&nbsp;''Čovjek koji nije mogao šutjeti'', film o otmici u Štrpcima, zagrebačkog reditelja Nebojše Slijepčevića, osvojio je nagradu Cezar, 'francuskog Oskara' u kategoriji kratkometražnih filmova.
Do sada je film dobio i Zlatnu palmu u Kanu i 'evropski Oskar', odnosno Evropsku filmsku nagradu.
Pritom, "Čovjek koji nije mogao šutjeti" nominovan je i za Oskara, čija će dodjela biti upriličena u noći sa nedjelje na ponedjeljak.
Podsjećamo, ovo ostvarenje svojevremeno nije zavrijedilo podršku komisije Filmskog centra Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Film o Štrpcima osvojio 'francuskog oskara' za kratkometražni film

Pravda i istina ostaju trajna obaveza društva i institucija, jer bez suočavanja s prošlošću nema iskrenog pomirenja niti sigurnije budućnosti - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 32 godine od strašnog zločina u Štrpcima, jednog od najbolnijih svjedočanstava bezumlja na ovim prostorima.
Na današnji dan 1993. godine, kako je ukazao Milatović, nevini ljudi su oteti iz voza i brutalno ubijeni samo zbog svog imena.
- Njihove porodice već više od tri decenije nose teret bola i neizvjesnosti, dok posmrtni ostaci nekih od žrtava još uvijek nisu pronađeni - istakao je on.
Jedan od važnih koraka ka toj pravdi bio bi, smatra on, jedinstven stav svih poslanika u Skupštini Crne Gore i njihova podrška izmjenama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.
- Kako bi se prvi put sistemski priznao status civilnih žrtava rata i obezbijedila njihova socijalna zaštita, kao i ispunjenje obećanja Vlade koja je javno preuzela obavezu regulisanja jednokratnog obeštećenja porodicama civilnih žrtava rata - naveo je Milatović.
Time bi se, smatra on, ispravila višedecenijska nepravda prema porodicama koje su predugo čekale da država prepozna njihovu patnju i omogući im prava koja su im uskraćena.

610x380

500x500

400x240

400x203

Milatović: Jedan od važnih koraka ka pravdi bi bio jedinstven stav poslanika o izmjenama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti

