Egipat i Sudan su danas pozdravili odluku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da posreduje u pregovorima sa Etiopijom koja je uzvodno od njih izgradila ogromnu branu na rijeci Nil što je razlog dugogodišnjeg spora.
Prošle godine je otvorena "Velika brana etiopske renesanse" (GERD) i najveća hidroelektrana u Africi, snage veće od 5.000 megavata čime je udvostručen proizvodni elektro-kapacitet Etiopije.
Egipat smatra da je podizanje te brane "teško kršenje međunarodnog prava" i "egzistencijalna prijetnja" jer ugrožava protok reke Nil ka njemu.
Predsjednik Egipta Abdel-Fatah el-Sisi objavio je na društvenim mrežama da "cijeni pažnju predsjednika Trampa centralnom značaju pitanja rijeke Nil za Egipat" i da je Kairo posvećen "ozbiljnoj i konstruktivnoj saradnji sa zemljama basena Nila, zasnovanoj na principima međunarodnog prava, na način koji ostvaruje zajedničke interese bez nanošenja štete bilo kojoj strani".
Predsjednik vladajućeg Suverenog savjeta Sudana Abdel-Fatah Burhan takođe je pozdravio Trampovu inicijativu kao "korak ka nalaženju održivih i zadovoljavajućih rješenja koja čuvaju prava svih".
Tramp je u petak na društvenim mrežama objavio pismo koje je poslao El-Sisiju o tome da je spreman da pokrene posredovanja da bi se, kako tvrdi, "odgovorno jednom zauvijek riješilo pitanje podjele vode Nila".
Vašington je u tim razgovorima posredovao i tokom Trampovog prvog mandata, što je propalo 2020. godine kada se Etiopija povukla, a pregovore je bez uspjeha nastavila Afrička unija.
Kairo i Kartum pozivaju na pravno obavezujuć sporazum o tome kako će se GERD, koji je na Plavom Nilu blizu granice Etiopije sa Sudanom, puniti i kako će se njime upravljati, dok Adis Abeba insistira na smjernicama.
Egipat čija je teritorija mahom pustinjska i sušna, zavisi od rijeke Nil kako bi vodom snabdjevao svoje rastuće stanovništvo od 110 miliona. Egipat strahuje da će etiopska brana drastično smanjiti dotok Nila, s potencijalno teškim posljedicama po njegovu poljoprivredu i druge sektore. El-Sisi je rekao da se udio Egipta u vodi Nila "ne može taknuti", mada se zalagao za rješavanje spora pregovorima.
Sudan želi koordinaciju rada i punjenja uzvodnog jezera GERD-a da bi se spriječile posljedice po njegova vještačka jezera.
Etiopija kaže da su njena brana i centrala, koje su koštale pet milijardi dolara, neophodne jer velika većina njenog stanovništva nema struju.
Spor se sada usredsređuje na to kako da se sprovodi godišnje punjenje jezera, koju će količinu vode Etiopija ispuštati nizvodnim susjedima ako dođe do višegodišnje suše i kojim će metodom tri države rješavati sporove o tome.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Egipat i Sudan pozdravili posredovanje SAD za rješavanje spora s Etiopijom o korišćenju rijeke Nil

U sudanskoj regiji Južni Kordofan u gradu Kalogi u napadu dronom pogođen je dječji vrtić, pri čemu je ubijeno najmanje 50 ljudi, od kojih 33 djece.
Za napad koji se navodno dogodio u četvrtak, medicinska organizacija Mreža sudanskih ljekara i sudanska vojska optužuju paravojne Snage za brzu podršku (RSF), s kojima se bore u građanskom ratu, piše BBC. Iz RSF-a nisu odmah komentarisali optužbe.
Izvještaj o napadu zasad nije bilo moguće nezavisno provjeriti, prenosi Dnevnik.hr.
Ministarstvo vanjskih poslova, koje je na strani vojske, tvrdi da je vrtić dvaput pogođen projektilima te da su napadnuti civili i medicinari koji su pritekli u pomoć.
S druge strane, RSF je optužio vojsku da je u petak dronom napala pijacu u regiji Darfur, gađajući skladište goriva na graničnom prelazu Adre s Čadom. Tvrde da se prelaz koristio za "dostavu pomoći i komercijalnih potrepština".
Prema Sudanskom ratnom monitoru, grupi istraživača koji prate sukob, taj napad je prouzrokovao civilne žrtve i značajnu štetu na pijaci. Vojska nije odmah komentarisala izvještaje iz Darfura.
Reagujući na izvještaje o napadu u Kalogiju, portparolUNICEF-a, UN-ove agencije za djecu, izjavio je: "Ubijanje djece u njihovoj školi stravično je kršenje dječjih prava”.
- Djeca nikada ne bi smjela da plaćaju cijenu sukoba - dodao je Šeldon Jet i pozvao "sve strane da odmah zaustave ove napade i omoguće siguran, neometan pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je očajnički potrebna".
Sudan je razoren ratom od aprila 2023. godine, kada je izbila borba za vlast između dojučerašnjih saveznika - vojske i RSF-a. Regija Kordofan, smještena između glavnog grada Kartuma i Darfura, postala je prva linija u građanskom ratu.

