Protest je samo opomena, ukoliko se nadležni ogluše o zahtjeve, bićemo prinuđeni na radikalizaciju, poručeno je sa današnjeg okupljanja poljoprivrednika ispred zgrade Vlade. Protest ispred Vlade organizovali su Poljoprivredni klaster, Unija stočara sjevera Crne Gore i Udruženje stočara Danilovgrad. Poljoprivrednici su došli sa traktorima koje su parkirali ispred Vlade. &nbsp;Predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Boško Miličić kazao je da je stanje u crnogorskoj poljoprivredi postalo neodrživo. On je istakao da se domaći proizvođači već godinama suočavaju sa pogrešnom agrarnom politikom i izostankom institucionalne podrške.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121713128_7d9bab743943673d3cdfd5890d631f9c3ea2996c1d43dab67c4c9ca85b31ab77.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121713128_7d9bab743943673d3cdfd5890d631f9c3ea2996c1d43dab67c4c9ca85b31ab77" data-rendition-name="original" width="1277" height="720" loading="lazy" alt="protest stočara"> </figure>  Sa protesta su upućeni i konkretni zahtjevi, među kojima je povećanje agrobudžeta na najmanje pet odsto ukupnog državnog budžeta. Miličić je naglasio da bez ozbiljnog finansijskog okvira nema razvoja poljoprivrede. - Tražimo zaštitu domaće proizvodnje i ravnopravne uslove na tržištu, efikasnu kontrolu uvoza, kao i profesionalan i odgovoran rad institucija. Tražimo snažniju podršku selu, stočarima i mladim poljoprivrednicima kako bi se zaustavilo pražnjenje ruralnih područja - kazao je Miličić. Ukoliko se problemi i zahtjevi nastave ignorisati, poljoprivrednici će, kako je poručeno, biti primorani na snažnije oblike borbe. - Borba za poljoprivredu nije borba jedne grupe ljudi. To je borba za domaću hranu, za održiva sela i za ekonomsku sigurnost Crne Gore - zaključio je Miličić. Za tekuću godinu agrobudžet je iznosio oko sedamdeset miliona eura, od čega direktno za proizvodnju hrane oko trideset miliona eura. Poljoprivrednici podsjećaju da je ministar Vladimir Joković najavljivao oko stotinu miliona eura za narednu godinu, no, prema njihovima saznanjima biće mnogo manji nego ovogodišnji. Kazali su da su tražili sastanak sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ali i da se se organizuje sastanak sa premijerom i ministrom finansija ali da je sve ostalo na obećanju. Sve ostalo je samo na nivou obećanja. Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Andrija Delić, kazao je da mu je žao što se u ovakvim okolnostima sreta sa poljoprivrednicima. - Došao sam da stanem ispred poljoprivrednika id a snosim odgovornost ako je ima. Treba jasno reći čija je odgovornost. Sa svim ovim ljudima ovdje, predstavnicima ovdje smo održavali sastanke i nalazili rješenja. Međutim, kad god bi rješenje bilo na pomolu ja sam sklanjan sa tih radnih grupa - poručio je Delić.&nbsp; Govoreći o Strategiji poručio je da se hitno mora donijeti. - Trenutno sam imam na njivi dvije tone kupusa i pet tona krompira koje ne mogu da plasiram - kazao je državni sekretar u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede i dodao da je muka natjerala poljoprivrednike na proteste.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Stočari sa traktorima ispred Vlade: Protest opomena, spremni smo na radikalizaciju ako se nadležni ogluše o zahtjeve; Sekretar MPŠV: Sklanjan sam sa radnih grupa kad god bi rješenje bilo na pomolu

Ekipe Službe zaštite i spašavanja Mojkovac uspjele su da stignu do stočara na katunima, koji su prethodnih dana bili odsječeni zbog sniježnih smetova.
Kako je za portal RTCG kazao načelnik službe, Marinko Medojević, stočari su dobro, iako snijeg otežava svaku vrstu pomoći.
