Zvaničnici Tajlanda i Kambodže sastaće se naredne sedmice u pokušaju da postignu novi prekid vatre, saopštio je tajlandski ministar vanjskih poslova, dok pogranični sukobi ulaze u treću sedmicu. U borbama koje su obnovljene ovog mjeseca poginula je najmanje 41 osoba, a oko 900.000 ljudi raseljeno je s obje strane granice.
Najava dolazi nakon prvog direktnog susreta predstavnika dvije zemlje od početka eskalacije, održanog na samitu u Maleziji. Tajlandski ministar Sihasak Phuangketkeow izjavio je da je prethodno primirje, postignuto uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, bilo ishitreno i da novi dogovor mora realno odražavati stanje na terenu. Sastanak vojnih zvaničnika dvije zemlje zakazan je za 24. decembar.
Tajland i Kambodža međusobno se optužuju za nastavak sukoba, koji uključuju artiljerijsku razmjenu duž granice duge oko 800 kilometara, kao i vazdušne napade. Eskalacija je izazvala ozbiljnu zabrinutost u regionu i svijetu, a ASEAN je pozvao na hitnu deeskalaciju.
U posredovanje su uključene i Sjedinjene Američke Države i Kina. Sukob između dvije zemlje traje više od jednog vijeka, a posljednje primirje, dogovoreno nakon intenzivnih borbi u julu, raspalo se početkom decembra, nakon čega su borbe ponovo obnovljene.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tajland i Kambodža pokušavaju da dogovore primirje nakon tri sedmice borbi

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

1250x600

1084x550

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Policija za suzbijanje demonstracija sukobila se danas s medicinskim osobljem u državnoj bolnici u Atini, tokom protesta zbog stanja javnih zdravstvenih službi održanog tokom posjete premijera Kirijakosa Micotakisa toj ustanovi.
Policija je ispalila plotune biber spreja i koristila štitove i palice da bi odgurnula ljekare u Univerzitetskoj opštoj bolnici Atikon koji su zahtijevali da se sastanu s Micotakisom.
Zdravstveni radnici su protestovali zbog nedostatka osoblja, niskih plata i loših uslova rada.
Micotakis u pratnji ministra zdravlja Adonisa Georgijadisa, je u tu bolnicu u zapadnoj Atini došao na otvaranje novog onkološkog odjeljenja i renoviranog odjeljenja hitne službe.
Jorgos Sideris, šef Udruženja bolničkih ljekara Atine i Pireja je rekao: "Duguju nam 10.000 dana odsustva! Plate su nam zamrznute!".
Sideris, ljekar u toj bolnici, rekao je da je 130 pacijenata nedavno spavalo na nosilima u hodnicima zbog prenatrpanosti i da je hitno potrebno dodatnih 125 medicinskih sestara samo da bi se radilo na bezbjednom nivou za pacijente.
Novo onkološko odjeljenje bolnice izgrađeno je uz finansiranje dobrotvorne organizacije i očekuje se da će brinuti o više od 20.000 pacijenata godišnje što je 41% više nego 2019. godine, saopštio je kabinet premijera.
Micotakis je u govoru na ipak održanoj svečanosti rekao da je redovno finansiranje za Atikon povećano sa 90 miliona eura na 150 miliona eura. Broj zaposlenih se takođe povećao, rekao je on, "ne do nivoa koji bismo željeli, ali nastavljamo da se sveobuhvatno restrukturira Nacionalni zdravstveni sistem".

