U emisiji „Srećan dan“ na Televiziji E, koja se emituje od 9 do 11 sati, gledaoce očekuje praznična atmosfera ispunjena muzikom, pokretom i pozitivnom energijom.
Za dobar ritam i prepoznatljive zvuke pobrinuće se 4 Seasons Band, koji u studio donosi praznično raspoloženje, dok sa muzičarkom Đurđom Petrović Poljak razgovaramo o vezi muzike i praznika.
Posebnu energiju emisiji daće Sanja Kalezić, osnivačica Akademije plesa i instruktorka latino grupe, koja će govoriti o plesu kao izrazu radosti, slobode i životne energije.
Gledajte „Srećan dan“ – jutro uz muziku, pokret i dobro raspoloženje na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Praznično izdanje emisije „Srećan dan“ u znaku muzike, plesa i dobre energije

U emisiji Srećan dan govorimo o dječjem svijetu gdje mašta i talenat rastu bez granica. 
Naši gosti su Marina Vujović, direktorica Multidisciplinarnog centra za djecu, Anđela Jovanović, učiteljica, Đina Jovanović, solistkinja i Lena Vidić, recitatorka. 
Otkrivamo koliko je važno djeci dati slobodu izraza, podršku i sigurno okruženje za razvoj kreativnosti. 
U fokusu emisije je i humanitarna akcija studenata Medicinskog fakulteta „Napunimo vreću, podijelimo sreću“. O ideji, solidarnosti i snazi mladih ljudi koji pomažu zajednici govori Miloš Čolaković, student šeste godine medicine, studentski povjerenik i predsjednik Studentskog vijeća Medicinskog fakulteta. 
Društvo će nam praviti i Taško Ademović, koji je zadužen za dobru muziku. 
 
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

''Srećan dan'' na TV E: O humanitarnoj studentskoj akciji „Napunimo vreću, podijelimo sreću“ i razvoju kreativnosti i slobode izraza kod djece

U novom izdanju emisije "Srećan dan" govorimo o tome koliko se ljubav mjeri djelima, a koliko riječima, te kako se različiti horoskopski znaci ponašaju kada je u pitanju pažnja, bliskost i emotivna povezanost.
Bavićemo se i time kako praznike učiniti smislenim za najmlađe. Naša gošća biće Larisa Lukačević, predavačica u školici za intelektualni razvoj djece Eduko, koja će govoriti o značaju kreativne igre, podsticanja radoznalosti i razvoju dječje mašte.
Otvaramo i važno pitanje savremenog trenutka – snaga pozitivnih misli, ali bez imperativa stalne sreće. Da li nas pritisak da uvijek budemo optimistični može umoriti i udaljiti od sopstvenih emocija?
Gledajte Srećan dan, od 9 do jedanaest sati na Televiziji E.

„Srećan dan“: Kako volimo, kako učimo i kako zaista osjećamo?

U emisiji Srećan dan otkrivamo priču o nevjerovatnom podvigu – usponu za istoriju.&nbsp;
Gošća je Marija Zogović, alpinistkinja, koja donosi iskustva sa visina koje mijenjaju pogled na život, hrabrost i granice izdržljivosti.&nbsp;
Govorimo i o tome da li su melatonin, suplementi, vitamini i minerali – pomoć ili pretjerivanje?&nbsp;
Sa Kristinom Minić, doktorkom farmacije, razgovaramo o modernoj opsesiji dodacima ishrani, zabludama koje prate marketing i psihologiji potrebe da stalno nešto „popravimo“ u svom tijelu.&nbsp;
U gastro rubrci donosimo brz i ukusan recept: omlet sa njeguškom pršutom u tortilji – profesor kuvarstva Darko Jokić pokazuje kako jednostavno jelo može biti pravi gurmanski zalogaj. Gledajte Srećan dan od 9 do 11 sati na Televiziji E.