Medojević je naveo da su on i njegova ekipa do stočara Brajkovića stigli helikopterom MUP-a Crne Gore, jer, zbog smetova nije bilo moguće prići sa zemlje.
Helikopter se spustio kod crkve Ružice, gdje je put prethodno očistilo Komunalno preduzeće “Gradac” iz Mojkovca.
- Našli smo stočara Brajkovića. Živ je, što je najvažnije, stoka je dobro, ali su mu uginula dva psa. Nedostaje mu malo sijena, ali je rekao da će se snaći za sijeno kod komšija udaljenih oko dva kilometra. Još ne želi da silazi sa katuna, nadajući se da će snijeg da okopni - istakao je Medojević.
Osim kod Brajkovića, ekipe su obišle i katune Pekovića i Živkovića. Do tih katuna put je očistilo Komunalno preduzeće iz Šavnika, čime je omogućeno da se dođe do njih. Na katun Okrugljak dopremljeno je sijeno za stoku.
- Stočari neće da silaze sa katuna. Istina je da snijeg nije veliki, ali su smetovi ogromni. Tu su nam pomogle kolege iz Šavnika koje su sa čistačima Komunalnog preduzeća očistile put do Pekovića katuna - kazao je Medojević.
Na Bjelasici, međutim, situacija je još teška jer su oborena stabla blokirala put.
- Moji ljudi nijesu mogli da priđu katunu, jer su drva popadala po putu. Stočari su ostali gore, čekaćemo do sjutra. Imaju nešto sijena, ali je snijeg ogroman. Došla je ekipa Službe zaštite i spašavanja iz Mojkovca do kilometar i po od njih, ali dalje nijesu mogli. Čuli su se sa njima, ali zbog drva dalje ne mogu. Vidjećemo sjutra da uz pomoć utovarne kašike, nekako pomognemo, ako se bude moglo - zaključio je Medojević.

Spasioci iz Mojkovca helikopterom stigli do stočara koji su danima bili odsječeni zbog snijega

Situaciju u vezi sa Q groznicom pratimo iz dana u dan, ništa nijesmo prepustili slučaju. Postoje farme koje su već “očišćene”, kao i one za koje se čeka treće PCR ispitivanje iz mlijeka kako bi se proglasile bezbjednim. Ovih dana je po pozivu nadležnih laboratorija stiglo više uzoraka sa mnogih farmi za koje se dokazalo da se ne radi o Q groznici. Dakle, situacija jeste ozbiljna, naročito na farmama gdje se još nijesu sprovele mjere, ali stočni fond nije ugrožen, tvrdi za Pobjedu ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
Uprkos uvjeravanju njegovog resora i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da se u suzbijanju Q groznice poštuje struka te da je zaraza pod kontrolom, stočari nemaju povjerenja. Joković uzrok tome vidi u “velikom broju neriješenih problema koje su naslijedili iz perioda rukovođenja Ministarstvom prethodnih decenija”.
- Prilikom ovakve krize isplivale su sve manjkavosti sistema i nerada, koji sadašnji menadžment pokušava da nadoknadi. Ne smijemo generalizovati i reći da svi stočari imaju nepovjerenje u institucije. Ne postoji poljoprivredni proizvođač koji nam se obratio a da nije naišao na otvorena vrata Ministarstva. U ovakvoj krizi, oni su naši svakodnevni saradnici, što mogu i oni potvrditi. Razlika između zadovoljnih i nezadovoljnih stočara je što ovi prvi savjesno sprovode naložene mjere za sprečavanje širenja zaraze. Ministarstvo i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove će uraditi sve što je u skladu sa zakonom i strukom da umanji štetne posljedice i spriječi širenje bolesti - navodi Joković.
<h2>Zakopavanje</h2>
Q groznica je širom svijeta rasprostranjena infekcija, zoonotskog porijekla, uzrokovana bakterijom naziva Coxiella burnetii. Registruje se u brojnim zemljama Evrope (Francuska, Njemačka, Španija, Mađarska i druge). U Crnoj Gori pojavila se u julu. Do sada je registrovana u dvije opštine – Danilovgradu – na pet farmi i Nikšiću – na 11.
