Iranska revolucionarna garda je saopštila da je u napadu na Izrael pogodila kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Novinska agencija Tasnim je prenijela saopštenje kancelarije za odnose s javnošću IRGC-a, u kojem se navodi da su pogodili Netanjahuov kabinet.
- Kabinet kriminalnog premijera cionističkog režima i lokacija komandanta režimskih vazdušnih snaga napadnuti su i teško pogođeni od strane oružanih snaga Islamske Republike u ciljanim i iznenadnim napadima raketama iz Khybera u desetom talasu- naveli su.
Izrael nije potvrdio, niti opovrgnuo ovu informaciju, a status Netanjahua je nepoznat.
Ono što se zna jeste da je on i u subotu i u nedjelju koordinirao sastanke bezbjednosnog kabineta, ali nije otkriveno na kojoj se lokaciji ti sastanci odvijaju.
IRGC je naveo i da je u tim napadima pogođen i kabinet komandanta izraelske avijacije Tomera Bara.
U izraelskim i američkim napadima na Iran je ubijen vrhovni vođa ove zemlje ajatolah Ali Hamnei.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Iranska revolucionarna garda tvrdi da je pogodila kabinet Benjamina Netanjahua

U američko-izraelskim napadima na Iran poginulo je 555 ljudi, saopštilo je iransko društvo Crvenog polumjeseca.
&nbsp;Kako su naveli, napadi su pogodili 131 grad u Iranu, a operacije spašavanja, pružanja pomoći, transporta i medicinskog zbrinjavanja povrijeđenih su u toku.
&nbsp;Direktor Uprave za upravljanje krizama Istočnog Azerbejdžana takođe je saopštio da su tokom protekla dva dana napadnute različite lokacije u gradovima Tabriz, Sarab, Maragheh i Shabestar, što je rezultiralo s ukupno 42 smrtna slučaja, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Broj poginulih u raketnom napadu na osnovnu školu Shajre Tajiba u pokrajini Hormozgan u subotu navodno je porastao na 148. 
 
Lokalni zvaničnik rekao je da je u napadu povrijeđeno više od 95 osoba, od kojih su većina bili učenici. 
 
Te brojke nije bilo moguće nezavisno potvrditi.

1250x600

1084x550

Crveni polumjesec: 555 ljudi poginulo u američko-izraelskim napadima na Iran

Saudijsko ministarstvo obrane potvrdilo je napad dronovima na rafineriju nafte Ras Tanura, navodeći da su letjelice srušene i da nema povrijeđenih.
Vijest je objavljena nedugo nakon što je Bloomberg izvijestio da je saudijska državna naftna kompanija Aramco privremeno zaustavila proizvodnju u toj rafineriji zbog napada.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2028371868164485136%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2028371868164485136%7Ctwgr%5E1f58f28b52a64ca65c46e432c67e4f920aedf83a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Radnici u Aramcovim postrojenjima napuštaju pogone nakon dojava o napadima.
To je jedna od najvećih rafinerija na svijetu, sa kapacitetom prerade od 550.000 barela dnevno. Moguće zatvaranje bi stoga moglo pojačati zabrinutost zbog globalne ponude, posebno zato što je pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz skoro potpuno obustavljen.
To je jedna od najvećih rafinerija na svijetu, sa kapacitetom prerade od 550.000 barela dnevno. Moguće zatvaranje bi stoga moglo pojačati zabrinutost zbog globalne ponude, posebno zato što je pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz skoro potpuno obustavljen.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2028371868164485136%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2028372870452437130%7Ctwgr%5E1f58f28b52a64ca65c46e432c67e4f920aedf83a%7Ctwcon%5Es2_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Između 13 i 15 miliona barela nafte transportuje se kroz ovaj strateški prolaz, što čini petinu svjetske ponude, a saobraćaj je zaustavljen nakon jučerašnjih napada na brodove u njegovoj blizini.
Iranski raketni i napadi dronova prijavljeni su širom Zaliva, a među ciljevima su aerodromi, luksuzni hoteli i drugi civilni objekti.
Izvještaji o napadima stigli su iz Bahreina, Iraka, Jordana, Kuvajta, Omana, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, što je izazvalo snažan odgovor vlada tih zemalja.

