u disciplinskom postupku koji će, u skladu sa zakonom, voditi Disciplinska komisija Vlade Crne Gore.
Protiv ove odluke, kako je navedeno, nije dozvoljena žalba, dok će se o disciplinskoj odgovornosti imenovanog odlučivati nakon sprovedenog postupka, uz puno poštovanje zakonskih procedura i prava na izjašnjenje.
Odluka je upućena Vladislavu Dajkoviću i Disciplinskoj komisiji Vlade Crne Gore.

Mujović suspendovao Dajkovića jer je prisustvovao protestu protiv gradnje kolektora

Vlada Crne Gore vodi odgovornu politiku i siguran sam da ćemo brzo ukinutu privremenu suspenziju za državljane Turske, poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
On se u Vili Gorica sastao sa ministrom vanjskih poslova Njemačke Johanom Vadefulom koji boravi u posjeti Crnoj Gori.&nbsp;
Ibrahimović je poručio da je prisustvo njegovog kolege ali i cijelog njegovog tima potvrda da Crna Gora i Njemačka njeguju prijateljske odnose.
Dodao je da imamo potvrdu da Njemačka podržava evropski put Crne Gore i cijelog Zapadnog Balkana.
"Crna Gora jeste pouzdan partner i može da jača svoj međunarodni ugled. Podsjetio sam kolegu Vadefula na našu ambiciju i da smo obradovani najpozitivnijim izvještajem EK do sada", kazao je ministar Ibrahimović.
Ibrahimović očekuje da ćemo uz pomoć naših evropskih partnera u decembru zatvoriti pet poglavlja.
"Crna Gora drži kontinuitet i drži zamah", poručuje.
Ibrahimović ističe da su njemački investitori poželjni u našoj državi, te da su njemački turisti dobrodošli u Crnu Goru.
Vadeful podsjeća da je proces proširenja nužan.
"Ovo jeste Evropa i ljudi koji ovdje žive zaslužuju da budu dio Evrope", dodaje.
Navodi da njemačka vlada ohrabruje Crnu Goru da slijedi taj put, sprovođenjem reformi i ističe "ako ne posustanete na tom putu taj put može biti uspješan".
"Jaka EU je najbolji doprinos za blagostanje u Evropi", kaže njemački ministar.
Važno je naglašava da su događaji devedesetih iza nas i mnogo toga je učinjeno da bi život bio bolji.
"Crna Gora je uspješna priča koja je uspjela premostiti sve tenzije" navodi.
Zahvalni smo Crnoj Gori što sprovodite sankcije Rusiji, dodao je.
"Drago mi je što &nbsp;ćete vi biti domaćin sljedećeg Berlinskog procesa", kazao je Vadeful.
Crna Gora se, ponavlja, nalazi na dobrom putu i Njemačka je spremna da pruži svaku podršku ali, kako dodaje, reforme se mogu desiti samo u Crnoj Gori.
Ibrahimović o vizama
Vlada Crne Gore vodi odgovornu politiku i siguran sam da ćemo brzo ukinutu privremenu suspenziju za državljane Turske, kazao je Ibrahimović, odgovarajući na pitanja novinara.
"U stalnoj sam komunikaciji sa premijerom i u narednih 10 do 15 dana ćemo ukinuti tu suspenziju. Na dobrom smo putu da uskladimo našu viznu politiku sa viznom politikom EU", kazao je ministar.

1250x600

1084x550

Ibrahimović: U narednih 15 dana ćemo ukinuti aktuelnu suspenziju za državljane Turske

Američki voditelj Džimi Kimel vratio se sinoć na male ekrane, nazvavši prijetnje vlasti da ućutkaju komičare „antiameričkim“, dok je prvi put progovorio o suspenziji sa mreže ABC, koja je pokrenula nacionalnu debatu o slobodi govora i osude zbog zastrašivačkih taktika administracije Donalda Trampa.
- Ova emisija nije važna - rekao je Kimel u svom prvom monologu otkako je Dizni, vlasnik ABC-ja, prošle sedmice obustavio njegov kasnovečernji program pod pritiskom Trampovih zvaničnika, nakon Kimelovih komentara o političkoj zloupotrebi ubistva desničarskog aktiviste Čarlija Kirka.&nbsp;
- Ono što jeste važno je da živimo u zemlji koja nam dopušta da imamo emisiju poput ove – kazao je on.
Kimelovi komentari uslijedili su dan nakon što je Dizni, suočen sa osudama holivudskih zvijezda, sindikata, medijskih ličnosti, pa čak i republikanaca poput Teda Kruza, dozvolio nastavak emitovanja emisije Jimmy Kimmel Live!.
Kompanija je prethodno na neodređeno suspendovala emisiju nakon desničarske osude Kimelovog monologa od 15. septembra, u kojem je rekao da „MAGA ekipa očajnički pokušava da predstavi momka koji je ubio Čarlija Kirka kao nekog drugog, a ne jednog od njih, i da na tome zgrabi političke poene“.
Kimel se sinoć zahvalio kolegama voditeljima večernjih emisija na podršci, kao i svojoj publici i gledaocima.
- A, najviše želim da zahvalim ljudima koji ne podržavaju ni moju emisiju ni ono u šta vjerujem, ali ipak podržavaju moje pravo da te stavove iznesem - dodao je Kimel.
- Želim da pojasnim nešto što mi je važno kao čovjeku – a to je da nikada nisam imao namjeru da pravim šalu na račun ubistva jednog mladića. Ne mislim da u tome ima išta smiješno. Takođe, nisam imao namjeru da krivicu svalim na bilo koju konkretnu grupu, jer je jasno da se radilo o duboko poremećenoj osobi. To je zapravo bila suprotnost onoga što sam pokušao da kažem. Razumijem, međutim, da je nekome to zvučalo ili nepravovremeno ili nejasno, ili oboje. I za one koji misle da sam nekoga direktno optužio – razumijem zašto ste ljuti. Da je situacija obrnuta, vjerovatno bih i sam osjećao isto – kazao je Kimel u monologu.
On je, nakon toga, oštro napao Trampa, rekavši da je predsjednik „dao sve od sebe da me otkaže“, ali da je „umjesto toga primorao milione ljudi da gledaju emisiju“.
- Predsjednik Sjedinjenih Država jasno je stavio do znanja da želi da mene i stotine ljudi koji ovdje rade izbaci s posla. Naš vođa slavi to što Amerikanci ostaju bez hljeba zato što ne može da podnese šalu. Jednu stvar koju sam naučio od Lenija Brusa, Džordža Karlina i Hauarda Sterna jeste da prijetnja vlasti da ućutka komičara koji se predsjedniku ne dopada jeste antiamerička - dodao je.
Kimel je svoj monolog završio osvrćući se na riječi Erike Kirk, udovice Čarlija Kirka, koje je izrekla na pomenu svom suprugu tokom vikenda.
- Erika Kirk oprostila je čovjeku koji je ubio njenog muža. To je primjer koji bismo svi trebalo da slijedimo – rekao je Kimel ističući da ga je to duboko dirnulo.
&nbsp;- Ako iz ove tragedije treba nešto da ponesemo sa sobom u budućnost, neka to bude ovo, a ne ono drugo – poručio je Kimel.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fc1tjh_ZO_tY%3Fsi%3D0czFbawg1ArRhE9s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Njegovi komentari o političkoj zloupotrebi ubistva Kirka razbjesnili su Trampove pristalice i zvaničnike koji su obećali da će osvetiti smrt konzervativnog aktiviste. Prošle srijede, predsjedavajući Federalne komisije za komunikacije (FCC), kojeg je imenovao Tramp, Brendan Kar, zaprijetio je da će ugroziti licence ABC-jevih filijala ukoliko Dizni ne „preduzme mjere“ protiv voditelja.&nbsp;
Dvije velike emisione grupe – Nekstar, koja traži odobrenje FCC-ja za spajanje vrijedno 6,2 milijarde dolara, i Sinkler – potom su odbile da emituju program, što je navelo izvršnog direktora Diznija Boba Ajgera i kopredsjedavajuću Dizni Entertejmenta Danu Volden da obustave produkciju.
Potez je izazvao žestoke reakcije u holivudskoj zajednici i među zagovornicima slobode govora, te pokrenuo bojkot i proteste protiv ABC-ja i Diznija.
Oko sat prije Kimelovog povratka u utorak, Tramp je napao i njega i mrežu ABC, kritikujući odluku da se emisija vrati u program.
- Ne mogu da vjerujem da je ABC Lažne Vijesti vratio Džimija Kimela na posao. Bijeloj kući je ABC rekao da je njegova emisija otkazana! Nešto se desilo između tada i sada, jer njegove publike NEMA, a njegov ‘talent’ nikada nije ni postojao. &nbsp;Mislim da ćemo sada testirati ABC po ovom pitanju. Da vidimo kako će proći. Prošli put kad sam ih napao, dali su mi 16 miliona dolara. Ovaj put zvuči još unosnije - rekao je Tramp, aludirajući na nagodbu koju je prošle godine postigao sa ABC Njuzom u tužbi za klevetu.
U ponedjeljak, nekoliko sati prije nego što je Dizni najavio povratak Kimela, Američka unija za građanske slobode (ACLU) objavila je otvoreno pismo koje je potpisalo više od 400 holivudskih zvijezda, osuđujući odluku Diznija kao „mračan trenutak za slobodu govora u našoj zemlji“. Među potpisnicima su Dženifer Aniston, Meril Strip, Tom Henks, Ben Aflek i Robert de Niro.
U saopštenju u ponedjeljak, kompanija je navela da je odluka o prekinutom emitovanju Kimelove emisije donijeta „kako bi se izbjeglo dodatno podgrijavanje napete situacije u emotivnom trenutku za našu zemlju“.
- Odluku smo donijeli jer smo smatrali da su neki komentari bili nepravovremeni i time neosjetljivi. Posljednjih dana vodili smo otvorene razgovore sa Džimijem i nakon tih razgovora odlučili da emisija krene ponovo u utorak - naveli su iz Diznija.
Iako se emisija sinoć vratila na ABC, nije se vratila na filijale koje su u vlasništvu Sinklera. Kompanija, poznata po promovisanju konzervativnih stavova, saopštila je da neće dozvoliti emitovanje emisije dok Kimel ne uputi izvinjenje porodici Kirka i ne donira sredstva njegovoj aktivističkoj grupi Turning Point USA.
- Od utorka uveče, Sinkler će uklanjati Jimmy Kimmel Live! sa naših ABC filijala i zamijeniti ga informativnim programom - saopštila je kompanija, koja posjeduje najveći broj ABC-jevih stanica u zemlji.
- Razgovori sa ABC-jem su u toku dok procjenjujemo potencijalni povratak emisije - dodali su u ponedjeljak.
Nekstar je takođe potvrdio da će nastaviti da uklanja Jimmy Kimmel Live! sa svojih stanica u 22 savezne države.&nbsp;
- Prošle sedmice smo odlučili da uklonimo emisiju nakon onoga što je ABC označio kao ‘nepravovremene i neosjetljive’ komentare gospodina Kimela u osjetljivom trenutku nacionalnog dijaloga - saopštila je kompanija.&nbsp;
- Ostajemo pri toj odluci dok ne dobijemo uvjeravanja da su sve strane posvećene njegovanju okruženja za poštovan, konstruktivan dijalog u zajednicama koje služimo – saopštili su iz Nekstara.
Zbog nastavka blokade od strane ove dvije kompanije, Jimmy Kimmel Live! nije emitovan na skoro četvrtini ABC-jevih stanica. Emisija je i dalje dostupna na internetu, kao i na striming servisima Hulu i Disney+.

