Sud Bosne i Hercegovine (BiH) odlučio je da Milorad Dodik ima pravo da obavlja funkciju predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Sud BiH je obavijestio Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK) da je odbio žalbu predsjednika opozicione Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića zato što je CIK ovjerila kandidaturu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za vanredne predsjedničke izbore, koju je potpisao Milorad Dodik kao lider te stranke.
CIK je Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS) potvrdila da ju je Sud BiH obavijestio da je Vukanovićeva žalba odbačena i da Milorad Dodik ima pravo da obavlja funkciju predsjednika stranke.
Vukanović je žalbu Sudu BiH uložio prije četiri dana, navodeći da traži da se kandidatura SNSD-a za prevremene predsjedničke izbore ospori u skladu s pravnosnažnom sudskom presudom, kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije.
Iz CIK nije navedeno obrazloženje državnog suda za odbijanje Vukanovićeve žalbe.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je ranije svojom odlukom zabranio finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske iz budžetskih sredstava, da bi potom vladajuća koalicija u RS u entitetskom parlamentu zabranila finansiranje svih stranaka iz budžeta.
Po tom osnovu Dodik može da ostane na čelu SNSD-a, jer se stranka ne finansira sredstvima iz budžeta.
Vukanović je ranije optužio Šmita da je "uništio opoziciju".
&nbsp;- Ostavio je cijelu opoziciju bez ikakvih prihoda, dok je Dodiku omogućio da ima sve resurse. On i dalje leti helikopterom, ne poštuje nikakve odluke- kazao je lider Liste za pravdu i red.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sud BiH odlučio da Dodik može da ostane predsjednik SNSD-a

Sud Bosne i Hercegovine produžio je mjere zabrane lideru vladajuće koalicije u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, Miloradu Dodiku, predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću i bivšem premijeru RS Radovanu Viškoviću, osumnjičenim za napad na ustavni poredak BiH, prema kojima će se oni i u naredna dva mjeseca morati povremeno javljati nadležnoj policijskoj stanici.
Posljednja kontrola da li se oni javljaju nadležnim policijskim stanicama izvršena je 4. septembra, prenio je sarajevski portal Raport.
Mjere zabrane Dodiku, Stevandiću i Viškoviću određene su u julu ove godine, nakon što su se oni pojavili na ročištu pred Sudom BiH u predmetu napad na ustavni poredak.&nbsp;
Prethodno je Sud BiH, zbog odbijanja da budu ispitani, za njima raspisao centralnu potjernicu i odredio jednomjesečni pritvor, koji je ukinut pošto su se odazvali na poziv da budu saslušani u državnom tužilaštvu.
Dodik, Stevandić i Višković terete se da su izvršili krivično djelo „napad na ustavni poredak“, jer su predložili usvanje zakona u Narodnoj skupštini RS kojima se na teritoriji ovog bh. entiteta zabranjuje rad dijelu pravosudnih i policijskih državnih agencija.
Te zakone Ustavni sud BiH je stavio van snage.

Sud BiH produžio mjere zabrane Dodiku, Stevandiću i Viškoviću u predmetu napad na ustavni poredak