Tragedija u Sudanu: Dron pogodio vrtić, najmanje 50 mrtvih

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Afriku, Masad Bulos, izjavio je danas da je rat u Sudanu izazvao najveću humanitarnu krizu na svijetu i ocijenio da su u toj zemlji počinjeni „neprihvatljivi zločini“.
U Sudanu, vojska, koju predvodi general Abdel Fatah el Burhan, upravlja sjevernim, centralnim i istočnim dijelom zemlje, dok paravojne snage Snaga za brzu podršku, kojima komanduje general Mohamed Daglo, kontrolišu zapad i djelove juga sa svojim saveznicima. Dvije strane su u ratu od aprila 2023. godine i obje su optužene za zločine.
Paravojne snage su krajem oktobra zauzele El Fašer poslije opsade od 18 mjeseci i tako preuzele potpunu kontrolu nad ogromnim regionom Darfur na zapadu Sudana. Zauzimanje grada pratili su izvještaji o brojnim zločinima nad civilima.
- Sukob u Sudanu, iz humanitarne perspektive, trenutno je najveća humanitarna kriza na svijetu i najveća humanitarna katastrofa na svijetu. Posebno ono što se dogodilo u El Fašeru u posljednje dvije ili tri sedmice - rekao je Bulos za AFP u intervjuu u Dohi.
Svi smo, kako dodaje, vidheli video snimke i izvještaje.&nbsp;
- Ta zvjerstva su apsolutno neprihvatljiva. To mora veoma brzo da prestane - istakao je Bulos.
Dodaje da SAD i njihovi posrednički partneri pozivaju obje strane da se dogovore o „tromjesečnom humanitarnom primirju“.
- Pozivamo ih da prihvate ovaj prijedlog i odmah ga sprovedu - rekao je Bulos.

1250x600

1084x550

Trampov izaslanik za Afriku ocijenio da su u Sudanu počinjeni neprihvatljivi zločini

Sudanske paravojne snage Brze podrške (RSF) pristale su na prijedlog SAD-a za humanitarno primirje. Sudanska vlada, koju predvodi vojska, još nije odgovorila.
RSF je izdao saopštenje nakon što je zauzeo grad el-Fasher u zapadnoj regiji Darfur.
Njihova 18-mjesečna opsada blokirala je dotok humanitarne pomoći uprkos ponovljenim apelima UN-a, uzrokujući glad među stanovnicima koji nisu mogli pobjeći.
Globalna organizacija za praćenje gladi, koju podržava UN, potvrdila je uslove gladi u gradu.
RSF se suočava s međunarodnim kritikama zbog izvještaja o masovnim ubistvima.
Građanski rat izbio je između sudanske vojske i RSF-a u aprilu 2023. godine. Obje strane su se tokom rata složile oko raznih prijedloga za prekid vatre, iako se nijedan nije održao.
U septembru su SAD, zajedno s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskom Arabijom i Egiptom, predložile tromjesečno humanitarno primirje, nakon čega bi uslijedilo trajno primirje i prelazak na civilnu vlast.
Grupa je takođe izjavila da se raduje razgovorima o okončanju neprijateljstava "na način koji se bavi temeljnim uzrocima sukoba" i "stvara odgovarajuće okruženje za pravedan, sveobuhvatan i trajan mir".
Objava RSF-a o primirju dolazi nakon što je jedna humanitarna organizacija upozorila da je mreža javnih kuhinja u Sudanu na rubu kolapsa.

Sudanske paravojne snage RSF kažu da pristaju na humanitarno primirje

Oko 260.000 civila zarobljeno je u El Fašeru, na istoku Sudana – polovina njih su djeca. Grad je već mjesecima pod opsadom Snaga za brzu podršku i potpuno odsječen od spoljnog svijeta. Hrana već odavno ne stiže, a grad, koji se nalazi oko 200 kilometara od granice sa Čadom u pokrajini Darfur, suočava se s glađu. Prema svjedocima, mnogi ljudi sada jedu stočnu hranu.
U ponedjeljak je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš oglasio uzbunu. Upozorio je na „strašnu eskalaciju" sukoba u gradu pogođenom glađu. 
- Osvajanje grada predstavlja užasnu eskalaciju sukoba. Razmjere patnje koje vidimo u Sudanu su nepodnošljive - rekao je Gutereš.
Gutereš je reagovao na izjavu paravojne milicije, koja je u nedjelju saopštila da je preuzela potpunu kontrolu nad gradom. Prema podacima sudanskog novinarskog udruženja, u međuvremenu je u gradu prekinuta sva komunikacija, uključujući satelitske mreže.
<h2>Strah od daljeg pogoršanja situacije</h2>
Stručnjaci očekuju dalju eskalaciju situacije, obilježenu masovnim nasiljem nad civilima zarobljenim u gradu. 
- Već mjesecima civili, kao i vojnici sudanskih oružanih snaga (SAF) u gradu, jedva imaju osnovne potrepštine. Već nedjeljama civili pokušavaju da napuste grad. Kako se pokazalo da bi RSF mogao potpuno da ga zauzme, pokušaji bjekstva su se pojačali - rekla je Marina Peter, predsjednica njemačkog Foruma za Sudan i Južni Sudan, u intervjuu za Dojče vele.
Ipak, šanse su im male, dodaje Peter.
- Nekima je donedavno još uspijevalo da pobjegnu, ali su drugi ubijeni tokom pokušaja bega. Mnogi su uhapšeni. Sada strahujemo od masovnih strijeljanja, silovanja i još gore gladi. Prema našim kontaktima u gradu, u prosjeku svaka tri sata umre troje djece - rekla je ona.
<h2>Otvorena borba za vlast</h2>
Sukob u Sudanu počeo je još u vrijeme svrgavanja autoritarnog predsjednika Omara el Bašira 2019. godine. On je svoju vlast zasnivao na zvaničnoj vojsci – Sudanskim oružanim snagama (SAF), koje danas vodi de fakto vođa Sudana, general Abdel Fatah el Burhan.
Istovremeno El Bašir se oslanjao i na više milicija povezanih s vojskom, među njima i na Snage za brzu podršku (RSF), koje vodi Muhamed Hamdan Daglo, poznat kao „Hemeti“.
Poslije Baširovog pada, i SAF i RSF su ušli u civilni prelazni savjet. Međutim, u oktobru 2021. zajedno su izveli puč. Hemeti je postao zamjenik El Burhana, ali su se kasnije sukobili oko strukture i hijerarhije buduće zajedničke vojske. Hemeti je odbio da integriše svoju miliciju u nacionalnu vojsku, što je u aprilu 2023. dovelo do otvorenog sukoba – i od tada u zemlji bijesni rat.
<h2>Ubistva, silovanja i pljačke</h2>
RSF potiče iz takozvanih Džandžavid milicija, arapskih konjičkih jedinica koje su početkom dvehiljaditih korišćene u borbi protiv crnačkih pobunjeničkih grupa poput Oslobodilačka armija sudana (SLA) i Pokret za pravdu i jednakost (JEM) u zapadnom Darfuru. Još tada su milicije činile ekstremno nasilje – i protiv civila.
- RSF i s njima povezane milicije ciljano su ubijale civile, često zbog njihove etničke pripadnosti. RSF je počinio široko rasprostranjeno seksualno nasilje, uključujući grupna silovanja, i pljačke. Gradovi i sela su uništavani, često paljenjem, a humanitarna pomoć je u velikim razmjerama opljačkana - navodi se u izvještaju Hjuman rajts voča (Human Rights Watch, HRW) iz juna ove godine. 
Međunarodni krivični sud vidi jasne dokaze o ratnim zločinima u Sudanu.
<h2>Cilj: demoralisati neprijatelja</h2>
Prema riječima Marine Peter, ovaj obrazac bi se mogao ponoviti u El Fašeru. Zapovjednici često komanduju vojnicima koji su pod jakim dejstvom droga, a u redovima ima i dece-vojnika. 
- Poznajemo logiku koja se sada primenjuje u El Fašeru – cilj je da se neprijatelj demorališe. To se najefikasnije postiže silovanjima žena, a sve češće i muškaraca. SF je iskopao rovove oko grada, tako da niko ne može da pobjegne. Cilj je sistematsko izgladnjivanje grada. Ljudski životi u ovom sukobu ne znače ništa - kaže Peter.
Slično svjedoči i Arjan Hehenkamp, krizni koordinator za Darfur u humanitarnoj organizaciji Međunarodni komitet za spasavanje (International Rescue Committee, IRC). Nekima je uspjelo da pobjegnu u grad Tavila, gdje već stotine hiljada ljudi traži sklonište.
- Ljudi koji bježe iz El Fašera dolaze iz pakla. Nemaju ništa osim odjeće na sebi. Mnogi su teško traumatizovani i traže zaštitu i nadu - rekao je Hehenkamp za sajt organizacije.
Ali i Tavila je na ivici kolapsa. 
- Bez značajnog povećanja humanitarne pomoći, patnja će se samo produbljivati - naglasio je on.
RSF nije jedini koji sprovodi nasilje nad civilima. Prema podacima Hjuman rajts voča i Sudanske oružane snage (SAF) počinile su „brutalne napade na civile“. „Lista njihovih zločina gotovo svakodnevno raste.“
Već mjesecima postoji strah da bi se Sudan mogao raspasti zbog rata.
- Ta opasnost postaje sve realnija svakim danom ovog rata - kaže Marina Peter.