''Srećan dan'' na TV E: O alpinizmu, vitaminima i dobroj hrani

Posle muzičke pauze koju je sama napravila obradila je pjesmu – Ko se voli taj se čuva – promijenila joj refren koji je dao novi smisao cijeloj pjesmi, ona je pisala tekst i muziku, aranžman Bojan Jeremić, koji je učinio pjesmu da bolje odražava suštinu i emociju – rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, autorka i komunološkinja Marija Todorović Tatar.
Da nasilje nad ženama nije tuđa priča poruka je nove pjesme Marije Todorović Tatar – Ko se voli taj se čuva – koja je objavljena uoči Dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. novembra.
Pjesma postoji već desetak godina, kaže Todorović – Tatar, a ona je imala želju da je realizuje zbog teme i poruke koju pjesma nosi.
– Ideja je da je obradimo i da ljude dotakne prosto cijela ta priča, pokrene na razmišljanje, pokrene emocije. Cijela kampanja je uspjela, što zaključujem na osnovu svih komentara koji stižu do mene što preko mreža, što privatno – rekla je Todorović – Tatar.
Podsjeća da su svi čuli za krilaticu – ko se bije taj se voli –, koja se ustalila bez kritičkog mišljenja, već samo zbog rime i zvučnosti same krilatice.
– Pomislila sam da baš udarim kontru i udarim nešto što je tako zvučno, ne ko se bije taj se voli nego – Ko se voli taj se čuva. Moja prvobitna ideja je bila da ovu pjesmu pjeva više pjevačica, više glasova i stvarno sam na više načina pokušavala da dođem do saradnika i saradnica, prijavljivala se za projekte, pisala projekte i razgovarala sa organizacijama, razgovarala sa pjevačicama i ja sam se nekako ljutila jer su druge pjesme dolazile na red, ova pjesma nije, iako su i tada komentari bili pozitivni – istakla je Todorović – Tatar.
Autorka najavljuje još tri nove pjesme, te da će posle odmora razmisliti da uobliči, snimi i razmisli o spotovima za nove pjesme.

Todorović – Tatar: Ideja je bila da podstaknemo razmišljanje i emocije

U emisiji "Srećan dan" govorimo o hrani i emocijama. Koliko je zaista važno unositi proteine, da li su biljni proteini dovoljni i možemo li bez mesa? Šta je nauka, a šta mit? O tome razgovaramo sa Snežanom Fatić, nutricionistkinjom.&nbsp;
Otvaramo i intrigantnu psihološku temu: Da li su inteligentni ljudi asocijalni? Da li ih društvo ne razumije – ili oni ne žele da se uklapaju?&nbsp;
Analiziramo zašto se ova teza toliko često ponavlja, posebno u ubrzanom digitalnom vremenu. U posebnoj SrećanAI rubrici tema je zašto ljudi imaju emotivni odnos prema kiši?&nbsp;
Zašto nas nekad smiruje, nekad podsjeća, nekad provocira nostalgiju, a nekad rađa kreativnost?&nbsp;
Gledajte "Srećan dan" od devet do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan: Koliko je zaista važno unositi proteine, da li su inteligentni ljudi asocijalni...

