Vrhovni sud Crne Gore objavio je javni oglas za prijem 35 pripravnika/ca u sudovima u Crnoj Gori, koji će biti angažovani na određeno vrijeme u trajanju od tri godine. 
Prijem pripravnika planiran je za Privredni sud Crne Gore, Viši sud u Podgorici, Viši sud u Bijelom Polju, osnovne sudove u Podgorici, Nikšiću, Kotoru, Herceg Novom, Cetinju, Bijelom Polju i Kolašinu, kao i sudove za prekršaje u Podgorici, Budvi, Bijelom Polju i Viši sud za prekršaje Crne Gore.
- Pravo prijave imaju kandidati koji su završili Pravni fakultet (VII nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje 240 ECTS kredita) i koji imaju položen ispit za pripravnike. Uz prijavu je potrebno dostaviti propisanu dokumentaciju, uključujući dokaze o završenom obrazovanju, položenom ispitu za pripravnike, državljanstvu, zdravstvenoj sposobnosti i statusu zaposlenja ili nezaposlenosti - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa, na adresu Vrhovnog suda Crne Gore, Njegoševa ulica br. 10, Podgorica, sa naznakom da se radi o javnom oglasu za prijem pripravnika u sudovima.
Kako su rekli u Vrhovnom sudu, u slučaju da dva ili više kandidata ostvare isti broj bodova na rang listi, prednost će imati kandidati u skladu sa zakonskim odredbama koje se odnose na pripadnike manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica, odnosno kandidati sa većom prosječnom ocjenom ostvarenoj tokom studija.
- Javni oglas raspisan je na osnovu Zakona o sudovima, Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu, kao i Plana potrebnog broja pripravnika u sudovima na nivou Crne Gore i objavljen je na zvaničnom sajtu Vrhovnog suda - navedeno je u saopštenju.
Za dodatne informacije zainteresovani kandidati mogu se obratiti kontakt osobi u Vrhovnom sudu Crne Gore, u skladu sa podacima navedenim u javnom oglasu.
- Objavljivanjem ovog javnog oglasa, Vrhovni sud nastavlja aktivnosti usmjerene na jačanje kadrovskih kapaciteta sudova i stručno osposobljavanje mladih pravnika, kao važan doprinos unapređenju efikasnosti i kvaliteta pravosuđa u Crnoj Gori - poručuju iz Vrhovnog suda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vrhovni sud raspisao javni oglas za prijem 35 pripravnika u sudovima

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić donijela je Plan potrebnog broja pripravnika u sudovima na nivou Crne Gore za period od tri godine.
Kako je saopšteno iz Vrhovnog suda, Planom se utvrđuje ukupan broj pripravnika koji se mogu primiti na stručno osposobljavanje u sudovima tokom 2026, 2027. i 2028. godine, u cilju obezbjeđivanja kontinuiteta u stručnom osposobljavanju mladih pravnika i jačanja kadrovskih kapaciteta sudova.
Prema usvojenom Planu, broj pripravnika koji se mogu primiti u sudove na nivou Crne Gore u navedenom trogodišnjem periodu iznosi 110, raspoređenih po sudovima u skladu sa njihovim kadrovskim potrebama i organizacionim kapacitetima.
- Broj pripravnika određen je na osnovu broja sudija u sudovima za prekršaje, osnovnim, višim, Privrednom i Upravnom sudu Crne Gore, po pravilu jedan pripravnik na troje sudija, u skladu sa važećom Odlukom o broju sudija u sudovima, kao i sistematizacijom radnih mjesta u sudovima - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Naglašeno je da Plan ne predstavlja podatak o trenutnom nedostatku pripravnika u sudovima, već okvirni i planski broj pripravnika koji se mogu sukcesivno primati u sudove tokom naredne tri godine, putem javnih oglasa, shodno zakonu i potrebama sudova.
- Plan je donijet u skladu sa članom 6 Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu, a u periodu njegovog važenja biće raspisivani javni oglasi za prijem pripravnika u sudovima na nivou Crne Gore. Plan ostaje podložan izmjenama u slučaju promjene okolnosti koje su bile osnov za procjenu potrebnog broja pripravnika - poručuju iz Vrhovnog suda.
Donošenjem ovog Plana, kako je rečeno, Vrhovni sud nastavlja da doprinosi unapređenju sistema stručnog osposobljavanja i jačanju efikasnosti i kvaliteta rada sudova.