Strahuje se za živote civila u sudanskom El Fašeru

Najmanje 11 djece ubijeno je dronom koji je u Sudanu napao džamiju u opkoljenom gradu El Fašer, administrativnom centru Sjevernog Darfura, saopštio je sinoć UNICEF.
Lokalne humanitarne grupe, aktivisti i sudanska vojska optužili su paravojnu formaciju Snage za brzu podršku da je napad izvela u petak ujutro, tokom molitvi, ubivši najmanje 70 ljudi.
Mnogi su, kako je saopšteno, ostali zatrpani pod ruševinama.
Iz prvih izvještaja se dalo zaključiti da je u napadu poginulo 11 djece starosti između šest i 15 godina, i da ih je "mnogo više" ranjeno, saopštio je UNICEF, ocijenivši napad "šokantnim".
U Sudanu od 2023. godine bjesni građanski rat. Na jednoj strani je sudanska vojska, sa druge strane su Snage za brzu podršku.
U sukobu je poginulo najmanje 40.000 ljudi, a raseljeno 12 miliona. Mnogi su na ivici gladi.

UN: Najmanje 11 djece poginulo u napadu dronom na džamiju u El Frašeru u Sudanu

Najmanje 11 djece ubijeno je dronom koji je u Sudanu napao džamiju u opkoljenom gradu El Fašer, administrativnom centru Sjevernog Darfura, saopštio je danas UNICEF.
Lokalne humanitarne grupe, aktivisti i sudanska vojska optužili su paravojnu formaciju Snage za brzu podršku da je napad izvela u petak ujutro, tokom molitvi, ubivši najmanje 70 ljudi.
Mnogi su, kako je saopšteno, ostali zatrpani pod ruševinama.
Iz prvih izvještaja se dalo zaključiti da je u napadu poginulo 11 djece starosti između šest i 15 godina, i da ih je "mnogo više" ranjeno, saopštio je UNICEF, ocijenivši napad "šokantnim".
U Sudanu od 2023. godine bjesni građanski rat. Na jednoj strani je sudanska vojska, sa druge strane su Snage za brzu podršku.
U sukobu je dosad poginulo najmanje 40.000 ljudi, a raseljeno 12 miliona. Mnogi su na ivici gladi.

UNICEF: Najmanje 11 djece poginulo u napadu dronom na džamiju u El Frašeru u Sudanu

Sudanska Vlada, koja ima podršku vojske, odbacila je prijedlog o primirju koji su predstavile Sjedinjene Američke Države (SAD), Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat, odbijajući da bude isključena iz buduće političke tranzicije u ratom razorenom Sudanu.
U zajedničkom saopštenju, četiri zemlje su u petak pozvale na tromjesečno humanitarno primirje u Sudanu, nakon čega bi uslijedili prekid vatre i devetomjesečna tranzicija na civilnu vladu.
Insistirale su da ova tranzicija mora biti "inkluzivna i transparentna" i završena na vrijeme "kako bi se ispunile težnje sudanskog naroda za mirnim uspostavljanjem nezavisne civilne vlade sa širokim legitimitetom i odgovornošću".
Kartum je "pozdravio svaki regionalni ili međunarodni napor koji doprinosi okončanju rata", ali je dodao da svaki politički proces mora "poštovati suverenitet države i njenih legitimnih institucija", koje su trenutno pod kontrolom vojske.
- Samo sudanski narod ima pravo da odredi kako će se njime upravljati u okviru nacionalnog konsenzusa, ​​pod vođstvom prelazne vlade, dodaje se.
Od aprila 2023. godine, Sudan je razoren sukobom između vojske i paravojnih Snaga za brzu podršku.
Stradale su desetine hiljada ljudi, raseljeni su milione i u zemlji je, prema ocjeni Ujedinjenih nacija, jedna od najgorih humanitarnih kriza na svijetu.