Akcija za ljudska prava ponavlja apel da se procesuiraju svi počinioci i nalogodavci ratnog zločina u Štrpcima, da se preduzmu konkretne radnje na pronalasku svih tijela ubijenih, a da se porodicama žrtava konačno obezbijedi status civilne žrtve rata i adekvatno obeštećenje zbog decenijskog kašnjenja u regulisanju tog statusa.
Iz ove nevladine organizacije, povodom obilježavanja 32 godine od ratnog zločina otmice putnika iz voza u Štrpcima, navode da su pripadnici Vojske Republike Srpske 27. februara 1993, na željezničkoj stanici Štrpci, u Bosni i Hercegovini, zaustavili voz 671 koji je saobraćao na liniji Beograd -Bar i iz njega izveli 20 putnika, koje su opljačkali i ubili samo zato što nijesu bili srpskog porijekla, a njihova tijela su bacili u Drinu.&nbsp;
- Ubijeni su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice afričkog porijekla. Najstarija žrtva imala je 59 godina, a najmlađa 16. Od dvadesetoro ubijenih, osam je bilo iz Crne Gore. Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četvorice, Halila Zupčevića, Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Akcija za ljudska prava (HRA) apeluje na nadležna državna tužilaštva Republike Srbije i Crne Gore da procesuiraju nalogodavce i preostale neposredne izvršioce ovog zločina.&nbsp;
- Apelujemo na Komisije za nestale osobe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Srbije da zajednički preduzmu temeljnu potragu za posmrtnim ostacima žrtava u jezeru Perućac. Pozivamo poslanice i poslanike Skupštine Crne Gore da na današnjem zasjedanju jednoglasno usvoje izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, i prateće amandmane, kojima će se sve civilne žrtve rata sistemski prepoznati i njihovim porodicama u Crnoj Gori napokon dati prava na socijalnu zaštitu. Ista ta prava porodice palih boraca iz ratova devedesetih imaju još od 1998. godine, već 27 godina - ističu iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Usvajanjem ovog zakona Crna Gora bi, kako dodaju, priznala status civilnih žrtava rata svim stradalima u otmici u Štrpcima, što bi predstavljalo važan civilizacijski iskorak.&nbsp;
Bh. entitet Republika Srbija, kako navode, s druge strane, još nije ni blizu da to učini.
- Žrtve otmice je "kaznila" jer nisu stradali na teritoriji Republike Srbije, kao i zato što su stradali od vojske Republike Srpske, koju Srbija smatra prijateljskom vojskom - rekli su iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Očekuju i da Vlada Crne Gore podrži obećanje ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića da će porodice civilnih žrtava rata biti obeštećene zbog decenijskog kašnjenja zakonske regulacije, čime bi se makar djelimično ispravila nepravda prema njima.&nbsp;
- HRA je 2024. godine sprovela istraživanje javnog mnjenja, koje je pokazalo da je o zločinu u Štrpcima tačno informisano jedva nešto preko trećine građana (38,8 odsto). Smatramo da je neophodno da se lekcija o ovom zločinu uvrsti u nastavni program istorije, kako bi se obezbijedilo da ljudi u ovom regionu više nikada ne stradaju zbog svog porijekla - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Za zločin u Štrpcima do sada je, kako su precizirali, pravosnažno osuđeno 10 osoba – jedna u Crnoj Gori i devet u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Suđenje u Srbiji pripadnicima paravojnih formacija bosanskih Srba – Ljubiši Vasiljeviću, Dušku Vasiljeviću, Gojku Lukiću, Jovanu Lipovcu i Dragani Đekić – započelo je 2019. godine. U međuvremenu su dvojica optuženih, Ljubiša Vasiljević i Jovan Lipovac, preminuli, zbog čega su postupci protiv njih obustavljeni. Prvostepenom presudom Višeg suda u Beogradu, Vasiljević i Lukić osuđeni su na po 10 godina zatvora za zločin protiv civilnog stanovništva, dok je Dragana Đekić osuđena na pet godina za isto djelo. Međutim, Apelacioni sud u Beogradu je 30. oktobra 2023. godine ukinuo ovu presudu i predmet vratio na ponovno odlučivanje. Novo suđenje je trebalo da počne u januaru 2024, ali se to nije dogodilo, pa se postupak i dalje nalazi na samom početku - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
U krivičnom postupku koji je vođen protiv Nebojše Ranisavljevića u Crnoj Gori utvrđeno je da je otmica u Štrpcima bila planirana i sprovedena uz znanje tadašnjih visokih funkcionera civilnih, policijskih i vojnih organa Srbije i SR Jugoslavije.&nbsp;
- Na sastanku kojem su prisustvovali načelnik Ministarstva unutrašnjih poslova za Užice Baško Petrić, komandir milicije užičkog regiona Đorđe Kerić i iz ŽTP-a, Mitar Mandić, Drago Tadić i Vuko Mulina zaključeno je: “Potvrđuje se informacija o namjeri odvođenja putnika iz voza i dodaje se da je to strateška operacija srpske vojske radi stvaranja uslova za razmjenu zarobljenika i mrtvih…“. &nbsp;Dokumenta objavljena na suđenju u Bijelom Polju, koja je sakupio i objavio Fond za humanitarno pravo, upućuju na to da su i Ranisavljević i njegov komandant, Milan Lukić, bili izvršioci zločina čiji je nalogodavac bio neko drugi, iz vrha vlasti tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, koju su činile Srbija i Crna Gora, u saradnji sa vlastima Republike Srpske. Međutim, do danas niko od nalogodavaca i organizatora ovog zločina nije optužen - ističu iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
HRA je prije tačno dvije godine zahtjevala da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) proširi istragu u ovom predmetu na nove izvršioce, organizatore i naredbodavce ovog zločina, kao i one koji su unaprijed znali da će do otmice putnika doći, ali ništa nijesu učinili da je spriječe.&nbsp;
- Po tom zahtjevu je SDT pokrenulo izviđaj, koji i dalje vodi, i od koga još uvijek očekujemo konkretne rezultate. HRA je tada tužilaštvu dostavila i imena svih onih koje je Ranisavljević u svom svjedočenju pominjao kao učesnike u akciji: ,,Crnogorca’’, „Pijanog Slovenca“, Milana „Čačka“, Acu Šimšića, Željka Marjanovića, Bogdana Šekarića, Vidakovića, Tanovića, Gorana (romskog porijekla) i Mitra ,,Četnika“. Protiv njih su još 1998. godine krivičnu prijavu podnijeli advokati Dragan Prelević i Aleksandar Cvejić, koje je Fond za humanitarno pravo iz Beograda angažovao da zastupaju porodice žrtava - rekli su iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Komandant „Osvetnika“, Milan Lukić, osuđen je pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog učešća u drugim zločinima kao što su dva masovna ubistva civila koje je žive spalio u kućama na dvije lokacije u Višegradu.&nbsp;
- Za otmicu i ubistvo putnika iz voza u Štrpcima još mu nije suđeno, iako je 2019. godine optužen za taj zločin od strane Suda Bosne i Hercegovine - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Akcija za ljudska prava je objavila odabrana svjedočenja o otmici putnika iz voza u Štrpcima u knjizi „Protiv zaborava“, gdje su predstavljeni iskazi: čovjeka koji se protivio odvođenju svog saputnika; rođaka otetog putnika koji je razgovarao sa Milanom Lukićem; žene koja je prisustvovala otmici svog supruga; konduktera i otpravnika vozova iz stanice Štrpci. Na kraju je predstavljen i iskaz osuđenog izvršioca Nebojše Ranisavljevića, koji je detaljno ispričao kako je zločin izvršen.&nbsp;
U znak sjećanja na žrtve otmice u Štrpcima, njihovi najbliži, prijatelji i građani danas polažu cvijeće na spomen-obilježja u Podgorici na Pobrežju u 10 sati i u Bijelom Polju u 13 sati.

