Američki Stejt Department saopštio je da ima vjerodostojne izvještaje da bi Hamas mogao prekršiti primirje napadom na palestinske civile u Gazi.
- Ako se napad dogodi, to bi predstavljalo direktno i ozbiljno kršenje sporazuma postignutog u cilju okončanja dvogodišnjeg rata između Izraela i Hamasa - navodi se u saopštenju, prenosi AP.
Nijesu objavljeni dodatni detalji o potencijalnom napadu.
- Ukoliko Hamas izvede ovaj napad, biće preduzete mjere radi zaštite stanovništva Gaze i očuvanja integriteta primirja - saopštio je Stejt Department.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SAD upozoravaju na mogući napad Hamasa na civile u Gazi

Ministarstvo unutrašnjih poslova je sa posebnom pažnjom primilo godišnji izvještaj State Departmenta o stanju na planu borbe protiv trgovine ljudima, u kojem je potvrđeno da Crna Gora i ove godine zadržava status u Grupi 2, saopšteno je iz MUP-a.
U izvještaju se navodi da je „Vlada pokazala generalno veće napore u odnosu na prethodni izvještajni period; stoga je Crna Gora ostala na nivou 2.“ 
Ova ocjena potvrđuje, kako kažu u MUP-u, da Crna Gora ostvaruje značajne rezultate i da međunarodni partneri prepoznaju kontinuirane pomake u borbi protiv trgovine ljudima.
Izvještaj posebno ističe da je u prethodnom periodu identifikovan veći broj žrtava i da je otvoreno i u potpunosti finansirano prvo državno sklonište za djecu žrtve trgovine ljudima. 
Takođe, pohvaljena je reorganizacija policijskog Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima, što je omogućilo imenovanje specijalizovanih službenika i kontakt tačaka na lokalnom nivou, kao i povećanje sredstava za rad Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima. Prepoznati su, ističu u MUP-u, i dodatni napori u prevenciji, uključujući grantove nevladinim organizacijama za podizanje javne svijesti i sredstva za unapređenje položaja romske zajednice, koja spada među najranjivije grupe.
- Ocjene iz izvještaja potvrđuju da Crna Gora ide u pravom smjeru. Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje u potpunosti posvećeno daljem jačanju institucionalnih kapaciteta, zaštiti žrtava i sprovođenju međunarodnih preporuka, kako bi sistem borbe protiv trgovine ljudima bio još efikasniji - navodi se u saopštenju Stejt departmenta.
Ministarstvo podsjeća da je u toku procedura usvajanja Strategije za borbu protiv trgovine ljudima 2025–2028, kroz čije akcione planove će se implementirati preporuke date u izvještaju i obezbijediti, ističu u tom resoru, jasan okvir za dalje jačanje resursa, proaktivnu identifikaciju žrtava, adekvatno gonjenje počinilaca i unapređenje saradnje sa nevladinim i međunarodnim partnerima.
- Crna Gora će nastaviti da, kroz zajedničke napore institucija, civilnog društva i međunarodne zajednice, gradi sveobuhvatan sistem prevencije, zaštite i pravne odgovornosti, šaljući jasnu poruku da trgovina ljudima nema i neće imati mjesto u našem društvu - poručuju u MUP-u.

MUP: Crna Gora zadržala status u Grupi 2 u godišnjem izvještaju Stejt departmenta o trgovini ljudima