1250x600

1084x550

Vrhovni sud: Planiran prijem do 110 pripravnika u sudove u naredne tri godine

Jačanje efikasnosti i transparentnosti sudova u sjevernoj regiji, uz unapređenje uslova za rad i obezbjeđivanje jednakog pristupa pravdi za sve građane, zaključak je sastanka predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić sa predsjednikom i sudijama Višeg suda u Bijelom Polju, predsjednicima osnovnih sudova u Bijelom Polju, Beranama, Kolašinu, Plavu, Pljevljima i Rožajama i Suda za prekršaje u Bijelom Polju.
Na sastanku je dogovoreno da se dodatno unaprijedi primjena procesnih mehanizama kojima se skraćuje trajanje sudskih postupaka, naročito u radu drugostepenih sudova prilikom odlučivanja o pravnim ljekovima. Posebno je istaknuto očekivanje građana da se njihovo pravo na suđenje u razumnom roku dosljedno obezbijedi u svim sudovima.
Pavličić je tokom diskusije ukazala na izazove u kadrovskim resursima sudova na sjeveru i zatražila nove informacije o aktuelnom stanju efikasnosti i prepoznatim problemima u njihovom radu. Istakla je da je posjeta Bijelom Polju podrška daljem radu sudija i sudske administracije u ovoj regiji. Podsjetivši da je prošla godina od njenog izbora, naglasila je da, kao jedan od prioriteta svog mandata, vidi uspostavljanje snažne i kontinuirane saradnje sa svim sudovima u Crnoj Gori.
Govoreći o ulozi predsjednika sudova, Pavličić je podvukla važnost njihovog aktivnog rukovođenja, praćenja rada sudske uprave i pravovremenog planiranja. Predsjednici sudova pozvani su da blagovremeno pripreme planove rada za narednu sudijsku godinu, u cilju jačanja principa nezavisnosti, odgovornosti, transparentnosti i efikasnosti sudske vlasti.
Kao pozitivan primjer, predsjednica je istakla praksu Vrhovnog suda Crne Gore u rješavanju starih predmeta i ukazala na značaj njegove uloge u konsolidaciji sudskog sistema.
- Predsjednici sudova sjeverne regije ukazali su na problem nedostatka policijskog obezbjeđenja u sudskim zgradama i izrazili očekivanje da će se ovo pitanje sistemski riješiti u najkraćem roku, kako bi se obezbijedila puna sigurnost zaposlenih i stranaka u postupku - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Tokom sastanka u Višem sudu u Bijelom Polju istaknuto je da sudnice ovog suda posjeduju savremenu opremu i u potpunosti zadovoljavaju tehničke i procesne standarde, što predstavlja važan preduslov za efikasno, profesionalno i transparentno sudsko postupanje. Savremena sudska infrastruktura doprinosi kvalitetu pravde koja se isporučuje građanima i jača povjerenje javnosti u rad pravosuđa.
- Na kraju sastanka konstatovano je da se sudstvo u ovoj regiji profesionalizuje, što potvrđuje posvećenost jačanju sudske vlasti i obezbjeđivanju ravnopravnog pristupa pravdi svim građanima Crne Gore - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.

