Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) želi da gradi inkluzivnu, jedinstvenu i evropski orijentisanu državu, zasnovanu na dijalogu, raskidu sa lošim praksama i udruživanju progresivnih snaga, a Strategija koju priprema biće zajednički, promišljen i otvoren dokument nastao kroz široko učešće građana i stručnjaka. To je poručeno na drugoj godišnjoj sesiji STEGA-e, na kojoj je predstavljen inovirani dokument te organizacije i usvojen novi sastav redakcija. Predstavnik Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru STEGA Vladimir Nikaljević istakao je da je STEGA skrenula &nbsp;pažnju &nbsp;javnosti, ali i stvorila očekivanja.&nbsp; - Ideje i ciljevi za koje se STEGA bori su važniji od pobjeda nad partijama ili pojedincima. Postavili smo načela po kojima ćemo napisati Strategiju i živjeti Stegu, a to su: načelo jedinstvenosti i nedjeljivosti Crne Gore, načelo inkluzivnosti - kao državni i evropski princip, načelo dijaloga-na sva otvorena pitanja odgovore moramo tražiti i naći u Crnoj Gori, načelo diskontinuiteta-raskid sa lošim praksama, objedinjavanje progresivnih snaga i okretanje budućnosti - rekao je Nikaljević. Ukazao je da su postavili i načelo policentričnosti akcije-autonomno djelovanje pojedinaca i grupa, ali isti smjer i zajednički cilj i načelo koherentnosti - sve &nbsp;osmišljeno i uvezano. - U izradi Strategije, kako bismo obezbijedili inkluzivnost i promišljene stavove po najvažnijim oblastima, organizovaćemo okrugle stolove. Ovim današnjim zasijedanjem započinjemo izradu zajedničkog dokumenta - najavio je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112620118_7b12918e98c3c8604afd1b8f0317cafb70f33c860e4f0dbafb7c5dcb84e7e440.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112620118_7b12918e98c3c8604afd1b8f0317cafb70f33c860e4f0dbafb7c5dcb84e7e440" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Sa današnjeg događaja"> <figcaption>Sa današnjeg događaja(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  U ime redakcije za nauku i obrazovanje prof. dr Miomir Jovanović kazao je da je dinamika društvenih procesa u Crnoj Gori dovela u pitanje funkcionisanje obrazovnog sistema kao osnovnog stuba svakog društva. - Osnovno i srednje obrazovanje je nekonkurentno ( međunarodne evaluacije) , dok je polovina mladih funkcionalno nepismena. Izražen je deficit radnih mjesta u zanatstvu i uslužnim djelatnostima. Visoko obrazovanje ne školuje dovoljno mladih za potrebe razvoja Crne Gore i poslove budućnosti u EU (IT,AL, genetika, turizam, ekologija i dr) - rekao je Jovanović. Smatra da tržište rada ukazuje na duboke strukturne probleme u Crnoj Gori usljed nedostatka prilika za prvo zaposlenje, neadekvatne povezanosti obrazovanja i privrede i dr. - Stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori i dalje je među najvišima u regionu Zapadnog Balkana (SB, MONSTAT), tako da sve veći broj mladih ljudi napušta zemlju u potrazi za boljim platama i stabilnim radnim uslovima. Brojni izazovi u oblasti obrazovanja i nauke, zahtijevaju sistemski odgovor, kao rezutat sveobuhvatne reforme kako bi stvorili podsticajan ambijent koji će doprinijeti društvenom i ekonomskom razvoju društva - kazao je Jovanović. Reditelj Danilo Marunović ispred Redakcije za kulturu podsjetio je da je STEGA u proteklim mjesecima, po prvi put u okviru opšte društvene paradigme, uspjela da teme iz kulture lansira kao glavne, goruće i prioritetne društvene teme. - I to u ambijentu ekonomskog i svakog drugog populizma, masovne devalvacije svih mogućih vrijednosti, i kulturnog ambijenta koji je postao partitokratski teren za nagradjivanje podobnih. Nakon sto smo kroz svoje "akcije" ispod Vile Gorica, na Gorici, u Brcelima, ispred