Sud Bosne i Hercegovine donio je 3. oktobra drugostepenu presudu kojom je Borislav Gligorević osuđen na deset godina zatvora. On je optužen za silovanje počinjeno 1992. u Liplju kod Zvornika na istoku Bosne, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ga tereti da je kao pripadnik jedinice "Bijeli orlovi", krajem maja i početkom juna 1992. godine u mjestu Liplje, opština Zvornik, sa drugim pripadnicima jedinice, upotrebom sile i prijetnji oružjem, silovao i seksualno zlostavljao tri žrtve bošnjačke nacionalnosti.
Prema navodima optužnice, jedinica u čijem je sastavu bio, nezakonito je zatvorila više stotina civila bošnjačke nacionalnosti, a tri žrtve su prisilno odvajane od ostalih zatvorenika, te odvođene u okolne objekte gdje su nad njima počinjeni zločini.
Zločini su se, prema optužnici, dogodili u okviru širokog i sistematičnog napada na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na području Zvornika i okoline.
Tokom suđenja, koje je počelo u oktobru 2023., godine, svjedočilo je više od 20 osoba, među kojima i pet svjedoka i svjedokinja pod mjerama zaštite, te dva stručna vještaka.
Granična policija Bosne i Hercegovine je Gligorevića uhapsila krajem maja 2023. godine na graničnom prelazu sa Srbijom.
U logoru Liplje, prema navodima svjedoka pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), bilo je zatočeno više od 400 osoba, a 27 je ubijeno.
Za ratne zločine na području ove opštine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju proglašeni su krivim Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić, Stojan Župljanin.
I dalje se traga za oko 400 osoba nestalih s područja opštine Zvornik.
Procjenjuje se da je najmanje 20.000 žena silovano tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ipak, malo je počinitelja kažnjeno.
Do zatvaranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju 2017. godine, manje od 40 osoba je osuđeno za ratna seksualna zlodjela, a suđenja se nastavljaju na domaćim sudovima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gligorević osuđen na 10 godina zatvora zbog silovanja Bošnjakinja početkom rata u BiH

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik danas je saslušan u Sudu Bosne i Hercegovine, nakon čega mu je ukinut pritvor.
Postupajući po prijedlogu Tužilaštva BiH Dodik izveden je pred Sud BiH na kojem je Sud BiH donio rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH i njemu je ukinut pritvor.
S obzirom da je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih je ranije određen, donijeta je nova mjera zabrane - obaveznog povremenog javljanja državnom organu.
Izrečene mjere zabrane mogu trajati dok za njima postoji potreba ili drugačije odluke Suda.