Kimel: Ućutkivanje komičara antiameričko

Brojne kontroverze u minulom periodu pratile su postupanje menadžmenta Uprave policije prema bivšem funkcioneru te službe, Milovanu Pavićeviću – jedna od njih je i način na koji je suspendovan, uprkos pozitivnim bezbjednosnim procjenama, koje su potvrdili nadležni iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva pravde. Pavićević je suspendovan na osnovu odluke načelnika Regionalnog centra Centar, Gorana Jokića, koji za takvo postupanje nije imao formalnu starješinsku nadređenost. Prema dostupnim podacima portala Standard i važećim zakonskim propisima, Jokić nije imao ovlašćenja za pokretanje postupka, što ovu suspenziju čini pravno upitnom i ostavlja sumnju u potencijalnu institucionalnu zloupotrebu. Bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević, obavijest da je suspendovan dobio je 11. jula ove godine, uprkos brojnim nelogičnostima i kontroverzama, koje su pratile disciplinski proces. Institucionalni progon počeo je još 9. aprila 2021. godine, kada je Pavićević smijenjen sa te pozicije, usmenom i neobrazloženom odlukom tadašnjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina.&nbsp; No, nakon smjene, shodno zakonskoj regulativi Pavićević je, upkos tome što je bio neraspoređeni službenik i dalje imao rješenje za funkciju načelnika CB Podgorica, na osnovu kojeg je ostvarivao sva prava, pa i primao platu za tu poziciju.&nbsp; <h2>JOKIĆ MIMO ZAKONA POKRENUO DISCIPLINSKI POSTUPAK PROTIV PAVIĆEVIĆA</h2> Neposredno nakon što je Brđanin donio odluku o smjeni Milovana Pavićevića, njega je na mjestu načelnika CB Podgorica, naslijedio Goran Jokić, koji je prema dostupnim podacima, bez zakonskog ovlašćenja i obrazloženja u julu 2024. godine, pokrenuo postupak bezbjednosnih provjera, protiv svog prethodnika, iako mu nije bio direktni nadređeni starješina.&nbsp; Kako je Pavićević i nakon smjene i dalje imao rješenje načelnika CB Podgorica, Jokić nije imao zakonski osnov da pokrene bilo kakav postupak protiv njega, jer kako Zakon o unutrašnjim poslovima propisuje, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica za svoj rad odgovara isključivo direktoru policije, a ne novoimenovanom načelniku. Ipak, aktuelni načelnik CB Podgorica, Goran Jokić, je prema pouzdanim informacijama portala Standard, izašao iz granica svojih ovlašćenja, tako što je pokrenuo više nezakonito sprovedenih postupaka, tri puta zloupotrijebivši službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812070848_cc762c42eabc2ee08d70d82f65fdd52f684de629a8749fb138edbe6f0f7e9605.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250812070848_cc762c42eabc2ee08d70d82f65fdd52f684de629a8749fb138edbe6f0f7e9605" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Goran Jokić"> </figure>  <h2>ZLOUPOTREBE ZAKONA U UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA</h2> Prvo kršenje zakona, kako Standard saznaje, Jokić je načinio pokretanjem bezbjednosne provjere, uprkos činjenici da Zakon o unutrašnjim poslovima, jasno propisuje da se bezbjednosne provjere mogu pokrenuti samo ukoliko postoje konkretne informacije da je službenik registrovan kao korisnik opojnih droga ili da je u vezi sa osobama iz kriminalnog miljea, od čega se ništa od navedenog nije odnosilo na Pavićevića. Jokić je, prema informacijama Standarda, drugi put prekršio Zakon o unutrašnjim poslovima nezakonitim pokretanjem disciplinskog postupka i treći put, kad je pokrenuo postupak suspenzije, svjesno falsifikujuci službenu dokumentaciju i fingirajući pravni osnov i to na način sto je konstatovao da Pavićević dolaskom na posao narušava ugled policije i MUP-a. Jokić je neosnovano konstatovao i da Pavićević remeti tok disciplinskog postupka, iako je znao da Pavićević ne dolazi na posao više od četiri godine, zbog čega je u toku postupak za mobing i diskriminaciju pred nadležnim institucijama. <h2>PROVJERE ZA PAVIĆEVIĆA POZITIVNE</h2> Prema dostupnim podacima tokom postupka koji je trajao od kraja jula do početka novembra 2024. godine, tačno onoliko koliko su čekali provjeru od ANB u zakonu propisanom roku od 90 dana, pozitivne provjere stigle su i iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i iz Ministarstva pravde. U oba slučaja potvrđeno je da se protiv Pavićevića nije vodio nikakav krivični postupak, niti je bilo bezbjednosnih smetnji za njegov dalji rad. I sam Jokić je, prema nezvaničnim informacijama, poslao izvještaj Komisiji za bezbjednosne provjere na njihov zahtjev, u kojem je konstatovano da Pavićević nije registrovan u evidencijama i da terenske provjere ne ukazuju na bilo kakvu prijetnju. <h2>POKUŠAJI DA SE PAVIĆEVIĆ PREDSTAVI KAO KORUMPIRANI POLICAJAC</h2> Jedini „negativni“ izvještaj dolazi iz Sektora za borbu protiv kriminala. Tokom perioda od decembra 2023. do juna 2024. godine, više inspektora kriminalističke policije u policijski elektronski sistem bez objašnjenja unijelo je informacije koje nijesu bile potvrđene dokazima koji bi potkrijepili navode iz negativnog izvještaja. Očito je nekome iz vrha policije bilo veoma stalo, pa čak i po cijenu iznošenja neistina, da Pavićevića prikažu kao korumpiranog policajca koji posjeduje nezakonitu imovinu. No, pretrage u svim nadležnim institucijama, Upravi za imovinu, u ASK-u, kao i u Odjeljenju za antikorupciju u MUP, pokazuju da je Milovan Pavićević vlasnik jednog stana, dok su jedan stan posjedovali njegovi roditelji. Nakon prodaje dva stana kupili su treći, u kojem danas živi šira porodica Pavićević. Kako je TV E pisala, da su zaista htjeli tragati za dokazima, u vrhu policije bi mogli saznati da je lažna priča o nelegalnom korišćenju službenog automobila, koji je dobijen kao donacija jedne privatne crnogorske kompanije. Odluku o prihvatanju donacije za OB Nikšić – novog putničkog vozila marke Mercedes, model 220 2,2 CDI 7G Tronik – potpisao je 7. novembra 2014. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908090912_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250908090912_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8" data-rendition-name="original" width="1148" height="1077" loading="lazy" alt="Dopis Raško Konjević"> </figure>  Prethodno je, 17. oktobra iste 2014. godine, ministar Konjević potpisao i Ugovor o donaciji sa poznatom crnogorskom kompanijom, koja je donirala više vozila za potrebe države. A 21. novembra Milovan Pavićević, tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Nikšić, dobio je rješenje za korišćenje vozila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908090912_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908090912_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1500" loading="lazy" alt="Dopis Raško Konjević"> </figure>  <h2>NEODGOVORNOST SVIH NADLEŽNIH TIJELA</h2> Prema nezvaničnim informacijama, ove neprovjerene informacije koje je više inspektora kriminalističke policije unijelo u sistem, iako pravno ništavne, prihvaćene su kao validne od strane Komisije za bezbjednosne provjere, bez ikakvih dodatnih provjera ili pokušaja da se utvrdi njihova vjerodostojnost. Iako je zakonska obaveza predlagača disciplinskog postupka, u ovom slučaju Jokića, bila da informacije provjeri i dokazno konkretizuje, to se, prema informacijama Standarda, nije desilo. Tu obavezu po članu 8. Pravilnika o vođenju disciplinskog postupka imala je i disciplinska tužiteljka, koja je zbog nevalidnih i nepotpunih informacija, trebala da vrati postupak na dopunu, što nije urađeno. Istu obavezu imala je i Komisija, koja je, prema dostupnim informacijama takođe zanemarila obavezu pravne procjene informacija. <h2>PRIJETNJE LIKVIDACIJOM I SLUŽBENO ĆUTANJE</h2> Podsjećamo kako je portal Standard već pisao da Sky prepiska, koja je tavorila u fioci Tužilaštva još od 2022. godine, otkriva da je jedan član kavačkog klana, Vasilije Rafailović, direktno prijetio Milovanu Pavićeviću. Ova prepiska, koja je sadržavala prijetnju ubistvom uz korišćenje drona i 10 kg plastičnog eksploziva, bila je poznata policijskim i tužilačkim strukturama četiri godine – bez ikakve reakcije ni mjere zaštite za potencijalnu žrtvu ili reakcije nadležnih organa. SDT je tvrdio da takvi slučajevi nisu u njihovoj nadležnosti, dok je policija ostala nijema. Pavićević je tek u aprilu 2025. godine, iz medija, saznao za prijetnje i odmah zatražio procjenu ugroženosti, zaštitu i informaciju o tome da li je o prijetnjama obaviješteno tužilaštvo. <h2>ANB REAGOVALA NA VRIJEME; POLICIJA DESET DANA KASNIJE U OTVORENOJ KOVERTI</h2> Agencija za nacionalnu bezbjednost odgovorila je na zahtjev Pavićevića 7. aprila 2025. godine, navodeći da je Uprava policije odgovorna za procjenu i zaštitu. Međutim, taj odgovor Pavićeviću dostavljen je tek 17. aprila, deset dana kasnije, i to u otvorenoj koverti, iako je zvanično bio upućen njemu. ANB je takođe naglasila da je policija bila u zakonskoj i institucionalnoj obavezi da preventivno obavijesti Pavićevića i njegovu porodicu o prijetnjama, da preduzima mjere zaštite do zvanične procjene ugroženosti, da u realnom vremenu Uprava policije inicira kod Agencije za nacionalnu bezbjednost procjenu ugroženosti i, ono najvažnije, da o saznanjima da se planira i priprema izvršenje teškog krivičnog djela obavijesti nadležno tužilaštvo. Ništa od toga nije učinjeno.

