Odbor za vanjsku politiku Evropskog parlamenta usvojio je amandmane na godišnju Rezoluciju Evropskog parlamenta među kojima je i amandman kojim izražava zabrinutost „zbog kontroverznih ideja prijedloga zakona o državljanstvu i stranim agentima koje su se pojavile u javnosti“.
Nacrt Rezolucije Evropskog parlamenta, koja predstavlja odgovor na Godišnji izvještaj potpredsjednice i visoke predstavnice Evropske komisije za 2024. o sprovođenju vanjske i bezbjednosne politike, sadrži stav da je Evropski parlament zabrinut najavama prijedloga crnogorskih zakona o državljanstvu i o stranim agentima.
Amandman koji je se tiče Crne Gore predložio je eurooposlanik Davor Ivo Stier. U amandmanu, koji je Odbor usvojio u ponedjeljak popodne, stoji: „Napredak koji je Crna Gora ostvarila u ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23. i 24. pravne tekovine EU podstiče zemlju da nastavi napredovanje i brzu implementaciju reformi povezanih s Evropskom unijom, uprkos tome izražava zabrinutost zbog kontroverznih ideja za prijedloge zakona o državljanstvu i o stranim agentima koje su se pojavile u javnosti, naglašava da je važno da nova vlada pokaže sposobnost i predanost napredovanju u reformama u vezi s Evropskom unijom i da Crnu Goru drži čvrsto na strateškom putu prema EU, očekuje da zemlja započne da zatvara poglavlja u pregovorima o pristupanju i da bude spremna da se pridruži Evropskoj uniji narednih nekoliko godina.“
Evropski parlament bi o Rezoluciji trebalo da glasa tokom ove sedmice.
Odbor za vanjske poslove svake godine sastavlja Nacrt rezolucije o sprovođenju zajedničke vanjske i bezbjednosne politike, kao odgovor na Izvještaj visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Evropskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

EP pripremio rezoluciju: Zabrinuti zbog najava kontroverznih ideja CG zakona o državljanstvu i stranim agentima

Najava koalicije “Za budućnost Crne Gore”; o zakonu koji bi nevladine organizacije označio kao “strane agenture”, nije samo neutemeljena, već predstavlja i opasno etiketiranje organizacija koje godinama rade u interesu građana, a ne stranih interesa, ocijenili su u nevladinoj organizaciji Juventas.
U Toj NVO kažu da ovakve tvrdnje dolaze od političkih subjekata koji su svoju dugogodišnju privrženost i koketiranje sa državnicima regiona jasno demonstrirali kroz dugogodišnje političke odnose i zajedničke inicijative.&nbsp;
Inicijativa je, ističu, još jedan jasan pokazatelj ultra desnog djelovanja, te stranog uticaja koje je usmjereno protiv ljudskih prava, i to onih kategorija društva koje su najugroženije.
- Dosadašnje djelovanje povezanih grupa je dokazano povezano sa stranim uticajima, radikalnim miješanjem ruske i srpske pravoslavne crkve u državna pitanja, te političkih, ekonomskih i društvenih subjekata koje su povezani u neformalni pokret protiv ljudskih prava. Veoma je znakovito da su njihove mete osim manjina najčešće žene, slobodnomisleći građani, i naravno, nevladine organizacije - saopšteno je iz Juventasa.
Poručuju da njih ne može kontrolisati niti im dirigovati iko ni unutar, a ni van granica Crne Gore.
- Naš rad se temelji isključivo na interesima građana i univerzalnim vrijednostima demokratskog društva. Upravo zato odbacujemo svaki pokušaj diskreditovanja NVO sektora, smanjenja prostora za naš rad, jer je naš jedini cilj unapređenje društva u kojem svi akteri moraju biti odgovorni, uključujući i političare koji se povode za stranim direktivama, dok u isto vrijeme vrše vlast u Crnoj Gori i uživaju u benefitima svpg veoma povlašćenog položaja. Ovu inicijativu ocjenjujemo kao strah od kontrole i kritike građana i građanki, koju bi u potpunosti ukinuli i stvorili autoritarni režim podređen ličnim i partijskim interesima - poručuju u Juventasu.