Dodik saslušan u Tužilaštvu BiH, pa mu ukinut pritvor

Iz Suda Bosne i Hercegovine su u detaljnom obrazloženju presude objasnili i pravne posljedice presude predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku (SNSD) ukoliko dođe do pravosnažnosti, a što je predmet diskusije među pravnicima u proteklom periodu.
Ovaj sud je Dodika prvostepeno osudio na godinu zatvora i šestogodišnju mjeru zabrane izvršavanja funkcije predsjednika RS-a, a po optužnici koja govori o tome da je onemogućio izvršavanje odluka visokog predstavnika.
Upravo je zabrana vršenja političke funkcije predmet diskusije. Dok jedni smatraju da se ona isključivo odnosi na funkciju entitetskog predsjednika, drugi misle da se to odnosi na sve političke funkcije. Osim toga, polemiše se o tome da li će ta zabrana na snazi biti šest godina ili kraće od toga.
Iz Suda Bosne i Hercegovine su napomenuli da nisu donijeli posebnu odluku o prijedlogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine o utvrđivanju pravnih posljedica osude. Obrazložili su zašto su tako postupili.
- Pravne posljedice osude nisu krivičnopravna sankcija, zbog čega se ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu, s obzirom na to da nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona. Upravo ih takva priroda i odvaja od krivičnopravnih sankcija, kakva je na primjer mjera sigurnosti, koja mora biti izrečena presudom da bi bila primijenjena - ukazali su.
Iz prethodno navedenog, kako su i sami naglasili, jasno je da nisu imali zakonsku osnovu za odlučivanje o spomenutom prijedlogu Tužilaštva. Također su ukazali da u Dodikovom slučaju postoji, kako su naglasili, preklapanje faktičke suštine potencijalne pravne posljedice osude, koja će nastupiti ako se za to steknu zakonski uslovi, s izrečenom mjerom sigurnosti - jedno drugo ne isključuje.
Istakli su da će pravne posljedice osude nastupiti u onom obimu i u zakonom predviđeno vrijeme, bez utjecaja, kako su naveli, njihove posebne odluke kao suda. Potom su naglasili ono što je najvažnije u Dodikovom slučaju, a oko čega se vodila diskusija.
- Smatramo bitnim istaći da pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude, kako je to propisano u članu 121. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i to da se osuda ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti, a kako je to navedeno u stavu šest. istog člana Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine - objasnili su.
Naime, članom 121. Krivičnog zakona je propisano da se osuda na novčanu kaznu i na kaznu zatvora do jedne godine briše iz kaznene evidencije po proteku roka od pet godina od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ali ako za to vrijeme osuđeni ne počini novo krivično djelo.
Nadalje, stavom 6. člana 121. Krivičnog zakona je propisano da se osuda ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti niti dok oduzimanje imovinske koristi, pribavljene krivičnim djelom, nije potpuno provedeno.
Dakle, iz ovog je jasno da Dodik šest godina neće moći izvršavati bilo koju političku funkciju ako pravosnažna presuda bude identična onoj prvostepenoj.
Klix.ba podsjeća da je profesor krivičnog prava i delegat Vijeća naroda RS Dževad Mahmutović (SDA) u prošlomjesečnom gostovanju u njihovom studiju isto konstatovao.
- Kada bi se gledala samo jednogodišnja kazna zatvora, onda bi se ona brisala u roku od pet godina. Međutim, u njegovom slučaju postoji mjera sigurnosti, a to je zabrana obavljanja funkcije, što znači da se osuda briše kada prestane mjera sigurnosti, to jest nakon šest godina - rekao je Mahmutović.
Potvrdno je odgovorio na pitanje da li to znači da Dodik šest godina neće moći biti na bilo kojoj javnoj funkciji.

Dodik najmanje šest godina neće moći biti na bilo kojoj funkciji

Sud Bosne i Hercegovine zatražio je raspisivanje međunarodne potjernice za predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem nakon što su prešli državnu granicu, a za njima postoji raspisana unutrašnja potjernica, piše Klix.ba.
Sud BiH je zahtjev za međunarodnom potjernicom dostavio kancelariji Interpola u Sarajevu, a da bi međunarodna potjernica bila na snazi mora je odobriti centrala u Lionu, potvrđeno je za Klix.ba.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdojce-vele-potjernica-interpola-za-miloradom-dodikom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodik je u ponedjeljak prešao državnu granicu prvi put otkako je izdat nalog za njegovo privođenje, čime se otvorila mogućnost za raspisivanjem međunarodne potjernice. Nakon kratkog boravka u Srbiji odmah je otišao za Izrael, gdje još boravi.
Granična policija BiH sprovodi istragu o tome kako je Dodik prešao granicu s obzirom na to da postoje izvještaji da je delegacija pod rotacijama prešla granični prijelaz Rača, bez obaveznog zaustavljanja.
Ranije je državnu granicu prelazio i Nenad Stevandić, odlazeći u Srbiju na dan velikih studentskih blokada 15. marta. U BiH se vratio nakon nekoliko dana, a javnosti je ostalo nepoznato na koji način se vratio u državu.
Njih dvojica su, zajedno s predsjednikom Vlade RS-a Radovanom Viškovićem, osumnjičeni u predmetu Tužilaštva BiH, koji se odnosi na krivično djelo napad na ustavni poredak.&nbsp;
Nedavno je izdat nalog za njihovo hapšenje, ali je ocijenjeno da je preveliki sigurnosni rizik za uobičajeni postupak realizacije privođenja.