Istraživanje je pokazalo da je oko trećine srednjoškolaca doživjelo neki vid nasilja u porodici, dok je njih 12–13 posto bilo žrtva težeg oblika nasilja, što je alarm da se što prije počne sa edukacijom roditelja, ali i sa omogućavanjem besplatnih servisa podrške roditeljima – rekla je gostujući u emisiji „Srećan dan“ na Televiziji E programska direktorica u Juventasu, Marija Ružić-Stajović.
Istraživanje sprovedeno u 50 zemalja, kaže Ružić-Stajović, prošle godine u saradnji sa Northeastern University iz Bostona i njegovim evropskim ogrankom – jedinim univerzitetom iz Estonije – pokazalo je zabrinjavajuć broj srednjoškolaca koji su doživjeli neki oblik porodičnog nasilja.
- Dobili smo priliku da sprovedemo to istraživanje u tri zemlje, radi se o regionalnom projektu koji je sproveo Juventas, a radimo ga u partnerstvu sa organizacijom iz Albanije Arsis i beogradskim Centrom za ljudska prava iz Srbije. Istraživanje je sprovedeno u sve tri zemlje, na reprezentativnom uzorku od preko 9.000 srednjoškolaca – otprilike po 3.000 u svakoj zemlji – u svim regijama Crne Gore i u svim tipovima srednjih škola - rekla je Ružić-Stajović.
Objašnjava da je sam upitnik koji su srednjoškolci popunjavali međunarodni upitnik o samoprocjeni delinkventnosti, te je služio da se utvrdi koji su faktori presudni pri uključivanju mladih ljudi u kriminalne aktivnosti i šta se može uraditi da bi se takvo ponašanje preveniralo.
Ukazuje da je svaki podatak, ma koliki on bio, o doživljenom nasilju u porodici alarmantan, a podatak dobijen iz istraživanja – da je trećina srednjoškolaca doživjela neki vid nasilja – nešto o čemu, kako naglašava, treba ozbiljno povesti računa.
- Oko trećine srednjoškolaca je reklo da je doživjelo da ih roditelj odgurne ili udari, dok je 12–13 posto reklo da je doživjelo teži oblik porodičnog nasilja, što nam ukazuje da moramo mnogo više raditi na konceptu pozitivnog roditeljstva – da edukujemo roditelje, ali i da omogućimo servise podrške porodicama u sistemu, koji će biti dostupni, ravnomjerno raspoređeni i besplatni za sve porodice, kako bi dobile prave savjete, podršku i pomoć u roditeljstvu – najljepšem, najvažnijem, ali i najtežem poslu - rekla je Ružić-Stajović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYMGI281wVHI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Ružić-Stajović: Moramo da radimo na konceptu pozitivnog roditeljstva

U novom izdanju emisije „Srećan dan“ govorimo o temama koje spajaju zdravlje, sport i emocije.
U segmentu posvećenom zdravlju, tema „Dehidracija – uzroci i modaliteti liječenja“ donosi korisne savjete o tome kako prepoznati i spriječiti jedno od najčešćih stanja kod djece. O uzrocima i mogućnostima liječenja govori dr Oleg Cmiljanić, specijalista pedijatrije sa Odjeljenja za gastroenterohepatologiju Instituta za bolesti djece.
Sportski dio emisije donosi razgovor o razvoju i izazovima ženskog fudbala u Crnoj Gori. Gosti su Mirko Marić, selektor ženske fudbalske reprezentacije, i Armisa Kuč, fudbalerka koja inspiraciju pronalazi u timskom duhu i istrajnosti.
Za kraj – SrećanAI donosi odgovor na pitanje: Zašto ljudi više vole fudbal nego logiku?
Sportski komentar vještačke inteligencije, uz dozu humora i razmišljanja o emocijama, strasti navijača i „najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu“.
Gledajte emisiju „Srećan dan“, od 9 do 11 sati na Televiziji E

U novoj emisiji „Srećan dan“ – o zdravlju, sportu i emocijama koje pokreću

U novom izdanju emisije „Srećan dan“, koja se emituje od 9 do 11 sati na Televiziji E, govorimo o tome šta nas zaista pokreće da putujemo – da li su to cijene, ponuda destinacija ili lične potrebe i emocije koje nas vode ka novim iskustvima.
Džudo klub Budućnost nastavlja da niže uspjehe, a o novostima, treninzima i predstojećim takmičenjima govoriće Ilija Vukotić, trener kluba, i Danilo Maraš, kontinentalni sudija Svjetske džudo federacije.
O koncertu „Zvuci bisernog grada“ govori Iva Otašević, članica Gradskog hora Budva, dok će za dobro raspoloženje i vedru atmosferu biti zadužen Taško Ademović, koji donosi dobar ritam i pozitivnu energiju.
Jer – „Srećan dan“ je uvijek ljepši uz muziku!