Sudanska Vlada odbacila prijedlog o primirju

Više od 75 odsto djece školskog uzrasta ne pohađa školu u ratom razorenom Sudanu, saopštila je organizacija Save the Children.
Nova studija ove nevladine organizacije procjenjuje da 13 miliona djece ne pohađa školu, od ukupno 17 miliona djece školskog uzrasta u zemlji u kojoj se bilježi jedna od najgorih obrazovnih kriza na svijetu.
Oko sedam miliona učenika upisanih u škole nemaju pristup obrazovanju zbog sukoba ili raseljavanja, a šest miliona uopšte nije ni upisano u školu.
Od aprila 2023, u sukobima u Sudanu poginule su desetine hiljada ljudi, raseljeni su milioni i uništena je infrastruktura zemlje, uključujući škole i bolnice.

Više od 75 odsto djece školskog uzrasta u Sudanu ne ide u školu

Ujedinjene nacije zvanično su proglasile glad u gradu Gazi, što je prvi takav slučaj na Bliskom istoku. Drugdje, ovakvi primjeri su već zabilježeni. Sve su češći i glasniji pozivi na krivično gonjenje izgladnjivanja kao namjerne strategije u oružanim sukobima, piše Dojče vele. - Glad je ratno oružje, koje se trenutno koristi širom svijeta. To mora prestati jer se time krši međunarodno humanitarno pravo - izjavila je nedavno za Dojče vele glavna savjetnica za Sudan u američkoj organizaciji za sprečavanje masovnih zločina PAEMA Šejna Luis. Govorila je o gradu Al Fašir u Sudanu, koji je pod opsadom već godinu. Tamo je zarobljeno oko 30.000 ljudi, koji više nemaju hrane.&nbsp; - To je međunarodni zločin i kao takav se mora procesuirati - rekla je Luis. Organizacije za ljudska prava poput Amnestija i Hjuman rajts voča izdale su slična saopštenja o izraelskom djelovanju u Pojasu Gaze: vojsci se prebacuje da blokira isporuku pomoći i hrane. - Izrael izgladnjuje Gazu. To je genocid. To je zločin protiv čovječnosti. To je ratni zločin - rekao je specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za pravo na hranu Majkl Fakri nedavno za list Gardijan. <h2>Izgladnjivanje kao oružje u ratu</h2> Sve su češći zahtjevi da se smrt civila od gladi tretira kao ratni zločin. Jedan od razloga za to je što sukobi sve češće izazivaju glad. - Glad je drevna pojava, koju strane u sukobu koriste vjekovima - kaže pravna savjetnica u projektu „Odgovornost za izgladnjivanje“ holandske fondacije GRC Rebeca Bakos Blumental.&nbsp; Posebno u posljednjih deset godina ova taktika se sve češće primjenjuje, kaže ona. U protekloj deceniji do gladi izazvane sukobima došlo je u Nigeriji, Somaliji, Južnom Sudanu, Sudanu, Siriji i Jemenu. Stručnjaci smatraju da bi ruski napadi na ukrajinsku poljoprivredu mogli biti pravno okarakterisani kao pokušaji korišćenja blokade hrane kao oružja u ratu. - Iako se globalna sigurnost hrane generalno poboljšava, broj gladnih raste. Globalna sigurnost hrane je nejednako raspoređena. To ukazuje na to da se glad koristi kao oružje - napisao je profesor na Univerzitetu Tufts u SAD Aleks de Val.&nbsp; Ako neka strana u sukobu namjerno uskraćuje hranu ili druge osnovne potrepštine civilnom stanovništvu, to se smatra ratnim zločinom u mnogim državama, ali i prema Ženevskoj konvenciji ili Rimskom statutu koji primjenjuje Međunarodni krivični sud. Međutim, do sada počinioci koji koriste ovo „oružje“ nikada nisu bili procesuirani isključivo zbog toga: ratni zločin izgladnjivanja nikada nije bio zasebno iznijet pred međunarodni sud, već samo kao dio oko dvadeset tipova ratnih zločina. Procjena izgladnjivanja kao zločina je složena: činjenica da civili gladuju u sukobu ne znači nužno i da je zločin počinjen. - Jedna od važnih pravnih stavki je pitanje namjere. Ratni zločin izgladnjivanja podrazumijeva da je počinilac djelovao s namjerom - objašnjava De Val za Dojče vele.&nbsp; Većina pravnih stručnjaka ipak smatra da može postojati i indirektna namera - kada je jasno da bi moglo doći do gladi, ali se ništa ne preduzima da se to spriječi. <h2>Novi pogledi na glad</h2> Do prije nekoliko godina, glad se uglavnom smatrala razvojnim ili humanitarnim problemom, kaže Blumental iz GRC-a. Sada se sve više pažnje posvećuje njenoj kriminalnoj dimenziji.&nbsp; - Stvari se pokreću - rekao je De Val.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825140832_597729a6b4d6a2f79ccd8e8bb75bea57d69c6e85df418af33c729cde7a37e4e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250825140832_597729a6b4d6a2f79ccd8e8bb75bea57d69c6e85df418af33c729cde7a37e4e9" data-rendition-name="original" width="1110" height="624" loading="lazy" alt="Katastrofa u Al Fašeru u Sudanu"> <figcaption>Katastrofa u Al Fašeru u Sudanu(Photo: UNICEF/Xinhua/picture alliance)</figcaption> </figure>  Savet bezbjednosti UN je 2018. jednoglasno usvojio Rezoluciju 2417, kojom se osuđuje izgladnjivanje civila kao „metoda ratovanja“. Godine 2019. izmijenjen je Rimski statut. Od tada se izgladnjivanje smatra ratnim zločinom ne samo u međunarodnim, već i u oružanim sukobima unutar jedne zemlje. Takođe su formirane istražne komisije UN za sukobe u Južnom Sudanu i Etiopiji, koje su se posebno bavile izgladnjivanjem kao ratnim zločinom, podsjeća Blumental. - Sve više međunarodnih i lokalnih organizacija za ljudska prava osuđuje ovu praksu. Upečatljivi primjeri, poput trenutne situacije u Gazi, značajno su podigli svijest o ovom zločinu - ističe ona. Vjeruje da su „istorijska prekretnica“ nalozi za hapšenje, koje je Međunarodni krivični sud izdao protiv izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta u novembru 2024. godine. U njima se izričito navodi optužba za izgladnjivanje kao ratni zločin. Prvi put su izdati međunarodni nalozi za hapšenje zbog navodnog izgladnjivanja kao zasebnog zločina. Međunarodni krivični sud takođe vodi istragu u Sudanu. Ni Izrael, ni režim u Sudanu, niti njegovi protivnici ne priznaju nadležnost tog suda. Tema izgladnjivanja je nesumnjivo dobila na pažnji u posljednjih deset godina, kaže De Val.&nbsp; - Pravni okvir postoji. Nedostaje politička volja za djelovanje - rekla je ona. <h2>Pravna obrada i dalje neizvesna</h2> I dalje postoje pravni izazovi, kaže De Val za Dojče vele.&nbsp; - Ali sam uvjeren da je moguće izreći presude. Samo treba dovesti optužene pred sud - dodaje ona. Blumental je saglasna.&nbsp; - Postoje nesporazumi u vezi s tim i mnogi ljudi misle da je glad neizbježan dio rata, ali naša istraživanja pokazuju da su ti obrasci vrlo jasni i da se u mnogim situacijama može prepoznati svjesna strategija - rekla je ona. Pokazuje oprezni optimizam da će oni koji namjerno izgladnjuju civile jednog dana odgovarati pred sudom.&nbsp; - To je svakako naša nada, na tome svi radimo - poručila je Blumental.