Sud BiH zatražio raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom i Stevandićem, Interpol mora odlučiti

Sud Bosne i Hercegovine izreći će u danas presude predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku i vršitelju dužnosti direktora Službenog glasnika tog bh. entiteta Milošu Lukiću, koji su optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Kristijana Šmita.
Nakon suđenja koje je trajalo više od godinu, Sud BiH će izreći prvostepene presude, na koje će Tužilaštvo BiH i odbrana imati pravo žalbe.
Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS, koje je visoki predstavnik prethodno poništio. Riječ je o zakonima o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji RS. Lukić je optužen za objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku RS-a.
Krivični zakon BiH za nepoštovanje odluka visokog predstavnika predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina, a predviđena je i mogućnost smjene s dužnosti i zabrane političkog djelovanja.
U završnoj riječi 19. februara, Tužiteljstvo BiH je zatražilo od Suda da izrekne petogodišnju kaznu zatvora za Dodika i da mu zabrani političko djelovanje u trajanju od deset godina. Istu, maksimalnu kaznu, tužitelji su zatražili i za Lukića.
Dodik je u završnim riječima rekao "da bi se svi zajedno trebali boriti da BiH više ne bude protektorat, nego da vrati svoj suverenitet", ponavljajući stare teze da Šmit nema legitimitet jer njegovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kao što je potvrdilo druge visoke predstavnike.
<h2>Pritisci na Sud i mitinzi podrške</h2>
Suđenje Dodiku i Lukiću počelo je 5. februara 2024. godine, a obilježeno je optužbama odbrane prema Sudu BiH, sucima i tužiteljima za pristranost i zahtjevi za premještanje suđenja pred sud u Banjaluci. 
 