Sukob grčke policije sa ljekarima bolnice koju je posjetio premijer

Žestoke borbe izbile su tokom noći na najmanje pet lokacija na granici između Avganistana i Pakistana. Ubijeno je više desetina vojnika sa obije strane, a Islamabad je zatvorio dva glavna granična prelaza, saopštili su zvaničnici dvije zemlje 12. oktobra, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pakistanska vojska tvrdi da su njene snage ubile više od 200 avganistanskih vojnika i dodaje da je broj ranjenih sa avganistanske strane "mnogo veći".
Vojska je u saopštenju navela i da su u najnovijim sukobima između dvije zemlje poginula 23 pakistanska vojnika, a da ih je 29 ranjeno.
Portparol vlade u Kabulu koju predvode talibani Zabihulah Mudžahid rekao je da je u razmjeni vatre ubijeno najmanje 58 pakistanskih vojnika, a oko 30 ih ranjeno.
Mudžahid je na konferenciji za novinare rekao da je devet avganistanskih vojnika takođe ubijeno, a oko 18 povrijeđeno u sukobima koji su izbili kasno uveče 11. oktobra.
Strane se međusobno optužuju za podsticanje nasilja, dok svoje operacije opisuju kao akcije odmazde.
Pakistanska vojska je saopštila da je tokom njenih napada uništeno nekoliko talibanskih graničnih prelaza u Avganistanu. Talibani su rekli da su zauzeli više od 20 pakistanskih vojnih položaja. Ove tvrdnje se nisu mogle nezavisno provjeriti.
Pakistanski premijer Šebaz Šarif i predsjednik Asif Ali Zardari osudili su nasilje, za koje su okrivili Avganistan.
- Neće biti kompromisa po pitanju odbrane Pakistana, a svaka provokacija će biti dočekana snažnim i efikasnim odgovorom- naveo je Šarif u saopštenju, optužujući talibanske vlasti u Avganistanu da dozvoljavaju da njihovu zemlju koriste "teroristički elementi".
Avganistanska talibanska vlast potvrdila je da su njihove snage sprovele "uspješne operacije odmazde duž linije Durand protiv pakistanskih bezbjednosnih snaga, kao odgovor na ponovljena kršenja vazdušnog prostora i teritorije Avganistana".
Avganistansko-pakistanska granica duga 2.600 kilometara često se naziva linijom Durand iz kolonijalnog doba, koje je postavilo međunarodnu granicu 1893. godine.
Zabihulah Mudžahid je novinarima rekao da su "operacije odmazde obustavljene sinoć na zahtjev Katara i Saudijske Arabije".
Ali je dodao da su borbe i dalje "u toku u nekoliko oblasti, uključujući Bahramču u provinciji Helmand, zbog kontinuiranih napada sa pakistanske strane".
Izveštaji iz pograničnog regiona nisu se mogli odmah potvrditi.
Islamabad optužuje talibansku administraciju da krije militante koji napadaju Pakistan, što Kabul poriče.
Pakistanski vazdušni napadi, koje Islamabad nije zvanično potvrdio, 9. oktobra bili su usmjereni na vođu militantne grupe Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP) u Kabulu, ali nije poznato da li je ubijen.
TTP se bori da svrgne vladu Islamabada i zamijeni je strogim islamskim sistemom upravljanja. Ima bliske odnose sa avganistanskim talibanima.

Desetine mrtvih u sukobima na granici Pakistana i Avganistana

Tokom protesta širom Francuske u četvrtak (18. septembra) je uhapšena je 181 osoba, od kojih 31 u Parizu, saopštilo je francusko ministarstvo unutrašnjih poslova.
U protestima povodom Dana društvene mobilizacije, prema navodima organizatora, Generalne konfederacije sindikata (CGT), učestvovalo je više od milion ljudi širom zemlje, dok podaci Ministarstva unutrašnjih poslova i Prefekture pariske policije govore o više od 500.000 demonstranata marširalo širom Francuske.
Policija je navela da je tokom protesta povrijeđeno 11 ljudi.
U demonstracijama u Parizu, prema podacima francuskog Ministarstva, učestvovalo je 55.000 ljudi, prenosi Figaro.
U glavnom gradu Francuske došlo je do sukoba sa policijom, koju su demonstranti gađali kamenjem i flašama. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Policija je odgovorila ispaljivanjem suzavca i hapšenjem ljudi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmayankcdp%2Fstatus%2F1968711571644858853%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1968711571644858853%7Ctwgr%5Ecd04f98f0b4084553f08d7f1cd0ce353b252a3ec%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Demonstracije su održane na 489 lokacija, a tokom protesta blokirana su 92 puta.
Najveći skupovi zabeleženi su u Tuluzu, Nantu i Marseju.
Većina blokada se dogodila u blizini škola, dok su slične akcije zabilježene i kod elektroindustrijskih lokacija, logističkih platformi i na glavnim putevima.
Masovne demonstracije se održavaju širom Francuske protiv predloženih mjera štednje vlade, usljed budžetskog deficita i ogromnog javnog duga.
Dan društvene mobilizacije je najavljen krajem avgusta kao odgovor na mjere budžetske štednje koje je predložio tadašnji ministar finansija Fransoa Bajru.
Te mjere su izazvale protivljenje sindikata, koji izražavaju nezadovoljstvo zbog smanjenja socijalnih prava, prensi Tanjug.
Na prethodnom protestu, održanom 10. septembra, bilo je okupljeno skoro 197.000 ljudi, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova.

(VIDEO) Sukobi na masovnim protestima u Francuskoj, na ulicama bile stotine hiljada ljudi