Glad kao oružje

Uvezeno je plivanje za krst u januaru, ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a ni u Crnoj Gori, niti Srpska pravoslavna crkva do pojave Amfilohija Radovića – rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, novinar i publicista Slavko Mandić.
Crnogorci nijesu nikada plivali u januaru, kaže Mandić osvrćući se na plivanje za časni krst u rijekama i jezerima. Rijetko su plivali i u drugim mjesecima, ali sigurno nijesu, ističe on, to radili u januaru u hladnoj rijeci Morači.
Podsjeća da je crnogorska tradicija antifašizam i borba za slobodu, a ne četništvo i crkvene dogme, i da se to, kako tvrdi, nikada neće promijeniti.
- Oni zbore da je to naša tradicija, a mi znamo da to nije tačno i da je taj svetosavski običaj uveo Amfilohije Radović kada se dokopao trona Svetog Petra Cetinjskoga. A on je bio, to svi dobro znamo, sve i svašta i u Srbiji i u Crnoj Gori, i moglo mu je biti. Uvezeno je ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a u Crnoj Gori, to mogu slobodno reći, ni Srpska pravoslavna crkva do njegove pojave. O čemu se radi najbolje govori pjesma koja je nakon kupanja u Morači odzvanjala – poj posvećen ratnim zlikovcima i koljačima Pavlu Đurišiću i Nikoli Kalabiću. Uzgred, treba i to napominjati, ‘bronzanoga Đurišića’ službe još ne mogu da lociraju, negdje je utekao, a gdje – sam Bog zna i, po svoj prilici, neće znati. Ako je to pravoslavlje, ako su krv i kama u bilo kakvoj vezi s vjerom, onda alal vjera popovima i njihovom istinskom stadu koje ih vjerno prati u tom naumu - rekao je Mandić.
Podsjeća da je oduvijek smisao vjere u Crnoj Gori bio vezan za dobročinstvo i pozivanje na sve one vrijednosti koje su suprotne onima koje se sada propagiraju, a koje, kako kaže, zabrinjavaju i tjeraju svakoga da se zapita šta to popovi rade od crnogorskog društva.
- Mi tako stoički posmatramo kako nam razgrađuju državu i koliko nas potcjenjuju. Često kažem – i s pravom, kad smo ovakvi – da ne progovorimo ni riječ. Opozicija na sve ovo ćuti, a kada se oglasi, bolje da to i ne čini. Zašto je to tako i šta očekuju, od koga očekuju, očigledno je da nešto očekuju od nekoga čim se ovako ponašaju. Mislili smo da ovih pet godina nećemo protraćiti kao društvo, nego da ćemo poslati poruke i ukazati na sva nepočinstva koja se dešavaju i da ćemo znati kako da odgovorimo i probudimo zaspale - &nbsp;zaključio je Mandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYzCQSXUu9mY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić: Crnogorci nijesu nikad plivali u januaru, a o čemu se radi najbolje govori poj poslije plivanja posvećen zlikovcima i koljačima