- Napominjem da je do sada testirano više od 1.500 uzoraka. Eutanazirana ili su uginula 104 grla, a eutanaziju čeka još oko 60, dok se pod sumnjom od bolesti i uzorkovanje u skladu sa naredbom donijetom 15. avgusta prati stanje još oko 200 grla. Prema nekim podacima Q groznica prisutna na Balkanu još od Drugog svjetskog rata, a da je od 90-ih godina zabilježeno njeno prisustvo u Crnoj Gori, tako da se radi o bolesti koja je prisutna na ovim prostorima - ističe Joković.
Zaražena grla koja čekaju eutanaziju, skoro mjesec borave na farmama jer opštine nijesu obezbijedile lokacije za bezbjedno zakopavanje lešina iako je Vlada 19. septembra naložila svim lokalnim samoupravama da to urade bez odlaganja kako oboljele životinje ne bi širile zarazu. Joković kaže da postupak od predlaganja određene lokacije do odobrenja traje jer podrazumijeva postupak – potvrdu da se na tu lokaciju lešine mogu neškodljivo zakopati.
- Opštine Nikšić i Danilovgrad predložile su nekoliko lokacija, ali se traže i druga rješenja. Napominjem da su još četiri lokalne samouprave dale prijedloge koji će se razmatrati. Kako bi neka lokacija mogla da se koristi za ove namjene i ne bi izazvala sumnju da se leševi životinja odlažu na propisan način, potrebno je uraditi određena ispitivanja što lokalne samouprave rade i očekujemo ubrzo rezultate. Podsjećanja radi, Q groznica registrovana je kod nekoliko grla, manje od deset, na farmama koje su već bile zaražene. U međuvremenu, epizotiološkim istraživanjem otkriveno je njeno prisustvo na još četiri farme u opštini Nikšić. Ali, one su zaražene mnogo ranije i ne postoji mogućnost da je zaraza stigla sa već zaraženih farmi u periodu iščekivanja lokacije za eutanaziju - objašnjava Joković.
<h2>Uvoz, veterinari</h2>
Pojedini stočari i uvoz životinja vide kao problem za širenje Q groznice, odnosno sumnjaju da država preduzima sve što je neophodno da spriječi uvoz bolesnih junica. Joković uvjerava da se sprovode sve zakonom predviđene mjere.
- Prilikom uvoza životinje provedu u karantinu 30 dana u matičnoj državi, kao i 30 dana kod nas. Za vrijeme karantina, ukoliko nemamo podatke o vakcinaciji, životinje se testiraju na zarazne bolesti, između ostalih i na Q groznicu. Države izvoznice (Evropska unija i region), po našem zahtjevu, pružaju dodatne garancije pa i druge neophodne podatke o uvezenim životinjama - objašnjava Joković postupak kontrole tokom uvoza.
Crna Gora nema veterinarski fakultet, pa je deficit veterinarskog kadra evidentan. Q groznica je aktuelizovala taj problem.
- Veterinarska komora broji oko 150 članova, dok u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove radi još 22 doktora veterinarske medicine, od kojih su njih 14 veterinarski inspektori. Taj broj nije dovoljan, naročito ako uzmemo u obzir činjenicu da Crna Gora ima sedam graničnih prelaza koje oni moraju kontrolisati - navodi Joković.
Ministarstvo, kaže, planira stipendiranje studenata veterinarske medicine koji studiraju van Crne Gore kako bi ih na taj način stimulisali da se, po završenom fakultetu, vrate i rade u organima državne uprave gdje je taj kadar neophodan.
<h2>Isplata naknada štete od naredne sedmice</h2>
Stočarima koji su pretrpjeli štetu od Q groznice šteta će biti nadoknađena na način kako je to predviđeno Zakonom o veterinartsvu – u visini tržišne vrijednosti životinje. Iz Udruženja stočara Danilovgrad insistiraju na dodatnoj pomoći države. Ministar Vladimir Joković kaže da će to naknadno razmotriti.