Kako je Goran Jokić suspendovao Milovana Pavićevića, uprkos pozitivnoj procjeni ANB-a i Ministarstva pravde

Fudbalski klub Arsenal iz Tivta kažnjen je za pola miliona eura i deset godina neće igrati u Evropi.
Razlog je kršenje disciplinskog pravilnika na utakmici sa Alaškertom u Ligi konferencije od prije dvije godine.
Odlukom UEFA Kontrolne, Etičke i Disciplinske, igrač kluba Nikola Čelebić dobio je doživotnu zabranu igranja fudbala, kao i predstavnik kluba Ranko Krgović.
Takođe, deset godina zabrane dobili su kapiten Ćetko Manojlović, Radule Živković i Dušan Puletić.
Arsenal je prije dvije godine u Ligi konferencije u gostima protiv Alaškerta remizirao 1:1, da bi kod kuće bio ubjedljivo poražen - 1:6.

Drakonske kazne za Arsenal iz Tivta: Moraće da plate pola miliona eura, Evropu neće igrati deset godina, doživotna suspenzija za Čelebića

Službenik Odsjeka za javni red i mir Sektora policije opšte nadležnosti Dragiša Mugoša suspendovan je do okončanja krivičnog postupka koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom na Cetinju – saznaje Portal ETV.&nbsp;
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa načelnikom Centra bezbjednosti Podgorica Goranom Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra 2021. prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Mugoša je suspendovan rješenjem ministar unutrašnjih poslova Danila Šaranovića na prijedlog neposrednog starješine, vd pomoćnika direktora za Sektor policije opšte nadležnosti Dragana Gorovića i uz mišljenje vd direktora Uprave polcije Lazara Šćepanovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.