Dvorca Petrovića u Podgorici, i posljednje na Lovćenu, uspjeli da stvorimo novu građansku energiju na temama iz kulture, po toj inerciji ćemo nastaviti djelovanje - najavio je Marunović. Poručio je da će zahtjevati i boriti se za bolje drustvo, za kulturnije društvo, modernije, progresivnije i probuđeno drustvo, „čiju su istoriju gradili vladari pjesnici, a čiju ce budućnost graditi kreativci, a ne partijski vojnici“ Mr Dragan Marković ispred Redakcije za planiranje i uređenje prostora smatra da je za nužnu, korjenitu promjenu pogubne prakse planiranja i uređenja prostora neophodno obezbijediti preduslove za kvalitetno – stručno i odgovorno planiranje. - S aspekta razvoja, za koji se rade planovi i uređuje prostor, nužno je utvrditi koje i kakve investicije su održive i društveno korisne u odnosu na one koje nepovratno troše prostor i umanjuju priliku za održivi razvoj pa čak i opstanak društvene zajednice na prostoru Crne Gore - smatra Marković. Ocijenio je da je na najvišem nivou vlasti potrebno utvrditi što je razvojna investicija, a šta manipulacija- „tržišna špekulacija sa izuzetno atraktivnim prostorom koji bi trebao biti osnov za održivi razvoj.“ - Potrebno je razviti opštu društvenu svijest o tome kako racionalno koristiti prostor, a prema čemu biti krajnje oprezan pa i restriktivan – stanovi za tržište: investicije u hotele i aktiviranje poljoprivrednog i potencijalno poljoprivrednog zemljišta. Takođe, važno je utvrditi jasna razvojna opredjeljenja i obezbijediti njihovu dosljednu realizaciju kroz regulatorni okvir i ukupnu politiku, naročito poreski sistem - kazao je Marković. Istakao je da je u novom društvenom ambijentu, formalističko prostorno planiranje &nbsp;potrebno zamijeniti stručnim i odgovornim prostornim planiranjem. U ime redakcije za pravo i politički sistem prof.dr Branislav Radulović kazao je da u trenutku kada nema neophodnog dijaloga i kada su institucije dovedene do minimuma povjerenja, STEGA ima obavezu da proširi polje onih koji znaju da u EU ne ulazi Crna Gora kao teritorija, niti Vlada ili politička vođstva, već kompletno društvo. - Upravo zato neophodno je da se na setu resornih politika: pravo, ekonomija, nauka, obrazovanje, kultura, odbrana, zdravstvo daju pravi odgovori na čitav niz otvorenih pitanja na koje se u tekućem procesu EU gleda kao formalne kriterijume, a u suštini dolazi do ozbiljne erozije i devastacije - naveo je Radulović. Ukazao je da se to posebno odnosi na pregovaračka polja 23 i 24 u kojima se čak, kako je ocijenio, nazaduje u odnosu na prethodni period. - To je posljedica "fingiranja" reformi i zalaganja za vladavinu prava, a zapravo se uspostavlja pravo na vladavinu uz prenaglašenu partitokratiju i drastičan pad kredibiliteta institucija usljed nekopentencije u izboru nosioca funkcija i masovnom partijskom zapošljavanju. Upravo to podriva evropski put Crne Gore i kod građana umanjuje povjerenje u institucije i pravni poredak - smatra Radulović. Mr Miloš Vuković, koji se obratio u ime redakcije za ekonomiju i privredni razvoj, upozorio je da je poslednjih nekoliko mjeseci donijelo niz alarmantnih pokazatelja koji razotkrivaju duboku krizu u upravljanju državnim finansijama i urušavanje kredibiliteta ekonomske politike. - Oktobarsko šesto uzastopno negativno mišljenje Državne revizorske institucije na budžetsku reviziju predstavlja istorijski rekord neuspjeha fiskalne discipline. Novembarski debakl emisije državnih obveznica – kada je od ciljanih 50 miliona eura prikupljeno tek 20 miliona – nedvosmisleno je pokazao da građani više nemaju povjerenja u ekonomsku politiku i fiskalnu stabilnost države - rekao je Vuković. Ukazao je i da je Zakon o budžetu objavljen sa zakašnjenjem i