„Srećan dan“ na Televiziji E: Putovanja, sportski uspjesi i muzika za dobro raspoloženje

U "Srećnom danu" otkrivamo priče koje spajaju kulturu, nauku i svakodnevni život. 
Izložba "Želim vidjeti moje planine", koja će biti otvorena do 30. oktobra, predstavlja jedan od događaja Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK 2025. O umjetničkom konceptu i značenju ove postavke govori dr Svetlana Racanović, kustoskinja izložbe.
U susret Svjetskom danu hrane, govorimo o tome koliko zaista važi izreka "Mi smo ono što jedemo" - da li su naše prehrambene navike odraz kulture, tempa života ili sistema vrijednosti? 
Profesor kuvarstva Milivoje Đukanović otkriva recept za jagnjetinu u varenici - spoj starinskog ukusa i užitka. 
U rubrici "Istina ili mit: Hrana i navike", otkrivamo koliko su naši svakodnevni izbori za stolom zapravo pod uticajem predrasuda i trendova. 
"Srećan dan" gledajte od devet do 11 sati na Televiziji E.

U "Srećnom danu" o izložbi "Želim vidjeti moje planine", navikama sa hranom...

Naznake kraja duboke ekonomske krize u Njemačkoj se umnožavaju, piše dpa. Najnoviji indikator je stanje industrijskih narudžbi, pokazuje statistika.
Zaliha naručenih poslova u novembru se uvećala prije svega zahvaljujući četiri uzastopna mjeseca rasta u automobilskoj industriji, saopštio je Destatis u utorak.
Konkretno, kako prenosi agencija dpa, statističari rast u branši - sada od 5,9 odsto - pripisuju "proizvodnji ostalih vozila," u koja potpadaju i vojna.
Ukupnom rastu doprinijeli su i poslovi naručeni mašinskoj industriji, navode statističari.
Zaliha narudžbi preduzećima dozvoljava da dolazeći period očekuju rasterećena. Pod zalihom narudžbi statističari podrazumijevaju poslove koji nekom preduzeću obezbjeđuju rad narednih osam mjeseci.
Podaci o narudžbama dalje podgrijavaju očekivanja zaokreta industrije iz dugoročne krize. Zalihe u industriji uopšte u novembru su narasle za značajnih 5,6 odsto.
U tome natprosečno učestvuju velike domaće narudžbe.