Pavličić: Jačanje sudske efikasnosti i podrška sudovima sjeverne regije

Obnavljanje povjerenja javnosti u rad sudova prioritetan je zadatak pravosuđa, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić.
Ona je, na konferenciji posvećenoj unapređenju odnosa sudova sa javnošću, koju su organizovali Vrhovni sud i AIRE Centar uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Britanske ambasade u Podgorici, naglasila da sudovi moraju biti otvoreni, odgovorni i razumljivi građanima.
Pavličić je istakla značaj novog vizuelnog identiteta Vrhovnog suda, kao simbola modernizacije i jačanja institucionalnog integriteta.
– Povjerenje građana u pravosuđe ne gradi se preko noći, ono je rezultat dosljednosti, otvorenosti i predanog rada svakog od nas – dodala je Pavličić.
Ona je navela da je, uz primjenu Komunikacione strategije za sudove i Sudski savjet, saradnja sudova i medija vidno bolja.
Pavličić je rekla da se odgovori na medijske upite pružaju pravovremeno i jasno, u službi javnog interesa sudovi dostavljaju saopštenja, ali, kako je istakla, na komunikaciji sa svim oblicima javnosti mora se još raditi.
Iskustva Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva u komunikaciji sa javnošću predstavio je šef Odjeljenja za spoljne poslove i komunikacije Džon Makmanus koji je, kako je saopšteno, ukazao na odgovornost institucija prema građanima.
– Otvoreno pravosuđe je snažno pravosuđe, a transparentnost čuva nezavisnost i jača povjerenje javnosti – naveo je on.
Iz Vrhovnog suda su kazali da je, uoči konferencije, održan sastanak Pavličić i Makmanusa, posvećen unapređenju komunikacije i transparentnosti u crnogorskom sudstvu.
Kako su kazali, razgovarano je o modalitetima koji će omogućiti neophodno jačanje povjerenja građana u rad sudova, posebno u predmetima koji su u fokusu javnosti, uz obezbjeđivanje pravovremenih, tačnih i razumljivih informacija o radu sudova.
– Sagovornici su se saglasili da je izuzetno važno ulagati u edukaciju mladih o pravosuđu, te unaprijediti pristup profesionalnim komunikacionim kanalima i edukativnim video sadržajima – navodi se u saopštenju.
Na sastanku je zaključeno da dosljedna, otvorena i profesionalna komunikacija predstavlja uslov jačanja povjerenja i vjerodostojnosti sudske vlasti.
– Sudovi moraju biti razumljivi, pristupačni i vidljivi jer povjerenje javnosti predstavlja najveću presudu koju pravosuđe može da dobije – poručeno je na sastanku Pavličić i Makmanusa.

Bolja komunikacija sa javnošću u središtu reforme sudova

Obnavljanje povjerenja javnosti u rad sudova prioritetan zadatak pravosuđa i da sudovi moraju biti otvoreni, odgovorni i razumljivi građanima - poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na konferenciji koja je realizovana u saradnji Vrhovnog suda Crne Gore i AIRE Centra iz Londona, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Britanske ambasade u Podgorici u okviru projekta Reforma pravosuđa i dijalog u podršci pristupanja EU.
Ova konferencija je okupila sudije i savjetnike Vrhovnog i Apelacionog suda Crne Gore i Višeg suda u Podgorici, kao i stručnjaka za odnose sa javnošću iz Ujedinjenog Kraljevstva, sa zajedničkim ciljem jačanja povjerenja javnosti u sudski sistem.
Pavličić je posebno istakla značaj novog vizuelnog identiteta Vrhovnog suda, kao simbola modernizacije i jačanja institucionalnog integriteta, te dodala da se povjerenje građana u pravosuđe ne gradi preko noći.
- Ono je rezultat dosljednosti, otvorenosti i predanog rada svakog od nas - naglasila je Pavličić.
Uz primjenu Komunikacione strategije za sudove i Sudski savjet, saradnja sudova i medija vidno je bolja. Odgovori na medijske upite pružaju se pravovremeno i jasno, u službi javnog interesa sudovi dostavljaju saopštenja, međutim, kako je istakla, na komunikaciji sa svim oblicima javnosti mora se još raditi.
Iskustva Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva u komunikaciji sa javnošću predstavio je šef Odjeljenja za spoljne poslove i komunikacije Džon Makmanus koji je ukazao na odgovornost institucija prema građanima.
- Otvoreno pravosuđe je snažno pravosuđe, a transparentnost čuva nezavisnost i jača povjerenje javnosti - naveo je on.
Uoči konferencije, održan je sastanak predsjednice Pavličić i Makmanusa u Vrhovnom sudu, posvećen unapređenju komunikacije i transparentnosti u crnogorskom sudstvu.
U Vrhovnom sudu su kazali da je razgovarano o modalitetima koji će omogućiti neophodno jačanje povjerenje građana u rad sudova, posebno u predmetima koji su u fokusu javnosti uz obezbjeđivanje pravovremenih, tačnih i razumljivih informacija o radu sudova.
- Sagovornici su se saglasili da je izuzetno važno ulagati u edukaciju mladih o pravosuđu, te unaprijediti pristup profesionalnim komunikacionim kanalima i edukativnim video sadržajima - kazali su u Vrhovnom sudu.
Zaključeno je da dosljedna, otvorena i profesionalna komunikacija predstavlja uslov jačanja povjerenja i vjerodostojnosti sudske vlasti. Kako je poručeno, sudovi moraju biti razumljivi, pristupačni i vidljivi jer, povjerenje javnosti, najveća je presuda koju pravosuđe može da dobije.