suprotno zakonskim obavezama, dok se njegov privid ravnoteže postiže kroz inflatorni pritisak i rast cijena što je klasičan primjer "fiskalne fasade" bez stvarne stabilnosti. - Međunarodni monetarni fond reagovao je oštrom kritikom fiskalne strategije, posebno programa "Evropa sad 2", sa jasnom porukom: hitna rekalibracija je neophodna. Svi ovi događaji otkrivaju sistemski kolaps: fiskalna disciplina rapidno propada, spoljašnji disbalansi se produbljuju, finansijski rizici se gomilaju, dok se ključna strukturna pitanja ignorišu. Reforme su zamrznute, fiskalna pravila se krše sistematski, nezavisne institucije se potiskuju, a dugoročna održivost se žrtvuje za trenutne političke potrebe - smatra Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112620118_8ef1c78fefe178bbde3ac08894b65ebbd1e3a5d6f4df67bb1d41e59e7bc6ded2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112620118_8ef1c78fefe178bbde3ac08894b65ebbd1e3a5d6f4df67bb1d41e59e7bc6ded2" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Sa današnjeg događaja"> <figcaption>Sa današnjeg događaja(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ova konstelacija problema nije slučajna već pokazuje fundamentalne mane u vođenju javnih finansija. - Negativan primarni deficit znači da se država zadužuje samo da pokriva kamate, rast ekonomije zavisi od duga umjesto od produktivnosti, dok ključni sektor turizma, koji čini 30 odsto BDP-a, bilježi usporavanje. Manevarski prostor se dramatično sužava, što objašnjava zašto građani i investitori masovno gube povjerenje u državnu ekonomsku politiku - naveo je Vuković. Ocijenio je da će bez hitnih i suštinskih korekcija, javne finansije Crne Gore ostati na ivici održivosti, dok će se erozija povjerenja nastaviti a što potvrđuju i katastrofalni rezultati emisije obveznica i sve oštrije poruke međunarodnih institucija. Ispred Redakcije za zaštitu kulturne baštine dr Anastazija Miranović istakla je da suštinsku, značenjsku okosnicu identitetske vertikale crnogorskog društva i države Crne Gore predstavlja bogata, slojevita i raznovrsna kulturna baština. - Već duži vremenski period ona je ugrožena i u permanentnoj opasnosti od daljih devastacija, neadekvatnih sanacija i neutemeljenih revizionističkih prisvajanja. STEGA će se argumentovano boriti za za zaštitu, očuvanje i unaprijeđenje pravnog i materijalnog statusa kulturnog nasljeđa Crne Gore, donošenjem odgovarajućih strateških-programskih dokumenata, kao i proaktivnim učešćem – promišljenim aktivizmom u javnom prostoru - navela je Miranović. Ispred Redakcije za zdravstvo i socijalnu politiku dr Zoran Jovančević, smatra da Crna Gora do zdravstvenog sistema „po mjeri građanina“ može doći tek nakon donošenja novog strateškog dokumenta usklađenog sa EU politikama i završetka započetih reformi. Kako je istakao, potrebno je obezbijediti jednak pristup zdravstvenim uslugama i preventivnim mjerama, jer „jednakost i dostupnost zdravstvene zaštite moraju biti garantovane svakom građaninu“. Prema njegovim riječima, ključno je stabilno finansiranje, jačanje primarne zaštite i bolja povezanost javnog i privatnog sektora. „Privatne zdravstvene ustanove su ogroman resurs i racionalno je voditi politiku koja omogućava da pacijenta prati novac“, kazao je Jovančević. On ukazuje na potrebu usklađivanja zakonodavstva sa EU, modernizacije obrazovanja zdravstvenih radnika i jačanja preventivnih programa. Posebno je važno, kako je rekao, da se „obezbijedi zdravo okruženje – ispravna voda, hrana, vazduh i prostor“, te da se programi imunizacije i ranog otkrivanja raka sprovedu u potpunosti. Jovančević naglašava i da primarna zaštita mora biti osnažena tako da zbrine do 80 odsto potreba pacijenata, dok sekundarni i