Raste zaliha naručenih poslova u njemačkoj industriji

Crnogorski vaterpolisti trijumfovali su rezultatom 15:13 (5:6, 3:4, 4:2, 3:1), <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/ajkule-izvanredne-na-kraju-glavne-runde-savladana-srbija-izdanje-koje-ohrabruje">prenosi Portal Analitika</a>.
Iako je u pitanju bio duel bez većeg rezultatskog značaja, treba istaći da se naša selekcija večeras odlično suprotstavila lideru grupe. Pritom, posebno raduje to što su izabranici Dejana Savića večeras pokazali veliku želju i borbenost. To naročito važi za drugo poluvrijeme, u kojem smo odigrali briljantno i u odbrani i u napadu.
Jako dobro izdanje naše selekcije ispratili smo u prvoj četvrtini. Doduše, imali smo tri minuta pada, tokom kojih je Srbija preokrenula - sa 4:3 na 4:6. No, Vučković je na kraju postigao treći večerašnji gol i 'ajkule' su zahvaljujući tome drugi kvartal čekale uz gol zaostatka (5:6).
Nakon pet minuta igre u narednoj četvrtini, Crna Gora je poravnala golom Jovana Vujovića na 8:8. Međutim, uz dva pogotka Martinovića, Srbija je nakon prvog poluvremena vodila 8:10.
Na startu treće četvrtine odlično su odgovorili izabranici Dejana Savića. Prvo je precizan bio Holod, pa Mršić i na semaforu je bilo 10:10. Imala je Crna Gora u narednih nekoliko minuta u dva navrata priliku i da preokrene - no, umjesto toga je iz peterca pogodio Mandić i vratio domaćinu prednost (11:12). U samoj završnici četvrtine, Vučković je uposlio Gojkovića, koji je bio sam pred suparničkim golom i trećim večerašnjim pogotkom poravnao je na 12:12.
U završnoj četvrtini, pri rezultatu 12:13, 'ajkule' su se čak četiri puta odbranile sa igračem više, a onda je, tri minuta prije kraja, Stupar prekrasno šutnuo i lopta je otišla pod prečku - 13:13.
I onda, najzad - vođstvo. Dva minuta prije kraja, Dušan Matković je pogodio i Crna Gora je bila u plusu - 14:13. Igrači Srbije u tim su momentima djelovali potpuno izgubljeno, a onda je Vučković pogodio. Međutim, tražili su sa klupe domaćih čelendž i pogodak našeg mladog igrača je poništen. No, nepun minut kasnije - Vučković je opet dao gol. Ovog puta je sve bilo regularno i Crna Gora je stigla do pobjede.
<h2>Preksjutra protiv Rumuna</h2>
Selekciju Crne Gore do kraja EP čeka još jedan meč, i to onaj za sedmo mjesto.
Kako je to od ranije poznato, naš rival biće reprezentacija Rumunije. Tu utakmicu pratićemo preksjutra, sa početkom u 18:00 časova.
<h2>Mađari u polufinalu protiv Grčke, Srbija će sjutra saznati suparnika</h2>
Ranije tokom dana, u derbiju završnog kola, Mađarska je nakon peteraca savladala Španiju - 15:14 (3:3, 2:2, 3:3, 3:3, 4:3).
Mađari tako idu u polufinale sa drugog mjesta, a suparnik će im biti Grčka. Sa druge strane, suparnik Srbije biće Hrvatska ili Italija - oni će sjutra u međusobnom duelu odlučivati o drugoj poziciji u grupi "F".
Grupa "E": Francuska - Holandija 14:10, Mađarska - Španija 15:14, CRNA GORA - Srbija&nbsp;
Konačna tabela: Srbija 11, Mađarska 11, Španija 10, CRNA GORA 9, Francuska 3, Holandija 1.
Grupa "F" (sjutra): Turska - Gruzija (15:30), Italija - Hrvatska (18:00), Grčka - Rumunija (20:30).
Tabela: Grčka 12, Hrvatska 9, Italija 9, Rumunija 6, Gruzija 0, Turska 0.

"Ajkule" izvanredne na kraju glavne runde: Srbija savladana nakon velikog obrta u završnici