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica i nekadašnji poslanik i čelnik Opštine Budva Milo Božović stavljeni su na listu sankcija američkog Stejt department zbog značajne korupcije koja je omogućila krijumčarenje narkotika, saopšteno je 10. septembra.
U saopštenju se navodi da je Božović zloupotrebljavao javne funkcije za podršku organizovanom kriminalu i međunarodnoj trgovini drogom, dok je Medenica posredovala u sudskim odlukama i primala mito kako bi podržala kriminalnu organizaciju.
Odluka obuhvata i njihove članove uže porodice Božoviće – Draganu, Balšu i Pavla, kao i Medenice – Miloša i Mariju.
Iz Stejt departmenta navode da ovakve mjere potvrđuju posvećenost SAD borbi protiv transnacionalnog kriminala i odgovornosti pojedinaca uključenih u krijumčarenje droge.
Vesna Medenica bila je jedna od najuticajnijih ličnosti crnogorskog pravosuđa u posljednje dvije decenije, podsjeća Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Na sudijskim funkcijama provela je 17 godina, a tri puta je birana za predsjednicu Vrhovnog suda, iako Ustav Crne Gore dozvoljava najviše dva mandata.
Prije toga obavljala je i funkciju vrhovne državne tužiteljke.
Medenica je uhapšena aprila 2022. nakon objave transkripta Europola, presretnutih telefonskih razgovora sa aplikacije Skaj njenog sina Miloša i tjelohranitelja, policajca Darka Lalovića, u kojima su dogovarali krijumčarenje droge i šverc cigareta
Iz transkripata je proizašlo da je Medenica bila upoznata sa njihovim kriminalnim aktivnostima i navodno spremna da ih štiti.
Specijalno tužilaštvo je tereti da je, koristeći položaj u periodu od 2019. do 2021. godine, posredovala u rješavanju sudskih predmeta u korist određenih privrednih društava uz primanje mita.
Takođe, optužena je da je vršila pritisak na sudije da donesu presude suprotne zakonu.
Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva iz oktobra 2022. godine, Miloš Medenica se, između stalog, tereti da je 2019. godine stvorio kriminalnu organizaciju u cilju krijumčarenja cigareta i protivzakonitog uticaja na sudsku vlast.
Na suđenju pred Višim sudom u Podgorici, Medenica je negirala sve optužbe, tvrdeći da je žrtva političke odmazde.
Naime, Vesna Medenica je dugo važila za ključnu figuru pravosudnog sistema pod uticajem tadašnje vlasti, predvođene Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića. Njen rad na čelu Vrhovnog suda izazivao je kritike domaće i međunarodne zajednice zbog problema u vladavini prava i korupciji.
S druge strane, Milo Božović, bivši gradonačelnik Budve, uhapšen je u aprilu 2023. godine pod sumnjom za stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju i promet opojnih droga.
Protiv Božovića je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu zbog krivičnih djela koja se odnose na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje kokaina.
U februaru ove godine za novog predsjednika Opštine Budva izabran je Nikola Jovanović.
Time je okončan mandat dotadašnjeg predsjednika Mila Božovića koji je 22 mjeseca iz zatvora upravljao gradom, potpisivao plate zaposlenima, odlučivao o investicijama, javnim nabavkama...
Božović je kadar jedne od stranaka rasformiranog sproruskog Demokratskog fronta predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
<h2>Od ranije na listama nekoliko crnogorskih građana</h2>
Ranije, 2023. Američka Agencija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija je na listu sankcionisanih kompanija i pojedinaca iz Crne Gore stavila i Branislava- Brana Mićunovića i Miodraga- Daku Davidovića, zbog korupcije i zlonamjernih aktivnosti u korist Rusije.
Mićunovića, koji je u međuvremenu preminuo, američki Stejt Dipartment je označio vodećom ličnošću u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori još iz perioda bivše Jugoslavije.
"Najpoznatiji je po ilegalnom švercu cigareta, te je korumpirao i podrio nezavisnost crnogorskih nezavisnih institucija", navodi se u dokumentu.
Za Miodraga Davidovića se, u odluci američkih vlasti, navodi, da je decenijama prao novac za kriminalne organizacije, jačajući svoj uticaj i učestvujući u švercu cigareta, nafte i oružja u Crnoj Gori:
"Njegove koruptivne aktivnosti omogućile su napore Rusije da ugrozi nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa u zemlji, uključujući napore da utiče na izborne rezultate."
Američko Ministarstvo finansija objavilo je 11. aprila 2022. listu sankcija za djela korupcije među kojima je i Svetozar Marović nekadašnji visoki funkcioner Demokratske partije socijalist Mila Đukanovića i posljednji predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore.
Svetozar Marović osuđen je 2016. godine zbog višemilionskih malverzacija u Budvi, dok je ta partija bila na vlasti.
Marović je uhapšen u decembru 2015. godine. U maju sljedeće je pušten iz pritvora nakon što je priznao krivicu.
Nakon toga, otišao je u Beograd, a Crnoj Gori do danas nije izručen i pored raspisane potjernice.
Apsolutna zastara kazne na koju je osuđen Marović, od tri i po godine zatvora, nastupa u oktobru 2026. godine.