tercijarni nivo treba racionalizovati, uključujući i rješavanje kapaciteta i statusa Instituta Igalo. Modernizacija sistema, dodaje, zahtijeva i bolji informacioni sistem. „Potrebno je omogućiti prednosti IT tehnologija – telemedicine, vještačke inteligencije i brze dostupnosti podataka“, poručio je, naglašavajući važnost rješavanja snabdijevanja ljekovima i racionalne potrošnje. - Neophodno je donijeti protokole za najčešće bolesti, obezbijediti racionalnu upotrebu resursa i smanjiti korupciju u zdravstvu - zaključio je Jovančević. U Drugom dijelu druge godišnje Sesije je predstavljena forma inoviranog dokumenta STEGA te su predloženi i usvojeni inovirani sastavi redakcija. Nakon toga, u diskusiju vezano za planiranje i oblike daljeg djelovanja STEGA-e svojim prijedlozima, učestvovali su: Prof.dr Rade Ratković, Vesna Maraš, Željko Vidaković, mr Radoje Cerović, Bosiljka Kankaraš, Purko Ivančević, Predrag Boljević, Slavica Jurišević, Alek Barović, Zoran Vujošević, Nikola Vujačić, Dragan Žarković. REDAKCIJE STEGA 2025: Pravo i politički sistem <ol> <li>Doc.dr Nikoleta Đukanović - koordinator</li> <li>Prof. dr Branislav Radulović</li> <li>Prof. dr Miloš Vukčević&nbsp;</li> <li>Prof. dr Čedomir Čupić</li> <li>Prof.dr Časlav Pejović</li> <li>Prof.dr Vesna Ratković</li> <li>Prof. dr Dražen Cerović</li> <li>Prof.dr Goran Kaluđerović</li> <li>Doktorant mr Alek Barović</li> <li>Vlado Vuković - advokat</li> <li>Anton Markić – advokat</li> <li>Veselin Raspopović – advokat</li> <li>Gordana Mitrovi</li> </ol> Ekonomija i privredni razvoj <ol> <li>Mr Miloš Vuković – koordinator</li> <li>Dipl.ecc Vladimir Nikaljević</li> <li>Prof.dr Rade Ratković</li> <li>Prof.dr Gordana Đurović</li> <li>Prof. dr Vesna Maraš</li> <li>Mr Branko Kažanegra</li> <li>Dipl.ecc Džavid Kahari</li> <li>Radojica Dakić – privrednik</li> <li>Željko Vidaković</li> </ol> Nauka I obrazovanje <ol> <li>Prof.dr Miomir Jovanović – koordinator</li> <li>Slobodan Backović – akademik</li> <li>Đorđe Borozan – akademik</li> <li>Prof. dr Aleksandar Radoman</li> <li>Prof. dr Veselin Ivanović</li> <li>Doc.dr Adnan Prekić</li> <li>Doc.dr Jasmina Nikčević</li> <li>Doc.dr Dragan Žarković</li> <li>Mr Neven Pajović</li> <li>Igor Radulović – profesor istorije Podgorica</li> </ol> Međunarodni odnosi i bezbijednost <ol> <li>Zoran Lazarević – general u penziji - koordinator</li> <li>Dragan Samardžić – admiral u penziji</li> <li>Prof. dr &nbsp;Boro Vučinić</li> <li>Mr Luka Mitrović</li> <li>Mr Vlado Ražnatović</li> <li>Željko Perović - diplomata</li> <li>Ramiz Bašić - diplomata</li> <li>Nikola Janjušević</li> </ol> Kultura <ol> <li>Danilo Marunović – reditelj - koordinator</li> <li>Andro Martinović – reditelj</li> <li>Branko Baletić - reditelj</li> <li>Vanja Vukčević – teoretičarka muzike</li> <li>Ivan Jovović – pravnik i publicista</li> <li>Slobodan Marunović – glumac prvak CNP</li> <li>Milica Kankaraš Berber – diplomirana harfistkinja</li> <li>Slaven Knezović - kantautor</li> </ol> Zaštita kulturne baštine <ol> <li>Dr. Anastazija Miranović - koordinator</li> <li>Prof.dr Goran Radović&nbsp;</li> <li>Mr Jadranka Selhanović</li> <li>Mr Magdalena Radunović</li> <li>Mr Božena Miljić</li> <li>Miodrag Bole Bošković – kompozitor i filmski stvaralac</li> </ol> Urbanizam i zaštita prostora <ol> <li>Mr Dragan Marković - koordinator</li> <li>Veselin – Bato Radulović – arhitekta</li> <li>Slobodan-Bobo Mitrović – arhitekta</li> <li>Dragana Čenić – arhitekta</li> </ol> Zdravstvo i socijalna politika <ol> <li>Dr Zoran Jovančević - koordinator</li> <li>Prof. dr Boban Mugoša</li> <li>Prof. dr Goran Kaluđerović</li> <li>Mr Radoje Cerović</li> <li>Mr Sead Čirgić</li> </ol> Koordinator redakcija dipl.menadž Dragana Sekulić