Svako ročište pratili su deseci Dodikovih pristaša iz cijele BiH koji su tvrdili da su došli svojom voljom ispred zgrade Suda BiH u Sarajevu.
Dok se iščekuje ishod jednogodišnjeg suđenja, porasli su i pritisci na Sud BiH. Tako je rukovodstvo RS-a, uoči izricanja presude, zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Dan pred izricanja presude, u Banjaluci je u utorak održan miting podrške institucijama RS, a drugi miting zakazan je za srijedu.
Vlada RS-a usvojila je 24. februara "Informaciju o rušenju Ustava Bosne i Hercegovine, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH", koju je uputila Skupštini tog bh. entiteta.
U informaciji je, uz ostalo, navedeno da će RS preduzeti mjere kroz politička i pravna sredstva "ukoliko pravno nasilje nad RS ne prestane, te ne bude političke volje i međunarodne podrške da se BiH vrati na osnove i transformiše u državu u kojoj se poštuju Dejtonski ustav i zakoni".
<h2>Poruke PIC-a, EUFOR-a i NATO</h2>
Dan uoči izricanja prvostepene presude Dodiku, ambasadori Vijeća za provedbu mira (PIC) pozvali su političare u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od pritisaka i političkih prijetnji, te da poštuju nezavisnost pravosuđa.
Na vanrednoj sjednici u Sarajevu, Upravni odbor PIC-a potvrdio je opredijeljenost za teritorijalni integritet BiH, kao jedinstvene suverene države koja se sastoji od dva entiteta, te Brčko Distrikta, kao zasebne administrativne jedinice, kazao je novinarima Šmit.
Građanima BiH je poručio da međunarodna zajednica ostaje opredijeljena za mir i stabilnost u regiji, ističući da o "BiH nema pregovora i da će nastaviti napredovati na evropskom putu".
Istaknao je i da razumije da su mnogi građani zbrinuti dešavanjima u posljednje vrijeme.
- Budite sigurni da je međunarodna zajednica i dalje budna i na oprezu. Dejtonski poredak i državne inistitucije i dalje imaju zaštitu i trebaju se poštovati - kazao je Šmit nakon sjednice Upravnog odbora PIC-a koji čine ambasadori zapadnih zemalja, Organizacije islamske konferencije, a ranije i Rusije koja više ne učestvuje u radu.&nbsp;
Inače, PIC daje političke smjernice Uredu visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Istovremeno, u utorak je održan sastanak evropskih ambasadora sa predsjedavajućom Predsjedništva Bosne i Hercegovine(BiH) Željkom Cvijanović.
Poručeno je da su postupci koji produbljuju podjele i dižu tenzije za EU neprihvatljivi.
Sastanku je prisustvovao i specijalni predstavnik Evropske unije(EU) u BiH Luiđi Soreka.
Soreka je na društvenoj mreži Iks (X) poručio kako je, između ostalog, naglašeno da politički čelnici moraju poštovati ustavni poredak BiH, raditi na dijalogu i kompromisu, te poštovati vladavinu prava i nezavisnost pravosuđa.
Specijalni predstavnik u BiH dodao je i da Evropska unija ostaje posvećena teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine.
- EU ostaje posvećena i evropskoj perspektivi zemlje kao jedinstvene i ujedinjene. BiH ima povijesnu priliku za otvaranje pregovora o pristupanju EU - naglasio je Soreka.
Nekoliko dana uoči izricanja presude oglasili su se i iz EUFOR-a i NATO-a, poručujući da neće biti dopušteno ugrožavanje mira u BiH.
Iz sjedišta NATO-a u Briselu naveli su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da neće dopustiti sigurnosni vakuum ili ugrožavanje teško stečenog mira u BiH, ističući da prijetnje secesijom, unutrašnje političke borbe, retrogradne i nacionalističke ideje nagrizaju teško stečenu stabilnost.
I iz Evropske unije (EU) zatraženo je od svih političkih aktera u BiH da poštuju odluku suda i priznaju njegovu nezavisnost i nepristrasnost. Brisel je, takođe, pozvao sve relevantne aktere u BiH da se uzdrže od akcija koje produbljuju podjele i stvaraju tenzije.
Pritiske na rad sutkinje Suda BiH Sene Uzunović, koja vodi proces protiv Dodika i Lukića, osudilo je i Udruženje sudaca Federacije BiH, pozivajući javnost na poštivanje nezavisnosti i integriteta sudstva.
Suđenje Dodiku i Lukiću komentarisali su i predstavnici vlasti susjedne Srbije, kao i Mađarske.
Tako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Budimpešti 17. februara rekao da se nada da "u BiH neće donositi presude koje bi mogle ugroziti stabilnost".
Dva dana pred posljednje ročište i premijer Mađarske Viktor Orban je pozvao na "prestanak kažnjavanja Dodika", koji je sa kompletnim rukovodstvom RS-a pod sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske unije zbog korupcije i podrivanja BiH.
<h2>Što je dovelo do suđenja?</h2>
Na sjednicama Narodne skupštine RS u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku Republike Srpske, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće primjenjivati na teritoriji ovog entiteta. 
 
Visoki predstavnik poništio je Bonskim ovlastima 1. jula 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo. 
 
Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS. Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. augusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra.
Dodik je ranije najavio da neće doći na izricanje presude nego je pozvao građane, koji su više od godinu dolazili pred Sud BiH da bi mu pružili podršku, da u srijedu dođu na miting u Banjaluku.
Nakon izricanja prvostepene presude, odnosno uloženih žalbi, Apelaciono vijeće Suda BiH bi u roku od oko tri i po mjeseca trebalo donijeti pravosnažnu presudu.
Suđenje Dodiku i Lukiću prvi je proces pred pravosuđem u BiH za krivično djelo nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Sud BiH danas izriče Dodiku prvostepenu presudu za nepoštovanje odluka Šmita

Sud Bosne i Hercegovine (BiH) odredio je jednomjesečni pritvor ministru bezbjednosti BiH Nenadu Nešiću, direktoru "Puteva Republike Srpske" Milanu Dakiću i Mladenu Lučiću, vlasniku firme "Legend" iz Istočnog Sarajeva, koje Tužilaštvo BiH tereti za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, primanje mita i zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja.
U saopštenju Suda BiH, objavljenom na internet stranici ove pravosudne institucije iza ponoći, navedeno je da je mjera pritvora Nešiću, Dakiću i Lučiću određena „zbog bojazni da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze i tragove važne za krivični postupak, te uticati na svjedoke, saučesnike ili prikrivače“.
Ročište u Sudu BiH, na kojem je Tužilaštvo BiH zatražilo da njima trojici bude određen pritvor, održano je juče.
Prije zakaznog ročišta Nešiću je pozlilo, pa je završio u Hitnoj pomoći, da bi mu pozlilo i po završetku ročišta, nakon čega je zbog visokog krvnog pritiska hospitalizovan na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Ministru Nešiću određen pritvor do 30 dana

Memorijalni stonoteniski turnir Slobodanka Boba Gurešić biće odigran sjutra u Podgorici, u organizaciji Stonoteniskog kluba osoba sa invaliditetom Luča. 
 
Turnir je inkluzivnog karaktera, a osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, najavljeno je učešće i reprezentacija Srbije, kao i klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja. 
 
Dolazak su najavili i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja. 
 
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope. 
 
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije. 
 
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu. 
 
Turnir u dvorani Verde počeće u 13 sati. 
 
Biće odigran uz podršku Glavnog grada, a pod pokroviteljstvom Paraolimpijskog komiteta Crne Gore. 
 
Dvorana Verde u petak i subotu biće domaćin i sedmog međunarodnog stonoteniskog turnira za osobe sa invaliditetom Podgorica open.

Sjutra memorijalni turnir Slobodanka Gurešić

Protiv M.L. (19) iz Berana i N.D. (36) iz Podgorice podnijete su krivične prijave zbog sumnje na omogućavanje uživanja opojnih droga.
M.L. se sumnjiči da je marihuanu obezbijedio za tri osobe u Beranama, a N.D. u Bijelom Polju jednoj osobi iz Podgorice.
- Sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje svih oblika zloupotrebe opojnih droga će i u narednom periodu biti jedan od prioriteta u radu službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ - naveli su u policiji.

Berancu i Podgoričaninu krivične prijave zbog sumnje da su drugima omogućili drogiranje