Odluku o podnošenju ostavke na članstvo u Demokratskoj narodnoj partiji nijesam donio preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije, poručuje nezavisni poslanik Dragan Bojović.
U intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/bojovic-za-pobjedu-crnoj-gori-nasusno-potrebno-pomirenje-crnogorskog-i-srpskog-korpusa" target="_blank">Pobjedu</a>, Bojović ističe da za njega politika nije stvar ličnih kalkulacija, te da ne razmišlja o povratku u DNP.
Kada je u pitanju insistiranje na izmjenama Ustava u dijelu srpskog jezika, on napominje kako se, u tom slučaju, ni na koji način ne može govoriti o hiru.
- Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju - naveo je sagovornik Pobjede.
Kazali ste nedavno da razlozi Vaše ostavke u DNP-u nijesu programske, već strateške prirode i da nijeste saglasni sa pojedinim strateškim potezima koji su u posljednje vrijeme povučeni unutar partije. Na koje ste konkretne strateške poteze mislili, osim odluke o mogućem izlasku iz vlasti?
BOJOVIĆ: Ključni problem nije neki pojedinačni potez, već pravac u kojem su se strateški procesi odvijali u posljednje vrijeme. Teme poput jezika, državnih obilježja i dvojnog državljanstva su od suštinskog značaja za srpski narod u Crnoj Gori i prema tim temama imamo veliku odgovornost. A to dalje znači da se moraju rješavati strateški promišljeno, kroz institucionalni dijalog i dogovor, a ne političkom eskalacijom. Pristup koji se zasniva na pritiscima i zaoštravanju odnosa, ma koliko bio motivisan opravdanim nezadovoljstvom, dugoročno ne donosi rezultate i uglavnom vodi ka političkoj izolaciji i gubitku realnog uticaja u procesima odlučivanja. A to ne želimo. Kao što je poznato, srpski narod je decenijama bio marginalizovan, a njegovi politički predstavnici tek odnedavno, tačnije u posljednje dvije godine, počeli su da djeluju na pozicijama unutar sistema, i to krajnje odgovorno.
Postavlja se pitanje da li bi se odustajanjem od tih pozicija, tako brzo i rano, povlačenjem i odstupanjem na političku marginu efikasnije rješavali nagomilani problemi ili bi se izgubila stečena strateška pozicija. Vjerujem da je odgovor očigledan. Takođe, ne čini mi se ispravnim povezivati ova suštinska i dugoročno važna pitanja sa bilo kojom lokalnom temom, ma koliko pojedina pitanja na lokalnom nivou u datom trenutku mogla biti značajna ili osjetljiva.
Vjerujete li da će Vaši, do juče partijski saborci, na čelu sa liderom Milanom Kneževićem zaista održati riječ i napustiti vlast ukoliko na sjednici Vlade ne bude bilo sluha za inicijative koje su ranije pomenute?
BOJOVIĆ: Rukovodstvo Demokratske narodne partije ima puno pravo da donosi odluke koje smatra ispravnim. Moje neslaganje nije pitanje povjerenja u ljude sa kojima sam toliko vremena radio, niti je u pitanju nesaglasje u vezi sa temom, već proističe iz različite političke procjene. Upravo zato sam smatrao korektnim da svoju poziciju razriješim ličnim političkim činom, a ne da javno polemišem da li će stranka donijeti ovu ili onu odluku. Istovremeno, moj potez predstavlja jasan poziv da se ne napuštaju institucije, da se ne izlazi iz procesa odlučivanja, jer vjerujem da se ključni programski ciljevi DNP-a mogu ostvarivati strpljivim i dosljednim djelovanjem iznutra, a ne van sistema.
Iz DNP su kazali da njihovi programski principi ne podrivaju platformu „Barometar 26“ i evropski put Crne Gore. Jeste li saglasni s tim, ako u vidu imamo činjenicu da upravo ta platforma, podržana od članova DNP-a, predviđa ostavljanje po strani identitetskih tema u procesu pregovora sa EU?
BOJOVIĆ: „Barometar 26“ nikako ne podrazumijeva da se o pitanjima kao što je status srpskog jezika ne smije razgovarati ili da ne treba tražiti modele za prevazilaženje stvarnih oblika diskriminacije koji postoje u našem normativnom okviru. Ovaj dokument ne kaže da identitetska ili jezička prava treba ignorisati ili odložiti zauvijek, već samo predlaže mehanizme dijaloga i institucionalnog rješavanja tih pitanja, kako bi se to činilo na način koji je konstruktivan i inkluzivan, u duhu evropskih principa i standarda zaštite ljudskih prava. U stvari, ako bismo bilo kojim dokumentom sprečavali raspravu o diskriminaciji, mi ne bismo štitili proces evropskih integracija, već bismo ga obesmislili.
Dakle, argument koji danas često čujemo da insistiranje na ravnopravnosti i uvažavanju prava najveće jezičke zajednice „otvara osjetljiva identitetska pitanja“ ili „produbljuje podjele“ jeste sasvim neodrživ i neutemeljen. Ravnopravnost, poštovanje prava, institucionalno i normativno priznanje su temelji društvene kohezije i put ka ispunjavanju evropskih demokratskih pravila.
Vaš je stav da se prijateljem Srba u Crnoj Gori ne može smatrati onaj ko ih gura ka opoziciji. Da li smatrate da je u ovom trenutku mnogo pragmatičniji i po srpski narod korisniji pristup Nove srpske demokratije i njenog lidera Andrije Mandića?
BOJOVIĆ: Ne bih se ovdje upuštao u analizu i poređenje političkih subjekata, to prepuštam političkim analitičarima i građanima. Ono što smatram principijelnim, pragmatičnim i političkim realnim i važnim, jeste da Srbi u Crnoj Gori moraju biti dio sistema odlučivanja kako bi mogli da utiču na rješavanje svojih ključnih pitanja. Svako ko zastupa takav pristup, bez obzira na partijsku pripadnost, djeluje u pravcu koji smatram racionalnim i politički odgovornim.
Da li biste prihvatili poziv da budete član Nove srpske demokratije ili neke druge stranke prosrpskog političkog korpusa?
BOJOVIĆ: U narednom periodu djelovaću kao nezavisni poslanik i u ovom trenutku ne razmišljam o pristupanju drugim političkim partijama. Iz ove pozicije želim pažljivo da sagledam političku scenu i, prije svega, da ostvarim još veću komunikaciju sa građanima. Kao nezavisni poslanik formalno ne pripadam ni vlasti ni opoziciji, što mi daje određenu autonomiju i korisnu analitičku distancu.