Napadnuto jedno od najvećih naftnih čvorišta na svijetu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se očekuje da će zajednička američko-izraelska kampanja pokrenuta u subotu protiv Irana trajati oko četiri sedmice.
- Uvijek je to bio proces od četiri sedmice. Koliko god snažna bila, to je velika zemlja, trajaće četiri sedmice ili manje- rekao je Tramp za „Dejli mejl“.
Komentari su uslijedili dok je operacija ušla u drugi dan.
Američke snage su u prva 24 sata pogodile iranske komandne centre, lokacije balističkih projektila, mornaričke brodove i sisteme protivvazdušne odbrane, rasporedivši B-2 „stelt“ bombardere, borbene avione, nosače aviona na nuklearni pogon i razarače s vođenim projektilima, među ostalim sredstvima, prema navodima Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
Tramp je ranije rekao da je eliminisano 48 iranskih lidera te da operacije „napreduju brže od plana“.
Teheran je uzvratio napadima dronovima i projektilima usmjerenim na zemlje Zaliva. Tri američka vojnika su poginula, a pet je teško ranjeno od početka operacija.

Tramp: Očekujem da će američko-izraelska kampanja u Iranu trajati oko četiri sedmice

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa je, u manje od dva mjeseca, eliminisala dvojicu najbližih saveznika Pekinga i time ugrozila kinesko snabdijevanje naftom.
&nbsp;Nakon što su američke snage u januaru uhapsile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, sada je ubijen i iranski vrhovni vođa Ali Hamenei. Te dvije vojne akcije Kini nijesu samo oduzele strateške partnere u Južnoj Americi i na Bliskom istoku, već su pogodile i ono što je za Peking puno važnije - naftu, piše CNN.
&nbsp;Venecuela i Iran isporučuju Kini veći dio sirove nafte. Prema podacima analitičke kompanije Kpler, više od polovine venecuelanskog i gotovo cjelokupan iranski izvoz sirove nafte prošle godine je vjerovatno završio u Kini. Prema proračunima CNN-a, koji se zasniva na podacima Centra za globalnu energetsku politiku Univerziteta Columbia, njihove isporuke su zajedno činile oko 15 odsto ukupnog kineskog uvoza nafte.
&nbsp;Portfolio menadžer u Tortoise Capitalu, Rob Thummel, smatra da bi Kina mogla biti veliki gubitnik u iranskom sukobu, jer proizvodi znatno manje nafte nego što troši.&nbsp;
&nbsp;- Više cijene bi se mogle odraziti na konomski rast, ali fizičko snabdijevanje još je važnije jer Kina zavisi od uvoza sirove nafte za održavanje svoje ekonomije-- rekao je Thummel.
&nbsp;Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi nazvao je američko-izraelski napad na Iran "neprihvatljivim", te osudio "očito ubistvo suverenog vođe i podsticanje na promjenu režima". Ipak, Peking se još nije oglasio o mogućim ekonomskim posljedicama.
&nbsp;Osim poremećaja u snabdijevanju naftom, Kina i druga azijske ekonomije suočavaju se i s mogućim logističkim problemima ako dođe do zatvaranja ili ometanja prometa kroz Hormuški moreuz - ključni pomorski put za sirovu naftu iz zemalja poput Saudijske Arabije i Kuvajta.
&nbsp;Iranska poluslužbena novinska agencija Mehr objavila je da tanker, pogođen u nedjelju nakon pokušaja "neovlaštenog prolaska kroz Hormuški moreuz", tone nakon pretrpljene štete. Iran, koji kontroliše sjevernu stranu moreuza, i ranije je prijetio da će blokirati prolaz tim plovnim putem tokom sukoba sa SAD-om.
&nbsp;Analitičari upozoravaju da bi zatvaranje Hormuškog moreuza ili veći poremećaji u saobraćaju izazvali veliku globalnu energetsku krizu.