Juventas o prijedlogu ZBCG: Realizatori stranog uticaja u Crnoj Gori žele da zastraže slobodnomisleće građane

Inicijativa proruske i prosrpske koalicije „Za budućnost Crne Gore“, čiji je jedan od lidera predsjednik Skupštine Andrija Mandić, za hitno procesuiranje zakona o stranim agentima, za urednika Antene M Darka Šukovića je očekivana i, kako kaže, „ništa logičnije nego da rusko-srpska agentura u Crnoj Gori predloži tzv. 'ruski zakon' koji odražava njihovo poimanje slobode govora, ali i generalno ljudskih sloboda i karaktera društva“. Međutim, prema njegovoj ocjeni, „daleko najvažnije pitanje za ovu priliku je, ipak: misle li i dalje ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke i njene kolege iz Kvinte da je dobra ideja praviti od gomile, većinom zlonamjernih, iskrenih putinofila - prozapadnu vladu?“. - I čuvati stražu nad njom do kraja mandata! U kakvom se to mozgu rodila ideja da je mudra politika Brisela i Vašingtona ona koja podržava, recimo, notornog Buda Aleksića da stvara zakonske uslove za hapšenje, recimo, Draška Đuranovića – poručuje Šuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010001036_5a3cf260a45660242cb147cc77b926f4b721b50117d1042a7312552c2c6561d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010001036_5a3cf260a45660242cb147cc77b926f4b721b50117d1042a7312552c2c6561d3" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>PROGON: Draško Đuranović(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>„LISICE“ KAO OMILJENA DEMONSTRACIJA ,,SLOBODE“</h2> Upravo u činjenici da u Crnoj Gori i cijelom regionu, ističe sagovornik Portala ETV, niko nije manje zainteresovan za zapadne vrijednosti od ambasadora Kvinte, čvrsto stoji odgovor na porijeklo drskosti DF da izađe sa prijedlogom ovakvog zakona.&nbsp; - Samo, želja će ih biti sve zajedno. Makar za Antenu M, to mogu da im poručim – kategoričan je Šuković. Iz Mandićeve koalicije juče je saopšteno da je potrebno hitno predložiti zakon o agentima stranog uticaja, uz konstataciju kako je njima „palo u dio da Crnu Goru“ učine „istinski slobodnom zemljom“, te da „jedan od važnih pravaca djelovanja treba da bude priprema i donošenje novog zakona koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje pod plaštom NVO pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku naše zemlje“?! - Mi smo pozvani kao vlast, a ne sumnjamo da ovo isto želi i opozicija, da politiku Crne Gore treba odvojiti od brutalnog agenturnog rada raznih međunarodnih bezbjednosnih struktura - zaključili su iz ove proruske i prosrpske koalicije koja je na vlasti u Crnoj Gori. Cenzura, strah i kazne za kritičku riječ, upozorava Šuković, budućnost su koju nam priprema ta struktura.&nbsp; - I tu nema velikog iznenađenja niti potrebe za analizu. Zar se, uostalom, u prethodne četiri godine nijesmo toliko puta uvjerili da je „stavljanje lisica na ruke“ omiljena demonstracija „slobode“ kako je razumije 30-avgustovska politika i njena medijska i pravosudna logistika – ističe naš sagovornik. Zanimljivo je, kaže on, da se „ruski zakon“ pokušava instalirati u Crnoj Gori, a ne - barem još ne - u Srbiji ili, za sada neuspješno, u Republici Srpskoj.&nbsp; - I to u momentu kad Podgorica treba da zatvori četiri poglavlja u pregovorima sa Briselom. I pored toga što Mandićevi puleni savršeno znaju kakva će biti reakcija EU. Da gro aktuelne parlamentarne većine čine eurofoliranti, to zna svako u Crnoj Gori ko u glavi ima više od dvije ganglije za politiku. Pitanje je samo - da li je bilo očekivano ovakvo, relativno rano ofiranje pred Briselom? I, pitanje koje iz njega proističe: krije li se odgovor u želji da DF spriječi zatvaranje seta poglavlja od kojih su, ako se ne varam, tri u nadležnosti Nika Đeljošaja? Zbog čega bi strukturi koja predlaže „ruski zakon“ smetalo da baš Đeljošaj poentira pred Briselom, tema je za neku drugu priliku – zaključio je Šuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010001036_63b1a3d7adec54b5db1ade915837782c88f9a63882065248ae3ce5f9f5d39d2c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241010001036_63b1a3d7adec54b5db1ade915837782c88f9a63882065248ae3ce5f9f5d39d2c" data-rendition-name="original" width="770" height="433" loading="lazy" alt="Darko Šuković"> <figcaption>Darko Šuković(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  U Ruskoj Federaciji sličan zakon služi za progon protivnika