- Ono što je zakonsko rješenje jeste nadoknada vrijednosti eutanazirane ili uginule životinje u punom iznosu tržišne vrijednosti, što će biti realizovano u najkraćem mogućem roku. Sa isplatama će se početi već od naredne sedmice. Sva ostala finansijska sredstva koja će izdvojiti Ministarstvo, a u saradnji sa lokalnim samoupravama, biće naknadno razmatrana kako bi se farmerima pomoglo da ublaže posljedice nastale štete - navodi Joković.
<h2>Postrojenje za tretman životinjskog otpada 2027. godine</h2>
Trajno rješenje zbrinjavanja uspavanih i uginulih životinja jeste postrojenje za tretiranje otpada životinjskog porijekla o kojem se govori godinama. Vladimir Joković podsjeća da je o neophodnosti izgradnje tog postrojenja Crna Gora od evropskih partnera obaviještena još 2009. godine.
- Na tom planu, osim izrade nekih studija za koje je izdvojena značajna svota novca, nije se mnogo uradilo do 2018. godine. Tada se pristupilo pregovorima sa Svjetskom bankom o podršci za izgradnju ovog postrojenja. Poslije odustajanja od lokacije Čelinska kosa u Bijelom Polju, koja je prvobitno bila određena za izgradnju postrojenja, postojala je opasnost da se ovaj projekat ne realizuje. Od 2021. godine uz tehničku pomoć Svjetske banke krenulo se ozbiljnije u aktivnosti. Sada imamo obezbijeđena sredstva, određena je lokacija u Nikšiću, formirana radna grupa i raspisani tenderi za izradu idejnog projekta, procjene uticaja na životnu sredinu i kampanju podizanja svijesti. Sve to predstavlja 100 odsto od planiranih aktivnosti do sada. Očekuje se, a u skladu sa zaključkom Vlade, da će sve aktivnosti biti realizovane do 2027. godine - kaže Joković.

Joković o Q groznici: Stočni fond nije ugrožen, isplata naknada štete od naredne sedmice

Uginule krave od kju groznice sinoć su iz Župe nikšićke prebačene na drugu lokaciju u mjestu Lješkove Vlake, ali je to, sudeći po foto i video materijalu, ali i reakcijama građana, ponovo nepropisno odrađeno. Građani Nikšića su bijesni, a u udruženjima stočara upozoravaju na neadekvatnu kontrolu širenja bolesti i vjerovatnoću da do prodavnica stižu mliječni proizvodi od zaraženih grla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Foc4NjmRPW6c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Iz Opštine Nikšić saopštili su da je problem sa eutanaziranim životinjama riješen tako što su životinje prebačene na lokaciju, za koju je vlasnik dao odobrenje.
Međutim, ta vijest izazvala je negodovanje mještana Mjesne zajednice Bogetići, koji traže da se uginule životinje uklone sa teritorije Bogetića ili propisno zakopaju.
Njihov zahtjev je da Opština Nikšić to uradi tokom dana, u suprotnom će blokirati magistralni put Nikšić-Podgorica u Bogetićima.
- Neka vlasnik radi sa svojim imanjem šta god hoće. Ali, da li ima pravo da ugrožava komšiluk svog imanja, da li ima pravo da oduzima pravo na čist vazduh? Manje od 100 metara su dvije vikendice, a imaju i tri domaćina Banjevića koji tu žive na manje od 500 metara. Juče je bio nesnosni miris. Ljudi nijesu mogli da rade. Nije u pitanju jedno, već 45 grla - kazao je za portal Onogošt Mihajlo Škuletić, predjednik Savjeta Mjesne zajednice Bogetići.