Policija je potisnula građane okupljene u zbor ispred zgrade Fakulteta organizacionih nauka u beogradskoj opštini Voždovac, javlja Slobodna Evropa.
Počeli su da ih guraju štitovima, u prvom redu je prvo bila Interventna jedinica a onda pripadnici policijskih brigada u punoj opremi za razbijanje demonstracija.
Kako javlja reporterka RSE, policija je građane potisnula u malu bočnu ulicu.
Prisutno je više od deset policijskih "marica".
Građani beogradske opštine Voždovac prethodno su najavili skup, za koji, kako za RSE kaže Ivan iz zbora građana, još vijećaju da li će da se održi.
Pripadnici policije, prema njegovim riječima, traže da se sklone sa te lokacije, jer je to trasa kojom bi nešto kasnije trebalo da prođu pristalice vlasti koje su takođe za danas na Voždovcu najavili skup.
"Mi smo imali redovan zbor, onda su došli pripadnici javnog reda i mira i Interventne jedinice policije i saopštili nam da će drugi skup protiv blokada proći ovuda i da mi moramo da se sklonimo iz parka", rekao je Ivan iz zbora građana.
Na pitanje šta je njihov odgovor, Ivan je rekao da "još vijećaju".
Na svega oko tri kilometra od zgrade FON-a okupljaju se pristalice vlasti koje se protive blokadama i protestima.
Sa razglasa se, kako javlja reporterka RSE, puštaju i nacionalističke pjesme, poput "Đenerale, tvojoj majci hvala".
Okupljeni nose zastave Srbije, a razvili si i veliki transparent na kojem piše: "Srbija je vječna dok su joj djeca vjerna."
Kako je za RSE rekao jedan od okupljenih, Ivan Alanović, hoće "prvenstvo mir, da ne bude protesta".
Na skup u Beograd došao je iz Šapca, udaljenog oko 90 kilometara od glavnog grada.
Građanski protesti u Srbiji, predvođeni studentima, na kojima se zahtijeva odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice glavne Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra traju deset mjeseci.
Dio tih protesta su i blokade fakulteta koje su sa istim zahtjevom organizovane na više od 60 fakulteta na šest državnih univerziteta. Danas neki rade, neki djelimično, ostali su blokirani.
Početkom maja, studenti u blokadi izašli su sa zahtjevom za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora da bi se, kako su saopštili, uspostavio sistem u kojem će nadležne institucije raditi svoj posao.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, do polovine 2023. predsjednik vladajuće Srpske napredne stranke, prvobitno je odbio da ih raspiše tvrdeći da su zahtjevi ispunjeni.
Izbore je u izjavi datoj 12. septembra za Informer najavio za april-maj ili decembar 2026. godine, uz napomenu da bi on "volio" da budu u decembru.
Tokom višemjesečnih protesta u više navrata je dolazilo do sukoba policije i demonstranata. Učesnici antivladinih protesta i opozicija su optužili policiju za prekomjernu upotrebu sile u razbijanju protesta, što vlast odbacuje.
Antivladini protesti u Srbiji bili su tema i u Evropskom parlamentu.

Skup pristalica i protivnika vlasti u Beogradu, policija potisnula građane kod Fakulteta organizacionih nauka

U Novom Sadu sinoć je došlo do sukoba između policije i građana koji su protestovali ispred Filozofskog fakulteta.
Snimci sa lica mjesta pokazuju da je policija upotrijebila suzavac, šok-bombe i pendreke kako bi potisnula demonstrante.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBlokadasumarski%2Fstatus%2F1964051720079888872%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1964051720079888872%7Ctwgr%5E9bd05cbe013c1bb12aebc758570dc31e5a31fe99%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Okupljeni studenti i građani tvrdili su da je kampus faktički okupiran, jer su u kampusu raspoređena oklopna vozila i specijalne jedinice žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fftn_se_budi%2Fstatus%2F1964056282966442182%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1964056282966442182%7Ctwgr%5E9bd05cbe013c1bb12aebc758570dc31e5a31fe99%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Uprkos policijskoj intervenciji veliki broj građana ostao je u blizini fakulteta izražavajući nezadovoljstvo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBlokadasumarski%2Fstatus%2F1964074994440233174%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1964074994440233174%7Ctwgr%5E9bd05cbe013c1bb12aebc758570dc31e5a31fe99%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Policija napala demonstrante u Novom Sadu, bačene šok-bombe i suzavac

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da ima „pouzdane informacije“ da je predsjednik SAD Donald Tramp nedavno spriječio moguću eskalaciju situacije iz Srbije prema Kosovu.
Osmani je tokom predavanja u Vašingtonu kazala da se to dogodilo „nedavno“ ove godine, ali nije iznijela više detalja.
- Na osnovu bezbjednosnih informacija koje svakodnevno dobijam, shvatili smo da je predsjednik Tramp spriječio moguću eskalaciju situacije - ako tako mogu da je nazovem - nedavno. Ne govorimo o 2023. godini, ni o 2020, već o vrlo, vrlo nedavnim dešavanjima - navela je Osmani.
Ona je to izjavila tokom predavanja u Vašingtonu, gdje je podsjetila i na napad u Banjskoj iz septembra 2023. godine, opisujući ga kao „čin agresije“ koji je, kako je navela, izvela Srbija i koji je u potpunosti pripremljen unutar teritorije Srbije.
- Dakle, ne bismo smjeli da isključimo mogućnost sličnih dešavanja, jer se to već dogodilo - rekla je Osmani, misleći na oružani napad grupe Srba na Kosovsku policiju, tokom kojeg je ubijen narednik Afrim Bunjaku.
Pošto se, kaže, to desilo ranije, prevencija i odvraćanje su, cijeni ona, od ključne važnosti.
- A ponekad, prevencija i odvraćanje zahtijevaju više od pukog vojnog prisustva. Takođe zahtijevaju političko vođstvo. Potreban je telefonski poziv, upozorenje - i upravo to se dešava kada Sjedinjene Američke Države preuzmu lidersku ulogu - poručila je Osmani.
<h2>Trampovo posredovanje</h2>
Donald Tramp je više puta isticao svoje posredovanje u odnosima između Kosova i Srbije kao primjer uloge SAD u sprječavanju sukoba.
Kosovo i Srbija su, tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, u septembru 2020. godine u njegovom prisustvu u Bijeloj kući potpisali Vašingtonski sporazum o ekonomskoj normalizaciji.
Taj sporazum, koji je uključivao i priznanje nezavisnosti Kosova od strane Izraela, do danas nije u potpunosti sproveden.