politike Vladimira Putina, dok su po ugledu na njega, zakone koji im služe za obračun sa neistomišljenicima usvojili u Kirgistanu, Mađarskoj i Gruziji. Zakon kojim se stranim agentima koji rade protiv interesa države mogu biti proglasiti organizacije civilnog društva i mediji, aktivisti i novinari, priprema se i u Slovačkoj, ali i u entitetu Bosne i Hercegovine – Republici Srpskoj, gdje je povučen iz procedure i vraćen na doradu. Mandić i njegovi, makar za sada, ipak, neće imati većinu u crnogorskom parlamentu da ozakone i institucionalizuju progon nevladinih organizacija, građanskih aktivista i medija i novinara koji proruskim i prosrpskim vlastima nijesu po volji. Već juče oglasili su se njihovi partneri iz parlamentarne većine – Demokrate i PES - da neće podržati ovakav zakon. Slobodni mediji i novinari, nevladine organizacije i civilni aktivisti/kinje u kontinuitetu su na udaru crnogorskih vlasti od avgusta 2020, od kada parlamentarnu većinu čine proruske i prosrpske političke elite. <h2>OSVETA BIVŠEG DEMOKRATSKOG FRONTA</h2> Progon je od nedavno i zlokobno institucionalizovan, a nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u prijedlogu za produžavanje pritvora utamničenom bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, navelo imenom šest novinara i novinarki i jednog pisca kao medijske saradnike navodne kriminalne organizacije i Katnića?!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010001036_dd67ed8936e815f47f3e3637bbc74747ae13a62885af9877f8d3a66835111652.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241010001036_dd67ed8936e815f47f3e3637bbc74747ae13a62885af9877f8d3a66835111652" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Milivoje Katnić"> <figcaption>UTAMNIČEN: Milivoje Katnić(Photo: Radio Slobodna Evropa)</figcaption> </figure>  Specijalnom tužiocu koji postupa u ovom predmetu ni to nije bilo dovoljno, već se sada, sa tog spiska, ostrvio direktno na bivšeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Pobjede Draška Đuranovića, koji je naprasno razriješen 4. jula, a kako bi ga pošto-poto uvezao u kriminalnu mrežu koju konstruiše u ovom slučaju. Tako je tražio od Pobjede da mu se hitno dostave svi tekstovi objavljeni u ovom mediju o „slučaju Katnić“, ali i tekstovi objavljeni nakon Đuranovićeve smjene?! &nbsp; Lideri bivšeg Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević najavili su osvetu nakon što su prvostepeno osuđeni u predmetu nazvanom „pokušaj državnog udara“ koji je protiv njih, te dvojice visokih ruskih agenata i nekolicine srpskih državljana procesuirao upravo Milivoje Katnić, sa svojim tadašnjim zamjenikom Sašom Čađenovićem. Apelacioni sud ukinuo je ovu presudu nakon što su vlast u zemlji preuzele proruske i prosrpske snage, a novo suđenje je u toku, s tim što je naloženo da ne može da sudi sutkinja Suzana Mugoša, koja je osudila optužene na dugogodišnje kazne zatvora. Mandić i Knežević prvostepeno su osuđeni da su pripremali pokušaj državnog udara, u izbornoj noć u oktobru 2016. godine, po nalogu i uz podršku ruske službe, odnosno dvojice njenih agenata, kao i ubistvo tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, a sve kako bi spriječili ulazak Crne Gore u NATO savez. Svi koji su postupali u predmetu „državni udar“, nakon dolaska novih vlasti 2020. godine, ili su uhapšeni – Katnić i Čađenović, ili su progonjeni – sutkinja Mugoša, dok su mediji pod prijetnjom institucionalnog progona – primarno novinar Đuranović. Pobjeda je opširno i detaljno istraživala slučaj pokušaja nasilnog svrgavanja vlasti u Crnoj Gori 2016. godine, istragu u ovom predmetu, kao i suđenje. Na čelu ovog medija tada je bio Đuranović, koji je danas urednik u Televiziji E i utemeljivač Portala ETV. U septrembru 2022. godine, visoki zvaničnik američke administracije je na brifingu u Bijeloj kući saopštio da su DF i Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dobijali tajne novčane iznose od Ruske Federacije u okviru napora Moskve da stekne uticaj u inostranstvu. Kako je tada prenio Glas Amerike, nije objelodanio tačne iznose izdvojene za Dodika i Demokratski front. - Saradnici Olega Deripaske obezbjeđivali su fondove Demokratskom frontu 2016. i vjerovatno prije izbora 2018. godine putem neadekvatnih ugovora i ofšor kompanija – saopštio je taj zvaničnik.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