Ugroženo kinesko snabdijevanje naftom: Kina može biti najveći gubitnik Trampovog napada na Iran

Vijeće za saradnju zemalja Zaliva (GCC) održalo je hitan ministarski sastanak nakon kojeg je izdato saopštenje u kojem se osuđuju iranski napadi na arapske države. Sastankom je predsjedavao ministar vanjskih poslova Bahreina, Abdullatif bin Rashid Al Zajani, a pored njega prisustvovali su predstavnici Omana, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta.
- Ministarsko vijeće razmotrilo je opsežnu štetu nastalu usljed podmuklih iranskih napada na ove zemlje, koji su bili usmjereni na civilne objekte, servisne lokacije i stambena područja, uzrokujući značajnu materijalnu štetu, ugrožavajući sigurnost i živote građana te šireći strah među stanovništvom. Vijeće je također razgovaralo o potrebnim mjerama i koracima za koordinaciju napora usmjerenih na vraćanje sigurnosti i stabilnosti i postizanje mira u regiji- naveli su iz GCC-a.
Vijeće je potvrdilo da ovi napadi predstavljaju ozbiljno kršenje suvereniteta zemalja članica, principa dobrosusjedstva i jasno kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija, bez obzira na bilo kakva opravdanja ili izgovore. Nadalje, naglašeno je da ciljanje civila i civilnih objekata predstavlja teško kršenje pravila međunarodnog humanitarnog prava.
- Vijeće je izrazilo punu solidarnost među zemljama GCC-a i njihov jedinstveni stav u suprotstavljanju ovim napadima, naglašavajući da je sigurnost država članica GCC-a nedjeljiva i da svaki napad na bilo koju državu članicu predstavlja direktan napad na sve zemlje GCC-a, u skladu s Poveljom GCC-a i Sporazumom o zajedničkoj odbrani. Vijeće je potvrdilo da zemlje GCC-a zadržavaju zakonsko pravo da odgovore, u skladu s članom 51. Povelje Ujedinjenih nacija, koji garantuje pravo na samoodbranu, individualno i kolektivno, u slučaju agresije, te da poduzmu sve potrebne mjere za zaštitu svog suvereniteta, sigurnosti i stabilnosti- navodi se u saopštenju.
Vijeće je pohvalilo efikasnost i spremnost oružanih snaga i sistema protivvazdušne odbrane država članica, koje su uspješno presrele napade raketama i dronovima s visokim nivoom profesionalizma, doprinoseći neutralizaciji prijetnje, ublažavanju njenog uticaja i zaštiti života, objekata i vitalne imovine.
- Ministarsko vijeće naglasilo je neophodnost trenutnog prekida ovih napada kako bi se obnovila sigurnost, mir i stabilnost u regiji. Posebno je istaknuto koliko je važno održavati zračnu i pomorsku sigurnost, zaštititi regionalne plovne puteve, osigurati integritet lanaca snabdijevanja i garantovati stabilnost globalnih energetskih tržišta. Vijeće je potvrdilo da stabilnost regije Arapskog zaliva nije samo regionalni problem, već temeljni stub globalne ekonomske stabilnosti i pomorske plovidbe- zaključeno je.

Arapske zalivske zemlje održale hitan sastanak: Napadi Irana podmukli, dobiće odgovor