Endangering security is the criminal offence for which Z. D., a woman from Cetinje who has not lived in the Royal Capital for years, will be held accountable. Via the social network Facebook, she directed horrific threats at Cetinje resident Milo Ivanišević and, as it later emerged, had continuously threatened other citizens of this city as well.
- The state prosecutor at the Basic State Prosecutor’s Office in Podgorica has been informed of the incident and has ordered officers of the Police Directorate to file criminal charges against Z. D. for the criminal offence of endangering security - the Prosecutor’s Office stated briefly this morning.
As previously reported, Z. D. is a native of Cetinje, an architect by profession, educated partly abroad, close to the Serbian Orthodox Church, and engaged in Podgorica on a project involving the construction of a religious and educational facility.
In morbid voice messages sent to Ivanišević on 9 January, she threatened, among other things: „Cetinje residents, days of misery are coming for you“, „...I have saved some human lives and with appetite I can take one, because I trained...“, „...fortunately there aren’t many of you, and there will be even fewer“, „hang your flags, hang them, you gang, and I’ll stuff them all into your mouths and suffocate you with them“, „you’re driven by some communist spite, you little mutt“, „and now pass this around the cafés in Cetinje - someone will recognize me, so come to my house, I’ll unlock the door, let you in, and there’s no way out, you won’t leave alive“.
Ivanišević filed a report with the police that same evening and also informed the Centre for Civic Rights about the incident.
- I would like to stress that I feel threatened and that I fear something like a new Medovina or a new 1 January 2025 could happen - Ivanišević told the police.
Citizens quickly identified Z. D., which the Centre for Civic Rights reported to the Cetinje prosecutor’s office, and the police issued a local wanted notice for her. She was questioned on Saturday, 17 January.
Using her Facebook profile „Ing Arh Zed Ratislavljevna“, Z. D. threatened Ivanišević as well as many other women and men from Cetinje.
Two to three days after Ivanišević filed the criminal complaint with the police, she deleted almost all posts and photographs from her Facebook account.
As previously reported, one of the posts she left behind, dating back to 2023, reads: „Yes, I am. And it’s excellent. The Lord is my banner. Both parents have passed away in God, if I were to die physically now, I have completed my mission. I have crossed out my DPS relatives, all of them. And the hypocrites as well. A black sheep with white hair…“.
On 10 January, the Centre for Civic Rights stated that „in a city that has twice, in a short period of time, been shrouded in black by mass crimes in which 23 of our fellow citizens were killed, including four children, such threats cannot, must not, and will not be viewed as 'isolated incidents' or 'personal conflicts'“.
- Particularly alarming is the fact that both massacres were committed by individuals who, according to publicly available information, were ideologically, value-wise, and factually close to the Serbian Orthodox Church - an institution that in Montenegro has long ceased to function as a religious community and instead operates as a political, hegemonistic and deeply destructive factor - the Center warned then.