Marija Žižić

Suspendovan Dragiša Mugoša koji je rukovodio akcijom razbijanja protesta na Cetinju 5. septembra 2021.

Službenica policije Tamara Veljović, supruga bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, ponovo je suspendovana sa radnog mjesta - potvrdio je njen advokat Mihailo Volkov Portalu ETV.
On je rekao da je jutros imao uvid u novo rješenje, te da će danas uložiti žalbu.
Komisija za žalbe Vlade Crne Gore je 8. aprila donijela rješenje kojim je uvažena žalba Veljović, odnosno njenog advokata Volkova, na rješenje Ministarstva unutrašnjih poslova od 17. februara kojim je ona suspendovana. MUP-u je tada naloženo da ponovi postupak.
U odluci Komisije je, između ostalog, ukazano da rješenje o suspenziji ne smije da bude potpisano faksimilom ministra unutrašnjih poslova - već da ga on mora svojeručno potpisati, što je dovoljan razlog da takvo rješenje bude ukinuto. Oni su svakako ukazali i na druge manjkavosti Šaranovićevog akta.
Posebno je istaknuto da je i sa stanovišta Evropskog suda za ljudska prava neprihvatljivo da takve odluke ne sadrže adekvatno obrazloženje i da je stav ovog suda „da postupajući organi moraju dovoljno i jasno naznačiti razloge na kojima su zasnovali svoju odluku“.
Volkov je u izjavi za Portal ETV poručio da je njihovo ponašanje i dalje bahato i nezakonito i da se ovo rješenje tiče činjenice da je njen suprug Veselin Veljović.
- Razloge su našli u činjenici da je Tamara Veljović supruga Veselina Veljovića - istakao je Volkov.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foboreno-saranovicevo-rjesnje-o-suspenziji-tamare-veljovic-odluka-mora-da-bude-obrazlozena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Volkov: Tamara Veljović ponovo suspendovana sa radnog mjesta, razloge su našli u činjenici da je supruga bivšeg direktora Uprave policije

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da je, nakon prijedloga neposrednih rukovodilaca, uz mišljenje direktora Uprave policije, Lazara Šćepanovića, donio rješenja o suspenziji još četiri policijska službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“.&nbsp;
Šaranović je saopštio da su oni suspendovani po raznim osnovama, kao što su krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, primanje mita, kao i zbog pokrenutih disiplinskih postupaka zbog teže povrede službene dužnosti iz člana 173 stav 1 tačka 28 Zakona o unutrašnjim poslovima – postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad.&nbsp;
- Da bi Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije ostvarili zacrtane prioritete, tome mora da prethodi ostvarenje onog ključnog – da postanemo institucija od najvećeg povjerenja javnosti. To se može postići samo kroz uspostavljanje i osiguranje punog integriteta policijske službe - naveo je Šaranović u saopštenju za javnost.
Prema njegovim riječima, decenijska infilatracija kriminala u policijske redove, "kao najteže nasljeđe iz prošlosti, je otvorila prostor za rast svih oblika kriminala, a naročito bezbrižno djelovanje organizovanih kriminalnih grupa".&nbsp;
- Umjesto da crne hornike u medijima budu pune odlučne borbe policije protiv kriminala, u medijskim stupcima su sa punim opravdanjem prednjačili tekstovi koji su svjedočili o sprezi jednog broja policijskih službenika sa organizovanim kriminalom. Koliki je bio stepen kriminalizacije policije najbolje govori okolnost da u kriminalnim aktivnostima nijesu prednjačili policijski službenici sa nižim policijskim ovlašćenjima, već bivši direktori policije, bivši pomoćnici direktora i desetine visokih policijskih starješina - naveo je on.
Strogom posvećenošću menadžmenta MUP-a i Policije, kako je rekao, odlučno staji na kraj infiltraciji kriminala u policijske strukture.&nbsp;
Dodatno obavezuje što je to, kako kaže, prepoznato, podržano i pohvaljeno od strane najviših adresa u međunarodnoj zajednici, sa kojih, tvrdi Šaranović, dolaze ocjene da je MUP predvodnik u uspostavljanju pune vladavine prava u Crnoj Gori.
- Iako javnost posljednjih sedmica ima prilike da čita jedan broj naručenih tekstova sa potpisom organizovanog kriminala, od kojih su posebno indikativni oni koji su sa primjesama primitivne mizoginije imali za cilj prizemno vršenje pritiska na naše koleginice, predsjednicu Disciplinske komisije i disciplinsku tužiteljku, unaprijed saopštavamo da njihova svrha neće biti ispunjena. Naprotiv, bez obzira na pritiske i pokušaje zaustavljanja djelovanja kontrolnih mehanizama u MUP-u, koji se ogledaju kroz naručene tekstove, te pokušaje pritisaka na profesionalce u našoj službi, uspostavljanje punog integriteta službe sprovešće se još odlučnije - dodao je ministar.
Zadatak im je, poručuje, uspostavljanje sistema u kojem svaki policijski službenik mora biti odan samo policijskoj znački, Ustavu i zakonu.&nbsp;
- To je obaveza prema državi, građanima, Ustavu, ali prije svega prema onima koji su ubjedljiva većina u Upravi policije, a to su časni i profesionalni policijski službenici - zaključio je Šaranović.

