Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof kaže da administracija američkog predsjednika Donalda Trampa preferira diplomatsko, a ne vojno rješenje, u odnosu na trenutne tenzije s Iranom.
Na pitanje da li misli da je američki vojni napad na Iran vjerovatan, Vitkof odgovara da se nada da će se postići diplomatsko rješenje.&nbsp;
- Zaista se nadam - dodaje on.
Američki izaslanik kaže da bi diplomatski sporazum s Iranom riješio četiri pitanja, odnosno nuklearno obogaćivanje, smanjenje zaliha projektila, posjedovanje nuklearnog materijala i posrednike.
Sugeriše da bi Iran mogao biti spreman na kompromis po svim pitanjima, jer se ekonomija Irana nalazi u teškom stanju.
- Ako se žele vratiti u Ligu naroda, možemo riješiti ta četiri problema diplomatskim putem, onda bi to bilo odlično rješenje. Alternativa je loša - kaže Vitkof.
Tramp je više puta prijetio da će napasti Iran ako dođe do ubijanja demonstranata. Međutim, u srijedu je Teheran izvijestio da je ubijanje demonstranata prestalo, što je dovelo do pretpostavke da neće doći do napada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vitkof: SAD pokušava riješiti sukob s Iranom diplomatskim putem, a ne vojnim

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof i Džared Kušner, planiraju uskoro posjetiti Moskvu radi sastanka s čelnikom Kremlja Vladimirom Putinom. Planirana posjeta dio je napora za postizanje mirovnog sporazuma s ciljem okončanja rata Rusije protiv Ukrajine, piše Bloomberg.
Izvori za Bloomberg navode da bi se sastanak mogao održati kasnije ovog mjeseca, ali upozoravaju da planovi još nisu konačni i da bi termin mogao biti promijenjen zbog razvoja događaja u Iranu, gdje su u toku veliki protesti.
Zvaničnik Bijele kuće izjavio je da takav sastanak trenutno nije zakazan, dok Kremlj nije odgovorio na zahtjev za komentarom. Prema jednom od izvora, još nije poznato koliko je Putin zainteresovan za održavanje novog sastanka s članovima Trampovog tima, što se čini glavnom preprekom za određivanje datuma.
<h3>Mirovni plan i prethodni razgovori</h3>
Očekuje se da će Putinu biti predstavljen najnoviji nacrt mirovnog plana od 20 tačaka, koji su izradili ukrajinski i američki predstavnici. Vitkof i Kušner već su posjetili Moskvu i sastali se s Putinom u decembru, a taj krug razgovora trajao je gotovo pet sati, ali nije donio značajniji napredak.
Vitkof se s Putinom u Rusiji sastao šest puta tokom prošle godine. Ovi diplomatski napori slijede nakon sastanka predstavnika 35 zemalja i organizacija održanog 6. januara u Parizu, na kojem je finaliziran rad na bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Nakon sastanka, britanski premijer Kir Starmer, francuski predsjednik Emanuel Makron i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su deklaraciju o namjeri raspoređivanja trupa u Ukrajini u slučaju postizanja mirovnog sporazuma. U američkoj delegaciji u Parizu bili su Vitkof i Kušner, a Vitkof je izjavio da je nakon sastanka „Koalicije voljnih“ postignut značajan napredak.

Bloomberg: Trampovi izaslanici Vitkof i Kušner planiraju posjetu Putinu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je imao telefonski razgovor sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, dan nakon što je objelodanio detalje novog američkog plana za okončanje rata sa Rusijom.
- Razgovarali smo o nekim važnim detaljima tekućeg rada. Postoje dobre ideje koje mogu doprinijeti zajedničkom ishodu i trajnom miru- naveo je Zelenski na Fejsbuku.
On je dodao da je imao "veoma dobar razgovor" sa američkim izaslanicima i zahvalio im na "njihovom konstruktivnom pristupu, intenzivnom radu i lijepim rečima".
- Nadam se da će se sporazumi postignuti danas na Božić i ideje o kojima smo razgovarali pokazati korisnim- rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik je u srijedu otkrio novu verziju američkog plana za okončanje rata Rusije i Ukrajine, o kojoj su nedjeljama pregovarali Vašington i Kijev, podsjetio je pariski Mond na svom sajtu.