Akcija za ljudska prava o 32 godine od zločina u Štrpcina: Na strani pravde još ništa novo

Danas odajemo počast žrtvama zločina u Štrpcima, jednom od najmračnijih događaja naše novije istorije. Danas, više od tri decenije kasnije, bol nije manja, a praznina koju su stradali iza sebe ostavili i dalje je prisutna. Njihova jedina "krivica" bila je ime i prezime. Ništa više. I ništa manje - kazala je portparolka Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore Emina Skenderović.
Crna Gora se, prema njenim riječima, nažalost, nije suočila s prošlošću.&nbsp;
- Koncept suočavanja s ratnim zločinima, koji je ključan za ozdravljenje društva, ovdje još uvijek nije zaživio. Još je teže prihvatiti činjenicu da su današnje političke elite sklonije ignorisanju ovih tema nego ikada ranije - ističe Skenderović.&nbsp;
Sve češće, kako navodi u saopštenju, čujemo poruke da su ovo "teme koje dijele", kao da bi guranje pod tepih moglo izbrisati bol i nepravdu.
- Neki to čine namjerno, svjesno i proračunato, dok drugi možda iz neznanja. No, posljedica je ista – zločini ostaju neprocesuirani, a žrtve se pokušavaju zaboraviti. Zato danas ispred Savjeta Muslimanskog naroda u Crnoj Gori, želimo naglasiti da je najvažnije da se žrtava sjećamo kao gradjana koji su nevino stradala, kao naših komšija, prijatelja,kumova rođaka - rekla je Skenderović.&nbsp;
Naše društvo se, kako dodaje, često suočava s iskušenjem da događaje iz prošlosti posmatra kroz prizmu nacionalnosti i identiteta.
- I dok je važno priznati i razumjeti istorijski i identitetski kontekst, još je važnije da ne dozvolimo da nas te odrednice dijele i udaljavaju od suštine – od ljudskosti. Zločin u Štrpcima nije bio samo napad na pojedince, već i na ideju zajedništva, mira i suživota. Njihovo stradanje nije bilo pitanje nacionalnosti, već pitanje ljudskosti - naglasila je Skenderović.
Žrtve zločina u Štrpcima, kako ističe, nisu samo broj, nisu samo ime na spisku, niti su pripadale samo jednoj naciji.
- One pripadaju svim nama – našoj zajedničkoj memoriji, našoj kolektivnoj odgovornosti i našoj ljudskosti. Naša odgovornost je da njihovo stradanje ne postane sredstvo za politička prepucavanja, već da ostane trajno upozorenje koliko zlo može biti veliko kada mržnja nadvlada razum - kazala je Skenderović.
Kao društvo, kako je naglasila, moramo graditi kulturu sjećanja koja se temelji na pravdi, istini i pomirenju.&nbsp;
- To znači da ne smijemo dozvoliti da se žrtve svojataju, niti da se njihova patnja koristi za političke ili nacionalističke svrhe. Moramo ih se sjećati kao ljudi koji su nevino stradali, kao simbola onoga što nikada više ne smije da se ponovi - poručila je Skenderović.