Nekoliko medija u Crnoj Gori, bliskih Vašoj bivšoj partiji, par dana nakon Vaše ostavke objavilo je tekstove u kojima navodi kako ste „promijenili ploču“, jer ste prije nekoliko godina i sami bili protivnik izgradnje kolektora. Da li na ovo gledate kao na svojevrsnu osvetu i atak na Vas nakon, kako ste rekli, teške odluke?
BOJOVIĆ: Takve interpretacije doživljavam kao dio političke polemike, ali i kao pokušaj da se moja pozicija pojednostavi i predstavi na način koji ne odgovara činjenicama. Moji stavovi o zaštiti životne sredine i infrastrukturnim projektima su dosljedni i nepromijenjeni. Uvijek sam za sistemska, stručno utemeljena i dugoročno održiva rješenja.
Moje protivljenje izgradnji kolektora na lokaciji Landža u Danilovgradu nije bilo protivljenje postrojenju kao takvom, već je bilo zasnovano na stručnim analizama. U nalazu stručne komisije, formirane od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, utvrđeno je da nije izabrana adekvatna lokacija za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Razlozi su bili jasni, ta lokacija nije obuhvatala sve otpadne vode iz šire regije, uključujući značajne izvore poput Spuža, a predloženi koncept bi imao samo djelimičan efekat, bez mogućnosti da trajno uredi pitanje otpadnih voda u Bjelopavlićkoj ravnici. I stručne ocjene Agencije za zaštitu životne sredine ukazivale su da postrojenje treba izmjestiti na lokaciju koja može obuhvatiti više izvora otpadnih voda, te da predloženo rješenje nije bilo ni optimalno ni sveobuhvatno.
Sličan stav dijelili su i ekološki aktivisti, što dodatno potvrđuje da se radilo o stručnom, a ne političkom sporu. Zato je važno naglasiti da moja pozicija, kada je riječ o postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, nije promijenjena. Jasno je da se takva postrojenja moraju graditi u svakoj opštini, ali isključivo uz puno uvažavanje stručnih kriterijuma, ekološke prihvatljivosti i funkcionalne i tehnološke efikasnosti, što u konkretnom slučaju u Danilovgradu nije bilo ispunjeno. U tom smislu, ne postoji nikakav zaokret u mojim stavovima, već naprotiv kontinuirano zalaganje za rješenja koja štite i životnu sredinu i zdravlje građana, na osnovu stručnih analiza, a ne političkih pojednostavljivanja.
Rekli ste nedavno da pitanje izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika nije nikakav hir i da to treba riješiti prije učlanjenja u Evropsku uniju. Ipak, premijer i dobar dio Vlade insistiraju da se to pitanje ostavi po strani i da je evropska agenda mnogo važnija. Da li se onda ipak može govoriti o hiru, ako insistirate na nečemu što može zakomplikovati političku situaciju, a samim tim i usporiti evropski put zemlje?
BOJOVIĆ: Ne, u ovom slučaju se ni na koji način ne može govoriti o hiru. Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Podjele koje i dalje opterećuju naše društvo nijesu nastale spontano, niti iz takozvanih patriotskih ili ideoloških razloga, već su decenijama svjesno podsticane iz čisto pragmatičnih i, rekao bih, lukrativnih motiva, a kako bi se kroz podjele lakše održavala politička kontrola i sprovodila ekonomska pohara države.
Te vještački proizvedene podjele među ljudima, koji su u stvarnom životu braća, sestre, rodbina, kumovi i prijatelji, moraju se prevazilaziti, kako bi se društvo konačno moglo okrenuti suštinskim pitanjima, poput kvaliteta života građana, ekonomske stabilnosti i institucionalne pravde. Jedan od ključnih preduslova tog pomirenja jeste i rješavanje pitanja statusa srpskog jezika. Paradoksalno je i pravno neprihvatljivo da najzastupljeniji jezik u jednoj državi nema status službenog jezika. Takav presedan ne poznaje međunarodna pravna praksa i on ne predstavlja pitanje političke volje ili hira, već pitanje borbe protiv diskriminacije i zaštite ugroženih prava. Upravo na to nas obavezuju evropski pravni standardi i Evropska konvencija o ljudskim pravima. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju. A teško je zamisliti ozbiljniji oblik diskriminacije od one koja pogađa najveću jezičku zajednicu u zemlji.
Odluka Dragana Bojovića nije nikakvo iznenađenje za članove Glavnog odbora partije, poručio je lider DNP-a Milan Knežević. Znači li to da je već duže vrijeme među vama tinjao sukob?
BOJOVIĆ: Ne bih to nazvao sukobom. Uostalom, razlike ne vode nužno u sukobljavanje. Kao što sam i kazao, riječ je o razlikama u političkoj procjeni koje su postojale izvjesno vrijeme i koje su vremenom postale jasnije. Do odluke nije došlo preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije.
Knežević je, gostujući u jednoj TV emisiji, postavio pitanje i da li ćete se vratiti u DNP ako na kraju ta partija izađe kao pobjednik i usvoje se njeni zahtjevi. Dodao je i da će morati održati sjednicu organa predsjedništva da odluče da li bi Vas primili nazad. Da li biste bili spremni da se vratite?
BOJOVIĆ: O tome je u ovom trenutku suvišno govoriti. Politika za mene nije stvar ličnih kalkulacija, već odgovornosti. Moja odluka je donesena u konkretnom političkom kontekstu i iz konkretnih razloga. Budućnost će, kao i uvijek, zavisiti od okolnosti i političkih procesa, ali uz sve uvažavanje Demokratske narodne partije, ne razmišljam o povratku.&nbsp;
Vaša supruga je takođe neko ko je ostavio značajan trag na crnogorskoj političkoj sceni, doduše kao nestranačka ličnost. Da li potencijalno razmišljate u pravcu osnivanja partije u kojoj bi i njeno iskustvo predstavljalo važan politički kapital?
BOJOVIĆ: Važno mi je da politiku ne posmatramo kroz prizmu ličnih odnosa. Moja supruga je, nezavisno od mene, kao ljekar i nestranačka ličnost započela svoj politički angažman koji, čini mi se, obavlja na krajnje principijelan i odgovoran način. A to su potvrdili i njen rad kao ministarke zdravlja i rezultati podgoričkih izbora, redovnih 2022. i vanrednih 2024. godine, na kojima je kao nositeljka liste ostvarila još bolji procenat. Podrazumijeva se da ona za svoj angažman ima moju punu ličnu i profesionalnu podršku. Nema razloga da žurimo u prognozama i razgovorima o budućim formama političkog djelovanja. Za sada, kao nezavisni poslanik, želim pažljivo da oslušnem glas građana.