ŠUKOVIĆ: Misle li i dalje Rajnke i njene kolege iz Kvinte da je dobra ideja praviti od iskrenih putinofila - prozapadnu vladu?

Najava koalicije Za budućnost Crne Gore da će inicirati donošenje zakona o stranim agentima je direktan antievropski čin koji će Crnu Goru neminovno zaustaviti na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Ukoliko ovo dozvoli, vladajuća većina će konačno i sasvim otvoreno dokazati da je evropskim vrijednostima privržena samo deklarativno, ali ne i suštinski, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako je rečeno iz te partije, dešava ono na što su ukazivalo od momenta konstituisanja ove Vlade – bilo je samo pitanje vremena kada ćemo na svojoj koži osjetiti diktaturu koja se sprovodi u zemljama poput Rusije, Kirgistana ili Gruzije.
- Sporno zakonsko rješenje omogućiće vlastima targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija, odnosno uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja. Upravo ovakav “ruski zakon” Moskva koristi da stigmatizuje nezavisne medije, organizacije i pojedince koji su kritični prema Kremlju - navedeno je u saopštenju DPS-a.
Ovakvo zakonsko rješenje je, dodaju, i Gruziju koštalo članstva u EU, njeno pristupanje je stopirano, a dio finansijske podrške zemlji je zamrznuto upravo nakon što su gruzijske vlasti usvojile sporni zakon. 
Napominju da je usvojeni zakon vratio je Gruziju unazad u tri od devet koraka koje je Evropska komisija predložila ovoj državi kako bi ubrzala pristupanje savezu – borbu protiv dezinformacija i polarizacije, osiguravanje temeljnih prava i uključenost udruženja civilnog društva.
- Pozivamo nevladin sektor i nezavisne medije da odbrane svoja Ustavom zagarantovana prava i da ne dozvole da se pod plaštom zakonskog uređivanja ove oblasti na mala vrata uvede diktatura u Crnu Goru. Crnogorsko zakonodavstvo već ima odredbe koje zahtijevaju od NVO-a da se registruju i podnose finansijske izvještaje i koje omogućavaju da finansijsko poslovanje NVO-a, uključujući izvore njihovog finansiranja, bude predmet kontrola svih nadležnih organa - poručili su iz DPS-a.

DPS: Donošenjem zakona o stranim agentima vladajuća većina blokira ulazak Crne Gore u EU

Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) neće podržati predlog za donošenje zakona o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori, kazali su iz poslaničkog kluba te partije.

