Budvanska policija pronašla je vozilo u kojem je bilo tijelo za koje se pretpostavlja da je strani državljanin čiji je nestanak prijavljen 3. decembra.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Uprave policije.
Tijelo je, kako nam je rečeno, pronađeno u mjestu Stanišići.
- Izvršen je uviđaj na licu mjesta, a tužilac je naložio vršenje obdukcije - kazali su nam u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Budva: Pronađeno tijelo u kolima, pretpostavlja se da je strani državljanin čiji je nestanak prijavljen

Strani državljanin K.M. (52) uhapšen je u Baru, dok je protiv njegovog brata M.M. (45), koji je trenutno nedostupan nadležnim organima, podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su obijali kola i iz jednog kombija ukrali 200 eura.
Oni su, kako je saopšteno iz Uprave policije, isprva obili dvoje kola - ali u njima nijesu pronašli ništa vrijedno.
- Sumnja se da je K.M., zajedno sa bratom M.M, vozilom došao do jednog parking prostora gdje se nalazilo zaključano vozilo na kojem je M.M, uz pomoć fizičke snage, otvorio prozor, ušao unutra i izvršio premetačinu... Međutim nije pronašao ništa vrijedno što bi mogao otuđiti, te je izašao iz vozila, dok ga je K.M. čekao u vozilu kojim su se dovezli do lica mjesta. Nadalje, u neposredoj blizini ovoga vozila M.M. je uočio drugo vozilo koje je bilo otključano, u koje je ušao, izvršio premetačinu i ni u ovom vozilu nije pronašao ništa što bi otuđio - kazali su u policiji.
Potom je, kažu u policiji, M.M. podesnim sredstvom polomio staklo na jednom kombiju i ukrao 200 eura.
- Nakon što je otuđio novac M.M. se vratio u vozilo u kojem ga je čekao K.M., te su se njime udaljili u nepoznatom pravcu - naveli su u policiji.
Sa događajima je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru po čijem je nalogu K.M. uhapšen, dok je protiv M.M. koji je trenutno nedostupan nadležnim organima, podnijeta krivična prijava.

Strani državljanin uhapšen zbog obijanja kombija i krađe 200 eura, njegovom bratu krivična prijava

Američka vojna operacija protiv Venecuele, u kojoj je poginulo više od 100 vojnika i civila, nije uspela da postigne svoj cilj ponižavanja Bolivarske Republike, izjavio je ministar odbrane Venecuele Vladimir Padrino Lopez na ceremoniji dodjele nagrada pripadnicima vojske i civilima koji su branili zemlju od američke oružane agresije.
- Neki ljudi žele da ponize Venecuelu nakon američke vojne operacije 3. januara, ali nijesu uspjeli da postignu cilj, jer danas domovina i dalje stoji - rekao je Lopez, objavila je nacionalna televizija.
Naglasio je da čast Oružanih snaga Venecuele "ostaje nepokolebljiva“ i zahtijevao od SAD da oslobode predsjednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, prenosi Tass.
Lopez je naveo da je u američkoj agresiji poginulo 47 pripadnika venecuelanske vojske, 32 pripadnika kubanske vojske i više civila, čime je ukupan broj žrtava premašio 100. Naveo je da je, po nalogu vršioca dužnosti predsjednika Delsi Rodrigez, osnovana komisija za pružanje pomoći porodicama poginulih i ranjenih.

Ministar odbrane Venecuele: Američka vojna operacija nas nije slomila

Sjedinjene Američke Države (SAD) razgovaraju sa NATO-om u vezi sa Grenlandom, navodeći da je ta teritorija ključna za nacionalnu bezbjednost SAD-a, kazao je predsjednik te države Donald Tramp.
On je kazao da će SAD, ukoliko nemaju Grenland, imati veliku rupu u nacionalnoj bezbjednosti, posebno kada je u pitanju ono što rade u vezi sa Zlatnom kupolom i ostalim stvarima.
- NATO se bavi nama po pitanju Grenlanda. Grenland nam je jako potreban za nacionalnu sigurnost - rekao je Tramp danas novinarima, prenosi Anadolija.
Tramp nije dao konkretne detalje o vojnim ili sigurnosnim inicijativama na koje se osvrnuo, ali je istakao da SAD aktivno angažuje savez po tom pitanju.
- Razgovaramo s NATO-om - rekao je Tramp.

Tramp: Razgovaramo s NATO-om o Grenlandu

Službenici Uprave policije identifikovali su 18 osoba koje su učestvovale u neprijavljenim blokadama saobraćajnica na teritoriji Podgorice i opštine Zeta, a koje će biti procesuirane u skladu sa zakonom, saopšteno je iz policije.
Kako navode, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica danas su preduzeli zakonom propisane mjere i radnje povodom blokada na kružnom toku na magistralnom putu Nikšić–Cetinje, u naselju Gornja Gorica, kao i na magistralnom putu u mjestu Bistrice.
Pored toga, policija je postupala i povodom narušavanja javnog reda i mira tokom blokade u blizini kružnog toka na magistralnom putu Nikšić–Cetinje, kada je došlo do fizičkog i verbalnog sukoba između više lica, kao i do upotrebe podesnog sredstva. Tim povodom, više osoba je privedeno u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica radi prikupljanja obavještenja i potpunog rasvjetljavanja događaja.
O svim okolnostima upoznat je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem nalogu policija nastavlja sa preduzimanjem daljih mjera i radnji.