Šaranović suspendovao još četiri policajca sa sjevera

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić posjetila je Fond rada, nakon što se juče u toj instituciji desio incident, saznaje Antena M.
Nišić se sastala sa direktoricom Fonda Anom Mrdović i ostalim zaposlenima. Mrdović je Anteni M potvrdila da se sastala sa ministarkom.
- Ministarka će se uključiti u dalji postupak obezbjeđivanja prostorija Fonda, odnosno angažovanje zaštitara - rekla je Mrdović.&nbsp;
Zaposlena u Fondu rada Silvija Babović uslovno je osuđena zbog prijetnji direktorici Mrdović.&nbsp;
Mrdović je Anteni M kazala da su ona i zaposleni u velikom strahu.&nbsp;
Kaže da je donijela odluku o suspenziji Babović i predala prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka.&nbsp;
- Babović je danas došla na posao, to joj je predato, otišla je nakon uručenja odluke o suspenziji - rekla je Mrdović.&nbsp;

Mrdović: Nišić posjetila Fond, Babović napustila ustanovu nakon što joj je uručena odluka o suspenziji

Asocijacija MNe - USA Cetinje reagovala je povodom prekida suđenja u Osnovnom sudu na Cetinju u slučaju masovnog ubistva u naselju Medovina 2022. godine.
- Zamislite sljedeću scenu: tri i po godine borbe. Suđenje koje se privodi kraju. Sve dokazne radnje završene. Sutkinja spremna. Porodice koje su sahranjivale djecu — konačno pred završnom riječju. I onda , 22. decembra, kao božićni "poklon" , Specijalno državno tužilaštvo traži spise. Tri dana kasnije, predmet nestaje sa Cetinja.Niko ne zna zašto. Ni sutkinja nije obaviještena o razlozima. Pročitajte to ponovo - započinju svoje reagovanje iz ove Asocijacije.
Što SDT krije, kažu, nije pitanje. To je konstatacija.
- Jer kad institucija preuzima predmet u finalnoj fazi postupka , bez obrazloženja, bez transparentnosti, bez elementarne ljudske pristojnosti prema porodicama koje su izgubile sve , tada više ne govorimo o pravnom sistemu. Govorimo o sistemu zaštite. Pitanje je jednostavno: koga štite? Olivera Krivokapić, bivša načelnica MUP-a na Cetinju, tereti se da nije oduzela oružje čovjeku koji je potom pobio deset ljudi, uključujući dvoje djece — Marka i Mašana. Dokazi su izneseni. Činjenice su na stolu. Završna riječ je bila na dohvat ruke. A onda je NEKO povukao ručnu - podsjećaju oni.
<h2>"RADILI SMO NJIHOV POSAO"</h2>
Vesna Pejović, koja je u Medovini izgubila ćerku i unuke, rekla je, dodaju, ono što svi misle, ali malo ko smije da izgovori.
- Mi smo radili njihov posao. Došli smo do istine ne iz priča, već iz vidnih dokaza - podsjećaju iz Asocijacije na njene riječi.
Porodice i novinari su, kažu, vodili istragu. Prikupljali snimke. Tonske zapise. Dokaze koje je, navode, tužilaštvo "zanemarivalo".
- A sada, kada je sve to trebalo da kulminira presudom, SDT interveniše."Simptomatično - kaže advokat Lalić. Ja bih rekao: SKANDALOZNO", stoji u reagovanju.
<h2>NOVOVIĆU, ČEKAMO ODGOVOR</h2>
Vesna Pejović je poručila specijalnom tužiocu Novoviću: "Gledaćemo se u oči. Moraće mi objasniti zašto je ovo urađeno", podsjećaju iz Asocijacije
- Crna Gora takođe čeka objašnjenje. Bar onaj čojski i pošteni dio! Jer ovdje nije u pitanju samo jedan predmet. U pitanju je povjerenje građana u institucije koje bi trebalo da ih štite — a koje, očigledno, štite nekoga drugog. Kad se predmet izuzima pod "velom tajne", javnost ima pravo da pita: čija tajna? I zašto je ta tajna vrijednija od pravde za desetoro mrtvih? - stoji u saopštenju.
<h2>PRAVDA ZAUSTAVLJENA NA KORAKU DO PRESUDE</h2>
Porodice žrtava sada, prema njihovim riječima, lebde u pravnom vakuumu.
"Sutkinja Marija Ćupić , koju su porodice opisale kao "vrhunskog profesionalca" , nije dobila ni osnovno obrazloženje. Sistem koji tako tretira sopstvene sudije, tako tretira i građane. I tako tretira mrtve", ističu u Asocijaciji MNE-USA Cetinje.
Navode i pitanja koja ne smiju ostati bez odgovora.
1. Zašto je SDT zatražio predmet 22. decembra , tri dana prije završnih riječi zakazanih za januar?
2. Ko je donio tu odluku i na čiji zahtjev?
3. Zašto sutkinja koja vodi predmet nije obaviještena o razlozima?
4. Postoji li veza između ovog poteza i osoba koje bi mogle biti kompromitirane presudom?
5. Da li "specijalno" u imenu tužilaštva znači specijalno izuzimanje od odgovornosti?
Ovo, kažu, nije slučajnost.
- U Crnoj Gori smo navikli na "proceduralne manevre" koji se dešavaju tačno kad ne treba. Zastare koje dolaze u posljednji čas. Predmeti koji nestaju. Optužnice koje se gase u tišini. Ali cetinjski masakr nije običan slučaj. Desetoro mrtvih. Dvoje djece. Porodice koje su tri i po godine čekale pravdu. I sada im se kaže: čekajte još. Ne znamo koliko. Ne znamo zašto -podsjećaju oni.
Gospodi iz SDT-a poručuju da Crna Gora gleda.
- Porodice žrtava gledaju. I istorija će zabilježiti , ko je stao na stranu pravde, a ko je stao na stranu "tajne". Desetoro mrtvih. Zar oduzeti životi ne traže pravdu i istinu?! Marko i Mašan zaslužuju zakon koji nosi njihovo ime. A njihove porodice zaslužuju odgovor - zaključuje se u reagovanju.

Slučaj stravičnog zločina u Medovini: Ko se uplašio završne riječi?