Koalicija Za budućnost Crne Gore saopštila je ranije danas da hitno treba donijeti novi zakon koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje, kako su naveli, pod plaštom nevladinih organizacija, pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku države.

Iz kluba poslanika PES-a su agenciji MINA kazali da je politici koju baštini ta partija strano svako ograničavanje javne misli i retorika koja sadrži recidive represivnih političkih režima.
- Kao dokazani demokratski orijentisani političari, stojimo čvrsto na svojim stavovima da PES isključivo baštini tekovine koji predstavljaju EU standarde demokratije i slobode misli i jasnu opredijeljenost članstvu u NATO - naveli su iz poslaničkog kluba te stranke.

Oni su kazali da su od ulaska u parlamentarni život čvrsto stali uz svaku odluku EU, kako u pogledu vanjske politike, tako i u zakonodavstvu i vrijednostima koje se odnose na civilni sektor.

- Shodno tome, i u formalnim politikama i aktivnostima, kao i u vrijednostima, nećemo dozvoliti bilo kakvo ometanje kursa liberalne političke tradicije Evrope i EU - rekli su iz Kluba poslanika PES-a.

Oni su poručili da neće dozvoliti civilizacijsko ni zakonsko skretanje sa tog puta, "tako da nevladine organizacije mogu nastaviti da rade kao i do sada, u okviru koji je već uspostavljen i u skladu je sa evropskim praksama".

- Čvrsto stojimo uz NATO i aktivno učestvujemo u svim odbrambenim mehanizmima tog saveza, uključujući i antišpijunske, ali ne podržavamo jednostranu zabranu mišljenja i govora, pa poslanički klub PES-a neće podržati ovaj predlog - kazali su iz te partije.

Oni su pitali kome je potrebna ovakva retorika.

- Jer ovo pitanje može da izazove vještačke podjele u našoj zemlji, naročito ako znamo da je skoro 80 odsto građanstva i 100 odsto parlamentarne većine opredijeljeno ka našoj politici - punopravnom pristupanju u EU - naveli su iz Kluba poslanika PES-a.

Poslanici PES-a neće podržati donošenje zakona o stranim agentima

Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boll, izražava duboku zabrinutost zbog poziva pro-Putinove i pro-Vučićeve koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koja je dio crnogorske vlade i parlamentarne većine, za hitno uvođenje zakona koji targetira tzv. "strane agente" u Crnoj Gori. Ovaj razvoj događaja predstavlja ozbiljan alarm za budućnosti civilnog društva i demokratskih sloboda u zemlji.
ZBCG tvrdi, bez dokaza, da određene organizacije, koje djeluju kao nevladine organizacije (NVO), navodno rade kao strani agenti, utičući na unutrašnju i vanjsku politiku Crne Gore. Ova opasna retorika podsjeća na već viđene autoritarne mjere u Rusiji i Gruziji, gdje su zakoni o "stranim agentima" strogo ograničili rad NVO sektora, potkopavajući demokratske principe, utišavajući kritičke glasove i ugrožavajući ljudska prava.
Iz Strateške grupe podsjećaju da je u Rusiji zakon o "stranim agentima", uveden 2012. godine, prvobitno bio usmjeren na NVO koje su primale sredstva iz inostranstva. Do 2022. godine proširen je na sve pojedince ili grupe koje primaju stranu podršku, označavajući ih kao "strane agente" ukoliko šire informacije ili materijale. Napominju da je sličan zakon u Gruziji izazvao je političke nemire početkom ove godine, prisiljavajući organizacije koje primaju više od 20% sredstava iz inostranstva da se registruju kao "agenti stranog uticaja." Ovaj zakon je praktično zaustavio proces evropskih integracija Gruzije, dodatno izolirajući tu zemlju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan upozorava da bi usvajanje sličnog zakona u Crnoj Gori moglo imati pogubne posljedice po civilno društvo koje, kako ocjenjuju, već funkcioniše u sve ograničenijem prostoru.
- Prijedlog ZBCG, koji neutemeljeno tvrdi da NVO djeluju "iznad zakona" i u korist stranih interesa, ukazuje na upozoravajući korak prema praksama koje su daleko od osnivačkih principa EU, prema kojoj Crna Gora teži. Vremenski trenutak ovog poteza, upravo tokom Berlinskog procesa, takođe je zanimljiv jer naglašava jaz između eufemističkih samita i praznih deklaracija, i legitimnog nezadovoljstva stvarnim dešavanjima koja pogađaju civilno društvo - ističe se u saopštenju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan poziva međunarodnu zajednicu, posebno Delegaciju EU u Crnoj Gori i institucije Evropske unije, kao i demokratske države članice EU i NATO da brzo i odlučno reaguje u odbrani crnogorskih NVO.
- Hitno je potrebna snažna, ujedinjena reakcija kako bi se zaštitio slobodan i nezavisan rad civilnog društva u Crnoj Gori i spriječilo donošenje zakona koji bi ugrozili demokratske vrijednosti, kao što je to viđeno u Rusiji i Gruziji. Ovaj prijedlog ne samo da prijeti kritičkim glasovima unutar Crne Gore, posvećenim očuvanju ljudskih prava, demokratije i transparentnosti, već i rizikuje da naruši proces EU integracija, koji je nedavno napravio napredak kad je EU dodjelila IBAR Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.