Skenderović povodom 32 godine od otmice iz voza u Štrpcima: Njihova jedina "krivica" bila je ime i prezime

U Crnoj Gori danas će biti obilježene 32 godine od zločina u Štrpcima kada su uniformisana osobe pod komandom Milana Lukića 1993. godine, izvele iz voza 20 civila, odveli ih u nepoznatom pravcu u ubili.
Zločin u Štrpcima izvršili su pripadnici Vojske Republike Srpske (RS), koji su na željezničkoj stanici Štrpci, na teritoriji Bosne i Hercegovine, zaustavili voz koji je saobraćao na redovnoj liniji Beograd-Bar.
I iz njega su izveli, a zatim opljačkali i ubili 20 putnika. Najstariji je imao 59 godina, a najmlađi samo 16.
Ubijeni su Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić.
Stradali su i Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.
Za učešće u tom zločinu ukupno je osuđeno 14 osoba.
U Crnoj Gori je 2002. godine za zločin u Štrpcima pravosnažno osuđen pripadnik jedinice “Osvetnici” višegradske brigade Vojske RS-a Nebojša Ranisavljević, za učešće u otmici i ranjavanje jednog putnika.
Lukić je osuđen pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog učešća u drugim zločinima
Povodom 32 godine, porodice otetih i prijatelji položiće cvijeće i kod spomenima u Podgorici i Bijelom Polju.
U Podgorici cvijeće će položiti kod spomen obilježja "Civilnim žrtvama" na Pobrežuju, a u Bijelom Polju kod spomenika Sahat života.

Danas 32 godine od otmice iz voza u Štrpcima

Sjutra, 27. februara, navršavaju se 32 godine od otmice i ubistva putnika iz voza koji je saobraćao na pruzi Beograd - Bar. Brzi voz 671 koji je išao iz pravca Beograda prisilno je zaustavljen u stanici u Štrpcima i iz njega je izvedeno, a kasnije i ubijeno, 20 osoba nesrpske nacionalnosti. Najstarija žrtva ovog zločina imala je 59 godine, a najmlađa svega 16 godina. Do danas su pronađeni ostaci samo četiri osobe - kazao je koordinator programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje Damir Suljević
Ovaj voz je, kako je naveo, kako je i utvrđeno u odvojenim sudskim procesima, bio pod pratnjom dva policajca, kojima je bio dat pisani nalog da Vojsci Republike Srpske omoguće legitimisanje putnika i odvođenje vojnih obveznika bh. entiteta Republika Srpska, što je zloupotrijebljeno.&nbsp;
- Otpravniku vozova je rečeno da su u vozu dezerteri i šverceri oružja, a on je u strahu za sopstveni život, od strane naoružanih vojnika, dao vozu znak za zaustavljanje u toj stanici. Nakon što je voz zaustavljen, vršeno je legitimisanje putnika od pripadnika Interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske i iz voza su izvedeni, kasnije i ubijeni, Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rafet Husović iz Bijelog Polja, Halil Zupčević iz Trebinja, Senad Đečević iz Bara, Jusuf Rastoder iz Berana, Ismet Babačić iz Podgorice, Tomo Buzov iz Beograda, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović iz Brodareva, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević iz Prijepolja, Zvjezdan Zuličić iz Sarajeva, kao i jedna nepoznata osoba afričkog porijekla - precizirao je Suljević.
Oteti su, kako dodaje, nakon izvođenja iz voza, odvedeni u fiskulturnu salu jedne škole u selu Prelovo kod Višegrada, gdje su im oduzete sve lične stvari, novac i nakit, a potom su, pretučeni i vezani žicom, ponovo ukrcani u kamion i odvedeni do jedne zapaljene kuće u selu Mušići, na teritoriji iste opštine. U grupama su odvođeni do garaže te kuće, gdje su ubijani iz automatskog oružja.
- U svjedočenju jednog od osuđenih za ovaj zločin, Nebojše Ranisavljevića, pred istražnim sudijom Višeg suda u Bijelom Polju se navodi: “U jednom momentu, jedna osoba je pokušala da pobjegne, pa sam na njega ispalio rafal metaka. Ova osoba je počela da kuka govoreći 'jao majko moja'. Nakon ovog, Lukić je izašao iz garaže i kada je bio upoznat šta se dogodilo prišao je i bajonetom zaklao ovu osobu koja je davala znake života”. Naveo je i da je i, na drugoj strani, neko drugi pokušao da bježi i da je likvidiran na isti način od drugog uniformisanog lica, kao i da su ubijeni putnici bačeni u obližnju rijeku Drinu - rekao &nbsp;je Suljević.
Krivični postupci za počinjene zločine vođeni su u tri države – Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
- Zbog ovog zločina na kazne zatvora u trajanju od 10 do 15 godina osuđeno je više od 10 pripadnika grupe koja je izvršila otmicu, među kojima je i Nebojša Ranisavljević, koji je prvi iz te grupe osuđen 2002. godine, i to pred Višim sudom u Bijelom Polju. Za otmicu u Štrpcima nikada nije suđeno Milanu Lukiću, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog drugih zločina počinjenih u Višegradu - istakao je Suljević.
Početkom marta, kako je najavio, CGO će objaviti publikaciju koja uključuje obimnu sudsku dokumentaciju iz predmeta protiv Nebojše Ranisavljevića, pravosnažno osuđenog za ovaj zločin.