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

STEGA najavila izradu inkluzivne i evropski orijentisane strategije uz široko učešće građana i stručnjaka

Evropska komisija danas je predstavila inicijativu Evropski demokratski štit, koja obuhvata niz konkretnih mjera za jačanje, zaštitu i promociju snažnih i otpornih demokratija širom Evropske unije.
Polazeći od toga da je otvoren građanski prostor u srži svake demokratije, Komisija je istovremeno predstavila i Strategiju EU za civilno društvo, sa ciljem jačeg angažovanja, zaštite i podrške organizacijama civilnog društva.
Obje inicijative predstavljene su kao dio političkih smjernica iz govora o stanju Unije koji je ove godine održala predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen.
Prema navodima Komisije, nove mjere treba da zaštite ključne stubove demokratskih sistema – slobodne građane, slobodne i poštene izbore, nezavisne medije, aktivno civilno društvo i snažne institucije.
- Demokratija je temelj naše slobode, prosperiteta i bezbjednosti. Evropski demokratski štit ojačaće osnovne elemente koji građanima omogućavaju da svakodnevno žive naše zajedničke demokratske vrijednosti... To je evropska snaga i moramo povećati zajednički kapacitet da je štitimo u svakom trenutku - poručila je fon der Lajen.
Komisija ističe da će akcije u okviru Štita dodatno ojačati kapacitet EU u borbi protiv manipulacije informacijama i dezinformacija i povećati otpornost društava.
Visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kallas kazala je da je liberalna demokratija danas pod napadom, te da svjedočimo kampanjama – uključujući i one iz Rusije – koje imaju za cilj da polarizuju građane, potkopaju povjerenje u institucije EU i „zagade politiku“ unutar država članica.
- Novi Evropski demokratski štit dio je evropskog odgovora za zaštitu ključnih elemenata naše demokratije: slobodnih medija, debate zasnovane na činjenicama i poštenih izbora. Ako želimo da demokratija prevlada – moramo je bolje braniti - naglasila je potpredsjednica Komisije.
Štit se zasniva na tri glavna stuba:
- Zaštita integriteta informacionog prostora, 
- Jačanje institucija, slobodnih izbora i nezavisnih medija, 
- Unapređenje otpornosti društva i građanskog angažmana.
Važnu ulogu u sprovođenju ovih ciljeva imaće Evropski centar za demokratsku otpornost, koji će objediniti znanje i resurse država članica kako bi se povećao zajednički kapacitet za predviđanje, otkrivanje i odgovor na prijetnje demokratiji.
U okviru Centra biće formirana platforma za dijalog sa relevantnim akterima – organizacijama civilnog društva, istraživačima, fekt-čekerima i medijima.
Na planu integriteta informacionog prostora, predviđeno je formiranje nezavisne Evropske mreže fekt-čekera i jačanje Evropske opservatorije za digitalne medije, koja će razviti nove kapacitete za praćenje i analizu digitalnih sadržaja.
Iako su organizacija i sprovođenje izbora u nadležnosti država članica, Komisija smatra da je potrebna bolja saradnja u ovoj oblasti. Zbog toga će pojačati rad u okviru Evropske mreže saradnje za izbore i predstaviti smjernice za odgovorno korišćenje vještačke inteligencije u izbornim procesima.
Predviđena je i pojačana finansijska podrška nezavisnom i lokalnom novinarstvu kroz Program za otpornost medija, koji će povezati trenutne oblike pomoći sa novim finansijskim instrumentima u narednom budžetskom ciklusu EU.
Komisija će takođe ažurirati preporuke za bezbjednost novinara, ojačati borbu protiv SLAPP tužbi (zloupotrebe sudskih procesa protiv novinara i aktivista), te podržati medijsku i digitalnu pismenost i veće učešće građana u demokratskom životu, posebno mladih i na lokalnom nivou.
Kada je riječ o Strategiji za civilno društvo, obuhvaćena su tri ključna cilja:
- podsticanje i njegovanje angažmana civilnog društva, 
- jačanje podrške i zaštite organizacija, 
- obezbjeđivanje održivog i transparentnog finansiranja.