Medenica i Božović na listi sankcija SAD

Ljudi koji apliciraju za život ili rad u SAD-u sada će biti provjeravani i zbog mogućeg “antiamerikanizma”, uključujući provjeru njihovih profila na društvenim mrežama, saopštile su vlasti, u sklopu pooštravanja restrikcija koje su zabrinule zagovornike imigracije i advokate.
Imigracioni službenici moći će provjeravati da li su podnosioci zahtjeva imali “bilo kakvo učešće u antiameričkim ili terorističkim organizacijama” ili da li postoji “dokaz o antisemitskoj aktivnosti”, navodi se u ažuriranoj politici Američke službe za državljanstvo i imigraciju (USCIS), piše N1.
Provjere društvenih mreža, koje je administracijaDonalda Trampaveć uvela u proces imigracione provjere u junu, bit će proširene kako bi obuhvatile i traganje za bilo kakvom “antiameričkom aktivnošću”, stoji u saopštenju.
Stejt Department je ove godine poništio više od 6.000 studentskih viza, rekao je u ponedjeljak jedan zvaničnik.
A u junu je Stejt Department saopštio da ambasade i konzularna predstavništva moraju provjeravati aplikante za studentske vize zbog “neprijateljskih stavova prema našim građanima, kulturi, vladi, institucijama ili temeljnim principima.”
- Američke beneficije ne bi trebale biti date onima koji preziru ovu zemlju i promovišu antiameričke ideologije - rekao je glasnogovornik USCIS-aMathju Trageseru saopštenju za javnost.
On je dodao da je imigraciona agencija “posvećena implementaciji politika i procedura koje iskorjenjuju antiamerikanizam i podržavaju sprovođenje rigoroznih mjera provjere i nadzora u najvećoj mogućoj mjeri.”
Ažurirana politika nije dala tačnu definiciju “antiamerikanizma,” već je samo navela da se to odnosi na one koji podržavaju “antisemitski terorizam, antisemitske terorističke organizacije i antisemitske ideologije.”
Međutim, ukazala je na jedan dio Zakona o imigraciji i državljanstvu iz 1952. godine (INA) kao primjer “antiameričkih” ideologija.
Taj dio zakona, koji predstavlja glavni pravni okvir SAD-a za imigraciju, zabranjuje određenim osobama da postanu naturalizirani državljani, uključujući članove različitih komunističkih partija, one koji se zalažu za “svjetski komunizam”, one koji pišu ili distribuiraju materijale protiv “svake organizovane vlade”, ili one koji žele nasilnim putem srušiti američku vladu.
Ova objava odmah je izazvala zabunu i uzbunu, a na online forumima povela se rasprava o tome šta se zapravo smatra “antiamerikanizmom”.
Mnogi su izrazili zabrinutost da bi nejasna formulacija i izostanak jasne definicije mogli imigracionim službenicima dati ovlasti da dodatno pooštre imigraciju, bez obzira na postojanje stvarne prijetnje.

Stejt Department će u aplikacijama za vizu pregledati društvene mreže zbog „antiameričkih poruka“

Američki Stejt department u svom novom izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu navodi da u Crnoj Gori tokom 2024. nije bilo značajnijih promjena.
Među glavnim problemima bili su izvještaji o mučenju ili okrutnom, nečovječnom i ponižavajućem postupanju, te ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i medijskih sloboda.
Navedeno je da su nevladine organizacije, uključujući Akciju za ljudska prava (HRA) i Građansku alijansu, kritikovali sporost vlasti u procesuiranju ratnih zločina, priznavanju žrtava i isplati odštete iz rata 1990-ih.
Istaknuto je da su novinari bili izloženi prijetnjama i napadima.
Izvještaj navodi i da je Agencija za elektronske medije proširila zabranu emitovanja ruskih državnih medija (Russia Today, Sputnik, Rossiya 1) kako bi se u potpunosti uskladila s mjerama EU protiv Rusije. Ipak, zabrana nije u potpunosti sprovedena jer su platforme i dalje dostupne, piše u izvještaju.
Zvaničnici su nastavili da ciljaju kritičke medije, a neriješeni napadi stvaraju atmosferu zastrašivanja, navedeno je.
- Novinari su tokom godine doživjeli prijetnje, napade i pritiske zbog izvještavanja o politici, etničkim, vjerskim pitanjima, korupciji i krijumčarenju - piše u izvještaju.
U izvještaju se zaključuje da iako ustav i zakon zabranjuju torturu i zlostavljanje, nevladine organizacije prijavile su zlostavljanje osumnjičenih u policiji i zatvorima širom zemlje. Vlada je procesuirala neke policajce i zatvorske čuvare, ali sudski postupci su kasnili.&nbsp;

Stejt department: Ozbiljna ograničenja slobode izražavanja u Crnoj Gori

Sjedinjene Američke Države zabrinute su zbog izvještaja o saradnji Univerziteta Crne Gore (UCG) s kineskim Nacionalnim superračunaskim centrom Đinan, saopšteno je Radiju Slobodna Evropa iz Stejt departmenta.
- Ovu instituciju vodi kineski Nacionalni univerzitet odbrambene tehnologije, koji je pod sankcijama Ministarstva trgovine SAD - navodi se u odgovorima.
Državni Univerzitet je 18. jula potpisao Memorandum o saradnji sa ovim centrom u oblastima kriptografije, vještačke inteligencije (AI) i sajber bezbjednosti.
Iz Vašingtona napominju da je Crna Gora saveznica u NATO i lider u -izgradnji regionalnih sajber kapaciteta.
- Njena partnerstva u osjetljivim područjima poput AI i sajber bezbjednosti trebalo bi da budu usklađena sa zajedničkim bezbjednosnim prioritetima NATO-a i da izbjegavaju omogućavanje ili saradnju sa subjektima povezanim s naporima za modernizaciju kineske vojske - navode.
Dodaju da je važno da "akademske i istraživačke institucije usvoje snažne bezbjednosne mjere, uključujući, ali ne ograničavajući se na, provjeru njihove potencijalne saradnje i veza sa subjektima koji izazivaju zabrinutost".
Inače, potpisnik Memoranduma, rektor UCG Vladimir Božović, doktorirao je u SAD upravo u oblasti matematike i kriptografije, nauke o metodama i principima šifrovanja.
Tokom studija, radio je i kao istraživač u Centru za kriptologiju i informacionu sigurnost (Center for Cryptology and Information Security - CCIS).
Kabinet rektora nije odgovorio RSE-u da li smatraju problematičnim to što je memorandum potpisan sa kompanijom pod sankcijama, imajći u vidu da je Crna Gora članica NATO i sjedište Regionalnog centra za sajber kapacitete.
Inače, ovo nije jedina kineska kompanija ili institucija sa kojom UCG jača saradnju a koja je pod američkim sankcijama.
<h2>Saradnja sa kineskim IT kompanijama</h2>
Naime, delegacija UCG predvođena rektorom Božovićem decembra prošle godine posjetila je Kinu, gdje je osim tamošnjih univerziteta obišla i kompanije Alibaba Cloud i Hikvision.
Kako je saopšteno sa UCG, one su predstavile svoje proizvode u oblasti cloud tehnologije i vještačke inteligencije.
Alibaba Cloud je najveća kompanija u ovoj oblasti u Aziji i četvrta u svijetu.
Druga, Hikvision - koja se u saopštenju UCG naziva globalnim liderom u video nadzoru - od 2019. na crnoj trgovinskoj listi a od 2021. pod sankcijama a njihova oprema uvršena na listu onih koji predstavljaju rizik po nacionalnu bezbjednost SAD.
Pored toga, Evropski parlament je 2021. uklonio njihove kamere, a više evropskih zemalja zabranilo korištenje njihove opreme u državnoj administraciji.
Kompanija je tada saopštila da su njene kamere "u skladu sa važećim pravilima i propisima zemalja u kojima poslujemo i podliježu strogim bezbjednosnim zahtjevima".
<h2>Crna Gora - regionalni centar za sajber kapacitete</h2>
Inače, istog mjeseca kada je delegacija UCG boravila u Kini, u kompleksu Univerziteta otvoren je Regionalni centar za sajber kapacitete (WB3C).
Osnivanje Centra inicirale su Francuska i Slovenija, članice Evropske unije i NATO.
- U eri kada sajber prijetnje postaju sve sofistiriranije i prisutnije, imperativ je da ovaj region opremimo potrebnim alatima za efikasnu borbu protiv ovih izazova - rekla je na otvaranju vicepremijerka Slovenije Tanja Fajon.
Naime, slovenački, francuski i eksperti iz regiona učestvuju u izvođenju obuka u tri oblasti – sajber bezbjednosti, sajber kriminaliteta i sajber diplomatije.
Tako Centar, između ostalog, organizuje jednogodišnju obuku iz oblasti digitalne forenzike za policijske istražitelje.
Iz UCG ističu da su imali ključnu ulogu u donošenju odluke da sjedište WB3C bude upravo u Crnoj Gori.
Prije nego što su osposobljene vlastite prostorije, WB3C je izvodio obuke u prostorijama Rektorata UCG.
Slovenačko Ministarstvo vanjskih poslova odbilo je da komentariše memorandum UCG i kineskog centra, dok iz francuske amabasade nisu odgovorili na upit RSE.
<h2>Usaglašenost sa sankcijama EU</h2>
Osim članica poput Slovenije i Francuske, podršku Crnoj Gori u oblasti sajber bezbjednosti pruža i sama EU.
Evropska komisija (EK) ranije je objavila da je Crna Gora sajber bezbjednost postavila za prioritet 2023. godine. Godinu ranije, crnogorska država IT infrastruktura bila je meta velikih sajber napada.
Crna Gora je, prema izvještaju EK za 2024, postigla značajan napredak na prevenciji i suzbijanju sajber kriminala, uključujući i dvije optužnice Specijalnog tužilaštva u ovoj oblasti.
Kao pozitivan korak navodi se i pridruživanje Crne Gore sankcijama Savjeta Evrope zbog sajber napada koji su prijetnja EU. Među sankcionisanima ima i kineskih državljana i kompanija.
Sa ciljem podrške sajber bezbjednosti Crne Gore, predsjednica EK Ursula fon def Lajen je oktobra 2024. u Podgorici otvorila Vladin Bezbjednosno-operativni centar, koji je finansiran i sredstvima EU.
Crna Gora je takođe članica NATO Centra izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu, čije je sjedište u Talinu, Estoniji.
Iz Evropske komisije i NATO nisu odgovorili na zahtjev RSE-a da prokomentarišu saradnju crnogorskog državnog Univerziteta sa kineskim kompanijama koje su pod sankcijama SAD-a.
Sa Univerziteta je na pitanja RSE-a stigao automatski, povratni mail da su na odmoru do druge polovine avgusta.
RSE je poslao pitanja na adrese dva ministarstva u Vladi Crne Gore - Ministarstva prosvjete u čijem je resoru rad Univerziteta, i Ministarstva javne uprave, koje je zaduženo za informacionu bezbjednost.
Odgovor su u RSE dobili samo iz Ministarstva javne uprave.
<h2>Saradnju razmatrati kroz prizmu bezbjednosnih rizika</h2>
Ministarstvo nema institucionalnu ingerenciju nad državnim Univerzitetom, ali pažljivo prati sve pojave koje mogu imati bezbjednosni ili strateški uticaj na digitalni prostor Crne Gore, kazao je za RSE pomoćnik ministra Dušan Polović.
On je u Ministarstvu javne uprave zadužen za oblast informacione bezbjednosti.
- U tom kontekstu, svaka saradnja – a posebno u osjetljivim oblastima kao što su sajber bezbjednost i vještačka inteligencija (AI) – mora biti razmotrena kroz prizmu potencijalnih bezbjednosnih rizika i strateškog usklađivanja sa vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore - kaže Polović.
Crna Gora je, ističe, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU jasno opredijeljena za saradnju sa saveznicima i partnerima koji dijele demokratske vrijednosti, standarde i principe u oblasti sajber bezbjednosti i AI.
Naglasio je da NATO sajber bezbjednost tretira kao dio nacionalne bezbjednosti, na koji se odnosi i član 5, koji predviđa kolektivnu odbranu u slučaju napada na jednu članicu.
Polović ukazuje na oprez neophodan u uspostavljanju međunarodnih partnerstava u oblast vještačke inteligencije, zbog njene primjenjivosti u odbrani, obradi osjetljivih podataka, mogućeg uticaja na ljudska prava...
- Stoga očekujem da sve relevantne institucije pri uspostavljanju tih vidova saradnje uzmu u obzir moguće posljedice po nacionalne interese i digitalnu bezbjednost države - naveo je Polović.
Dodaje da je Crna Gora Zakonom o elektronskim komunikacijama uredila ograničavanje nabavke i upotrebe opreme određenog proizvođača za koju se smatra da može imati štetne posljedice po nacionalnu bezbjednost.
Crna Gora trenutno radi na izradi Strategiji vještačke inteligencije, na kojoj će imati pomoć SAD.