1250x600

1084x550

Zelenski razgovarao sa američkim izaslanicima Vitkofom i Kušnerom

Specijalni izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof vratio se u Sjedinjene Američke Države bez sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nakon pet sati razgovora u Kremlju o mirovnom prijedlogu koji su sastavile SAD, a koji se smatrao uveliko usmjerenim prema ruskim interesima.
Uopšteno se očekivalo da će se američka delegacija, u kojoj su bili Vitkof i zet predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, sastati sa Zelenskim negdje u Evropi nakon sastanka, budući da je ukrajinski lider bio u Irskoj.
Umjesto toga, dan nakon nekih od najintenzivnijih diplomatskih napora za okončanje najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, Zelenski je rekao da će ukrajinski pregovarači razgovarati s evropskim savjetnicima za nacionalnu sigurnost, a zatim otputovati u SAD.
- Također će razgovarati o evropskoj komponenti potrebne sigurnosne arhitekture- napisao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama.
Napori da se pronađe rješenje za zaustavljanje skoro četverogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine naišli su na propast na sastanku u Moskvi, jer Kremlj i ruski zvaničnici ne signalizuju spremnost da odustanu od tvrdokornih zahtjeva.
Vitkof, investitor u nekretnine bez prethodnog diplomatskog iskustva, nije dao nikakav komentar ruskim medijima nakon što je napustio Kremlj nakon svog šestog sastanka s Putinom, umjesto toga uputivši se u američku ambasadu prije nego što se vratio u Sjedinjene Američke Države.
Jurij Ušakov, veteran diplomata i Putinov glavni savjetnik za vanjsku politiku, opisao je sastanak kao "konstruktivan", ali je ruskoj štampi rekao da mir nije ni bliže ni dalje.
- Nismo razgovarali o konkretnim formulacijama koje su Amerikanci pripremili, već o suštini poruke. Neke stvari nam odgovaraju. Neke stvari su dočekane s našim kritikama. Ne vidimo šansu da riješimo ukrajinsku krizu bez teritorijalnih pitanja. Da bismo zaista krenuli naprijed, vrijeme je da i Moskva i Vašington ozbiljno počnu raditi - citirali su ga.
Neposredno prije razgovora, Zelenski je rekao da postoji bolja šansa "sada nego ikad" da se postigne dogovor. To je bilo u oštroj suprotnosti s Putinom koji je nekoliko sati kasnije optužio evropske vlade da pokušavaju blokirati mirovni proces, istovremeno izdajući upozorenje da ako Evropa želi započeti rat s Rusijom, onda je Moskva spremna za borbu.
Vitkof i Kušner su odletjeli u rusku prijestonicu nakon početnog američkog prijedloga od 28 tačaka koji je iznenadio Ukrajinu. Taj dokument - za koji se uopšteno smatra da je u skladu s nekoliko ruskih ciljeva - "usavršen" je na 19 tačaka nakon razgovora između američke i ukrajinske delegacije prošle sedmice.
Evropske vlade su takođe podnijele amandmane i kontraprijedlog na nacrt plana, nastojeći ukloniti ili ublažiti odredbe za koje su rekli da potkopavaju suverenitet Ukrajine.
- &nbsp;Sastanak nikada nije bio pregovor. To je bila namjerna, nedvosmislena prezentacija ruskih preduslova. Putin sada čeka da vidi hoće li ova direktna poruka promijeniti Trampov stav- rekla je Tatjana Stanovaja, ruska politička analitičarka koja sada živi u inostranstvu.
Uoči svojih sastanaka 2. decembra, Putin je iskazao ratobornu notu, upozoravajući da će Rusija uključiti evropske države u pregovore sve dok one prepoznaju ono što je on nazvao "realnošću na bojnom polju" u Ukrajini.
- Nemamo namjeru boriti se protiv Evrope, to sam rekao 100 puta- rekao je Putin. "Ali ako Evropa želi ponovo da se bori i počne, onda smo za to odmah spremni."
Evropska unija je više puta rekla da neće prihvatiti nasilno prekrajanje evropskih granica i da samo Ukrajina može odlučivati o budućnosti svoje teritorije.
Putin je insistirao da Ukrajina preda istočni Donbas kako bi osigurala mir, uključujući područja koja Rusija nije uspjela zauzeti u više od tri i po godine rata. Kijev je odbacio te uslove i odbio pokušaje Moskve da ograniči težnje Ukrajine za NATO ili ograniči veličinu njenih oružanih snaga.
- Postigli smo određeni napredak, ali još nismo tamo. I zato smo pokušali – i mislim da smo postigli određeni napredak – shvatiti s čime bi Ukrajinci mogli živjeti što im daje sigurnosne garancije za budućnost. U konačnici, odluke, u slučaju Rusije, mora donijeti sam Putin, a ne njegovi savjetnici. Putin – samo Putin može okončati ovaj rat na ruskoj strani- rekao je američki državni sekretar Marko Rubio u intervjuu za Fox News.
Ukrajina je otvoreno izrazila zabrinutost da će se Vašington i Moskva dogovoriti o planu za okončanje najvećeg kopnenog rata u Evropi od 1945. godine.
Tramp je 2024. godine vodio kampanju tvrdeći da može riješiti rat za 24 sata, ali postizanje sporazuma o okončanju ruske invazije velikih razmjera - pokrenute u februaru 2022. - pokazalo se teškim. Tramp je izrazio frustraciju s objema stranama dok su pregovori mjesecima odgađani, sve dok se ponovo nisu intenzivirali posljednjih sedmica.
Ukrajina se boji da će je neki uslovi bilo kojeg mirovnog plana izložiti eventualnom osvajanju od strane Rusije, iako su Sjedinjene Države također ponudile 10-godišnju sigurnosnu garanciju za Kijev.
Putin je rekao da je spreman razgovarati o miru, ali da će, ako Ukrajina odbije sporazum, ruske snage napredovati dalje i zauzeti više ukrajinske teritorije.
Neki od Vitkofovih ranijih postupaka izazvali su uzbunu kod vanjskih posmatrača, koji se boje da je manipulisan ili da pogrešno shvata duboko nerješive istorijske konture rata.
Vitkof se za razgovore s Putinom i drugim zvaničnicima oslanjao na prevodioce koje je obezbijedio Kremlj, umjesto da koristi prevodioce koje je ovlastila američka ambasada.
Nakon Vitkofovog posljednjeg sastanka s Putinom u augustu, američki i evropski zvaničnici rekli su da je izaslanik pogrešno shvatio geografiju ukrajinske teritorije koju Putin polaže pravo.