Woman from Cetinje to be prosecuted for endangering security over morbid threats

Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan primjer toga, smatra Veskom Garčević, profesor prakse međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu.&nbsp;
Koliko je realno da Tramp krene u nekakvo preuzimanje Grenlanda, pogotovo uz jako protivljenje saveznika u Evropi?
Teško je da vam odgovorim na ovo pitanje, zdrav razum bi mi rekao da vjerovatno to nije realno i da vjerovatno možemo pre očekivati određenu vrstu pregovora ili zategnutih odnosa između grupe saveznika u Evropi i Amerike oko toga kako će se odrediti budućnost Grenlanda. Međutim, imajući u vidu i dosadašnje, nekada neshvatljive i nepredvidive i arogantne poteze koje je predsjednik Tramp radio, ne mogu više ništa da isključim kada je u pitanju Grenland. Ali svakako, ovo je urušilo povjerenje i odnose među saveznicima u NATO-u i definitivno stavilo NATO u jednu vrlo tešku situaciju. Čak i ako se ništa ne dogodi sa Grenlandom u smislu u kom ste pitali, znači ako ne dođe do neke otvorene konfrontacije, odnosi među saveznicima i sami odnosi u NATO-u više neće nikad biti isti i sama organizacija nakon ove 2026. godine vjerovatno neće biti ona ista koja je bila do sada. Znači, nalazimo se na jednoj vrsti geostrateške prekretnice i Grenland je ovdje, rekao bih, samo jedna, eto da kažem, tačka sukobljavanja u odnosima između onoga što bi mogli da kažemo tradicionalnih saveznika do sada u Evropi i SAD.
Saveznici, kao što ste pomenuli, čini se da imaju dosta strpljenja. Imaju dosta strpljenja i način na koji oni odgovaraju Trampu je da traže dijalog. Koliko to strpljenje može da traje?&nbsp;
Evropska unija, ako govorimo o Evropskoj uniji i evropskim saveznicima u NATO-u, do sada je imala pristup takozvanog prilagođavanja ili prihvatanja određenih vrsta Trampovih zahtjeva. Oni su smatrali da tom vrstom te politike popuštanja, da tako kažem, može mnogo više da se uspije kada je u pitanju predsjednik Tramp, nego politikom otvorenog sukobljavanja. Mnogi eksperti koji su u praksi, tako i ovi koji se bave teorijom međunarodnih odnosa, takvu vrstu politike koju Evropa sprovodi prema Americi porede sa 30-im godinama. Kako stvari stoje, takva politika ima određene prednosti, ali ima određena ograničenja. Kada razgovarate ili djelujete sa nekima čiji su jako arogantni zahtjevi i neprestano rastu, popuštanje može da dovede do toga da se ta osoba ili takva politika koju ta osoba sprovodi smatra da je zapravo ona neprikosnovena i da sledeći zahtjevi, koliko god su veliki, moraju takođe da budu ispunjeni. Znači, vi politikom popuštanja ne dovodite do smanjenja zahtjeva ili nekog uravnoteženja odnosa, već naprotiv, hranite ambiciju druge strane da traži još više. Ova situacija sa Grenlandom je tipičan primjer takvog rezultata i takvih je situacija u istoriji bilo više puta do sada. Želim da budem optimista i da vjerujem u to da je neka vrsta kompromisa moguća. Kao što ste i sami rekli, Evropska unija, odnosno evropski partneri i dalje su vrlo oprezni i nisu htjeli da preduzmu oštre mjere ili da najave preduzimanje oštrih mjera u odnosu na ovo što je predsjednik Tramp tražio da se od 1. februara podignu tarife za određenu grupu evropskih saveznika. Oni dalje to razmatraju. Postoje jasni i snažni zahtjevi da se uvode takozvane recipročne mjere prema Americi, ali postoje, evo jutros sam čitao izjavu premijera Velike Britanije, da oni za sada smatraju da treba dijalogu i diplomatiji dati još jednu šansu.
Kako generalno možemo objasniti ovaj Trampov pohod, „everything, everywhere, all at once“, koliko je to skretanje pažnje sa unutrašnjih problema u Americi?
To se može smatrati vrstom skretanja pažnje sa unutrašnjih problema u Americi, ali da budem iskren, mi još ne znamo ovdje, to će tek izbori koji su u novembru pokazati koliko zapravo njegovo tijelo, MAGA, voli ovakvu vrstu politike. Kao što znate, Tramp je došao na vlast, odnosno za njega su glasali zbog obećanja da Amerika više neće intervenisati svuda po svijetu, a u međuvremenu je postala mnogo više intervencionistička nego bilo koja administracija od Buša do danas. To ćemo tek vidjeti. Sa druge strane, Tramp je jutros izjavio kako, i ja mislim da to ima očiglednu psihološku komponentu, da je on duboko nezadovoljan što nije dobio Nobelovu nagradu za mir i da više neće da misli o miru, nego će misliti o tome kako agresivnom politikom Amerike zapravo Ameriku napraviti, odnosno povratiti kao najveću silu svijeta. To je veoma rizičan pristup i videćemo šta to sve može da se desi do toga.