Stejt department zabrinut zbog saradnje Univerziteta Crne Gore i kineskog centra u oblasti sajber bezbjednosti

Privremena vlada Kosova potvrdila je za Radio Slobodna Evropa da je izrazila spremnost da sarađuje sa Sjedinjenim Državama u vezi sa prihvatanjem i privremenim smještajem državljana trećih zemalja na Kosovu, "u skladu sa utvrđenim uslovima".
- Tokom jednogodišnjeg perioda, do 50 osoba može biti privremeno premješteno, s ciljem olakšavanja njihovog bezbjednog povratka u zemlju porijekla. Vlada je izrazila spremnost da se angažuje, uz mogućnost odabira pojedinaca sa predložene liste, pod uslovom da ispunjavaju određene kriterijume u vezi sa vladavinom prava i javnim redom - izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol privremene vlade Kosova Prparim Krueziju.
On je dodao da će dodatne informacije biti objavljene naknadno.
Američki Stejt department potvrdio je za RSE 6. juna da su zemlje Balkana uključene u kontakte u okviru šire strategije SAD za deportaciju stranih državljana bez regulisanog statusa.
- Američki partneri i regionalni lideri blisko sarađuju s nama kako bi okončali krizu ilegalne i masovne migracije - naglasio je Stejt department, dodajući da je sprovođenje migracione politike administracije predsjednika Donalda Trampa jedan od njegovih glavnih prioriteta.
- Protjerivanje stranaca iz SAD-a, za koje postoje konačna rješenja o deportaciji, kao i protjerivanje ilegalnih migranata, štiti Sjedinjene Države od stranih terorista i drugih prijetnji po nacionalnu bezbjednost i javni red - navedeno je u odgovoru.
Stejt department je takođe istakao da je kontinuirana saradnja sa stranim vladama ključna za sprečavanje ilegalne i masovne migracije, kao i za bezbjednost granica.
Privremena vlada Kosova je navela da Sjedinjene Države ostaju nepokolebljiv saveznik Republike Kosovo.
- Naše uzajamno partnerstvo, izgrađeno decenijama, zasniva se na zajedničkim vrijednostima i saradnji. Visoko cijenimo njihovu podršku, naročito na našem putu ka integraciji u evroatlantske institucije - navela je Vlada Kosova.
Agencija Rojters, pozivajući se na Blumberg njuz, izvijestila je 5. juna da administracija predsjednika Trampa vrši pritisak na Srbiju i druge zemlje Balkana da prihvate migrante koje će Sjedinjene Države da protjeraju.
Prošlog mjeseca, američki Vrhovni sud dozvolio je Trampovoj administraciji da ukine privremeni legalni status za stotine hiljada migranata iz Venecuele, Kube, Haitija i Nikaragve koji žive u SAD, čime su pojačani napori republikanskog predsjednika ka povećanju broja deportacija.
Prema pisanju Blumberga, Trampova administracija traži potencijalne destinacije za migrante koji bi mogli biti deportovani kao rezultat ove odluke.
<h2>Vlada spremna razgovarati s Britanijom o migrantskim centrima</h2>
Privremena vlada Kosova je 26. maja izrazila spremnost da razgovara i sa Velikom Britanijom o prijedlogu za uspostavljanje "centara za povratak" na Kosovu za tražioce azila koji su odbijeni na britanskom ostrvu.
Prijedlog za uspostavljanje centara za povratak dio je šire strategije Velike Britanije za rješavanje sve većeg broja migranata koji dolaze na britansko ostrvo ilegalnim putevima.
Međutim, međunarodna organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) izrazila je zabrinutost da bi korišćenje zemalja Balkana kao prijemnih destinacija za migrante moglo da naruši njihova prava i stvori nove izazove za zemlje domaćine.
U sličnom sporazumu koji je takođe izazvao kritike, Kosovo i Danska su se 2022. godine saglasile o iznajmljivanju 300 zatvorskih ćelija u Kazneno-popravnoj ustanovi u Gnjilanu za smještaj stranih zatvorenika koji se očekuje da će biti deportovani iz Danske nakon što odsluže kazne.
Zauzvrat, Kosovo bi trebalo da dobije više od 200 miliona eura, koji će biti uloženi u Kazneno-popravnu službu i projekte obnovljive energije.
Ovaj sporazum izazvao je reakcije međunarodnih organizacija i civilnog društva, koje su izrazile zabrinutost zbog mogućih kršenja ljudskih prava i izazova koje bi upravljanje stranim zatvorenicima moglo donijeti Kosovu.
Kosovo je ranije primilo oko 1.900 avganistanskih državljana, koji su evakuisani iz Avganistana nakon povratka talibana na vlast 2021. godine.
Nakon dvije godine funkcionisanja, kamp Lija u američkoj vojnoj bazi Bondstil u Uroševcu je zatvoren.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova, većina Avganistanaca je već premještena u zemlje domaćine, dok je mali broj njih i dalje ostao na Kosovu.
Prema sporazumu između Kosova i Sjedinjenih Država, Avganistanci su trebali da ostanu na Kosovu dok ne prođu proces bezbjednosne provjere, kako bi potom bili preseljeni u SAD ili neku drugu zapadnu zemlju.