Zaustaviti vladajuću partiju u Crnoj Gori u najavi ograničavanja zakonskih uslova za rad NVO

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić razgovarao je danas u Davosu sa ministrom finanija Države Katar Ali bin Ahmed Al Kuvarijem, gdje je istaknuto da ove dvije države žele da unaprijede ekonomsku saradnju, a taj interes potvrđen je i odlukom Vlade da otvori Ambasadu Crne Gore u Državi Katar, sa sjedištem u Dohi.
Al Kuvari je, kako se navodi u saopštenju, iskazao zadovoljstvo da Katar ugosti premijera Spajića na Qatar Economic Forumu u maju ove godine.
Kako se dodaje, na sastanku je dogovorena intenzivnija saradnja sa Qatar Investment Authority (QIA) i Qatar Investment Advisory (QUAI), institucijom koja povezuje državu i privatni sektor Katara, kroz organizaciju biznis foruma.
- Takođe, paralelno se radi na sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i zaštiti investicija - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Posebno je, kako se dodje, ukazano na važnost uspostavljanja direktne avio-linije između Crna Gore i Katara odnosno između Podgorice ili Tivta i Dohe.
- Ukazano je na mogućnost da linija iz Katara pokriva cijeli region Arapskog poluostrva, imajući u vidu poziciju te države kao regionalnog čvorišta. Ističući da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom, premijer Spajić predstavio je plan razvoja i mogućnost učešća u projektima putne infrastrukture u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Spajić učesnik Qatar Economic Foruma u maju: Crna Gora će predstaviti svoje potencijale povodom 20. godišnjice obnove nezavisnosti

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u protekla 24 sata obavljeno je 1.796 ambulantnih pregleda, od čega 280 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG-a su kazali da su u Urgentnom centru zbrinuta 262 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 395.
- U istom periodu obavljeno je 59 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 157 pacijenata, od čega 19 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 513 dijagnostičkih procedura, od čega 46 CT i 39 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 56 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i devet MR pregleda - rekli su iz KCCG-a.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.274 pacijenta i da je odrađeno 39.800 analiza.
U Porodilištu KCCG-a u protekla 24 sata rođeno je sedam beba.

U KCCG za dan obavljeno blizu 1,8 hiljada pregleda

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Što stoji iza sudijske ostavke? 
 
U 24 sata donosimo nastavak priče o sumnjama u manipulaciju SKY porukama. Analiza novinarskog tima Televizije E pokazuje da se identične poruke pojavljuju u više optužnih akata i naredbi. 
 
Bavimo se i ostavkom sutkinje Apelacionog suda Vesne Moštrokol. Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da razlozi za prestanak sudijske funkcije nisu povezani sa predmetom „Državni udar“, već su isključivo lične prirode, te da nije bilo pritisaka u njenom radu. 
 