Policija identifikovala 18 učesnika blokada, više osoba privedeno

Američki socijalni psiholog i profesor na Univerzitetu u Njujorku, Džonatan Hajt, upozorava da se nalazimo usred najvećeg nenamjernog društvenog eksperimenta u istoriji čovječanstva.
Kako je ukazao, djecu smo iz svijeta u kojem su evoluirala da uče, igraju se i razvijaju otpornost premjestili u virtuelni prostor za koji njihov mozak biološki nije pripremljen, a posljedice tog eksperimenta danas su vidljive širom svijeta.
Univerzitet Crne Gore objavio je video koji prikazuje istraživanje profesora Hajta. Kako je objašnjeno, u knjizi “Anksiozna generacija” (2024), Hajt objedinjuje višedecenijska istraživanja i nudi jedno od najuticajnijih savremenih djela na raskršću sociologije, razvojne psihologije i neurobiologije. Sa UCG ističu da Hajtovi nalazi ukazuju na globalnu epidemiju mentalnih poremećaja i jasnu uzročno-posljedičnu vezu između masovne upotrebe pametnih telefona i korišćenja društvenih mreža i dubokih neurobioloških promjena kod mladih.
Prema Hajtu, između 2010. i 2015. dogodila se najbrža društvena promjena u istoriji – tzv. Great Rewiring. Djetinjstvo zasnovano na igri, koje razvija emocionalnu regulaciju, samokontrolu i otpornost na stres, zamijenjeno je djetinjstvom uz mobilne telefone. Iz straha da djeca ne budu socijalno isključena, roditelji su masovno počeli da im daju pametne telefone, što se pokazalo kao klasična socijalna zamka. Od 2012/2013. bilježi se nagli porast depresije, anksioznosti i suicidalnosti kod adolescenata, što potvrđuju međunarodni podaci iz SAD, Velike Britanije, Kanade, Australije i skandinavskih zemalja. Ovaj period koincidira sa masovnom dostupnošću pametnih telefona, ubrzanim razvojem društvenih mreža i uvođenjem algoritamskih fidova, kao i funkcija poput Snapchat streaks, koje podstiču neprekidnu komunikaciju i zavisničke obrasce ponašanja.
Od 2010. do 2021.godine stopa suicida porasla za 167 odsto
Empirijski dokazi iz longitudinalnih studija potvrđuju porast anksioznosti i depresije. Istraživanja pokazuju da adolescenti koji ograniče korišćenje društvenih mreža na 30 minuta dnevno bilježe značajan pad simptoma depresije već nakon nekoliko sedmica. Britanska longitudinalna studija ukazuje da su negativni efekti društvenih mreža najizraženiji tokom puberteta. PISA podaci potvrđuju da je od 2012. porastao osjećaj usamljenosti i otuđenosti kod petnaestogodišnjaka širom zapada. Do 2020. godine, jedna od četiri tinejdžerke u SAD imala je veliku depresivnu epizodu, dok su stope samopovređivanja kod djevojčica uzrasta od 10 do 14 godina utrostručene, a stopa suicida porasla za 167 odsto između 2010. i 2021. godine, ukazuje Hajt.
Na osnovu istraživanja “Monitoring the Future i American Time Use Survey”, Hajt pokazuje da je došlo do presudnog prelaska sa “visokopropusnih” interakcija licem u lice na “niskopropusne” digitalne signale. Vrijeme provedeno sa prijateljima smanjilo se za 60 do 70 odsto u odnosu na 2010. godinu, čime je izgubljena navika direktnog socijalnog kontakta. Pored društvenih i emocionalnih posljedica, javljaju se i biološke. Plava svjetlost ekrana i večernje skrolovanje ozbiljno narušavaju san i kognitivni oporavak mladih. Tinejdžeri danas u prosjeku spavaju oko sedam sati, umjesto preporučenih devet. Plava svjetlost inhibira lučenje melatonina, dok noćno skrolovanje i stalne notifikacije dodatno skraćuju san za jedan do dva sata. Istovremeno, konstantne notifikacije oblikuju mozak za “plitku pažnju”. Stotine digitalnih signala dnevno uslovljavaju stalno prebacivanje fokusa, smanjuju kapacitet za koncentraciju i duboko razmišljanje. Posljedica su porast ADHD dijagnoza i opadanje intelektualnih sposobnosti. Studije pokazuju da takve distrakcije fragmentiraju pažnju slično multitaskingu i dugoročno oštećuju prefrontalni korteks – objašnjava Hajt.
On ukazuje da algoritmi društvenih mreža dodatno pogoršavaju problem jer se zasnivaju na principu varijabilnog nagrađivanja – na istom mehanizmu koji koriste aparati za kockanje. Nepredvidivi lajkovi, komentari i streaks održavaju korisnike u stalnoj povratnoj sprezi, slabe kontrolu impulsa i doprinose razvoju zavisnosti.
Hajt preporučuje povratak djece stvarnim zajednicama, odlaganje davanja pametnih telefona do srednje škole i kasnije otvaranje naloga na društvenim mrežama kao nužne korake za zaštitu mentalnog zdravlja budućih generacija.

UCG objavio istraživanje profesora Džonatana Hajta: Virtuelni svijet uzrok epidemije mentalnih poremećaja kod mladih

Društvo

Rođena Cetinjanka prijeti Cetinjanima i proklinje grad?!

Ko je Terzić koji je spriječio novinarku Portala ETV da snima: Već hapšen, prijetio Mujoviću

(FOTO i VIDEO) Botunjani i danas poručili: Nema povlačenja dok se ne uklone mašine

(FOTO i VIDEO) Muškarac krenuo da probije blokadu i udarao predmetom u jedna kola, Botunjani mu slomili šoferšajbnu, blokada trajala tri sata

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation