Djeca u Španiji već od ove godine učiće u školama o šumskim požarima, poplavama, zemljotresima, vuklanskim erupcijama kako bi se pripremili za rastući uticaj klimatskih promjena. To predviđa Plan za reagovanje u vanrednim situacijama koji je nedavno predstavljen.
Ovaj plan od 10 tačaka španske vlasti donijele su nakon što je u nedavnim šumskim požarima stradalo četvoro ljudi, a prije manje od godinu poplave su odnijele više od 220 života. Kako piše Gardijan, čak i djeca od tri godine imaće obuke, u skladu sa svojim uzrastom.
Prema Ministarstvu prosvjete, cilj je da se školama obezbijedi paket koji pruža „neophodna znanja, vještine, stavove i vrijednosti potrebne za bezbjedno i efikasno postupanje u vanrednim situacijama“. Pored prirodnih opasnosti i katastrofa, obuhvatiće hemijske, industrijske i nuklearne nesreće i one povezane sa transportom opasnih materijala.
Više od osam miliona djece u 25.000 škola dobiće obaveznu obuku, koja će se sprovoditi putem video snimaka, infografika i drugih medija. Učenici predškolskog uzrasta i osnovnoškolskog uzrasta imaće najmanje dva sata časova, dok će starija djeca dobiti najmanje četiri sata. Španski regioni moći će da prilagode obuku različitim rizicima sa kojima se suočavaju.
- Djeca predškolskog uzrasta uzrasta od tri, četiri i pet godina naučiće da prepoznaju alarm i kako da uoče prve znake opasnosti, kao i osnovne principe bezbjednosti. Starija djeca će naučiti da traže uzvišenja u poplavi i da se sklone ispod stola ako se zemlja počne tresti - navodi špansko Ministarstvo prosvjete.
Navedeno je da će studenti takođe biti upoznati sa „razlikama između informacija i dezinformacija u vanrednim situacijama“.
Predstavljajći ovaj program u školi u gradu Kuenka, premijer Pedro Sančez je rekao da je cilj bio da se djeca i mladi pripreme da što bolje reaguju na situacije „koje očigledno pogoršava klimatska kriza“.
Časovi, koji će početi ove školske godine, jedna su od mjera predviđenih planom od 10 tačaka za zaštitu zemlje koja se nalazi na prvoj liniji borbe protiv klimatskih promjena.
- Ako ne želimo da našoj djeci ostavimo u nasljeđe Španiju koja je siva od vatre i plamena, ili Španiju koja je smeđa od poplava, onda nam je potrebna Španija koja je zelenija - rekao je Sančez 1. septembra.&nbsp;
On je pozvao špansku političare i javnost da se ujedine oko onoga što on naziva „velikim državnim paktom“ za rješavanje klimatske krize.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Španiji djeca već od tri godine imaće časove o šumskim požarima i poplavama

Zemlje Evropske unije (EU) suočavaju se sa najgorom sezonom šumskih požara, a do danas je izgorjelo oko milion hektara šuma, što je područje veće od Kipra ili trećina Belgije, prenosi Politiko.
Podaci evropskog informacionog sistema šumskih požara (EFFIS) navode da je izgorelo 1.016.000 hektara, što se posljednji put dogodilo 2006. godine.
Skoro dvije trećine opožarenih površina dogodilo se poslije 5. avgusta, do kada je sistem pokazivao da je u šumskim požarima izgorjelo 380.000 hektara.
Velika većina požara dogodila se na Iberijskom poluostrvu, gdje je u Španiji izgorjelo više od 400.000 hektara, dok je u mnogo manjoj Portugaliji izgorjelo više od 270.000 hektara ili tri odsto teritorije zemlje.
Ova godina je u Španiji, kada je riječ o požarima, najgora od 1994. godine.
Obje zemlje suočavaju se sa produženim toplotnim talasom, a klimatske promjene pojačavaju rizik od požara.
Šumski požari istovremeno ispuštaju velike količine ugljen-dioksida, čime se Evropska unija suočava sa potencijalnim novim rekordom od zagađenja koja su povezana sa vatrom, navode podaci EFFIS.

Najgora sezona šumskih požara u EU od 2006: Izgorjelo područje veće od Kipra

Vatrogasci u Turskoj nastavljaju svoje napore u gašenju požara koji su danas zahvatili šumovita brda na zapadu zemlje.
Požari koji su izbili na najmanje pet različitih lokacija u primorskoj egejskoj provinciji usmrtili su dvije osobe, raselili desetine hiljada stanovnika i oštetili oko 200 domova, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Navodi se da su požare podstakle visoke temperature, jaki vjetrovi i niska vlažnost vazduha.
Turski ministar šumarstva Ibrahim Jumakli rekao je danas da su vatrogasci, uz podršku protivpožarnih aviona, još na terenu i bore se sa smrtonosnim požarom u blizini grada Odemis treći dan zaredom.
U međuvremenu, hitne službe rade na sprečavanju širenja novog požara koji je izbio kasno u četvrtak u blizini okruga Buca.
Požar u blizini Odemisa odnio je dva života - šumskog radnika koji je poginuo u četvrtak pokušavajući ugasiti požar i 81-godišnjeg stanovnika koji je umro od gušenja dimom, prema vlastima.
- Naša intenzivna borba iz vazduha i sa zemlje za kontrolu požara u Odemisu i Buci se nastavlja - rekao je Jumakli na platformi X, bez navođenja više detalja.
Jumakli je rekao da je požar, koji je izbio u srijedu u blizini popularne turističke destinacije Česme, stavljen pod kontrolu danas.
Požar je izazvao evakuacije u tri naselja i uzrokovao privremeno zatvaranje puteva.
Turski zvaničnici još nijesu dali procjenu ukupne površine zemljišta zahvaćenog požarima.
Vlasti su saopštile da je većinu požara u Izmiru uzrokovao neispravan električni vod. Jumakli je za požar u Buci okrivio varnice koje su stvorili građevinski radnici koristeći mašinu za rezanje metala.
Ljetni požari su česti u Turskoj, gdje stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene pogoršavaju uslove.