Kako vam se čine dešavanja u Venecueli i Trampova odluka da podrži Delsi Rodrigez umjesto Marije Mačado? Odnosno, da ide na stabilokratiju, a ne na demokratiju?
Kada je u pitanju Venecuela, očigledno da je Marko Rubio imao veliki uticaj i mnogi smatraju da je ovo zapravo njegov mali rat. Ovde postoji nekoliko, kako da kažem, slojeva interesa koje je Amerika imala. Vrlo je interesantno isto tako da je potpredsjednik Vens, kada je bila intervencija u Venecueli, ali kada su bili takođe i govori o intervenciji u Iranu, bio vrlo suzdržan, odnosno nije davao nikakve javne izjave, pokušavajući, vjerovatno, to su sad neke spekulacije u Americi, da sebe prezentuje kao pravog autentičnog predstavnika MAGA pokreta, koji je više bio za određenu vrstu izolacionizma američkog u međunarodnim odnosima, a ne intervencionizma. Međutim, kada je u pitanju Venecuela, očigledno je, i to možda nisu čak ni toliko krili u Americi, da je intervencija imala prvenstveno ekonomske interese, a to je nafta koju proizvodi Venecuela.
Vrlo je važno da se razumije, ja nisam neki ekspert, ali u međuvremenu sam pokušao da saznam što više o tome, da se razumije način na koji Amerika, odnosno kako se proizvode ti naftni derivati i da postoje različite vrste naftnih derivata. Američke rafinerije su napravljene da bi prerađivale takozvanu tešku naftu, koju Amerika zapravo ne proizvodi. Većina nafte koja se proizvodi u Americi je takozvana laka nafta. Znači, Amerika koja sama sebe može izdržavati u smislu derivata, ne zavisi od drugih država, izvozi tu laku naftu, kada kažem laka ili teška, ovdje se ne misli na kvalitet, nego na vrstu derivata. Ona izvozi tu laku naftu da bi uvozila tešku naftu, jer njene rafinerije su napravljene da prerađuju tešku naftu.
Najveći proizvođač teške nafte u svijetu je Venecuela. Najveći proizvođač i najveće nalazište takve nafte u svijetu ima Venecuela. Mnogi smatraju da su to razlozi za uzimanje tankera. Venecuela je definitivno bila umešana u drogu i tako da dalje tu ne da ovim na neki način aboliraju bivšeg predsjednika Venecuele koji je diktator, ali je veći dio tankera završio u rafinerijama u Americi. Znači, kada pogledate sa te strane, pitanje stabilokratije je mnogo važnije od pitanja demokratije, veli u pitanju Venecuela.
Nafta nije bitna samo u Latinskoj Americi i na Arapskom poluostrvu, nego i ovdje kod nas na Balkanu. Vidimo da je OFAK promenljivog mišljenja, bar što se tiče Srbije, po pitanju Mađarske, mnogo popustljiviji. Kako se u Americi gleda na to?&nbsp;
Mnogo su bila velika očekivanja Srba i Srbije od Trampa. Nažalost, mnogi Srbi su u Americi glasali za Trampa. Pretpostavljam da se mnogi od njih sada mogu zamisliti da li je ovo ono što su oni željeli. Ali, to se nije desilo prvi put, da se podržava jedna vrsta ekstremne, da tako nazovem, ili rizične politike. Amerika nije imala takav pristup prema Srbiji kakav su mnogi očekivali i ne samo zbog Kosova, jer je bilo stvarno iluzorno očekivati da će Amerika promijeniti svoju politiku u odnosu na Kosovo ili u odnosu na Balkan, ali je prvenstveno to bilo možda očekivano da će biti malo tolerantnija kada su u pitanju odnosi Srbije sa Rusijom. Međutim, i ovdje se pokazalo da ako na globalnom nivou Amerika i Rusija sad imaju mnogo pomirljivije tonove, iako sve ovo što smo do sada diskutovali i što dovodi u pitanje i ruši odnose i povjerenje između NATO partnera, zapravo radi u korist Rusije, da mnogi eksperti misle da Tramp ovdje sprovodi jednu rusku agendu. To se ne odnosi na male zemlje kao što je Srbija i one u suštini, ako imaju velika očekivanja, a ta očekivanja nisu ni bazirana na stvarnim realnim procjenama situacije, kao što je to bio slučaj ovdje, onda kao rezultat toga plaćaju veliku cijenu.
- Završiću ovaj komentar još jednom tezom. Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava nekako svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan od primjera toga. Jednostavno, kada dođe do zaoštravanja situacije na međunarodnoj sceni, ne možete da sjedite na četiri stolice jer svaka od tih strana traži od vas da se na neki način opredijelite i nijedna vam ne vjeruje do kraja, ni Rusija vam ne vjeruje, pa ni Kina vam ne vjeruje, ni Evropska unija vam ne vjeruje, a ne vjeruju vam ni Sjedinjene Američke Države- poručio je Garčević.

Tag: srecni-dan