Stotine hiljada putnika ostale su zarobljene širom svijeta nakon što su ključna aerodromska čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran.&nbsp;
U ponedjeljak je otkazano još stotinu letova, što je produžilo haos u globalnom vazdušnom saobraćaju i dodatno pogoršalo situaciju za putnike. Radi se o najtežem udarcu za avio-industriju od pandemije kovida-19, piše The Guardian.
Hiljade otkazanih letova
Glavni aerodromi na Bliskom istoku, uključujući Dubai, najprometnije međunarodno čvorište na svijetu, zatvoreni su treći dan zaredom. Prema podacima platforme za praćenje letova FlightAware, u subotu je otkazano gotovo 2.800 letova, a u nedjelju 3.156. Samo u ponedjeljak rano ujutro otkazano je već 1.239 letova.
Avio-kompanije Emirates iz Dubaija, Etihad Airways iz Abu Dabija i Qatar Airways iz Dohe zajedno su otkazale stotine letova, dok su i drugi prijevoznici, poput Air Indije, obustavili svoje usluge u regionu.
- Za putnike nema uljepšavanja. Trebaju se pripremiti na kašnjenja ili otkazivanja u narednih nekoliko dana, kako se napadi budu odvijali i, nadamo se, priveli kraju.- rekao je Henri Harteveldt, analitičar avio-industrije i predsjednik Atmosphere Research Group.&nbsp;
Dok se većina putnika bori da dođe do informacija, izuzetno bogati traže alternativu.&nbsp;
- Saudijska Arabija trenutno je jedina stvarna opcija za ljude koji žele napustiti region- izjavio je za Semafor Amir Naran, izvršni direktor kompanije za posredovanje privatnim avionima Vimana Private, procjenjujući da cijena leta privatnim mlaznjakom od Rijada do Evrope može dostići i do 350.000 dolara.

Zbog sukoba na Bliskom istoku: Stotine hiljada putnika zaglavljeno širom svijeta

Izraelske i američke vlasti su sedmicama pratile kretanje visokih iranskih lidera, uključujući i vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, prikupljajući informacije koje su omogućile da se prvi napad na Teheran izvede iznenada, usred dana, prema riječima izraelskog vojnog zvaničnika i osobe upoznate s operacijom.
Konačna serija američko-izraelskih napada na Iran uslijedila je toliko brzo da su udari bili gotovo istovremeni – tri napada na tri lokacije u roku od jednog minuta – pri čemu su, kako se navodi, usmrćeni Hamnei i oko 40 visokih zvaničnika, uključujući šefa Revolucionarne garde i ministra odbrane zemlje, rekao je izraelski vojni zvaničnik u nedjelju.
Dnevni napadi dali su dodatni element iznenađenja, kazao je isti izvor, dodajući da je izvođenje velikog broja brzih i koordinisanih udara bilo ključno kako bi se spriječilo bjekstvo i skrivanje ključnih zvaničnika nakon prvog napada.
Uoči operacije, CIA je mjesecima pratila kretanje visokih iranskih lidera, uključujući i vrhovnog vođu zemlje. Obavještajni podaci dijeljeni su s izraelskim zvaničnicima, a vrijeme napada je djelimično prilagođeno upravo na osnovu tih informacija o lokaciji iranskih lidera.

CIA pratila iranske lidere mjesecima da bi prvi napad bio smrtonosan

Mohamad Rad, vođa parlamentarnog krila Hezbolaha, navodno je ubijen u napadu izraelskih odbrambenih snaga (IDF) na ciljeve u Libanu, saopštile su jutros saudijske televizijske kuće Al Arabija i Al Hadat.
Libanski predsjednik Džozef Aun poručio je da lansiranje raketa prema Izraelu šteti naporima da se Liban poštedi regionalnog sukoba, a dopisnici Al Arabije kazali su da su sve škole i obrazovne ustanove u Libanu zatvorene odlukom ministarstva obrazovanja.
Izrael je objavio da su udari uslijedili kao odmazda nakon što je Hezbolah tokom noći ispalio više projektila na sjever Izraela. Iz IDF-a su saopštili da su pogodili nekoliko visokopozicioniranih članova Hezbolaha u Bejrutu te „ključnog teroristu Hezbolaha“ u južnom Libanu, ali nijesu potvrdili imena.
IDF: Napadi na Hezbolah će se nastaviti
Komandant Sjeverne komande IDF-a, general-major Rafi Milo, komentarisao je napade: „Hezbolah je izabrao iranski režim umjesto libanske države i pokrenuo napad na naše civile. Bili smo spremni – i skupo će platiti.“
- Neposredno nakon Hezbolahove raketne paljbe, u skladu s planom, pokrenuli smo prvi veliki talas napada na Bejrut i južni Liban, ciljajući visoke operativce, komandne centre i terorističku infrastrukturu. Takođe radimo na evakuaciji civila iz južnog Libana prije novih napada- izjavio je general-major Milo.