1084x550

CGO: Štrpci kao sinonim surovosti ratnih zločina počinjenih devedesetih

Snažno podržavam javno obraćanje predsjednika nevladinog udruženja "Štrpci – Protiv zaborava" Demira Ličine i pridružujem se njegovom pozivu Vladi Crne Gore da hitno reaguje po pitanju izmjena Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti - poručio je predsjednika Opštinskog odbora Socijaldemokrata Bijelo Polje Ismar Ćorović.
- Odugovlačenje s ovim izmjenama direktno pogađa porodice žrtava koje predugo čekaju na pravdu - istakao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 76.7519%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flicina-se-obratio-vladi-hocemo-li-docekati-zrno-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Smatra da je nepravedno i dalje odgađati donošenje izmjena koje bi osigurale jednak tretman svih žrtava, bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost.&nbsp;
- Političke nesuglasice ne smiju biti prepreka u ostvarivanju pravde i zakonskih prava onih koji su pretrpjeli gubitke. Vrijeme je da prestanemo okretati glavu od boli i nepravde koje su predugo trajale. Izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti ne bi trebale biti pitanje političkih kalkulacija, već moralna obaveza prema porodicama žrtava. Svaki dan odugovlačenja samo produbljuje njihove rane i šalje poruku da su njihova stradanja manje važna. Vjerujem da Crna Gora ima snage da izgradi društvo u kojem pravda nije privilegija već pravo svakog njenog građanina - zaključio je Ćorović.

Ćorović podržao apel Ličine: Političke nesuglasice ne smiju biti prepreka u ostvarivanju pravde

Predsjednik nevladinog udruženja “Štrpci – Protiv zaborava” Demir Ličina uputio je javno obraćanje Vladi Crne Gore sa pitanjem hoće li dočekati zrno pravde?
- Gospodo iz Vlade, mi razumijemo vaše političke sukobe, strahove i borbu za privilegije, ali molimo vas da konačno i vi razumijete nas. U situaciji smo da prolazi i ova godina, a da izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti nisu donešene - poručio je Ličina.
On je podsjetio da su porodice žrtava, uz pomoć Akcije za ljudska prava, Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, prijatelja, nekih političkih stranaka, ali i reisa Rifata Fejzića spriječili da bude donešen diskriminatorni zakon kojim bi se žrtve dodatno podijelile po vjerskoj i nacionalnoj osnovi.
- Svi dogovoreni rokovi za donošenje izmjena zakona su prošli. Smatramo da izuzev političkih nema drugih razloga za odgađanje izmjena. Prijedlog koji je uradila Akcija za ljudska prava na čelu sa Teom Gorjanc Prelević je po našem mišljenju sasvim korektan. S obzirom da se ovo sada nalazi u nadležnosti ministra Damira Gutića koji dolazi iz Bošnjačke stranke, a ujedno je i pripadnik bošnjačkog naroda cijenimo da mu je obaveza više da se založi da se ovo pitanje što prije riješi - naveo je Ličina.&nbsp;
On kaže da ukoliko želi da to uradi, siguran je da može. Dodaje i da je krajnje vrijeme da se makar ovaj dio kada su u pitanju porodice žrtava zatvori, te da očekuje brzu i hitnu reakciju već ovih dana kako bi se izmjene Zakona našle pred poslanicima.
- A onda neka svako od 81 poslanika parlamenta pokaže kakav je čovjek. Neće to biti samo odgovor nama žrtvama gdje živimo i imamo li čemu da se nadamo. Biće to odgovor svim normalnim građanima ove zemlje - zaključio je Ličina.

Ličina se obratio Vladi: Hoćemo li dočekati zrno pravde?