Osmani u SAD: Tramp spriječio moguću eskalaciju situacije iz Srbije na Kosovo

Rusija je ponudila politički azil Ilonu Masku nakon njegovog javnog sukoba sa Donaldom Trampom.
Mask i Tramp su razmijenili uvrede preko društvenih mreža, a najbogatiji čovjek na svijetu je američkog predsjednika povezao sa pedofilom i predatorom Džefrijem Epstajnom.
Tramp je izjavio za CNN da „uopšte ne razmišlja“ o Masku i da s njim neće razgovarati u bliskoj budućnosti.
- Uopšte ne razmišljam o Ilonu. On ima problem. Jadnik ima problem -rekao je Tramp.
Bila su to burna 24 sata za direktora Tesle, koji se čak suočava s prijetnjama deportacijom iz SAD od strane jednog od Trampovih bivših najbližih saradnika — Stiva Benona.
Dmitrij Novikov, prvi zamjenik predsjednika Komiteta Državne dume za međunarodne poslove i član Komunističke partije Ruske Federacije (KPRF), uporedio je Maska sa Edvardom Snoudenom, uzbunjivačem koji stoji iza jednog od najvećih curenja podataka u političkoj istoriji SAD i koji je dobio azil u Rusiji.
Novikov je rekao:&nbsp;
- Mislim da Mask igra potpuno drugačiju igru, da mu neće biti potreban politički azil, iako bi mu, ako bi mu bio potreban, Rusija naravno mogla da ga pruži.

