Unija slobodnih sindikata Crne Gore zalaže se za uvođenje sedmočasovnog radnog dana i petodnevne radne sedmice, kao i za vraćanje zakonske odredbe prema kojoj se radni odnos prekida po sili zakona sa navršenih 67 godina života. To je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E poručio generalni sekretar USSCG Srđa Keković.
- Tražimo da se vrati kako je ranije bilo – da je sa 67 godina prestanak radnog odnosa po sili zakona, a da ako neko želi i hoće, kada stekne 65 godina starosti, može da ide u penziju - kazao je Keković.
<h2>Trendovi u Evropi: Starosna granica raste</h2>
Očekivani životni vijek i broj godina provedenih u penziji rastu širom Evrope, pa brojne zemlje revidiraju starosnu granicu za penzionisanje. Danska je odlučila da do 2040. godine poveća tu granicu na 70 godina, a do 2060. predviđa prosječan prag penzionisanja od čak 74 godine. Slične reforme već su pokrenule i druge evropske države.
Crna Gora je, kako podsjeća Keković, u jednom trenutku bila usaglašena s evropskom praksom, ali je sadašnje zakonsko rješenje drugačije.
- Zakon o PIO-u kaže da pravo na penziju imaju svi koji su navršili 65 godina starosti i imaju najmanje 15 godina radnog staža. Zakon o radu trenutno omogućava službenicima da rade do 67. godine, a zaposlenima u realnom sektoru do 66. To je bila varijanta koja je predstavljala benefit za zaposlene, ali išla je u pravcu povećanja starosne granice - kazao je Keković.
Međutim, ističe on, nedavne izmjene zakona unijele su konfuziju.
- Imamo nonsens – izmjenama Zakona o radu starosna granica za prestanak radnog odnosa u realnom sektoru smanjena je sa 67 na 66 godina. Još apsurdnije je što se ta granica dodatno snižava za one koji rade na poslovima s beneficiranim stažom, pa neki moraju da napuste tržište rada već sa 59 godina - upozorava Keković.
Generalni sekretar USSCG ističe da neke zemlje nemaju postavljenu starosnu granicu za odlazak u penziju, ali da je upravo iz sindikalnih razloga traženo da takva granica u Crnoj Gori postoji.
- Unija slobodnih sindikata tražila je postavljanje starosne granice da bi se otvorio prostor za rad mladih ljudi. Svi ljudi koji se osjećaju sposobnim mogu da u nekoj privatnoj režiji nastave da se pojavljuju na tržištu rada - poručio je Keković.
<h2>Sedmočasovno radno vrijeme kao savremena norma</h2>
Keković se u emisiji osvrnuo i na aktuelnu inicijativu za skraćenje radnog vremena, koja dobija sve više pristalica i u evropskim državama i u svijetu.
- Osmočasovno radno vrijeme uvedeno je prije 140 godina, koliko ta norma i postoji. Isti kliše kada je u pitanju radni odnos i odnos između privatnog i poslovnog života. Krajnje je vrijeme da se nešto promijeni, jer i tehnologija, način življenja i stres zaposlene dovode u situaciju gdje nam je potrebno više dana i više sati odmora - kazao je Keković.
On je naglasio da USSCG već godinama promoviše ideju skraćenog radnog dana i slobodnih vikenda za sve radnike, osim onih u djelatnostima koje funkcionišu po turnusima.
- Mi se u Uniji slobodnih sindikata Crne Gore već godinama unazad zalažemo da to sedmočasovno radno vrijeme bude uvedeno i da bude petodnevna radna sedmica, koja omogućava svima – osim onima koji rade u turnusu, gdje se posao obavlja 24 sata – da imaju subotu i nedjelju svake sedmice kao vikend odmor sa svojom porodicom - zaključio je Keković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Keković: USSCG se zalaže za sedmočasovno radno vrijeme i povratak granice za odlazak u penziju na 67 godina

Kada sam saznala da sam dobila nagradu od 10.000 eura bila sam iznenađena i presrećna, jer mi je to pokazalo da se trud i posvećenost cijene - kaže jedna od nagrađenih radnica crnogorske kompanije "Okov" Sonja Čarapić za Radio Slobodna Evropa. Ta privatna trgovinska kompanija nagradila je Sonju i još 15 zaposlenih za dvadeset godina rada sa po 10.000 eura. Svim zaposlenima, kojih je oko 560, isplaćena je 13. plata. Čarapić, koja radi u sektoru špedicije, kaže da nagradu nije očekivala. - I ranije su nagrađivani zaposleni prigodnim poklonima, ali je ovo iznad svih očekivanja... i motivacija da nastavim sa zalaganjem - ističe ona. Čarapić kaže da su novac i priznanje došli u pravo vrijeme. - S obzirom na izazove inflacije, za moju djecu i mene to je dodatna sigurnost i mogućnost da pokrijemo troškove, ali i prilika da uložimo u nešto - navodi Čarapić Prema njenim