Pavličić: Sudovi moraju biti otvoreni, odgovorni i razumljivi građanima

Pritvorenici Istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu, ponovo najavljuju štrajk glađu, u dopisu koji su dostavili preko advokata Nikole Tomkovića.
- Pritvorenici spuškog zatvora obavještavaju javnost i Komitet za za prevenciju torture i nečovječnog postupanja (CPT), preko advokata Nikole Tomkovića, da sporazumi koji su bili postignuti poslije najave generalnog štrajka od prije nekoliko mjeseci, koje je predvodio predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović sa prisutnim predstavnicima Ministarstva pravde, nijesu sprovedeni u djelo, već naprotiv, situacija je još teža i gora nego ranije - naveli su oni.
Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat - sada, kažu, traju dva puta po 30 minuta u toku dana.
- U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svježen vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava - istakli su oni.
Kažu da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri do četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni.
- Dječje posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tim nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno - naveli su u pritvorenici dopisu.
Advokati, kažu, zbog velikog broja pritvorenika i njihovog razdvajanja zbog sprečavanja sukoba, nekada čekaju po dva-tri sata da bi razgovarali sa klijentom a nekada zbog prevelike gužve odustanu i ne obave posjetu klijentu.
- Zdravstvena služba nema ljekove koji su prepišu pritvorenicima nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti pritvorenici su prepušteni sami sebi - dodali su pritvorenici.
U sobama se, kažu, dešava da pritvorena lica spavaju i na podu zbog prenatrpanosti.
- A što se tiče inventara i tehnike, ukoliko niste u finansijskoj mogućnosti da iste obezbijedite-kupite, ostaje samo krevet u sobi - dodaju u dopisu.
Takođe, navode da zbog velike prenatrpanosti i kapaciteta kuhinje u posljednje vrijeme nemaju ni mogućnost spremanja posne hrane u vrijeme posta, te da se umjesto toga nude konzerve ribe i ništa više.
- U kantini nema kapaciteta da stanu namirnice za sve pritvorenike, tako da prilikom podjele namirnica dosta pritvorenika ostane bez pola naručenih artikala, a voće i povrće koje stiže je vidno niže klase - naveli su pritvorenici.
Kao glavne krivce za ovakvo stanje vide sudove koji, kako su kazali, određuju pritvor i ne puštaju ljude da se brane sa slobode, kao i Ministarstvo pravde koje je i nadležno za zatvor u Spužu.
U dopisu su apelovali na Advokatsku komoru da podrži njihove zahtjeve, te da sredinom septembra pritvorenici i advokati zajedno stupe u generalni štrajk.
- Štrajk bi se odnosio da se ni pritvorenici ni advokati ne pojavljuju na ročišta - naveli su oni.
Očito je, cijene oni, na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava po Evropskom sudu za ljudska prava.
- Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska - zaključuje se u saopštenju pritvorenika u Spužu koje su proslijedili preko advokata Nikole Tomkovića.