Rusija se umiješala u sukob Trampa i Maska: Ako mu treba azil, tu smo

Indija i Pakistan, dvije nuklearne sile koje su nastale nakon raspada Britanskog Carstva 1947. godine, do danas su ratovale šest puta. U središtu gotovo svih sukoba bio je Kašmir - planinsko područje koje je podijeljeno između njih, a koje obje države smatraju svojim.
Otkako su obje zemlje stekle nezavisnost, ta regija je bila povod za više ratova i brojna krvoprolića. Indija kontroliše veći dio teritorije, dok Pakistan osporava njenu vlast, pozivajući se na većinsko muslimansko stanovništvo.
Indiju optužuju za napade i zločine nad civilima, dok su s druge strane pakistanski militanti u više navrata izvodili napade koji se mogu smatrati terorističkim.
Nakon što su Britanci napustili potkontinent, formirane su dvije nove države - pretežno muslimanski Pakistan i veća, sekularna, ali većinski hinduistička Indija. Podjela je izazvala veliki talas nasilja i sukoba: poginulo je oko 500.000 ljudi, a još toliko ostalo je bez svojih domova.
Samo dva mjeseca nakon sticanja nezavisnosti izbio je prvi rat. Pakistan je podržao muslimansku pobunu u Kašmiru, a tadašnji vladar te oblasti zatražio je pomoć Indije. U zamjenu je pristao da Kašmir postane dio Indije, ali sporazum oko toga ostaje sporan sve do danas. Sukob je završen 1. januara 1949. uspostavljanjem linije primirja.
U aprilu 1965. izbio je novi sukob zbog spora oko granice, koji je eskalirao kad su pakistanske snage prešle liniju primirja i ušle na teritoriju Indije. Indija je odgovorila prelaskom međunarodne granice kod Lahorea. Na kraju su obje strane pristale na primirje pod okriljem Ujedinjenih nacija.
Šest godina kasnije, 1971. godine, sukob je ponovo izbio - ovaj put zbog borbe za nezavisnost Istočnog Pakistana, koji se nalazio s druge strane Indije. Kako je nasilje preraslo u građanski rat, oko 10 miliona ljudi izbjeglo je u Indiju.
Indijska vojska se uključila, a Pakistan je kapitulirao. Više od 90.000 pakistanskih vojnika završilo je u indijskom zarobljeništvu, a 6. decembra 1971. osnovana je nova država - Bangladeš. Pakistan ju je priznao tek tri godine kasnije.
Godine 1989., nakon povlačenja Sovjeta iz Afganistana, islamski borci - podstaknuti rastućim nezadovoljstvom muslimanskog stanovništva Kašmira - pokrenuli su pobunu protiv indijske vlasti. Pakistan je tvrdio da pruža samo “moralnu i diplomatsku” podršku, ali ga je Indija optužila da trenira i naoružava separatiste.
Novi oružani sukob desio se 1999. godine kada su pakistanski borci zauzeli položaje u indijskom dijelu Kašmira kod Kargila. Indija je odgovorila zračnim udarima, a napetosti su prijetile da prerastu u potpuni rat.
Hiljade ljudi pobjegle su iz svojih domova s obje strane linije. U decembru iste godine, general Pervez Musharraf izveo je državni udar u Pakistanu.
U oktobru 2001. godine, 38 ljudi ubijeno je u napadu na skupštinu u Srinagaru, a mjesec kasnije još 14 stradalo je u napadu na indijski parlament. Indija je ponovo optužila pakistanske militante, a obje zemlje počele su da gomilaju trupe duž granice.
U januaru 2002. godine, pakistanski predsjednik Musharraf obećao je da Pakistan više neće dozvoljavati teroristima da djeluju sa njegove teritorije, ali je Indija tražila konkretne korake.
Od 26. do 29. novembra 2008. godine, desetorica napadača iz pakistanske grupe Lashkar-e-Taiba izvela su koordinisani napad u Mumbaiju. Ubili su 166 ljudi na više lokacija - od željezničke stanice i kafića do bolnica i luksuznih hotela. Devet napadača je ubijeno, a jedan je uhvaćen. Indija je tvrdila da je ta grupa povezana sa pakistanskom vojnom obavještajnom službom, što je Pakistan negirao.
U februaru 2019. godine, Indija je izvela vazdušni napad na ono što je opisala kao kamp terorista u pakistanskom Balakotu. Dan kasnije, Pakistan je uzvratio protunapadom.
U vazdušnom okršaju, Pakistan je oborio jedan indijski avion i zarobio pilota, koji je nakon nekoliko dana vraćen u Indiju, čime je izbjegnut veći sukob.
U aprilu 2025. godine, na turističkom mjestu blizu grada Pahalgama u indijskom dijelu Kašmira, naoružani napadači ubili su najmanje 26 ljudi, većinom indijskih turista.
Indija je napad nazvala terorističkim i optužila Pakistan da ga podržava, tvrdeći da ima “prekogranične veze”. Odgovornost za napad preuzela je grupa Kashmir Resistance, bliska onoj koja je izvela masakr u Mumbaiju.
Indija je sinoć izvela napad na devet lokacija u Pakistanu i pakistanskom dijelu Kašmira. Pakistan tvrdi da je Indija lansirala projektile na tri lokacije, ali indijska vlada nije komentarisala prirodu tih napada.
Pod nazivom ''Operacija Sindoor'' indisjke snage napale su infrastrukturu u Pakistanu i pakistanskom dijelu Kašmira, odakle su, kako tvrde indijske vlasti ''teroristički napadi protiv Indije planirani i rukovođeni''.
Jedna od meta večerašnjeg napada bio je aerodrom u gradu Muzafarabadu, koji je glavni grad pakistanskog dijela Kašmira.
Pakistanske vlasti reagovale su odmah i poručile da će njihov odgovor tek da uslijedi.

Istorija indijsko-pakistanskog sukoba: Sve zbog Kašmira

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici dala saglasnost da se Anita Krulanović imenuje za direktoricu Akreditacionog tijela Crne Gore, te donijela rješenje kojim je Bojana Mitrić određena za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za kapitalne projekte u oblasti visokogradnje i turističke infrastrukture, zdravstva i školstva u Ministarstvu javnih radova.
Aleksandra Martinović razriješena je sa pozicije članice Etičkog komiteta, a Radovanu Bogojeviću produžen je mandat na mjestu v.d. generalnog direktora Generalnog direktorata za ekonomsku i javnu diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova. Mandat je produžen i v.d. pomoćnice direktora Poreske uprave Snežani Drobnjak i v.d. sekretarke Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Ivani Đođić-
Mandat je produžen i Sanji Stevanović na mjestu v.d. generalne direktorice Direktorata za pristup i politiku tržišta rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Vlada je donijela rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. generalne direktorice Direktorata za zaštitu prirode u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Ilinke Alorić, v. d. generalnog direktora Direktorata za međunarodnu saradnju i EU fondove u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera dr Trifuna Savića, kao i &nbsp;v.d. generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija mr Ivane Janković Mijanović.
Vlada je donijela Rješenje o razrješenju člana Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora Dušana Savićevića, i rješenje o imenovanju Dalibora Đerića za novog člana, te donijela Rješenje o određivanju mr Savice Vujičić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.