Miloradu Dodiku, predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska zvanično je prestao mandat, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine odbio žalbu Dodikovog advokata na odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu se oduzima mandat na ovu funkciju.
Odluka Suda je konačna, saopšteno je iz ove pravosudne institucije, 18. avgusta.
Prema Izbornom zakonu BiH, CIK treba da raspiše prijevremene izbore za predsjednika RS, koji moraju da budu održani u roku od 90 dana. Mandat tako izabranog predsjednika RS trajao bi do opštih izbora planiranih u oktobru iduće godine.
Prethodno je CIK BiH donio odluku o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku, nekoliko dana nakon što je Sud BiH početkom avgusta objavio da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Žalbom, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, pravni tim Milorada Dodika osporava retroaktivnu primjenu prestanka mandata, jer je datum prestanka određen 12. jun, dok je odluka o prestanku mandata donesena 6. avgusta.
Osporeno je i učešće članice CIK-a Vanje Bjelica Prutina u glasanju o prestanku mandata, jer je u parničnom postupku s Dodikom.
Po njenoj tužbi za klevetu protiv Dodika, pred Osnovnim sudom u Sokocu vodi se parnični postupak. Ovaj sud je donio prvostepenu presudu u oktobru 2024. godine kojom je odbijen tužbeni zahtjev, a Vanja Bjelica Prutina je podnijela žalbu protiv prvostepene presude.
Dodik je odbacio i pravosnažnu presudu Suda BiH i odluku CIK-a, te najavio održavanje referenduma u Republici Srpskoj za kraj septembra.
Dodikov advokatski tim tražio je i od Ustavnog suda BiH privremenu mjeru zabrane izvršavanja presude do konačne odluke Ustavnog suda, iako Dodik javno ne priznaje ovaj sud.
Iz Dodikovog pravnog tima su ranije saopštili kako je obraćanje Ustavnom sudu pretpostavka da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH Dodik je osuđen, jer je potpisao objavljivanje zakona, koje je prethodno poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit, o nesprovođenju odluka Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Ranije je advokatski tim Milorada Dodika zatražio od Suda BiH da kaznu zatvora od godinu dana preinači u novčanu kaznu, što je mogućnost koju predviđa Krivični zakon BiH. Sud BiH je prihvatio ovaj zahtjev.
Na ovaj način Dodik će za godinu dana platiti oko 36.500 maraka (nešto više od 18.000 eura), odnosno 100 maraka (50 eura) po danu u zatvoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fu-konsulotacijama-sa-dodikom-predsjednik-bh-entiteta-rs-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sud BiH odlučio: Milorad Dodik više nije predsjednik Republike Srpske