Pritvorenici u Spužu ponovo najavljuju generalni štrajk: Situacija je još teža i gora nego ranije

Povodom današnje prijave da je postavljena eksplozivna naprava u zgradi Višeg, Apelacionog i Vrhovnog suda, kao i učestalih prijava ovakvog sadržaja a čiji je krajnji cilj motivisan odlaganjem i prekidanjem suđenja, dominantno od strane pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, Uprava policije će donijeti Plan hitnih preventivnih mjera na podizanju nivoa bezbjednosti u ovim objektima, saopšteno je iz policije.
Cilj je, kako su rekli, da se onemogući, odnosno osujeti namjera osoba koje na ovakav način izazivaju uznemirenost javnosti i destruktivno djeluju na organe za sprovođenje zakona, motivisani prekidanjem suđenja, odlaganjem ročišta i u krajnjem nedonošenjem presuda u zakonskom roku.
Uprava policije će od predsjednika nadležnih sudova zatražiti sedmičnu listu zakazanih ročišta za suđenja članovima visokorizičnih kriminalnih grupa, kako bi, poručuju, svojim kontinuiranim aktivnostima prevenirali ovakve situacije.
Kako su rekli iz policije, plan hitnih preventivnih mjera će podrazumijevati mjere fizičko-tehničke zaštite i po procjeni, pa čak i ako to podrazumijeva svakodnevni protivdiverzioni pregled suda, i prije podnošenja prijave, "kako bi na efikasan način održali režim rada u ovim objektima".
- Uzimajući u obzir i samu činjenicu da se radi o štićenim objektima sa dvadesetčetvoročasovnim obezbjeđenjem, u sklopu Plana preventivnih mjera i aktivnosti uspostaviće se standardne operativne procedure za procjenu nivoa rizika, odnosno cijeniti postojanje realne prijetnje a vodeći se stalnim prisustvom policijskih službenika i sprovedenim mjerama protivdiverzione zaštite - ističe se u saopštenju policije.
Na taj način će se, kako kažu u policiji, minimizirati uticaj destruktivnog djelovanja i smanjiti nivo bezbjednosnog rizika, odnosno isključiti eventualna evakuacija zaposlenih, bez prekidanja suđenja, stvaranjem osnova za nesmetani i efikasan rad sudova.
- Službenici Uprave policije će u realnom vremenu, u koordiniranim aktivnostima nadležnog državnog tužilaštva i Grupe za visokotehnološki kriminal preduzimati izviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju krivičnog djela i identifikaciji i procesuiranju izvršilaca - poručuju iz Uprave policije.

UP: Dojave o bombama motivisane prekidanjem suđenja, donijećemo Plan hitnih mjera za podizanje nivoa bezbjednosti