Krulanović direktorica Akreditacionog tijela Crne Gore

To što su odbornici DPS-a u budvanskom parlamentu podržali budžet kojim se Crkvi Srbije dodjeljuje milion eura za izgradnju hrama Svetog Marka, kako bi, po sopstvenom priznanju, sačuvali šansu za promjenu strukture političke scene na nacionalnom nivou, je ništa drugo do obična partijska trgovina, ocijenio je u "Drugačijoj radio vezi" docent na FPN UCG Nemanja Batrićević.
Batrićević je rekao da je Nikola Jovanović, kao predsjednik opštine, neformalno uveo DPS u vlast.
- Suštinski je njima i SDP-u dao kontrolu nad javnim pretuzećima. Dakle, oni u punom smislu te riječi vladaju Budvom po dubini i to je ono što su oni partijski definitivno htjeli i preferirali i to je razumljivo. Ali očigledno je da je taj benefit i taj resurs koji su dobili u postizbornom koalicijnom sporozumu zapravo za njih preveliki zalogaj. Prevažan da bi to rizikovali, držeći neku vrstu principijalnog stava koju su imali prije izbora da sa Crkom Srbije nema saradnje iz razloga što su oni sami tu instituciju obilježili kao ključnog igrača u ataku na Crnu Goru, na crnogorsku državnost, identitet, naciju i slično - ističe Batrićević.
<h2>"Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, nego nacionalne"</h2>
On podsjeća da su DPS i SDP Crkvu Srbije godinama označavali kao ključnog aktera u ataku na crnogorsku državnost, identitet i naciju, te da je sadašnjim potezom toj organizaciji poslat signal da su spremni na dogovor, naročito u sredinama gdje dominira prosrpski politički narativ. Ipak, Batrićević naglašava da ovo nije lokalno pitanje.
- Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, to su par ekselans nacionalne teme. Možda je teritorija i novac koji je njima dat lokalan, ali su efekti i posljedice isključivo nacionalnog karaktera - objašnjava Batrićević.
Iako je Demokratska partija socijalista i ranije trgovala sa Crkvom Srbije, sada je, kaže naš sagovornik, situacija drugačija. Ranije se, naglašava, nastupalo sa pozicije vlasti i proces se mogao kontrolisati, dok se danas nastupa sa pozicije nemoći. Dodaje i da je ovo čisti primjer izdaje izdaje birača.
- DPS u ovom trenutku nije ostalo ništa osim ideologije. Oni imaju problem što se njihovo biračko tijelo buni na ove stvari. Oni koji se ne bi bunili su već otišli negdje drugo. I oni odbijaju da prihvate da je ovo nova realnost i da se ne mogu opravdati sa argumentima da im se ne sviđa ta stavka, ali neće valjda rušiti vlast zbog toga - navodi sagovornik Antene M.
<h2>"Crkva Srbije dobila pečat da je najjača politička grupacija u državi"</h2>
Crkva Srbije sa novcem, koji im u Budvi daju DPS i SDP, ne dobija samo hram, već i pečat koji kaže su najjača politička grupacija u državi i to od partija koje tvrde da brane Crnu Gore od te crkve, ističe Batrićević. To, dodaje, nijesu mogli očekivati od bilo koje srpske partije.
- Crkvi Srbije u Crnoj Gori nema ništa slađe od para koje im je dao DPS, jer s tim parama dolaze stvari koje im ne može dati nijedna druga partija u Crnoj Gori. Crkva Srbije, posebno poslije 2020. godine, makar u crnogorskom nacionalnom korpusu, ima veoma problematiču reputaciju. Postalo je jasno i onima kojima ranije nije bilo jasno da je to crkva druge države i da je političko djelovanje te institucije na štetu Crnogoraca i Crne Gore kao države. Tu reputaciju ne mogu da im isprave srpske partije. Tu reputaciju, taj legitimitet u tom biračkom tijelu može samo da im vrati crnogorska partija. Što veća, to za njih bolje. Zamislite uživanje vladika Crkve Srbije kad znaju da je početak 2020. godine bio obilježen glasanjem DPS-a za zakon kojim crkva treba da da novac državi zbog poreza, a kraj 2025. time što je DPS glasao da oni toj crkvi daju pare iz budžeta kao donaciju. Sigurno u Crkvi Srbije slave, ovo je velika pobjeda za njih. Ideološka, finansijska i svaka druga - naglašava Batrićević.
<h2>Izbjeći apstinenciju birača</h2>
Odgovarajući na pitanje šta bi moglo da bude rješenje, Batrićević smatra da je potrebno redefinisati odnose unutar suverenističkog bloka, ali i odnose sa drugom stranom. Za suverenistički blok je ključno, naglašava, izbjeći apstinenciju birača.
- Prvo ja bih rekao da imamo dovoljno dokaza da znamo da DPS, SDP i SD nijesu rješenje. Oni moraju biti dio toga rješenja, ali to nije dovoljno. Ja se nadam da će se do izbora 2027. pojaviti neke druge liste, neke druge građanske opcije ili partijske, nije važno. Podržavam napore u tom smislu ko god ima neku infrastrukturu, neku želju, neku ideju. Volio bih da to bude slučaj i mislim da nam alternativa treba. Bojim se da bi potezi postojećih partija rezultirali većom apstinencijom nego što bi mi ih htjeli ili očekivali. Jedini način da se to spasi je da neke druge liste pokupe te birače. U suportnom, mislim da ćemo biti u goroj poziciji nego što jesmo. Ja znam da ja na sljedećim izborima neću podržati nijednu opciju od ovih koje su glasale za ovo u Budvi - poručuje Batrićević.
Kada je riječ o odnosima suverenista sa političkim protivnicima i potencijalnih koalicija, neophodno je postaviti jasnu listu uslova i to: nema negacije crnogorske nacije, nema izgradnje hramova, nema nagrađivanja ljudi koji negiranju pravo Crnogoraca da postoje i mnoge druge pojave u posljednjih nekoliko godina, jasan je Batrićević.