Saudijski mediji: Izrael ubio vođu Hezbolaha; IDF: Napadi na Liban će se nastaviti

Snimci mobilnih telefona koji prikazuju jezike plamena i gusti, crni dim koji kulja s broda u Ormuskom moreuzu zloslutna su slika koja potkrepljuje strahove od poremećaja globalnog snabdijevanja naftom usred sukoba SAD-a i Izraela s Iranom.
Moreuz je vitalna globalna trgovinska ruta za naftu i tečni prirodni gas. „Skajlajt“, tanker za naftu i hemikalije od 7.600 tona, nalazio se sjeverno od omanske luke Hasab, blizu najuže tačke moreuza, gdje je plovni put širok samo tri kilometra.
Bio je to jedan od tri civilna broda za koja se navodi da su pogođena u regionu 1. marta, dok je Centralna komanda SAD-a saopštila da je izvela udar na iransku mornaričku korvetu u blizini.
Usred previranja, Rojtersova analiza podataka s veb-stranice MarineTraffic pokazala je da je najmanje 150 brodova, uključujući mnoge tankere za naftu i gas, bacilo sidro. Kako se činilo da brodovi stoje, pojavili su se oprečni izvještaji o tome da li je Iran proglasio moreuz zatvorenim.
Još nema panike
- Vidimo da je moreuz otvoren. Ali ono što sprečava brodove i zašto mnoge međunarodne naftne kompanije savjetuju da se moreuz ne koristi jeste osiguranje- rekla je Amena Bakr, šefica istraživanja za Bliski istok i OPEK+ u kompaniji za trgovinske obavještajne podatke Kpler, tokom vebinara 1. marta.
Troškovi osiguranja su toliko visoki da nijedan brod ne bi mogao sebi da priušti ili ne želi da rizikuje prolazak kroz moreuz u ovom trenutku.
- Onog trenutka kada tržište dobije tu vijest – da je moreuz zatvoren, da više nema protoka sirove nafte i tako dalje – tada će nastupiti panika- dodala je.
Za sada se to nije dogodilo. Ipak, cijena globalne referentne nafte marke Brent porasla je za čak 10 odsto 1. marta i mnogi analitičari su očekivali da će cijene dalje rasti.
- Očekujemo da će cijene (poslije vikenda) biti mnogo bliže 100 dolara po barelu i možda će premašiti taj nivo ako dođe do produženog prekida rada moreuza- rekao je za Rojters Ajaj Parmar, direktor za energetiku i preradu nafte u kompaniji ICIS.
Bakr je zauzela konzervativniji stav, ali je rekla da će uticaj ovog rata na globalne cijene nafte biti mnogo veći nego tokom dvanaestodnevnog sukoba s Iranom u junu 2025. godine.
- Tokom tog sukoba, cijena nafte je skočila na 80 dolara, a zatim je ponovo pala. Sada je ovo manje orkestriran sukob. Onaj prethodni bio je gotovo predstava. Imali ste vatromet, zemlje su unaprijed upozoravale druge zemlje da će ih pogodi- irekla je ona.
Govoreći iz Dubaija, za koji je Bakr rekla da je u stanju šoka zbog iranskih napada „bez presedana“, dodala je: „Sada ne dobijamo ova upozorenja. Dakle, nalazimo se u potpuno drugoj zoni. Očekujem da će cijene nafte biti između 85 i 90 dolara.“
Ulazak OPEK+ i Rusije
Visoke cijene nafte mogle bi izazvati širi ekonomski šok, podstaći inflaciju i intenzivne političke pritiske u mnogim zemljama.
Postoji mnogo načina na koje bi sukob s Iranom mogao izazvati rast cijena. Iranska nafta je pod oštrim sankcijama, ali zemlja i dalje prodaje veliku količinu nafte Kini, na primjer. Ako se ove zalihe prekinu usred dugotrajnog rata, Kina će morati da ih potraži negdje drugo.
U međuvremenu, potencijalni iranski napadi dronovima ili raketama navodno su doveli do zatvaranja proizvodnje naftnih polja u Iraku kao mjere predostrožnosti.
Ako se zatvori Ormuski moreuz, to će uticati i na izvoz nafte iz Kuvajta i drugih država Persijskog zaliva. Postoje alternativne izvozne rute, korišćenjem cjevovoda preko pustinje Saudijske Arabije, ali je kapacitet ograničen.
Proizvođači nafte iz OPEK+ sastali su se 1. marta kako bi se dogovorili o povećanju proizvodnje za 206.000 barela dnevno, kako bi se nadoknadili potencijalni rizici u pogledu cijena.
Grupu čini osam zemalja: Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman.
- Zemlje će nastaviti pažljivo da prate i procjenjuju tržišne uslove i... ponovo su potvrdile važnost usvajanja opreznog pristupa- navodi se u saopštenju.
U saopštenju nije pomenut sukob s Iranom. Međutim, jeste u posebnom saopštenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova, u kojem se upozorava da bi zaustavljanje brodova u Ormuskom moreuzu moglo „stvoriti značajan disbalans na globalnim tržištima nafte i gasa“. U stvari, to je disbalans od kojeg bi Rusija mogla imati koristi.
Niske globalne cijene nafte i oštre sankcije ruskoj nafti, uključujući ograničenje cijena koje je nametnula G7, snažno su pogodile zemlju. Izvještaj Centra za istraživanje energije i čistog vazduha iz februara navodi da su ruski prihodi od izvoza sirove nafte opali za 18 odsto u posljednjoj godini.
Jedan od glavnih ruskih kupaca je Kina. Pad globalne ponude nafte mogao bi značiti dobrodošao porast kineskih porudžbina kako bi se nadoknadio manjak iz Irana ili drugih dobavljača iz Persijskog zaliva.