Toga prvog avgustovskog dana 2025. godine, Bosna i Hercegovina je zakoračila u novo pravno-političko poglavlje. Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je pravosnažnu snažnu presudu Miloradu Dodiku: godinu dana zatvora (koju može otkupiti) i šest godina zabrane političkog djelovanja (koju ne može anulirati). Presuda je u potpunosti potvrđena, žalbe odbačene, a Dodik, prvi put otkako vlada kao neokrunisani monarh RS, mora priznati ono što ga najviše boli: da je i službeno – osuđenik.
Ova presuda nije samo kraj jedne političke karijere (je li?). To je simbolički i institucionalni obrat, prvi stvarni pokazatelj da BiH može imati svoj pravosudni trenutak, svoj "Sanader efekat". Nije Dodika oborila korupcija, iako je u njoj ogrezao. Nije ga oborila opozicija, jer je ugušio demokratiju i opoziciju doveo do nivoa šačice neistomišljenika. Srušilo ga je upravo ono što je godinama ismijavao i od čije štete je živio – zakon i ustav države.
<h2>Šest godina ćutnje</h2>
- Nakon šest godina kad se vratim na izbore... - rekao je poraženi Dodik na pres-konferenciji nakon izricanja presude. I time, htio on to ili ne, priznao sve. Priznao da će morati da odstupi. Priznao da dolazi ćutnja, politička hibernacija. I najviše od svega: priznao da nije nepobjediv. Jer može on podnijeti sve, ali da reflektori nisu upereni u njega, da on nije taj koji se za sve pita u BiH – e to mu teže pada i od zatvorskih rešetaka, koje neće vidjeti jer će kaznu otkupiti. Špekuliše se, mada je rano, da će zatvor, preciznije sloboda Dodika, koštati više od 15 hiljada eura, što je za njega objektivno – ništa.
Naravno, to ne znači da će se Dodik preko noći povući sa političke scene. Ne. Kao predsjednik SNSD-a, stranke koja kontroliše većinu institucija u RS, on će i dalje povlačiti konce. Ali, ono što neće moći – to je potpisivati, predstavljati, kandidovati se i izigravati političkog manekena i "Katicu za sve". A to ga, za čovjeka naviklog da bude iznad zakona, ponavljam, peče više od zatvora.
Zanimljivo je da Dodik nije pao zbog brojnih afera: ni zbog afere "Prointer", ni zbog šikaniranja novinara, ni zbog privatizacionih pljački, ni zbog etnonacionalne opstrukcije, niti zbog na sivo napravljene zgrade vlade u Banjoj Luci, niti zbog nekretnina u Beogradu... Sve su to godinama gutale pravosudne institucije.
Ali kada je napao temelj države – ustavni poredak i odluke visokog predstavnika – sistem se napokon probudio. Jer čovjek može krasti, vrijeđati, omalovažavati, ali kada se direktno suprotstavi mehanizmu koji čuva dejtonsko uređenje, tada se institucije bude. Budimo posve iskreni – tada se međunarodna zajednica probudila. Dakle, oni koji su stvorili Dodika u političkom smislu odlučili su da je vrijeme za posljednje epizode višestoljetne sapunice – od “daška svježeg vjetra na Balkanu“ do Putinova izaslanika za taj isti Balkan.
<h2>Prvi bh. Sanader</h2>
Presuda Dodiku nosi snažnu simboliku. Ona šalje poruku da nito nije nedodirljiv. Kao što je Hrvatska 2010. s padom Iva Sanadera pokazala da se korupcija može procesuirati i na vrhu, tako Bosna i Hercegovina sada pokazuje (barem deklarativno) da se rušenje ustavnog poretka može sankcionirati – pa makar dolazilo iz predsjedničkog kabineta.
Dodik se može braniti politički. Može kukati o ugroženosti Srba, o nepravdi, o zavjeri Sarajeva i Zapada. Ali pravno, njegova pozicija je jasna. Kao što je rekao pravni stručnjak Nedim Ademović: "On ima status osuđenika." Ili još bolje i narodskije, kao što su čitaoci opozicionog portala BN u RS-u kazali: “Gonite g... u zatvor – da ovaj narod malo prodiše.” Dakle, riječ je o Srbima iz RS-a koji nemaju ništa lijepo za reći o Dodiku.
Naredni dani biće ključni. Koliko ste puta u posljednjih pet godina čuli tu rečenicu, ha? Pa ipak, Centralna izborna komisija BiH ima obavezu oduzeti mandat Dodiku u roku od 15 dana od prijema pravosnažne presude. Nakon toga slijedi raspisivanje prijevremenih izbora za predsjednika RS-a u roku od 90 dana.
No, tu se javlja ključno pitanje: Što ako Dodik odbije odstupiti? Ako, kao što je već znao učiniti, odluči ignorisati institucije i ostati u kabinetu? Ako se NSRS proglasi nadređenim autoritetom i odbije priznati odluku? U tom slučaju, kako zakon nalaže, Sud BiH može izdati nalog za prisilno provođenje presude. SIPA je ta koja bi trebalo da djeluje. A ako i SIPA, kao ranije, prebaci odgovornost na MUP RS-a, koji potom odbije izvršiti naredbu – dolazimo do sloma sistema.
<h2>Pravda bez izvršenja...</h2>
Ovo je trenutak istine za BiH. Ako presuda Dodiku ostane mrtvo slovo na papiru, ako institucije ne budu imale snage da je sprovedu, onda je cijela priča o pravnoj državi – farsa. Dodik je već jednom bio predmet potjernice – i nije uhapšen. Ako se to ponovi, biće jasno da je zakon selektivan, preciznije – da zakon NE POSTOJI za Dodika i njegovu ekipu.
Advokat Nedim Ademović ispravno upozorava: entitet RS nema nikakve nadležnosti u ovom predmetu. Sud BiH i CIK su institucije koje djeluju u okviru ustava i zakona BiH. No, ako NSRS pokuša politički anulirati pravne posljedice, to će biti novi udar na ustavni poredak. I upravo tu se krije ironija: Dodik je osuđen jer je ignorisao institucije. Ako se sada, nakon presude, one ne usude da je sprovedu – ispada da mu je bilo dopušteno ono za što je osuđen. I ispada da je on u pravu kada tvrdi da je BiH institucionalno mrtva država.
U regiji se s pažnjom gleda što će biti s Dodikom. Jer ako je on mogao pasti – mogu i drugi. U Crnoj Gori Andrija Mandić i prosrpski blok dobijaju signal da igra sa separatizmom može imati posljedice. U Srbiji, gdje su pravosudne institucije desetkovane, Dodikova presuda djeluje gotovo kao naučna fantastika. Ova presuda neće biti važna samo za BiH. Ona razbija mit o nedodirljivosti nacionalnih lidera. Ona je signal da je došlo vrijeme da se politika odgovornosti vrati u igru.
<h2>I što sad?</h2>
Dodik je, kako se čini, svjestan da je kraj. I dalje će glumiti lidera, pozivati na “okupljanje“, “sabornost“, najavljivati nove platforme. Ali iza te fasade stoji čovjek koji zna da je prvi put institucionalno poražen. Na kraju, prije desetak dana bio je u tom istom sudu, dao iskaz i time potvrdio legitimitet istog – tako da svaka priča o nepriznavanju suda pada u vodu. Taj sud je Dodik i te kako priznao!
A sada konkretno: presuda mu brani da obavlja bilo koju funkciju koja se finansira iz budžeta. To, de facto, uključuje čak i predsjedavanje njegovom političkom strankom (SNSD), jer se i one velikim dijelom finansiraju iz javnih sredstava. Ademović tu vidi najtežu kaznu: "To znači potpunu zabranu političkog djelovanja."
<h2>Adio, Dodiče</h2>
Na kraju, da se razumijemo – ne, Dodik nije pao zato što se narod probudio. Niti zato što je sistem zdrav. Pao je jer je prešao granicu koju ni najtolerantniji protektorat više nije mogao ignorisati niti sebi dopustiti. Pao je jer je presuda bila neophodna kako bi BiH mogla reći da je država – najprije međunarodnoj zajednici, a tek onda možda i samoj sebi. Njegova izjava da će se “vratiti za šest godina” može zvučati hrabro, ali je zapravo – epitaf. Politička scena mu se više nikada neće otvoriti kao nekad. I on to zna.
Zato: Adio, Dodiče!
Možeš i dalje prijetiti, vikati, izigravati vođu. Ali kad te sustigne zakon, kad ti institucije kažu dosta, kad ti piše da si osuđenik, i kad sve to aminuju oni koji su te politički stvorili – tada si gotov.
I ne, nije ovo osveta. Nego pravda. Klimava, ali ipak – pravda. Konačno.