Batrićević: Crkvi Srbije u Crnoj Gori nije ništa slađe od para koje joj daje DPS

Državni sekretar Andrija Delić iznosi uznemirujuće svjedočenje iz terena, praćenja, prijetnje, zasjede i pucnjevi dok je pokušavao da razotkrije lanac besomučne sječe šuma.&nbsp;
U tekstu objavljenom na Fejsbuku tvrdi da šumski kriminal ne bi mogao da funkcioniše bez podrške u institucijama i upozorava da, dok “ne počistimo svoje dvorište”, ne možemo očekivati ni da se zaustave bjekstva ljudi sa vrha kriminalnih struktura.
Objavu Državnog sekretara Andrije Delića objavljujemo integralno:
Čitam tekstove u vezi s bjekstvom M. Medenice i uopšte me ne iznenađuje ono što se desilo. Čak i kada su ga pustili iz pritvora, rekao sam nekim prijateljima: „Ovoga više ne hvataju.“
Zašto ovo kažem? Posljednjih godinu dana bavio sam se eko-kriminalom koji se odnosi na besomučnu sječu šuma i njihovu eksploataciju. Ušao sam duboko u način funkcionisanja organizovane kriminalne grupe koja se time bavi (dok sam bio laik, zvao sam je „šumska mafija“). Sve funkcioniše besprekorno: postoje nalogodavci, izvođači, logistika i podrška u svim sferama – institucionalnoj, političkoj… Na terenu je sve „pokriveno“.
Međutim, kada se zakopate dublje u suštinu, shvatite da je sve to jedna velika farsa. Vrlo brzo sam postao svjestan da su to opasne vode u kojima sam već duboko zaplivao. Mjesec po mjesec, dan po dan, išao sam dalje kako bih provalio njihov modus operandi. Tokom tog procesa bilo je raznih situacija – za neke opasnih, ali za mene neozbiljnih.
Jednom su me ta gospoda sačekala džipom uz mojkovačke strane. Ponašali su se krajnje neozbiljno: usporavali su ispred mene, a kada bih pokušao da ih preteknem – dodavali gas. Na kraju su me sačekali na proširenju prema Stevanovcu, s majmunskim facama i police naočarima okrenutim prema Krstcu. Nisam mogao stati jer je iza mene bio šleper. Sve sam to prijavio nadležnim organima, ne zato što me je bilo strah, već zato što se taj džip uklapao u neke druge sumnjive okolnosti.
Tokom terenskih nadzora u beranskim šumama uvijek smo imali „flaster“ koji nas je pratio. Vozila su se mijenjala – od golfa dvojke do kamioneta. Kada smo nailazili na situacije koje su nedvosmisleno ukazivale na zloupotrebu položaja, dobijali smo prijetnje od onih koji su bili nalogodavci, a pripadali su službeničkim strukturama. Čak nas je u Kaludri presreo visoki funkcioner Uprave riječima:
„Još jednom dođite u Kaludru bez mog znanja i imaćete veliki problem.“
U Rožajama, prema Kuli, u gazdinskoj jedinici Crnja–Ibarac, dok smo vršili kontrolu, pojavili su se momci (zbog magle im nismo mogli vidjeti lica) s dugim cijevima i stali na oko 100 metara od nas. U početku smo mislili da su lovci, ali smo se ubrzo uvjerili da nisu. Vozili su skupocjen terenac bez tablica, bez kućice za pse, a pritom nije bio lovni dan. Tada je sa nama bio i Zarija Pavićević. Povremeno smo ih uočavali – uvijek su bili u našoj blizini. O svemu su organi bili obaviješteni (usmeno). Jedan pripadnik ANB-a mi je čak rekao:
„Svaka vam čast, momci, borite se s vjetrenjačama“, popio kafu i – po gasu.
Sljedeća situacija bila je kada sam ja služio da odvučem pažnju „flasteru“, kako bi momci mogli na miru da odrade kontrolu jednog odjeljenja u Rožajama. Oni su otišli privatnim vozilima, a ja sam službenim terencem povukao kamionet prema Džakovici. Vozio sam dok snijeg nije postao toliki da se više nije moglo dalje. Kada sam pokušao da se okrenem, kamionet je već bio iznad mene i izašao drugim putem uz pomoć 4×4 pogona. Vratio sam se i „provozao“ ih prema Kaludri, koju sada znam kao svoj džep. Uspio sam da izađem do Kaludarskih kapa. Kamionet je odustao, ali me je odmah preuzeo golf dvojka, a zatim i Lada Niva.