Službenici Stanice granične policije Ulcinj su privremeno oduzeli vozilo marke "BMW" slovačkih registarskih oznaka, za koje je provjerom utvrđeno da ga traži Kosovo.
Kako su naveli iz Uprave policije na mreži Iks (X), vozilom je upravljao državljanin Kosova A. K. On je kontrolisan na graničnom prelazu Sukobin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F2013913176631394771%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Traži ga Kosovo: Privremeno oduzeto vozilo slovačkih registarskih tablica

Francuska je zatražila održavanje NATO vojne vježbe na Grenlandu i spremna je da tome doprinese, saopšteno je danas iz kabineta francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
Kako prenosi Rojters, informacija o ovom zahtjevu dolazi u trenutku kada se očekuje dolazak američkog predsjednika Donalda Trampa u Davos, gdje se održava Svjetski ekonomski forum.&nbsp;
Očekuje se da će Tramp taj događaj iskoristiti kako bi pojačao pritisak za preuzimanje Grenlanda, uprkos stavovima Evrope.
Makron je prethodno u Daovosu rekao da Evropa neće popustiti pred nasilnicima, niti će biti zastrašena, dok je kritikovao Trampove prijetnje carinama ukoliko mu Evropa ne dozvoli da preuzme Grenland.&nbsp;
Lideri NATO-a upozorili su da bi Trampova strategija prema Grenlandu mogla uzdrmati Alijansu.
Tramp je temu Grenlanda povezao i sa nezadovoljstvom zbog toga što nije dobio Nobelovu nagradu za mir.

Francuska pozvala na NATO vježbu na Grenlandu

Rukovodstva Fudbalskog saveza Crne Gore i Nogometnog saveza Slovenije dogovorili su odigravanje prijateljske utakmice seniorskih selekcija - duel Crne Gore i Slovenije odigraće se 31. marta u našoj zemlji, saopšteno je iz Fudbalskog saveza Crne Gore.
- Biće to treće odmjeravanje snaga nacionalnih timova dvije zemlje. U prvom susretu, odigranom u avgustu 2007. godine na Gradskom stadionu u Podgorici, nije bilo pobjednika – sadašnji selektor „sokola“ Mirko Vučinić doveo je naš tim u prednost pogotkom sa bijele tačke u 28. minutu, da bi Slovenija do izjednačenja došla u finišu prvog dijela pogotkom Dareta Vršiča - navodi se u saopštenju.
Drugi duel odigran je u novembru 2022. godine na stadionu Stožice u Ljubljani u kojem je domaćin slavio minimalnu pobjedu – Miha Zajac je u 42. minutu susreta savladao Matiju Šarkića.&nbsp;
- „Sokoli“ su u samom finišu imali priliku da dođu do izjednačenja ali je loopta nakon udarca Stefana Savića sa bijele tačke završila na stativi gola Jana Oblaka - podsjetili su iz FSCG.
Tokom predstojećih dana biće poznato protiv koga će izabranici Mirka Vučinića igrati drugu prijateljsku utakmicu u martu.

Slovenija testira "sokole"

Košarkaši Čikaga pobijedili su Los Anđeles Kliperse 138:110 i prekinuli seriju od šest uzastopnih trijumfa rivala.
Čikago je upisao drugi uzastopni, a treći trijumf u posljednja četiri meča.
Crnogorski centar Nikola Vučević je za 32 minuta ubacio 19 poena, a imao je i osam skokova, četiri asistencije, jednu ukradenu loptu i dvije blokade.
Efikasniji od njega bili su Koi Vajt sa 27 i Matas Buzelis sa 21 poenom.&nbsp;
Kod Klipersa istakao se Džejms Harden sa 25 poena.
Slovenački as Luka Dončić vodio je Los Anđeles Lejkerse do pobjede protiv Denvera 115:107.
Dončić je meč završio sa 38 poena, 13 skokova i deset asistencija.&nbsp;
Trijumf su doprinijeli i Lebron Džejms sa 19 i &nbsp;Markus Smart sa 15 poena.
U ekipi Denvera, koja je u trećoj četvrtini imala i 16 poena prednosti, najbolji je bio Džamal Marej sa 28 poena, dok su po 18 ubacili Aron Gordon i Pejton Votson.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Filadelfija - Finiks 110:116, Hjuston - San Antonio 111:106, Juta - Minesota - 127:102, Golden Stejt - Toronto 127:145 i Sakramento - Majami 117:130.

Tag: strpci