Bojović: Crnoj Gori nasušno potrebno pomirenje crnogorskog i srpskog korpusa

Stanari jedne zgrade u podgoričkom naselju Blok V najavili su da će narednih dana predati peticiju policiji i tužilaštvu, zahtijevajući hitnu i efikasnu reakciju državnih organa kako bi bili zaštićeni od, kako navode, višegodišnjeg nasilnog ponašanja jednog sugrađanina, piše Portal RTCG.
Povod za ovu inicijativu je napad koji se dogodio 24. decembra prošle godine, kada je osumnjičeni, prema navodima stanara, ušao u stan na trgu Nikole Kovačevića u kojem su se nalazile dvije ženske osobe i nožem povrijedio jednu od njih u predjelu vitalnih organa. Druga žena je, usljed pretrpljenog šoka, zadobila amneziju, što je, kako tvrde stanari, potvrđeno medicinskom dokumentacijom.
Stanari ističu da su posebno uznemireni odlukom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da ovaj događaj ne kvalifikuje kao pokušaj ubistva, već kao krivično djelo nasilničkog ponašanja, nakon čega je predmet proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu.
- Iako je ženi nanio povrede nožem u predjelu vitalnih organa i oborio je na pod, tužilaštvo je ocijenilo da se radi samo o nasilničkom ponašanju. Posebno zabrinjava činjenica da je kod sebe imao dva noža i da je prijetio da će pobiti cijelu porodicu - navode stanari.
Kako tvrde, riječ je o osobi koja je, prema njihovim saznanjima, ranije više puta osuđivana za teška krivična djela, zbog čega se, kako kažu, već godinama osjećaju ugroženo. Dodaju da su policiju u više navrata upozoravali na prijetnje i dostavljali dokaze da se ta osoba kreće naoružana.
Iz Uprave policije Portalu RTCG saopšteno je da im je događaj prijavljen i da su postupali u skladu sa zakonom, te da su preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti. Za dalja pitanja, kako su naveli, nadležno je tužilaštvo.
Podgoričko tužilaštvo, međutim, do zaključenja ovog teksta nije odgovorilo na pitanja Portala RTCG, iako su upućena u petak.
Stanari najavljuju da je u toku prikupljanje potpisa za peticiju, a ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, poručuju da će organizovati protest.
- Očigledno je da se ne osjećamo bezbjedno u sopstvenim stanovima. Ako institucije ne reaguju, bićemo prinuđeni da nezadovoljstvo iskažemo na protestu - poručuju stanari, uz ocjenu da prostor za adekvatnije djelovanje ima i Centar za socijalni rad.
Oni ističu da je njihova situacija, kako kažu, „javna tajna“ u Podgorici, te da to dodatno obavezuje nadležne institucije da reaguju efikasno i odlučno.
- Nevjerovatno je da se ovakve stvari dešavaju u Crnoj Gori, u trenutku kada bi država uskoro trebalo da zatvori pregovore sa Evropskom unijom - zaključuju stanari Bloka V.

Peticija i protest u najavi: Stanari Bloka V traže veću zaštitu

Građanska inicijativa 21. maj saopštila je da se u Crnoj Gori odvija potpuni krah vladine politike u oblasti digitalne transformacije javnih usluga, sa ozbiljnim posljedicama po privredu i investicioni ambijent.
Kako navode, vlasti su uložile više od deset miliona eura u novi softver za digitalizaciju niza usluga povezanih sa radom Poreske uprave. Posao je, tvrde, povjeren firmi iz Banjaluke, a realizacija projekta, u saradnji sa crnogorskim državnim organima, dovela je do višesedmične blokade ključnih registara i servisa.
– Već oko dvadeset dana ne funkcionišu kompanijski, radno-pravni i poreski registri. Trenutno nije moguće registrovati novu firmu, ugasiti postojeću, započeti preduzetničku djelatnost niti evidentirati bilo kakvu poslovnu promjenu u Centralnom registru privrednih subjekata – navodi se u saopštenju.
Iz inicijative upozoravaju da domaća poslovna zajednica zbog toga trpi značajnu institucionalnu i ekonomsku štetu, dok pojedina poslovna udruženja, kako tvrde, na ovu situaciju ne reaguju. Istovremeno su onemogućena strana ulaganja u nova privredna društva, kao i restrukturiranje postojećih kompanija.
Poseban problem predstavlja nefunkcionisanje poreskih računovodstvenih servisa, zbog čega, prema navodima, nije moguće prijavljivati i odjavljivati zaposlene niti pribavljati potvrde o izmirenim poreskim obavezama, što dodatno otežava poslovanje privrednih društava i preduzetnika.
U saopštenju se ukazuje i na, kako navode, haotično stanje u radu notara, kojima su nametnute nove i nejasne obaveze na osnovu novog Zakona o privrednim društvima. Tvrde da je zakon loše pripremljen i da predviđa tromjesečni rok za usklađivanje svih privrednih subjekata i preduzetnika sa novim rješenjima, počev od 1. januara ove godine.
– Oko 70.000 društava i preduzetnika trenutno je blokirano u pogledu ove obaveze, koja istovremeno zaustavlja sve druge pravne radnje u kompanijskom registru, a svedena je na praktično nesprovodljiv vremenski rok – poručuju iz inicijative.
Građanska inicijativa 21. maj ocjenjuje da postupci aktuelne Vlade imaju dalekosežne negativne posljedice po politički, ekonomski i bezbjednosni sistem Crne Gore, kao i po proces evropskih integracija.

Tag: sudan