Pravo na pravično suđenje jedno je od osnovnih ljudskih prava. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim.
&nbsp;To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E kazala direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, ona upozorava da bi trebalo voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i praksi poštovanja ljudskih prava. Nosioci javnih funkcija dužni su, napominje ona, da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija, kao i položaj lica u postupku.
Iz ugla poštovanja ljudskih prava, podjseća Pajković, pretpostavka nevinosti jedno je od osnovnih prava, kojim se obezbjeđuje pravo na pravično suđenje.
- Pravo na pravično suđenje jeste jedno od osnovnih ljudskih prava, koje se štiti kako Ustavom tako i međunarodnim konvencijama i deklaracijama. Mislim da je ispravno, i da će se i većina građana složitit sa mnom, da je u redu kreirati mišljenje na osnovu zvaničnih stavova institucija, koji su nadležni za donošenje odluka, u konkretnim slučajevima. Prije svega mislim na sudove i tužilaštva. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim. Imajući u vidu da tužilaštvo vodi postupke na osnovu sumnji, i na osnovu onoga što oni čine nama dostupnim, mislim da je ispravno kreirati stavove na osnovu toga - kaže Pajković.
Smatra da je važno, kako kaže, na koji način se ti stavovi iznose. Pajković navodi da se Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, pored ostalog, bavi antidiskriminacionim politikama.
- Pomenula bih Zakon o zaštiti diskriminacije i zabrani jednakosti, koji kao diskriminaciju, pored ostalog, i propisuje da je to upotreba određene terminologije, određenih riječi, određenog rječnika, u stilu stigmatizacije, u cilju ocrnjivanja i eventualnog dovođenja u nepovoljni položaj određenog lica. Kada govorimo o diskriminaciji, pored samog povrijeđenog dobra, lica prema kome se ta diskriminacija odnosi, ona može biti i šireg karaktera. Dakle, može uticati i na druga lica koja su indirektno diskriminisana, odnosno, koja trpe posljedice diskriminacije, samo zbog toga što su na neki način povezana sa osobom koja je predmet govora mržnje, stigme ili diskriminacije - navela je Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, napominje Pajković, treba voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i pozitivnih praksi poštovanja ljudskih prava. Podsjeća da postoji zakonska regulativa koja propisuje da su nosioci javnih funkcija dužni da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija i položaj lica u postupku.
- Dosta obraćamo pažnju na slobodu govora, koja ne treba da se suzbija. Kritička misao treba da bude ohrabrena, jer kritika može da bude sa pozitivnom namjenom, kako bi se ispravila pogrešna ponašanja. Ali, veoma je važno da se napravi linija između slobode govora i govora mržnje - naglasila je Pajković.
Podsjeća da javni funkcioneri uživaju imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog javno izgovorene riječ. Napominje da to ne treba zloupotrebljavati.
- Vrlo je važno da, ukoliko nema krivične i materijalne odgovornosti, sve ono što javno izgovorimo, a naročito nosioci javnih funkcija, ima posebnu težinu, samim tim posebnu odgovornost na sliku društva u kojem živimo” - poručila je Pajković.
Komentarišući prijedlog Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, čijim usvajanjem bi se pomjerila granica pritvora sa tri na pet godina, pez prava žalbe, Pajković kaže da kada se unapređuje zakonodavni okvir ne treba da izostane međuresorna saradnja. Vjeruje da će pravosudni organi imati priliku da iznesu svoje stavove i mišljenja.
- Sve što radimo, radimo da bude u saglasju sa standardima Evropske unije, sa međunarodnim standardima, u saglasju sa poštovanjem ljudskih prava. Za sve važne akte infofmišemo i tražimo mišljenje Evropske komisije. Sigurna sam da će i u ovom slučaju biti tako. Iskreno, kada se donose neke važne odluke za društvo, nemoguće ih je posmatrati samo iz jednog, uskog ugla. Primjera radi, ako biste mene, iz krajnje ljudskog ugla pitali, rekla bih da je pritvor jedna krajnja i ekstremna mjera, koja se primjenjuje samo u izuzetnim okolnostima. Ali, sve odluke koje se donose moraju se gledati na nivou generalnog zakonodavnog okvira. Ne možemo gledati da zaštitimo samo jednu stranu, jednu grupu, jedno pravo, već moramo štititi i pravni sistem, i vladavinu prava, i bezbjednost društva, i ljudska prava, ili eventualno zdravlje - kaže Pajković.
Odgovarajući na pitanje da li će Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava imati zvaničan stav u vezi sa prijedlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, Pajković kaže da će iz te institucije imati konkretan odgovor, u skladu sa sa konvecijskim pravima i deklaracijama o zaštiti ljudskih prava.
Govoreći o tome koliko se u Crnoj Gori poštuju ljudska prava kada je riječ o policijskim, tužilačkim i sudskim aktivnostima, spektakularnim hapšenjima uz medije, Pajković navodi da posljedice mogu biti velike, ukoliko postoje nehumana, nečovječna postupanja i elementi torture.
- Posljedice su i pred zadovoljenjem pravde, kao i kasnije u naknadama štete, što bi u konačnom iziskivalo velike troškove državi i pravnu nesigurnost. Ako imamo u vidu kolike su posljedice zbog nepoštovanja ljudskih prava od strane policije ili tužilaštva, mislim da nema dileme da država ne može imati nikakav interes od pogrešnih postupanja. Što se tiče samog postupka hapšenja, odnosno obezbjeviđanja da neko osumnjičeno lice pristupi nadležnim organima, mišljenja sam da se organi policije apsolutno rukovode time da postupak sporovedu na zadovoljavajući način, u skladu sa njihovim procedurama - navela je Pajković.
Kakav će to način biti, dodaje, umnoge zavisi od ličnosti koja je osumnjičena, koja treba da se sprovede, kao i od težine krivičnog djela, interesa i interesovanja javnosti za same procedure.
- Vjerujem da se u postupanju vode tim principima. A, ako imamo u vidu da, ako se ne varam, trenutno u policiji nedostaje više od hiljadu službenika, mislim da nema apsolutno ni prostora, ni energije za bilo kakvom senzacijom i da, možda, neki od tih postupaka učine više atraktivnim, nego što je sama suština i namjera - zaključila je Pajković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgaIraguuxY0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Jedino su sudovi nadležni da nekog proglase krivim