1250x600

1084x550

Brisel predstavio Evropski demokratski štit i Strategiju za civilno društvo

Državna revizorska institucija (DRI) je nakon sprovedenog postupka revizije uspjeha ocijenila da Uprava za statistiku (Monstat) nije obezbijedila u dovoljnoj mjeri efikasan sistem planiranja, realizacije i izvještavanja o Strategiji razvoja zvanične statistike u Crnoj Gori 2019-2023.
Kolegijum DRI u sastavu: dr Branislav Radulović (Rukovodilac Kologijuma) i dr Milan Dabović (član Kolegijuma), na sjednici Kolegijuma DRI održanoj 10.10.2024. godine, usvojio je Konačni izvještaj o reviziji uspjeha „Efikasnost razvoja zvanične statistike u Crnoj Gori”.
- Revizijom je bio obuhvaćen postupak planiranja Strategije razvoja zvanične statistike 2019-2023 i usklađenost za zahtjevima i preporukama Evropske komisije (EUROSTA-a), Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine i zahtjevima korisnika statističkih istraživanja. Revizijom je bila obuhvaćena i realizacija indikatora učinka i aktivnosti (indikatora rezultata) koje je Uprava za statististiku utvrdila Strategijom kako bi &nbsp;ostvarila strateški cilj - obezbjeđivanje kvantitativnih i reprezentativnih informacija o ekonomskom, demografskom, socijalnom i stanju životne sredine u Crnoj Gori, svim korisnicima po međunarodno definisanoj metodologiji i najvišim profesionalnim standardima - naveli su u DRI.
<h2>Otežano praćenje</h2>
Dio aktivnosti utvrđen Strategijom razvoja zvanične statistike 2019-2023 u akcionim planovima iskazan je, kažu, na način koji otežava njihovo praćenje - kao redovan tekući proces prikupljanja i analize podataka o postizanju ciljeva i rezultata u toku sprovođenja strateškog dokumenta (praćenje sprovođenja aktivnosti, poštovanje definisanih rokova, ispunjenost nivoa indikatora).
- Navedeni način iskazivanja aktivnosti nije u skladu sa Smjernicama za pripremu strateških dokumenata i Metodologijom razvijanja politika, izrade i praćenja sprovođenja strateških dokumenata i može imati neposredan uticaj na izvještavanje o ostvarenim rezultatima - ocijenili su u DRI.
Postupkom revizije je utvrđeno da su indikatori i aktivnosti utvrđeni Strategijom razvoja zvanične statistike 2019-2023. godine realizovani u malom procentu, odnosno utvrđeno je da je Uprava za statistiku od 22 Strategijom utvrđena &nbsp;indikatora učinka potpuno realizovala četiri odsto &nbsp;(ili 1 indikator).
- Uprava za statistiku od Strategijom utvrđenih 47 aktivnosti, potpuno realizovala 34 odsto (ili 16 aktivnosti), pri čemu je utvrđen značajan obim indikatora učinka i aktivnosti za koje državni revizor nije mogao utvrditi status realizacije dijelom zbog dokumentacija koja nije mogla biti smatrana odgovarajućim dokazom u postupku revizije - dodali su u DRI.
Uprava za statistiku nije obezbijedila, ističu, koordiniraciju saradnje institucija zaduženih za realizaciju indikatora i aktivnosti iz Strategije razvoja zvanične statistike 2019 - 2023. godine.
- Stoga, u postupku vršenja revizije nije postojala potpuna informacija o realizaciji 68 odsto indikatora učinka (15 od ukupno 22), za koje su akcionim planovima kao nadležne institucije u realizaciji aktivnosti određeni drugi proizvođači zvanične statistike i 55 odsto aktivnosti (26 od 47), za koje su akcionim planovima kao nadležne institucije u realizaciji aktivnosti određeni Ministarstvo finansija i drugi proizvođači zvanične statistike - naveli su u DRI.
<h2>Vlada da trajno riješi pitanje poslovnog prostora Monstata</h2>
Uprava za statistiku navodi, kažu u DRI, da je nedostatak kadrovskih i prostornih kapaciteta uticao da se određeni ciljevi djelimično ispune, te da je takođe važno istaći da je Strategija u značajnom dijelu realizovana u periodu trajanja pandemije izazvane kovidom - što je uslovilo drugačije načine njenog sprovođenja.
- Nedostatak objedinjavanja informacija o realizaciji 68 odsto indikatora učinka i 55 odsto aktivnosti, za koje su kao nadležna institucija bili određeni proizvođači zvanične statistike i Ministarstvo finansija, prilikom utvrđivanja stepena realizacije nije prepoznat u Završnom izvještaju o sprovođenju Strategije razvoja zvanične statistike 2019 - 2023 i Izvještaju o evaluaciji Strategije razvoja zvanične statistike 2019-2023. Na osnovu sprovedene revizije, a u cilju daljeg razvoja sistema zvanične statistike i metodološkog pristupa izradi strateških dokumenata, DRI je dala Upravi za statistiku šest preporuka i jednu preporuku Vladi Crne Gore - navodi se u izvještaju DRI.
Monstatu je preporučeno da preduzme aktivnosti u oblasti politike zapošljavanja i zadržavanja kadrova i da prilikom planiranja strateških dokumenata obezbijede nezavisnu evaluaciju strateškog dokumenta iz prethodnog programskog perioda, kao i da planiranje i analizu resursa vrši u ranoj fazi izrade strateškog dokumenta kako bi se definisali jasni i dostižni ciljevi.
- Uprava za statistiku treba da obezbijedi saradnju nadležnih organa i usaglašen međuresorni pristup prilikom planiranja, sprovođenja i izvještavanja o realizaciji strateških dokumenata. Vladi Crne Gore je preporučeno da trajno riješi pitanje poslovnog prostora Uprave za statistiku - dodali su u DRI.
Konačan izvještaj DRI dostavljen je Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore.