Vlada Kosova izrazila spremnost da prihvati migrante koje SAD deportuju

Ruski napadi na ukrajinske gradove moraju odmah prestati, izjavio je danas portparol američkog Stejt departmenta nakon što su ruske snage izvele jedan od najvećih vazdušnih udara na Kijev.
- Vidjeli smo ove izvještaje i pažljivo pratimo situaciju, uključujući napade na porodilište u Odesi - rekao je portparol i poručio da ruski napadi na ukrajinske gradove moraju odmah prestati, prenosi Rojters.
Rusija je u ranim jutarnjim časovima pokrenula masovni vazdušni napad na Kijev i druge ukrajinske gradove koristeći dronove, krstareće i balističke rakete.

Stejt department: Ruski napadi na ukrajinske gradove moraju odmah prestati

Zemlje balkanskog regiona uključene su u kontakte u okviru šire američke strategije deportacije stranih državljana bez regulisanog statusa, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Stejt departmentu.
Američko ministarstvo spoljnih poslova nije željelo da komentariše navode američkog Blumberga (Bloomberg) da administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pokušava da ubijedi balkanske zemlje da prihvate deportovane migrante, većinom iz Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele, kojima je ukinut privremeni pravni status u SAD.
SAD, rekli su u Stejt departmentu, ne komentarišu detalje diplomatske komunikacije sa drugim državama u okviru strategije deportacije stranih državljana bez regulisanog statusa.
Navodi se da je kontinuirana saradnja sa stranim vladama ključna za odvraćanje ilegalnih i masovnih migracija, kao i za bezbednost granica.
Agencija Blumberg prenijela je u četvrtak da Trampova administracija pritiska Srbiju i druge balkanske zemlje da primi migrante deportovane iz SAD.
Zahtjevi upućeni zemljama u regionu su u toku i dio su šire strategije da se nađu strane vlade spremne da prime migrante poslate iz SAD, uključujući neke koji su prvobitno ušli u SAD pod zaštitama važećim za vreme prethodnog predsjednika Džozefa Bajdena, prenijela je agencija.
Podsjeća se da je američki Vrhovni sud dozvolio Trampovoj administraciji da ukine legalni status za više hiljada venecuelanskih, kubanskih, haićanskih, nikaragvanskih migranata koji žive u SAD, podstičući napore republikanskog predsjednika SAD da poveća broj deportacija.
Blumberg je dodao da je Trampova administracija tražila moguće destinacije za imigrante koji bi mogli da budu deportovani na osnovu te odluke.

Stejt department o deportacijama: Zemlje Balkana uključene u kontakte u okviru šire strategije