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija kontinuirano unapređuje digitalne javne usluge u oblasti obrazovanja. Elektronske usluge, koje su počele da se razvijaju od 2020. godine kao odgovor na pandemiju izazvanu virusom Covid-19, danas predstavljaju ključni segment modernizacije i efikasnijeg funkcionisanja sistema obrazovanja.
Kako je navedeno u saopštenju ovog ministarstva, tokom prošle godine građani su u velikoj mjeri koristili sljedeće elektronske usluge Ministarstva:
• Podnošenje zahtjeva za upis djece u predškolsku ustanovu – 5.992 podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za upis djece u prvi razred osnovne škole – 5.400 podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za upis djece u prvi razred srednje škole – 6.276 podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za upis djece u prvi razred osnovne muzičke škole – 675 podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za elektronski upis na prvu godinu studijskih programa Univerziteta Crne Gore – 3.737podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za smještaj i ishranu u učeničkim i studentskim domovima – 3.730 podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za studentski kredit – 5.586 podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za stipendije za učenike i studente – 1.444 podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za oslobađanje obaveze vraćanja studentskog kredita – 399 podnijetih zahtjeva elektronskim putem (nova elektronska usluga u 2025. godini)
• Podnošenje zahtjeva za akreditaciju programa obuke za stručno usavršavanje zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama – 596 podnijetih zahtjeva elektronskim putem (nova elektronska usluga u 2025. godini).
Elektronske usluge Ministarstva, kako se dodaje, zasnovane su na automatskoj razmjeni podataka sa drugim državnim organima putem Jedinstvenog informacionog sistema za elektronsku razmjenu podataka (GSB). Na ovaj način eliminiše se potreba za pribavljanjem obimne dokumentacije i omogućava brža obrada zahtjeva, uz značajne uštede vremena i troškova za građane. U okviru sistema omogućene su i dodatne funkcionalnosti, poput elektronskog zakazivanja, automatskog bodovanja i drugih procesa koji dodatno unapređuju kvalitet usluge.
Svako podnošenje zahtjeva podrazumijeva elektronsku komunikaciju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, odnosno Centralnim registrom stanovništva, čime se eliminiše potreba za dostavljanjem izvoda iz matične knjige rođenih. Razmjena podataka ostvaruje se i sa Ministarstvom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, za potrebe upisa u predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, čime se zamjenjuje potvrda o korisnicima materijalnog obezbjeđenja porodice.
Kako pojašnjavaju, u 2025. godini, putem Jedinstvenog informacionog sistema za elektronsku razmjenu podataka (GSB), izvršeno je 33.835 web-servisa ka Ministarstvu unutrašnjih poslova i 18.343 web-servisa ka Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Ključni benefiti implementacije ovih elektronskih usluga ogledaju se u sljedećem:
• Značajna ušteda vremena i novca građanima, bez potrebe za pribavljanjem dokumentacije i odlaskom u institucije
• Smanjenje gužvi i obima posla zaposlenima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i socijalnim službama
• Eliminisanje gužvi u obrazovnim ustanovama i olakšan rad upisnih komisija kroz bržu obradu zahtjeva i automatsko generisanje rang-lista
• Brža i jednostavnija izmjena zahtjeva za upis iz jedne škole u drugu, odnosno sa jednog fakulteta na drugi
• Mogućnost podnošenja zahtjeva u bilo koje vrijeme (24/7) tokom trajanja konkursa
• Brža analiza podnijetih zahtjeva na svim nivoima obrazovanja
• Efikasnija obrada zahtjeva u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija
• Doprinos zaštiti životne sredine smanjenjem upotrebe papira kroz digitalizaciju dokumentacije.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastaviće sa razvojem novih digitalnih rješenja, sa ciljem daljeg unapređenja kvaliteta, dostupnosti i efikasnosti javnih usluga u oblasti obrazovanja.

Elektronske usluge MPNI: Hiljade zahtjeva podnijeto elektronskim putem tokom prethodne godine