DRI: Monstat nije obezbijedio dovoljno efikasan sistem planiranja, realizacije i izvještavanja o Strategiji razvoja zvanične statistike

Odbor izvršnih direktora Grupacije Svjetske banke (SB) razmatrao je novi Okvir partnerstva (CPF) sa Crnom Gorom za period od naredne do 2029. godine, čiji je cilj podrška održivom ekonomskom rastu i poboljšanje klimatske otpornosti. 
 
Šef kancelarije SB za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, Kristofer Šeldon (Christopher Sheldon), rekao je da nova strategija uključuje zajedničku viziju prosperitetne i ekološki održive Crne Gore. 
 
- Kombinujući ekonomsku podršku sa fokusom na zeleni razvoj, želimo usmjeriti Crnu Goru ka otpornijoj budućnosti na njenom putu ka evropskim integracijama -rekao je Šeldon. 
 
Iz SB su saopštili da je cilj CPF da se iskoristi puni ekonomski potencijal Crne Gore putem unapređenja fiskalnog upravljanja, povećanja konkurentnosti i bolje integracije sa ostalim tržištima u Evropi. 
 
- U strategiji je naročito naglašena ekološka održivost, kroz inicijative koje uključuju unapređenje upravljanja otpadom, šumarstvo i vodne resurse, kao i projekte obnovljivih izvora energije i energijske efikasnosti, čime se Crna Gora postavlja na čelo zelene tranzicije - navodi se u saopštenju. 
 
 Okvir, kako su kazali, promoviše održivo upravljanje prirodnim resursima, prilagođavanje klimatskim promjenama i zaštitu prirodnih područja, što će sve poboljšati ukupni kvalitet života, unaprijediti javno zdravlje i povećavati privlačnost Crne Gore kao turističke destinacije. 
 
 Iz SB su kazali i da će Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke usmjerena na privatni sektor, iskoristiti svoju savjetodavnu ekspertizu kako bi podstakla značajne investicije privatnog sektora. Taj pristup, uz garancije koje pruža Multilateralna agencija za garantovanje investicija (MIGA), ima potencijal da poveća uticaj početnih 350 miliona USD zajmova SB, raspoloživih kao dio CPF-a. 
 
 Regionalni menadžer IFC-a za Zapadni Balkan, Nikolas Markue (Nicolas Marquier), rekao je da njihova strategija za Crnu Goru odražava opredijeljenost IFC-a za jačanje rasta vođenog privatnim sektorom, uz pružanje podrške za zelenu tranziciju zemlje. 
 
 - Fokusiranjem na povezanost, održivi turizam i usluge, obnovljive izvore energije i olakšanje pristupa finansiranju, cilj nam je pomoći Crnoj Gori da ubrza svoju ekonomsku integraciju i izgradi otporniju i održiviju budućnosti u skladu s njenim aspiracijama za pridruživanje EU - naveo je Markue. 
 
 Trenutni portfolio SB u Crnoj Gori sastoji se od tri projekta ukupne vrijednosti 63,18 miliona USD, uz dva regionalna projekta vrijedna 31,3 miliona USD.

Nova strategija SB za unapređenje održivog rasta Crne Gore

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: strategija