Sigurnosna situacija u Crnoj Gori je sve složenija, smatraju stručnjaci koji kao argument navode podatak da se za pola godine dogodilo pet ubistava. U obračune kriminalnih klanova umiješane su osobe kojima sudovi u zakonskom roku nisu izrekli prvostepene presude po optužbama za teška kaznena djela. Dok iz Vlade odgovornost pripisuju sudovima, stručnjaci poručuju da je treba tražiti i u policiji i sigurnosnim službama, prenosi Al Jazeera.
Zbog toga što sudovi u zakonskom roku nijesu donosili prvostepene presude u Crnoj Gori na slobodi je 40 kriminalac, poručio je nedavno premijer Milojko Spajić. Rješenje ne vidi u uvođenju vanrednog stanja, već u produženju zakononskog roka za donošenje presuda sa tri na pet godina.
Iz Sudskog savjeta Spajićeve ocjene smatraju neprimjerenim i podsjećaju da su optuženima koji su pušteni iz pritvora određene mjere nadzora i praćenja što je posao policije.
I Kriminolozi su saglasni da odgovornost ne stanuje samo na jednoj adresi.
- Nije dobro prebacivati odgovornost na drugog. Sistem je tako postavljen da svi imaju svoj dio odgovornosti. Nije dobro ni da se za tri godine, bez obzira na kompleksnost slučajeva, da se ne izriču makar prvostepene presude jer se onda pritvor pretvara u zatvor - ocijenio je za Al Jazeeru kriminolog Velimir Rakočević.
Iz Vlade očekuju da će izmjenama Krivičnog zakonika i drugim mjerama dugoročno uspjeti da riješe problem i podržavaju prijedlog Pokreta Evropa sad o hitnim izmjenama Krivičnog zakonika prema kojima bi se rok za donošenje prvostepene presude za krivična djela iz oblasti kriminala sa tri produžio na pet godina.
Pojedini pravnici, međutim, smatraju da država treba da propiše mjere koje bi spriječile odugovlačenje suđenja i slične zloupotrebe jer, kako ističu, puko produženje roka za donošenje presuda neće riješiti problem.
- U suštini nećemo dobiti ništa. Imaćemo samo odlaganja koja neće biti usmjerena na trajanje od tri godine već će se koristiti isti mehanizmi i zloupotrebe da odlaganja traju i pet godina - ocijenio je za al Jazeeru advokat Veselin Radulović.
Ministarstvo pravde uputilo je Grupi država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope hitne prijedloge izmjena Zakona koji će, kako očekuje premijer, riješiti 90 odsto problema. Tražiće uvođenje tzv. "blok suđenja" koja bi, kako smatra, onemogućila odgađanja ročišta i druge zloupotrebe u vezi sa trajanjem postupka.
T.K.

Vlada teret odgovornosti stavlja na sudove, stručnjaci upozoravaju da je imaju i policija i sigurnosne službe