Je li ovo zaista kraj Milorada Dodika, hoće li poštovati odluku suda i ako se izvuče, što će uopšte ostati od BiH?

Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska usvojila je informaciju o stanju Ustava Bosne i Hercegovine, donoseći niz zaključaka kojima se osporavaju odluke Suda BiH i visokog predstavnika Kristijana Šmita.
U usvojenim zaključcima, koje su predložili poslanički klubovi SNSD-a, NPS-DNS-a, DEMOS-a, SPS-a, SP-a i US-a, navodi se da je Sud BiH djelovao suprotno Ustavu BiH, donoseći presudu na osnovu odluke visokog predstavnika, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH.
Narodna skupština jasno je istakla da ne prihvata nijednu odluku visokog predstavnika, naglašavajući da Šmit nema legitimitet jer nije izabran u skladu sa procedurama koje predviđa Dejtonski mirovni sporazum. U zaključcima se navodi da se odluke koje nameće pojedinac ne mogu smatrati zakonitim, te da takvo postupanje predstavlja direktno rušenje ustavnog poretka BiH.
Skupština je zauzela stav da su sve odluke organa koji nisu definisani Ustavom BiH ništave, uključujući Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Agenciju za istrage i zaštitu (SIPA). Poslanici su ocijenili da "djelovanje ovih institucija predstavlja kršenje ustavnih nadležnosti entiteta i dodatno podriva dejtonsku strukturu BiH".
Jedan od ključnih zaključaka nalaže Pravobranilaštvu RS da podnese krivične prijave protiv svih tužilaca i sudija Suda BiH koji su postupali po Šmitovim odlukama. Krivične prijave biće upućene Tužilaštvu Federacije BiH i Tužilaštvu Republike Srpske, a odnose se na krivična djela organizovanja, planiranja i pripremanja aktivnosti protiv ustavnog uređenja BiH.
Vlada RS dobila je zadatak da pripremi i uputi Narodnoj skupštini zakonske prijedloge kojima bi se zabranio rad organa koji, prema tumačenju Skupštine, nisu predviđeni Ustavom BiH na teritoriji Republike Srpske. Posebno se ističu Visoki sudski i tužilački savjet BiH, Sud BiH, Tužilaštvo BiH i SIPA.
Narodna skupština najoštrije je osudila postupke Tužilaštva BiH prema narodnim poslanicima, ocijenivši da se radi o pokušaju zastrašivanja i političkog pritiska. U zaključcima se navodi da su takvi postupci usmjereni na neutralisanje političkih predstavnika iz Republike Srpske i gušenje političkih sloboda.