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Skupštini Crne Gore prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere sudija Višeg suda Predrag Krstonijević, na osnovu ispunjenih uslova za izbor i rezultata detaljnih razgovora sa kandidatima.
Na javni poziv prijavilo se sedam kandidata, uključujući Predraga Krstonijevića, sudiju Višeg suda u Podgorici, Maju Šćepanović, rukovoditeljku Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu; Miru Kontić, zamjenicu direktora Instituta za ljekove i medicinska sredstva; Nikolu Golubovića, člana Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Sinišu Bjekovića, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore; Natašu Radonjić, načelnicu Direkcije za organizaciju pravosuđa u Ministarstvu pravde i Elvisa Durakovića, advokata.
Svi kandidati prošli su kroz intervju sa predsjednikom države i njegovim stručnim timom.
- Razgovori su obuhvatili najvažnija ustavnopravna pitanja, standarde nezavisnosti sudijske funkcije, kao i detaljno sagledavanje profesionalnih referenci - naveli su u Milatovićevom kabinetu.
Sudija Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima, gdje je završio Gimnaziju “Tanasije Pejatović”. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, nakon čega je započeo karijeru kao sudijski pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima. Radio je i u advokaturi, što je njegovom profesionalnom profilu dalo dodatnu širinu. Za sudiju Osnovnog suda u Kotoru izabran je 2013. godine, a 2022. godine izabran je za sudiju Višeg suda u Podgorici.
Sa preko 18 godina iskustva u pravosuđu, od čega više od 12 godina na sudijskoj funkciji, sudija Krstonijević ima stabilan i jasan profesionalni put. Položio je stručni, pravosudni i advokatski ispit, a kontinuirano se usavršavao u oblastima ljudskih prava, prakse Evropskog suda za ljudska prava, međunarodne pravne pomoći i sudijske etike.
Kabinet Predsjednika je istovremeno pozvao poslaničke klubove i poslanike na dodatne konsultacije ukoliko smatraju da je potrebno da se još detaljnije upoznaju sa datim prijedlogom.
- Ustavni sud ne smije ostati nepopunjen. To je institucija koja mora da &nbsp;štiti građane, da čuva Ustav i da obezbjeđuje vladavinu prava. Zato je važno da se prijedlog predsjednika za izbor sudije Ustavnog suda stavi što hitnije na dnevni red Skupštine, tj. da proces bude završen brzo, odgovorno i u interesu države - poručili su u saopštenju.

Milatović predložio da se Predrag Krstonijević izabere za sudiju Ustavnog suda

Crna Gora je ostvarila snažan napredak na svom putu ka EU i ima našu punu podršku za transformativne reforme koje sprovodi - poručila je izvršna potpredsjednica EK za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripremljenost Roksana Minzatu.
Ona se sastala sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović u Briselu.
Kako je saopšteno iz MPNI, razgovarale su o ključnim reformama u obrazovanju i koracima ka punopravnom učešću Crne Gore u programu Erasmus+.
- Prioritet za mene je puno pridruživanje Crne Gore programu Erasmus+, što bi ojačalo njen obrazovni sistem i podstaklo još jaču razmjenu sa EU i regionom - navela je Mizantu.
Ministarka Jakšić- Stojanović istakla je da je obrazovanje prvi put postavljeno među najviše državne prioritete i potvrdila posvećenost Crne Gore programu Erasmus+. Predstavila je ključne reformske procese, uključujući Strategiju obrazovanja 2025-2035, usklađenu sa EU strategijom vještina, najveći investicioni ciklus u obrazovanju u istoriji Crne Gore, modernizaciju stručnog obrazovanja, osnivanje Fonda za podršku dualnom obrazovanju, više od 100 EdTech laboratorija i plan za uspostavljanje regionalnih centara vještina širom države.
Sagovornice su poseban fokus stavile na razvoj osnovnih, mekih, digitalnih i zelenih vještina, te na novu Strategiju karijernog vođenja i savjetovanja 2025-2030. Ministarka je najavila i kampanju za povećanje interesovanja djevojčica za STEM oblasti i uvođenje stipendija za buduće nastavnike, naglašavajući potrebu za fleksibilnom i inovativnom politikom razvoja vještina u skladu sa promjenama na tržištu rada.
Minzatu je dodala da obrazovanje treba da bude u centru evropskog odgovora na izazove vještačke inteligencije, najavivši evropski Tech &amp; AI paket sa novim resursima i kompetencijama, te evropske platforme za anticipaciju vještina i potreba tržišta rada, koje Crna Gora može koristiti i unapređivati.
Na kraju, Minzatu je čestitala Crnoj Gori na uspjesima – izboru Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture 2030 i Glavnog grada Podgorica za Evropsku prijestonicu mladih 2028 i najavila posjetu Crnoj Gori naredne godine.

Jakšić-Stojanović - Minzatu: Reforme u obrazovanju dobijaju evropski vjetar u leđa

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Tag: sud-bosne-i-hercegovine