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore tvrdi da je glavni uzrok manjeg broja zainteresovanih, odnosno prijavljenih za polaganje ispita za pripravnike u sudu, kao i drastičan pad zainteresovanosti za konkurse za ove pozicije koji uslijede nakon polaganja ispita, neusklađenost uslova za obavljanje ovog posla i modela studija u Crnoj Gori.
Iz Studentskog parlamenta su se oglasili u vezi problema nedostatka pripravnika u sudovima u Crnoj Gori, ocjenjujući da je prilikom obrade ove tematike neophodno detaljno ispitati sve razloge i aspekte kao i potencijalna rješenja.
- Naime, članom 8 Zakon o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu („Službeni list Crne Gore", br. 055/16 od 17.08.2016, 057/16 od 02.09.2016), definisano je da „Ispit za pripravnike može polagati lice koje je završilo četvorogodišnji program na pravnom fakultetu VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja“. Ova odredba je u direktnom sukobu sa modelom studija koji se realizuje na pravnim fakultetima u Crnoj Gori, odnosno modelom studija „3+2+3“, primjenjuje koji ne predviđa mogućnost pohađanja četvorogodišnjeg programa na pravnom (ili na bilo kom drugom fakultetu). Takođe, Zakon o visokom obrazovanju kojim je definisan model studija, a koji se primjenjuje od studijske 2017/2018 godine, ne predviđa ni mogućnost izdavanja diplome za položenih 240 ECTS kredita. Dakle, na ovom mjestu ističemo da je smanjena „zainteresovanost“ za poslove pripravnika sudovima u Crnoj Gori, prevashodno posljedica ove dugogodišnje neusklađenosti sistema visokog obrazovanja i pravosudnog sistema, zbog kojeg studenti moraju da završe osnoven i master studije u ukupnom trajanju od najmanje pet godina odnosno u obimu od ukupno 300 ECTS kredita kako bi uopšte stekli pravo da polažu ovaj ispit - navedeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.
Dodatni razlog za evidentan pad zainteresovanosti mladih pravnika, jesu, navode, i problemi pri definisanju naknade za obavljanje poslova pripravnika u sudu. 
- Naime, prema informacijama koje smo dobili, naknada za pripravnike nije definisana u skladu sa članom 101 Zakona o radu kojim je predviđeno da minimalna zarada iznosi 800 eura za zaposlene na radnim mjestima sa četvrtim i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja. Sa druge strane, prilikom određivanja naknade za pripravnike u sudovima, nadležni se pozivaju na Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji u članu 29 definiše da se zarada pripravnika sa VII nivoom kvalifikacije obrazovanja određuje u iznosu od 60 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike. Ovo je očigledno pogrešna, nelegalna i nepravedna praksa, obzirom da kolektivni ugovor ne može predviđati manje prava za zaposlene u odnosu na obim prava koji je predviđen Zakonom o radu, već naprotiv, samo veći obim prava, a na šta, paradoksalno, ukazuje i član 28 već pomenutog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru - navedeno je u saopštenju.
Dakle, kako kažu u Studentskom parlamentu, student Pravnog fakulteta u Crnoj Gori, pored završenih trogodišnjih osnovnih i dvogodišnjih master studija (minimalno pet godina) u obimu od ukupno 300 ECTS kredita, sa stečenim nivoom kvalifikacije VII2 u skladu sa nacionalnim okvirom kvalifikacija, tek stiče pravo na polaganje ispita za pripravnike u sudu, da bi nakon položenog ispita, konkurisao za radno mjesto za koje mu je predviđena zarada manja od minimalne zarade za taj nivo kvalifikacija, a koja je utvrđena sistemskim Zakonom o radu.
Napominju da su se Studentski parlament Univerziteta Crne Gore i Studentsko vijeće Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, po ovom pitanju, već obraćali Ministarstvu pravde u prethodna dva mandata, te da su od nadležnih u okviru konsultacija i zvaničnih sastanaka dobili garancije da će rješavanje ovih problema biti prioritet. 
- Takođe, na insistiranje Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, regulisanje modela studija postao je jedan od glavnih predmeta rasprave na sjednicama radne grupe za izmjenu Zakona o visokom obrazovanju i to treći put zaredom u protekle četiri godine. Da zaključimo, smatramo da bi rješavanje ovih dugogodišnjih sistemskih problema, ne samo doprinijelo povećanju zainteresovanosti za obavljanje poslova pripravnika u sudovima u Crnoj Gori, već i ispravilo brojne nepravde koje su u vezi sa ovim problemom nanijete hiljadama studenata pravnih fakulteta u Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.

Studentski parlament: Neusklađenost uslova i modela studija glavni uzrok pada zainteresovanosti za obavljanje pripavničkog u sudu

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: sudovi