Donosimo i najnovije informacije iz Zete, gdje mještani Botuna nastavljaju proteste protiv izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Skupština opštine Zeta zakazala je hitnu sjednicu na kojoj će se razmatrati odluka o zabrani realizacije projekta, pozivajući se na rezultate referenduma i pravo na zdravu životnu sredinu. 
 
U emisiji izvještavamo i sa godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu. Pod sloganom „Duh dijaloga“, skup okuplja više od 3.000 učesnika iz cijelog svijeta, a posebna pažnja usmjerena je na nastup američkog predsjednika Donalda Trampa i poruke o budućem globalnom poretku.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.
Gost emisije je poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.

Informativna emisija 24 sata: Gost Nikola Zirojević

Grupa NVO organizacija i građanskih aktivistkinja osudila je jučerašnje ponovljeno veličanje četničkog pokreta u Podgorici povodom pravoslavnog praznika Bogojavljenja, ističući da vjerski praznici ne smiju biti prilika za veličanje nasilja i ideologije odgovorne za etničko čišćenje i druge zločine – pravi duh ovih praznika bi morala biti promocija poštovanja i mira među ljudima.
Okupljeni su, između ostalog, pjevali ratnu pjesmu „Od Topole pa do Ravne Gore“, koja glorifikuje četničke ozloglašene komandante Pavla Đurišića i Momčila Đujića, odgovorne za masovne zločine nad civilima i antifašistima za vrijeme Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori.
Nažalost, prema njihovim riječima, ovakvi ispadi nijesu izolovani, već su dio kontinuiranog obrasca javnog veličanja četničkog pokreta u Crnoj Gori, koji se ponavlja, zbog izostanka jasne i odlučne reakcije nadležnih institucija. 
Kako ističu, javna glorifikacija četničkog pokreta i njihovih komandanta predstavlja govor mržnje i podsticanje netrpeljivosti prema drugim zajednicama, što ima i krivičnopravne posljedice. 
- Takvo veličanje posebno podstiče mržnju prema bošnjačkom stanovništvu i pripadnicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori, što je sve kažnjivo na osnovu člana 370 stav 1 Krivičnog zakonika, kao i u skladu sa članovima 9a i 34a Zakona o zabrani diskriminacije i članom 19 Zakona o javnom redu i miru - istakli su u saopštenju - pojasnili su u saopštenju. 
Potpisnici saopštenja su Akcija za ljudska prava, Asocijacija Spektra, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za ženska prava (CŽP), Crnogorski PEN centar, Crnogorsko filološko društvo, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i sloboda (CKM), Institut za medije Crne Gore, Ipso Facto, Juventas, Prima, Sigurna ženska kuća, kao i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić i novinarka Vesna Rajković-Nenadić. 
- Tokom prethodne godine svjedočili smo kontinuiranoj javnoj glorifikaciji Pavla Đurišića od strane pojedinih vjerskih poglavara i političkih aktera, bez adekvatnog odgovora nadležnih tužilačkih organa, što je kulminiralo postavljanjem spomen-obilježja u avgustu. Nečinjenje nadležnih poslalo je jasnu poruku da je javno veličanje zločinačke ideologije dozvoljeno, stvarajući ambijent u kojem se ona danas nesmetano ispoljava, uključujući i okupljanja na kojima prisustvuju nosioci javnih funkcija ili rukovodioci obrazovnih ustanova. Posebno je opasno relativizovati ove pojave ili ih pravdati „veseljem“. Normalizacija ratnih pjesama koje veličaju zločince vrijeđa potomke žrtava, a dugoročno uništava društvenu koheziju i međunacionalne odnose u Crnoj Gori - istakli su u saopštenju. 
Oni su naveli i da zahtijevaju od Državnog tužilaštva da hitno preispita dosadašnje nesuprotstavljanje glorifikaciji Pavla Ðurišića i ostalih četničkih komandanata i da profesionalno ispita i ovaj događaj.

Tag: strani-agenti