Napadi na brodove bude strahove oko globalnog snabdijevanja naftom usljed sukoba sa Iranom

Rukometna reprezentacija Crne Gore nastavlja kvalifikacioni put ka Evropskom prvenstvu, a naredna stanica zove se Island. Dueli protiv neugodne selekcije sa sjevera Evrope na programu su u srijedu u Hafnarfjorduru i u nedjelju u Podgorici, a ulog je ogroman, potvrda plasmana na deveto uzastopno Evropsko prvenstvo.
"Lavice“ su još u oktobru prošle godine odradile ogroman dio posla. Pobjede protiv Portugala u Podgorici i Farskih Ostrva u Toršaunu praktično su postavile temelje za novi kontinentalni nastup. Island je, s druge strane, kvalifikacije otvorio sa dva poraza, što Crnu Goru u ovom dvomeču stavlja u ulogu apsolutnog favorita.
Ipak, rukomet ne trpi opuštanje, pogotovo ne u gostima.
Ekipa je jutros otputovala preko Istanbula ka Kopenhagenu, gdje će se kompletirati tim i stručni štab, a potom sjutra ujutru slijedi let za Rejkjavik. Zbog zgusnutog rasporeda, selekcija će imati samo jedan trening uoči prvog meča na Islandu, što dodatno naglašava važnost iskustva i uigranosti koje ovaj tim posjeduje.
Crna Gora i Island su se posljednji put sastali u decembru, u glavnoj rundi Svjetskog prvenstva u Njemačkoj i Holandiji, kada su naše rukometašice slavile ubjedljivo 36:27. Ipak, kako ističe selektorka Suzana Lazović, taj meč je prošlost.
- Očekuju nas važni mečevi protiv Islanda u kojima nas mnogi vide kao favorita, ali ne smije da bude opuštanja. Island je kvalitetna reprezentacija, fizički su čvrste i taktički disciplinovane, bez obzira na to što smo ih ubjedljivo savladale na Svjetskom prvenstvu. Ta utakmica je iza nas i okolnosti će sada biti drugačije, kao i energija oba tima. Izazov je to što imamo samo jedan trening uoči utakmice na Islandu, ali vjerujem u tim i naše iskustvo, kao i to da će fokus biti na najvišem nivou tokom svih 60 minuta. Ključna će ponovo biti odbrana, uz disciplinu koju moramo da pokažemo u napadu- kazala je Lazović.
Jasna poruka, bez kalkulacija, bez oslanjanja na staru slavu, već sa punim gasom od prvog minuta.
Dvomeč sa Islandom mogao bi da zaključi priču oko plasmana na EHF Euro 2026 i donese još jedno veliko takmičenje generaciji koja već godinama drži Crnu Goru u samom vrhu evropskog rukometa. Deveti uzastopni nastup bio bi potvrda kontinuiteta kakvim se može pohvaliti mali broj selekcija na Starom kontinentu.
Nažalost, tim je pred put ostao bez Andrijane Tatar. Pivotkinja je doživjela tešku povredu u dresu mađarskog Mošonmađarovara, pokidala je prednji ukršteni ligament koljena na utakmici protiv Kozarmišlenja i neće biti u konkurenciji za predstojeće mečeve. Veliki peh, ali i dodatni motiv za ostatak ekipe da odigra i za nju.
Za duel u Rejkajaviku, Lazović će dakle, na raspolaganju imati 15 igračica i to golmanke Armel Atingre i Mariju Marsenić, krila Dijanu Mugošu, Ivonu Pavićević, Nađu Kadović, Ninu Bulatović i Anastasiju Marsenić, pivote Tatjanu Brnović i Ivanu Godeč, te bekove Đurđinu Jauković, Elenu Mitrović, Minu Novović, Itanu Grbić, Mateu Pletikosić i Nikolinu Marković.
Island prvo, Morača potom. Dvije utakmice, 120 minuta fokusa, i prilika da se nastavi niz odlazaka na EP. 
&nbsp;

''Lavice'' nastavljaju kvalifikacije: Na putu ka EP prva prepreka Island

Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju podnijelo je 26. februara Osnovnom sudu u Cetinju optužni predlog protiv policijskog službenika D.Ć. zbog sumnje da je počinio krivično djelo nesavjestan rad u službi.
Prema navodima tužilaštva, okrivljeni je 12. avgusta 2022. godine, ispred Cetinjski manastir, očigledno nesavjesno postupao u vršenju službe.
Sumnja se da je, na zahtjev oštećenog koji je tom prilikom zadobio teške tjelesne povrede projektilima ispaljenim iz vatrenog oružja od strane sada pokojnog Vuka Borilovića, odbio da mu pruži pomoć.
- U radnjama okrivljenog, po ocjeni ovog tužilaštva, stekla su se sva bitna obilježja bića krivičnog djela nesavjestan rad u službi- saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju.
O daljem toku postupka odlučivaće Osnovni sud u Cetinju.

Tag: sukob-na-bliskom-istoku

Iranska revolucionarna garda tvrdi da je pogodila kabinet Benjamina Netanjahua

Crveni polumjesec: 555 ljudi poginulo u američko-izraelskim napadima na Iran

Napadnuto jedno od najvećih naftnih čvorišta na svijetu

Tramp: Očekujem da će američko-izraelska kampanja u Iranu trajati oko četiri sedmice

Ugroženo kinesko snabdijevanje naftom: Kina može biti najveći gubitnik Trampovog napada na Iran

Arapske zalivske zemlje održale hitan sastanak: Napadi Irana podmukli, dobiće odgovor

Zbog sukoba na Bliskom istoku: Stotine hiljada putnika zaglavljeno širom svijeta

CIA pratila iranske lidere mjesecima da bi prvi napad bio smrtonosan

Saudijski mediji: Izrael ubio vođu Hezbolaha; IDF: Napadi na Liban će se nastaviti

Napadi na brodove bude strahove oko globalnog snabdijevanja naftom usljed sukoba sa Iranom

Iranska revolucionarna garda tvrdi da je pogodila kabinet Benjamina Netanjahua

''Lavice'' nastavljaju kvalifikacije: Na putu ka EP prva prepreka Island

Crveni polumjesec: 555 ljudi poginulo u američko-izraelskim napadima na Iran

ODT Cetinje: Optužni prijedlog protiv policajca zbog nesavjesnog rada tokom zločina u Medovini

PRATITE TVe UŽIVO