Nijesam osoba za koju se može reći da je strašljiva. Navikla sam da se bavim problemima, da ih imenujem, da ih ne guram pod tepih i da tražim načine kako da se s njima nosim.
Pa ipak, kada krenem da razmišljam o svemu onome čemu su moja djeca svakodnevno izložena u online svijetu, ne osjećam se sigurno. Ne osjećam se ni mirno, ni samouvjereno, ni spremno koliko bih željela.
I to nije strah od tehnologije. Nije ni nostalgija za „starim vremenima“. To je nelagoda koja dolazi iz spoznaje da živimo u svijetu koji se mijenja brže nego što mi uspijevamo da ga razumijemo – a kamoli da u tom svijetu budemo pouzdani vodiči svojoj djeci.
Razloga za nelagodu ima mnogo. A pitanje jesmo li spremi za sve to. Postoji čitava industrija zloupotrebe djece koja funkcioniše paralelno sa našim svakodnevnim životima.
Postoje platforme koje koristimo kao da su bezazlene, a dokazano je da nijesu. Postoje algoritmi koji ne služe da informišu, već da zadrže pažnju, po svaku cijenu. I postoji sloj interneta koji ne vidimo, ne razumijemo i često potcjenjujemo – dok istovremeno ni ovaj „vidljivi“ ne znamo da koristimo kako treba.
Iskreno, danas često ne umijem da prepoznam da li je neki video stvaran ili je nastao uz pomoć vještačke inteligencije. Nekad se šokiram onim što vidim, nekad se nasmijem, nekad ostanem zbunjena. A onda me sačeka rečenica: „Ada majko, zar ne vidiš da je to AI?“. U tim trenucima shvatim zašto me zovu Facebook majka, koliko se brzo uloge mijenjaju i zašto smo mi odrasli postali oni koji kasne.
I dok se sve to dešava, mi se kao roditelji najčešće samo vrtimo oko istog rješenja: ZABRANI! Gasi internet. Da im uzmemo telefone, da im zabranimo sadržaje, da ih na silu zaštitimo od svijeta koji nam djeluje opasno i nepoznato. Rjeđe razmišljamo o tome da li smo ga mi uopšte pokušali razumjeti, naučiti da ga čitamo, da se za njega pripremimo i da ga pratimo zajedno s djecom. Kao da nam je zabrana prva i jedina linija odbrane, jer je najbrža i jer od nas traži najmanje učenja.
Ipak, vremenom mi se iskristalisala jedna razlika oko koje nemam dilemu. Kada su u pitanju mala djeca, granice ne mogu biti rezultat improvizacije. One moraju biti jasne, unaprijed postavljene i dosljedne.
Kod tinejdžera je već drugačije. Tu više nema iluzije da ćemo „ugasiti internet“. Koliko god ponekad poželjela da mogu jednim klikom da isključim sve i da se ne borim za svaki slobodan minut bez ekrana, znam da to nije realno. To bi bilo jednako moguće kao i to da me u ovom trenu prestanu oslovljavati sa „druže“.
Neke tokove ne možemo da zaustavimo. I možda je najveća greška koju pravimo upravo to što trošimo energiju pokušavajući da zaustavimo ono što je već dio stvarnosti, umjesto da se zapitamo kako da u toj stvarnosti budemo snalažljiviji, prisebniji i iskreniji.
Prije par godina, pokušavajući da riješim problem sa Metom i Facebookom, sat vremena sam razgovarala sa asistentom, ubijeđena da je u pitanju stvarna osoba. Razgovor je bio smislen, tečan, djelovao je „ljudski“. Tek sjutradan, dok sam pokušavala da na internetu pronađem način da ponovo stupim u kontakt, shvatila sam da sam zapravo razgovarala sa vještačkom inteligencijom.
Taj trenutak mi je bio poraz. Ne zato što sam razgovarala sa AI, nego zato što mi dlaka s glave nije posumnjala da jeste. Zato što sam bila ubijeđena da „bih ja to znala“. Taj mali lični šok bio je mnogo jači od bilo koje statistike. Pokazao mi je koliko je lako povjerovati, koliko se lako oslonimo na pretpostavku da smo „dovoljno pametni“ i koliko brzo potcijenimo kompleksnost svijeta u kojem živimo.
To je za mene medijska pismenost.
Medijska pismenost nije predmet. Nije jedno predavanje. Nije kampanja. Nije ni još jedna lijepa fraza koju ćemo ponavljati u strategijama, dokumentima i javnim nastupima.
Medijska pismenost je svakodnevna praksa. To je navika da zastanemo prije nego što povjerujemo. Prije nego što podijelimo. Prije nego što se uplašimo ili zgrozimo.
To je spremnost da se zapitamo: ko stoji iza ove informacije? Zašto mi je baš sada servirana? Šta se od mene očekuje – da kliknem, da se naljutim, da se uplašim, da kupim, da dijelim?
Problem je što mi, roditelji današnje djece, nikada nijesmo učeni kako da to radimo. Odrasli smo u svijetu u kojem su informacije dolazile sporije, kroz ograničen broj kanala. U svijetu jednog televizora u kući, jednog crtanog u 19:15 i relativno jasne razlike između stvarnog i izmišljenog. Danas živimo u svijetu u kojem se sadržaji proizvode brže nego što mi uspijevamo da ih obradimo, a granica između stvarnog i konstruisanog postaje sve tanja.
Zato me plaši što se kod nas medijska pismenost često svodi na pojam, a ne na vještinu.
Kao da je dovoljno reći djeci „ne vjeruj svemu što vidiš“ i time završiti posao. A vještina se ne uči jednom rečenicom. Ona se gradi vremenom, ponavljanjem, greškama i priznanjem da nešto ne znamo. Plaši me i to što naš strah često postaje glasniji od naše radoznalosti. A strah, kada se nekritički dijeli, ne štiti – on se širi. On stvara paniku, teorije zavjere, nepovjerenje prema svemu i svima. I tada postaje problem ne samo za našu djecu, nego i za cijelo društvo.Ako želimo da djeca odrastaju u svijetu u kojem razlikuju činjenice od manipulacije, moramo prvo priznati da tu razliku često ne pravimo mi. Da i mi klikćemo, dijelimo, vjerujemo i reagujemo impulsivno. Da i mi nekad prihvatamo problematične, lažne ili plasirane sadržaje zdravo za gotovo.
I možda je upravo to prvi i najvažniji korak medijske pismenosti: da se odrasli usude da kažu – ne znam. Ali želim da naučim. I spremna sam da učim zajedno sa svojom djecom. Ne kao autoritet koji sve zna, nego kao roditelj koji je svjestan da je odrastanje danas proces u kojem se i odrasli stalno iznova obrazuju. Jer djeca ne uče najviše iz onoga što im govorimo, nego iz onoga što vide da mi radimo.
Medijska pismenost, na kraju, nije pitanje tehnologije. To je pitanje odnosa prema svijetu. I odgovornosti da priznamo da više nijesmo sigurni vodiči po defaultu – ali možemo to postati, ako prestanemo da se pravimo da znamo sve.

Priznanje koje dugujemo sebi i djeci

Košarkaši Majamija pobijedili su u noći između četvrtka i petka Čikago 116:113 i nanijeli mu treći uzastopni poraz u Američkoj profesionalnoj košarkaškoj ligi (NBA).
Majami su predvodili Norman Pauel sa 21 poenom, Bem Adebajo sa 20 poena i 12 skokova i Hajme Hakes sa 19 poena, 10 skokova, šest asistencija i tri ukradene lopte.
U ekipi Čikaga Ajo Dosunmu bio je najefikasniji sa 23 poena uz sedam skokova i pet asistencija, Matas Buzelis postigao je 16 poena uz devet skokova, a naš Nikola Vučević 15 poena uz 10 skokova.

Tag: suspenzija