Bez očekivanog sastanka Zelenskog i Vitkofa nakon američko-ruskih razgovora

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kazao je da postoji velika šansa da se uskoro sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon Putinovog sastanka s američkog specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom. 
 
- Postoji velika šansa da će se sastanak održati vrlo brzo- rekao je Tramp nakon što je njegova portparolka Karolajn Livit potvrdila da je otvoren za sastanak s Putinom kako bi razgovarali o invaziji Rusije na Ukrajinu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Tramp je razgovarao sa novinarima u Bijeloj kući pošto je Livit u saopštenju navela da su Rusi "izrazili želju da se sastanu s Trampom, a predsjednik je otvoren za sastanak i s Putinom i s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim". 
 
Njujork tajms i CNN su objavili da Tramp planira da se sastane s Putinom već sljedeće sedmice i da zatim želi trostrani sastanak s Putinom i Zelenskim. 
 
Nema informacija o tome gde će sastanak biti održan. 
 
- Lični sastanak Trampa i Putina izgleda da je u pripremi- rekao je diplomatski izvor iz redova Evropske unije za RSE. 
 
Analitičar za Ukrajinu u Međunarodnoj kriznoj grupi Lusijan Kim kazao je za RSE da Putin nije voljan da se sastane sa Zelenskim, ali da ne želi da propusti priliku da se sastane s Trampom. 
 
- Trebalo bi da budemo svjesni da se njegova ideja o rješenju sukoba veoma razlikuje od Trampove, ili Zelenskog- naveo je Kim. 
 