Sjedinjene Američke Države više neće posredovati u mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije nakon što je Vladimir Putin odbio da pristene na prekid vatre, objavilo je američko Ministarstvo vanjskih poslova.
Stejt department poručio je da mijenja “metodologiju svog doprinosa” pregovorima i da više neće “letjeti širom svijeta na prvi poziv” zbog sastanaka.
- Nastavićemo da pomažemo, ali više nećemo letjeti po svijetu kao posrednici na sastancima. Sada je na dvije strane, došlo je vrijeme kada moraju da predstave i razviju konkretne ideje o tome kako da okončaju ovaj sukob. To će biti na njima - kazala je Temi Brus, portparolka Stejt departmenta.
Odluka dolazi neposredno nakon što su SAD i Ukrajina potpisale sporazum o mineralima pod, za Ukrajinu, povoljnijim uslovima nego što se ranije mislilo, a američki predsjednik Donald Tramp je odobrio prvu rundu isporuke oružja Kijevu otkad je njegova administracija ponovo preuzela vlast.
Donald Tramp, prema izvorima iz Vašingtona, sve je frustriraniji Putinovim ponašanjem, a američki obavještajni izvještaji objavljeni preko noći sugerišu da je ruski predsjednik sada oslabljen i da je promijenio neposredne ratne ciljeve, fokusirajući se na učvršćivanje dosad zauzete teritorije.
<h2>Vens: Malo vjerovatno da će se rat uskoro završiti</h2>
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens upozorio je da je malo vjerovatno da će se rat u Ukrajini uskoro završiti, rekavši da je sada na Kijevu i Moskvi da postignu rješenje.
U razgovoru za Foks njuz, Vens je rekao da je Tramp doveo obije strane za pregovarački sto, ali da SAD više neće predvoditi napore za posredovanje u miru.
- To ne vodi nikuda... neće se uskoro završiti. Sada je na njima da postignu dogovor i zaustave ovaj brutalni, brutalni sukob - istakao je Vens.
Komentari dolaze nakon što je Kremlj izrazio spremnost za direktne pregovore, ali je odbacio nedavni američki mirovni prijedlog uz obrazloženje da ne daje međunarodno priznanje teritoriji koju su zauzele ruske snage.
Ukrajina je, sa svoje strane, dosljedno odbijala da prizna bilo kakve ruske aneksije, tvrdeći da predsjednik Vladimir Putin ne smuje biti nagrađen za invaziju na njenu suverenu teritoriju.
Ova objava označava značajnu promjenu u američkom pristupu ratu, nakon upozorenja da će se povući iz svoje posredničke uloge ako se ne postigne napredak.&nbsp;
Stejt department je u utorak saopštio da će odustati ukoliko ne vidi „konkretne predloge“ i od Kijeva i od Moskve o tome kako okončati rat.

SAD se povlače iz mirovnih pregovora: "Na Ukrajini i Rusiji je da nađu rješenje"

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su uspješno završene dvodnevne obuke za zaštitare lica i imovine u školama.
Ove obuke su realizovane uz podršku Privredne komore Crne Gore i Policijske akademije Danilovgrad.
- Održane su četiri obuke koje je pohađalo ukupno 122 polaznika/ce. Program je obuhvatio teorijska i praktična znanja iz oblasti primjene ovlašćenja, postupanja u rizičnim situacijama, maloljetničkog prava, sprečavanja nasilja i vandalizma, kao i specifičnosti rada u školskom okruženju - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Obrađene teme na obuci uključivale su, kažu oni, ovlašćenja i dužnosti u vršenju poslova zaštite imovine i lica (legitimisanje, davanje upozorenja, sredstva prinude), primjenu ovlašćenja u školskom okruženju, postupke lica fizičkog obezbjeđenja u različitim situacijama ugroženosti lica i imovine, uključujući postupak sa zadržanim licima.
- Teme su bile i maloljetničko krivično, prekršajno i porodično pravo, postupanje prema maloljetnim licima, nadležnosti organa i zaposlenih u školama, vrste nasilja i diskriminacije u školama, te načini njihovog ispoljavanja, kao i postupci po učinjenom nasilju i vandalizmu - dodali su u MPNI.
Obuku su izvodili Mladen Bulatović, specijalista poslovno‑civilne bezbjednosti, Slavko Milić, službenik MUP/UP i Angelina Bajčeta, savjetnica za unifikaciju i standardizaciju nastave Policijske akademije
Program je, ističu oni, realizovan kroz interaktivne metode – predavanja, diskusije, simulacije i praktične vježbe uz korišćenje savremene opreme i nastavnih sredstava.
- Poseban značaj obuke leži u jačanju sposobnosti službi zaštite da pravovremeno i profesionalno odgovore na sve oblike prijetnji i rizika u školskom okruženju - naveli su u MPNI.
Ova inicijativa Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pružila je, cijene oni, dodatno stručno usavršavanje angažovanim zaštitarima, jačajući bezbjednost učenika, zaposlenih i školskih objekata.
- Ovaj program predstavlja primjer uspješne inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Policijskom akademijom i Privrednom komorom Crne Gore, usmjerene na kontinuirano stručno usavršavanje kadrova zaduženih za zaštitu lica i imovine u školama te unapređenje bezbjednosnih standarda u obrazovnom sistemu - zaključili su u MPNI.

Završena obuka za zaštitare u školama

Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Naredba za prinudno dovođenje Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: stejt-department