Usput sam fotografisao veću količinu građe pored puta, bez ikakvih oznaka. Oko pola pet, pri povratku, začuo sam snažnu detonaciju. Pomislio sam da je smrča pala na krov vozila. Odmah zatim uslijedio je i drugi pucanj – plotun, na svega nekoliko metara od auta, iz šiblja. Vidio sam da je vozilo neoštećeno i shvatio da pokušavaju da me zaplaše, što im, naravno, nije pošlo za rukom. Odmah sam obavijestio prijatelja, jer mi je trebalo sat i po da se spustim iz Kaludre. Kao i u slučaju dugih cijevi, i o ovome su organi bili obaviješteni. Nisam podnosio prijavu – ne zato što se nije desilo, već zato što se nisam uplašio, a postojali su i svjedoci, malo niže od mjesta pucnjave.
Milioni kubika drvne mase (sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili su da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume) i stotine miliona eura završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Postavlja se pitanje: zašto niko nije reagovao i zašto su se pojedini oglušili o ovih 600 km²? Odgovor je prost – dok se institucije ne očiste od kriminala, nema napretka. Svaka mafija jaka je onoliko koliko je jaka u institucijama.
U tih oko 280 miliona eura sive ekonomije iz šuma ima svega: od šumara i inženjera šumarstva, preko loših policajaca, do visokopozicioniranih službenika Uprave za šume, tužilaca koji guraju predmete u fioke i političara (naravno, ne generalizujem – riječ je o pojedincima). Imali smo odličnu saradnju sa CB Berane i Rožaje, kao i sa pojedinim inspektorima šumarstva. Ali se opet nameće pitanje: kako je moglo da prođe sedam miliona kubika neopaženo, a da su prijavljena samo dva? Da je prošlo sedam miliona klikera, neko bi se zapitao…
Proveli smo desetak večeri na granici s Kosovom, u reonu Kaludre, odnosno Glođija katuna. Pratili smo put transporta građe jer smo sumnjali da odlazi na Kosovo. Međutim, ubrzo smo utvrdili da cijela završava u Beranama. Time smo razbili priču o upadima s Kosova i krađi. Ipak, ta oblast je specifična – tim putevima možete dovesti i odvesti šta god hoćete. Riječ je o ogromnoj planini i prostoru koji je izuzetno teško kontrolisati.
Suština priče je sljedeća: ako ne možemo stati na kraj kriminalcima koji djeluju isključivo u okviru naše države, kako ćemo spriječiti dobro organizovano bjekstvo od strane kriminalne grupe koja funkcioniše na svjetskom nivou, kojoj pripada Miloš Medenica? Ako određeni pripadnici sistema ćute na sve ono kroz šta smo prošli u Beranama i Rožajama, zašto očekivati da će progovoriti u slučaju Medenice?
Posljednji je trenutak da počnemo sređivati sopstveno dvorište.

Delić: Prijetili su nam, pratili nas i pucali - eko-kriminal je uvezan sa institucijama

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila novu Uredbu o Diplomi Luča.
,,Luča“ je diploma koju škole dodjeljuju učenicima za izuzetna postignuća. Novim rješenjem je predviđeno da nosioci ove diplome pored odličnog uspjeha i primjernog vladanja, moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja, odnosno, maturskom i stručnom ispitu.
- Učenik, u skladu sa Uredbom, može dobiti ovo priznanje i ako je iz jednog od nastavnih predmeta koji se ocjenjuju brojčanom ocjenom dobio ocjenu najmanje vrlo dobar, ali i ako je na eksternoj provjeri znanja ili maturskom, odnosno stručnom ispitu iz jednog od nastavnih predmeta dobio ocjenu najmanje vrlo dobar - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Takođe, Uredba predviđa da Diplomu Luča mogu dobiti i učenici koji su jednu godinu proveli u inostranstvu, a ispunjavaju kriterijume koje Uredba propisuje.
Uredba će se primjenjivati od školske 2026/2027. godine.

Tag: sukob