Sastanak Vitkofa i Putina je održan dva dana prije isticanja roka 8. avgusta, koji je Tramp postavio ruskom predsjedniku da pristane na prekid vatre s Kijevom.

Tramp najavio da je moguće da se uskoro sastane s Putinom

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ocijenio je današnji razgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvi kao veliki napredak u nastojanju da se okonča skoro četvorogodišnji rat u Ukrajini. 
 
On je na mreži Truth Social naveo da je o rezultatima razgovora Vitkofa i Putina u Moskvi obavijestio pojedine evropske saveznike i da se sa svima saglasio da se rat u Ukrajini mora okončati. 
 
- Moramo na tome raditi u narednim danima i sedmicama - istakao je Tramp. 
 
Iz Bijele kuće je ranije danas saopšteno da je sastanak Vitkofa i Putina dobro prošao, ali da Vašington i dalje planira da Moskvi uvede sankcije, prenosi Tanjug. 
 
Putinov pomoćnik Jurij Ušakov kazao je da je na sastanku bilo riječi o ukrajinskoj krizi i izgledima za mogući razvoj strateške saradnje između SAD i Rusije. 
 
Sastanak je, kako je naveo Ušakov, bio veoma koristan i konstruktivan. 
 
To je bila peta posjeta Vitkofa Rusiji od početka godine.

Tramp: Današnjim razgovorom Putina i Vitkofa napravljen veliki napredak

U Kremlju je danas završen sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i specijalnog izaslanika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Stivena Vitkofa, saopštila je Pres-služba ruskog predsjednika.
Razgovor je trajao oko tri sata, prenosi agencija RIA Novosti.
Specijalni izaslanik američkog predsjednika stigao je u Moskvu rano jutros, a dočekao ga je generalni direktor Ruskog fonda za direktne investicije (RFDIF) Kiril Dmitrijev, nakon čega su posjetili park Zarjadje u Moskvi.
Dvojica zvaničnika provela su oko sat i po u restoranu, nakon čega su prošetali parkom, obišli vidikovac i razgledali panoramu Moskve.
Prema izvještaju, razgovarali su u "prijateljskoj atmosferi", uz prisustvo obezbjeđenja.
Posle sastanka sa Dmitrijevim, Vitkof nije odgovarao na pitanja novinara o predstojećim pregovorima, niti o planiranim sastancima.
Ovo je peta posjeta Vitkofa Rusiji od početka godine.
Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov, kazao ej da su dvojica predsjednika razgovarala o ratu u Ukrajini i saradnji dvije države.
Sastanak je, kako je naveo Ušakov, bio veoma koristan i konstruktivan, prenijela je agencija TASS.&nbsp;
Ušakov je rekao i da Putin ima "potpune informacije o ukrajinskom pitanju", dodavši da je Vitkof dobio neke signale o situaciji s Ukrajinom i da su odgovarajući signali dobijeni od predsjednika SAD Donalda Trampa.
- Situacija je sada takva da naš predsjednik ima potpune informacije, odnosno naše signale i signale od predsjednika Trampa. Ali Tramp još nije obaviješten o rezultatima ovog sastanka. Stoga bih se uzdržao od detaljnijih komentara. Da vidimo kada Vitkof može da izvijesti Trampa o razgovoru koji je danas održan. Nakon toga, očigledno, moći ćemo da dopunimo moje komentare nečim suštinskijim - rekao je Ušakov.

Završen sastanak Putina i Vitkofa: Razgovarali o Ukrajini i saradnji Rusije i SAD