Turska se bori sa smrtonosnim šumskim požarima

Brzom i efikasnom akcijom Službe zaštite i spašavanja Nikšić, ugašen je šumski požar u rejonu sela Somina, rekao je za Dan Slavko Tadić, prvi nikšićki vatrogasac.
– Naša akcije je bila krajnje profesionalna, ali moram odati i priznanje mještanima sela Somina, koji su nam prilikom gašenja bili od velike pomoći – poručio je Tadić. 
 
Požar je izbio danas oko 15 sati u zaseoku Grabove rupine, koje pripadaju ataru sela Somina u Banjanima, udaljenom oko 60 kilometara od Nikšića.

Nikšićki vatrogasci ugasili šumski požar u banjskom selu Somina

Veliki šumski požar je od jutros na grčkom ostrvu Hiosu na Egejskom moru, a evakusiano je desetak sela i Prihvatni centar za tražioce azila u kojem su bile stotine ljudi.
Po podacima Vatrogasne službe, angažovano je više od stotinu vatrogasaca sa oko 30 vozila, dva vatrogasna aviona i desetak vatrogasnih helikoptera.
Oko 50 šumskih požara izbilo je širom Grčke u posljednja 24 sata, a zbog vrućine i vjetra Vatrogasna služba kaže da je rizik od šumskih požara veoma veliki danas i sjutra.

Šumski požar na grčkom ostrvu Hiosu, evakuisana naselja

Stotine koala ubijene su iz helikoptera tokom velike akcije vlasti u Australiji koja se sprovodi pošto je šumski požar uništio njihovo prirodno stanište, izazivajući osudu i kritike aktivista za zaštitu životinja, objavio je Independent.
Više od 700 koala je ubijeno do sada, a strahuje se da bi narednih dana taj broj mogao da raste.
Snajperisti iz Ministarstva za energiju, zaštitu životne sredine i klimatske akcije (DEECA) patroliraju područjem Svjetske baštine „Budj Bim“ u jugozapadnoj Viktoriji.
Akcija ubijanja sprovodi se zbog straha da će koale, usljed gubitka 2.000 hektara nacionalnog parka, umrijeti od gladi i dehidracije.
Međutim, aktivisti tvrde da je ta metoda „okrutna“, jer zdravstveno stanje koala ne može da se utvrdi iz helikoptera.
Premijerka Viktorije Jasinta Alan branila je politiku vlade, rekavši da su koale bile „teško povrijeđene i pod velikim stresom“. Ona je dodala da su obavljene opsežne procjene situacije u kontekstu šumskog požara koji je zahvatio to područje.
Međutim, istraživači koala tvrde da je u pitanju još jedan primjer „lošeg upravljanja vrstom i njenim staništem“.

Snajperisti ubili više od 700 koala da ne bi uginule od gladi i žeđi

Najmanje 18 ljudi je poginulo u šumskim požarima u Južnoj Koreji, saopštili su danas zvaničnici.
Hiljade vatrogasaca od vikenda su angažovane na gašenju požara na jugoistoku zemlje. Njihov rad otežavaju suvo vrijeme i jak vjetar.
Opustošene su hiljade hektara i u pepeo je pretvoren drevni budistički hram.
Zvaničnik Ministarstva bezbjednosti rekao je danas da je 18 ljudi poginulo, a da je 19 osoba povrijeđeno, od kojih je šestoro zadobilo teže povrede.
Zvaničnici su rekli da su požari „nanijeli štetu bez presedana“.

U šumskim požarima u Južnoj Koreji poginulo 18 osoba

Novi požar izbio je u srijedu u okrugu Los Anđelesa, a hiljadama stanovnika je naređena evakuacija. 
 
Požar je izbio sjeverozapadno od grada Los Anđelesa u srijedu ujutro, u blizini jezera Kastaik u planinskom području koje graniči s nekoliko stambenih naselja i škola, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Kastaik se nalazi oko 25 kilometara sjeverozapadno od grada Santa Klarite i graniči s nacionalnom šumom Angeles. 
 
Šef vatrogasne službe okruga Los Anđeles, Entoni Marone, rekao je da je više od četiri hiljade vatrogasaca zaduženo za ovaj incident. 
 
- Situacija je i dalje dinamična, a vatru je i dalje teško obuzdati, iako imamo prednost - dodao je Marone. 
 
On je kazao da je nacionalna meteorološka služba produžila upozorenje do petka ujutro za većinu okruga Los Anđelesa i Venture, te da umjereni vjetrovi nastavljaju da duvaju tim područjem.

Novi šumski požar u blizini Los Anđelesa, naređena evakuacija

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: sumski-pozar