Narodna skupština RS usvojila radikalne zaključke: Osporavaju odluke Suda BiH i Šmita

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Petnaest osoba povrijeđeno je kada je prigradski voz iskočio iz šina nakon što se zaštitni zid srušio na šine u blizini Barselone,saopštil su španske hitne službe.
Španska televizija TVE saopštila je da su četiri osobe, uključujući mašinovođu, teško povrijeđene.
Do ove nesreće došlo je samo dva dana nakon teške željezničke nesreće u Andaluziji, u kojoj je poginula 41 osoba.

Španija: Nova željeznička nesreća, 15 osoba povrijeđeno

Golman crnogorske rukometne reprezentacije Nebojša Simić zbog povrede je propustio EHF Euro, sa kojeg naši igrači odlaze bez osvojenog boda i uz dva katastrofalna poraza - od kojih je jedan, današnji protiv Švajcarske (26:43), najteži u istoriji.
No, Simić je pomno pratio sve naše mečeve, a večeras je dao i svoj komentar.
- Iako nijesam tamo, dio sam svega ovoga i žao mi je zbog toga što smo pokazali na prvenstvu. Nema objašnjenja ni izgovora za sve ovo- ističe on.
Moramo se, dodaje, presabrati.
- Moramo i da se ponizimo, pa da se izdignemo i vratimo na staro. Igranje za reprezentaciju treba da bude privilegija, čast i ponos- dodao je Simić.
<h2>Prvi segment - klub kao filijala reprezentacije</h2>
I onda je bio nešto konkretniji. Poručuje kako su za napredak reprezentacije od suštinskog značaja tri segmenta.
- Prvo - mora postojati klub koji će biti filijala reprezentacije. Taj klub bi okupljao mlade igrače i omogućavao im da igraju u EHF Ligi Evrope, drugog evropskog takmičenja po snazi-. naglasio je on.
Simić kao primjer navodi skopski Alkaloid.
- Taj klub daje više od pola reprezentativaca Sjeverne Makedonije. Samo tako mogu da se stvaraju mlađi igrači. Isto tako - klub bi vraćao igrače na zalasku karijere, kako bi bili mentori mlađima- ističe Simić.
<h2>Drugi segment - menadžer mlađih selekcija</h2>
Drugi preduslov je, prema njegovom mišljenju, uspostavljanje pozicije menadžera mlađih selekcija u RSCG.
- Neko ko će pratiti rad trenera, stvarati i, prije svega, zadržavati mlađe igrače da nastupaju za svoju zemlju- kazao je Simić.
Taj menadžer bi, ističe on, pomagao mladim igračima u odlukama vezanim za klubove, odnosno razvoj karijere.
- Moram iskreno da kažem - otkad su nas napustili Miško Popović i Mirso Cenović, izostalo je stvaranje vrhunskih mladih igrača- ocjenjuje naš golman.
<h2>Treći segment - fizička sprema</h2>
Treći preduslov tiče se - fizičke spreme.
- To su individualni planovi treninga, ishrane, siplementacije, stvaranje i zadržavanje vrhunske fizičke spreme- ističe on.
Savremeni rukomet je, zaključuje Simić, neprestano trčanje, a mi u tom pogledu kaskamo za ostalima.

Tag: sud-bih