Specijalni izaslanik američkog predsjednička Donalda Trampa, Stiv Vitkof, stigao je jutros u Moskvu gdje će se sastati sa visokim ruskim zvaničnicima.
Vitkof je u Moskvu došao samo dva dana prije roka koji je Bijela kuća postavila Rusiji da zaustavi rat protiv Ukrajine, ili da se suoči sa dodatnim sankcijama.
Kako piše Radio Slobodna Evropa, dok je Tramp prijetio tarifama Rusiji i sekundarnim sankcijama državama koje još kupuju rusku naftu, ne očekuje se da će ruski predsjednik Vladimir Putin zaustaviti rat koji je započeo u februaru 2022. godine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, dok je Vitkof kretao za Moskvu, rekao da su razgovarali sa Rusijom i predložili joj mir na nebu, bez napada raketama i dronovima, a posebno bez napada na civilnu infrastrukturu ili na energetski sektor.
Tramp je prošle sedmice upozorio Moskvu da će biti sankcija, ali da se "čini da su prilično dobri u izbjegavanju sankcija."
On je kazao i da će biti značajno podizanje tarifa Indiji zbog kupovine ruske nafte.
Na pitanje novinara kakva bi bila Vitkofova poruka Moskvi i da li postoji išta što Rusija može učiniti da izbjegne sankcije, Tramp je u nedjelju odgovorio da Rusija može izbjeći sankcije tako što će postići dogovor i zaustaviti ubijanje ljudi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ranije da u Moskvi "uvijek rado vide Vitkofa" i da takav kontakt smatraju važnim, značajnim i korisnim.

Trampov specijalni izaslanik stigao u Moskvu

Prema prvobitnom planu specijalni izaslanik američkog predsjednika za Bliski istok Stiv Vitkof je trebao putovati direktno za Dohu, ali je raspored ipak promijenjen pa će se sa delegacijom Katara i Izraela u pregovorima oko talaca prvo sresti u četvrtak u Rimu.
Ukoliko prvi susret u Rimu da željene rezultate Vitkof se nada da će do kraja sedmice otputovati u Dohu kako bi finalizirao prekid vatre u Gazi i sporazum o oslobađanju talaca između Izraela i Hamasa.
S druge strane, izvor uključen u posredničke napore rekao je da je Vitkof zapravo još u SAD-u i da je trebao otputovati tek u srijedu, ali na sastanke u Evropi, a ne u Kataru gdje se vode tekući pregovori o bliskoj saradnji.
Vitkofovo prisustvo u Dohi predstavljeno je kao pokazatelj da se pregovori bliže kraju, jer su pregovarači rekli da se on želi pridružiti pregovorima tek kada dostignu tačku u kojoj su spremni za objavu sporazuma.
Pregovori o mirovnom sporazumu traju od 6. jula, a postignuti sporazum predviđa oslobađanje 10 živih talaca i tijela 18 ubijenih talaca u zamjenu za još uvijek nedogovoren broj palestinskih zatvorenika tokom 60-dnevnog primirja.
Nakon što privremeni prekid vatre stupi na snagu, strane će razgovarati o uslovima trajnog prekida vatre i oslobađanju preostalih 22 talaca, od kojih se vjeruje da je oko 10 živih.
Posrednici su prošle sedmice izrazili optimizam u pogledu šansi za skori dogovor nakon što je Izrael pristao da odustane od zahtjeva u vezi sa obimom prisustva svojih trupa u Gazi tokom dvomjesečnog primirja.

Vitkof putuje u Rim na novu rundu pregovora sa Izraelom i Katarom, u Dohi bi mogli dogovoriti primirje u Gazi

Američki izaslanik Stiv Vitkof &nbsp;putuje na Bliski istok kako bi finalizovao uspostavljanje koridora za humanitarnu pomoć u Pojasu Gaze, čiji je princip dogovoren sa zaraćenim stranama, saopštio je večeras Stejt department.
- Izaslanik putuje u region sa čvrstom nadom da će se postići novi prekid vatre, kao i koridor za humanitarnu pomoć o kome su se obije strane, zapravo, složile- rekla je novinarima portparolka Stejt departmenta Tami Brus i dodala da je Vitkof krenuo na put.
Posle 21 mjeseca rata, izazvanog napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, palestinskoj teritoriji prijeti glad, prema podacima UN i nevladinih organizacija.
Izraelska vojska je nedavno saopštila da je proširila svoje operacije na tom području.
Izrael, koji dozvoljava ulazak pomoći u malim količinama, optužuje palestinski islamistički pokret Hamas da eksploatiše tešku situaciju civila, posebno preusmjeravanjem pomoći.

Američki izaslanik ide na Bliski istok za dogovor o koridoru pomoći za Gazu

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: stiv-vitkof