<h2>Posao za tužilaštvo</h2>
Reakcije stižu i iz političkih partija. Pojedine vode političke bitke i preko ove situacije, dok poslanik Socijaldemokrata i odbornik te partije u lokalnom parlamentu Nikola Zirojević poziva nadležne državne organe da ispitaju sve detalje događaja jer, poručuje, odgovorni za potencijalnu zarazu Nikšićanki i Nikšićana moraju biti adekvatno sankcionisani.&nbsp;
- Ako je neko očekivao da nadležni u Opštini Nikšić isprave katastrofalnu grešku odlaganja zaraženih krava na neprikladnoj lokaciji u Župi nikšićkoj, grdno se prevario. Naime, u toku noći, kao da su ih ukrali, nadležni su uginule krave iz Župe prevezli na drugu lokaciju. Valjda je do njih stigao glas da se Župljani spremaju da ih sami iskopaju i dovezu ih pred zgradu Opštine Nikšić. Moram priznati da bi to bio upečatljiv prizor pred proslavu Dana Opštine 18. septemvra i adekvatna poruka lokalnom rukovodstvu za njihova dosadašnja postignuća. No, bolje što se nije desilo - istakao je Zirojević u saopštenju.
Bolje bi bilo, navodi on, da se nije desilo ni ono što je uslijedilo.
- Uginule zaražene krave su praktično pobacane na drugu lokaciju koja se nalazi na teritoriji Opštine Nikšić, a sa koje se, po kazivanju građana, širi nesnosan smrad. &nbsp;Pozivam nadležne u Opštini da daju odgovore na pitanja - da li je lokacija na kojoj je zaražena stoka praktično samo pobacana (prilog video) u vlasništvu R.V. i da li je navedeno lice blizak srodnik jednog od najviših lokalnih funkcionera - istakao je Zirojević.
S druge strane, navodi on, postavlja se pitanje odgovornosti nadležne veterinarske inspektorke Slavice Sudžum koja je, kako stvari stoje, po drugi put dozvolila neadekvatno odlaganje uginulih životinja i time dopustila da građanke i građani Nikšića potencijalno budu izloženi zarazi.&nbsp;
- Šta je gospođa Sudžum radila i da li je odlaganje uginulih životinja na način na koji je prikazano na video snimku koji dostavljam medijima u prilogu adekvatno i bezbjedno - upitao je Zirojević.
<h2>Višemilionska šteta</h2>
Udruženje stočara Danilovgrad kontinuirano ukazuje nadležnim institucijama i javnosti na neznanje, nestručnost i nesavjestan rad rukovodećih ljudi u Ministarstvu poljoprivrede i druguh institucija u oblasti agrara koje, kako tvrde u toj organizaciji, nanosi višemilionsku štetu državi.
- Posljednji u nizu propusta desio se u slučaju pojave i širenja kju groznice u Crnoj Gori. Tako da danas imamo situaciju da moramo eutanazirati više stotina visoko kvalitetnih muznih grla stoke, što prouzrokuje direktnu višemilionsku štetu po budžet Crne Gore, a mnogostruko veću štetu po budžet i onako osiromašenih stočara Crne Gore. Isto se može reći i za rukovodstvo lokalnih uprava Nikšića i Danilovgrada, koje su svojim djelovanjem, nestručnim i nesavjesnim radom ugrozile zdravlje stanovništva, a sigurni smo i &nbsp;dalje širenje zaraze - kazao je sekretar Udruženja stočara Danilovgrad Vlado Lakić.
On ukazuje i na propust u radu nadležnih organa kada je u pitanju kontrola širenja zaraze, jer, ističe, postoji velika vjerovatnoća da dio mlijeka od zaraženih grla završava u rafovima prodavnica u vidu sira i drugih prerađevina čija proizvodnja ne zahtijeva njegovu pasterizaciju.
Zbog svega Lakić poziva nadležne u odgovornim institucijama da podnesu ostavku, a nadležne u tužilaštvu da se pozabave ovim slučajem.
- Ukoliko se i preko ovoga pređe kao da se nije desilo ništa, crnogorsko stočarstvo i cjelukopna poljoprivredna proizvodnja biće desetkovana, sto je možda nekome i cilj - ocijenio je Lakić.

VIDEO: Nikšić izložen zarazi, stočari sumnjaju da štetni proizvodi stoje u rafovima

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: stocari