riječima, i ukućani i rodbina su bili ponosni, a komšiluk je slao čestitke. Od 240.000 zaposlenih u Crnoj Gori, prema podacima Uprave za kadrove, dvije trećine radi u privatnom sektoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018124_429454cc509ca3163e40fc0e31d133ffb2acbf55fa0111c3225cfd10dc5c901d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024123018124_429454cc509ca3163e40fc0e31d133ffb2acbf55fa0111c3225cfd10dc5c901d" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Sonja Čarapić"> <figcaption>Sonja Čarapić, jedna od nagrađenih za 20 godina rada u kompaniji "Okov"(Photo: Courtesy Image)</figcaption> </figure>  <h2>Šta kažu zaposleni kod privatnika</h2> Da su stimulansi radnicima izuzetno rijetki kod privatnih poslodavaca smatraju građani Podgorice i Nikšića, koji za RSE ocjenjuju da su prve asocijacije na privatni sektor male plate i iskorišćavanje radnika. - Pročitala sam tekst koji mi je izmamio suze, znači da postoje časni ljudi koji cijene svoje radnike. Ja sam poslije 20 godina zahtjevnog rada i uspješnog poslovanja firme dobila otkaz i ostala bez primanja - kaže Vesna (58) iz Nikšića. Peđa tri decenije radi kod privatnika. - U vremenu kada često vidimo ili čujemo kako poslodavci izrabljuje radnike, ovakvi potezi vraćaju vjeru da Crna Gora može biti država u kojoj poslodavac cijeni vrijednog i vjernog radnika, koga će i ovako da nagradi - kaže za RSE. Ana ocjenjuje da je nagrada "samo novac koji je zakinut radnicima". - eka ih je samo po 30 eura zakidao od svake plate u prvih 10 godina, a drugih deset po 60 - a jes' toliko, to vam je to. Pohvalno je što se sjetio da im to vrati - navodi ona. Ekonomistkinja Olja (50) iz Podgorice kaže da je nagrada pravi primjer kako se motivišu zaposleni i čuva "kvalitetan kadar". - Radniku stavlja do znanja da cijeni lojalnost, rad i godine koje je potrošio u toj kompaniji. To je postupak osobe koja cijeni ljude koji su mu svojim radom pomogli da postigne to što je postigao - kaže ona. Podsjeća na slične primjere kada je poslodavac iz Bara radnike nagrađivao novim automobilima. - Mislim da ih je uz to čašćavao putovanjem na Bahame i Sejšele - rekla je Olja. <h2>Radnicima nova auta i krstarenja</h2> Praksu značajnijeg nagrađivanja zaposlenih u Crnoj Gori je pokrenuo, prije desetak godina, vlasnik trgovinskog lanca sportske opreme "Cakan sport" iz Bara Radomir Novaković Cakan. On je radnice sa najdužim stažem 2012. nagradio novim automobilima Golf 6 i Polo, a 2014. najbolje radnike, njih 14, krstarenjem po Mediteranu na luksuznom kruzeru. Novaković kaže da su nagrade i priznanja važan način da se zaposleni motivišu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018124_e4c0cd3e57edd185447493ec668aee8015f957ed90c7913204f81ff22513f5ec.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024123018124_e4c0cd3e57edd185447493ec668aee8015f957ed90c7913204f81ff22513f5ec" data-rendition-name="original" width="805" height="452" loading="lazy" alt="Radomir Novaković Cakan"> <figcaption>Novaković: Nagrade i priznanja su važan način da se zaposleni motivišu(Photo: Public Domain)</figcaption> </figure>  - Da im se pokaže koliko cijenimo njihov trud i lojalnost. Kada poslodavac prepozna i nagradi doprinos svojih radnika, to utiče na njihovu motivaciju, zadovoljstvo i ukupnu produktivnost" -kaže Novaković za RSE. On vjeruje da nagrade od 10.000 eura ili automobili jačaju povjerenje između poslodavaca i zaposlenih, što je, kaže, ključno za dugoročan uspjeh kompanije. - Ukoliko dajemo kupcima nagrade za vjernost – još je logičnije da to radimo i prema onima od kojih zavisi uspjeh svake firme – njenih zaposlenih - navodi on. Novakovićeva kompanija sa 76 zaposlenih je u javnosti prepoznata kao donator sportskih i humanitarnih manifestacija. - Primjera radi, ponosni smo što smo podržali crnogorske paraolimpijce donacijom sportske opremu za nastupe na međunarodnim takmičenjima Feral - ističe. Novaković kaže da nije važna visina nagrade, već želja da najbolji i najvjerniji radnici znaju da se njihov trud cijeni. - Bitno je napomenuti da te nagrade moraju da dođu što naš narod kaže od srca i nikako drugačije. Tek tada imaju punu vrijednost - dodaje on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018128_25eea5f09c672d4984d1000bb5a59b37b9c64749e6dcb32a13f0f85b82cc9986.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024123018128_25eea5f09c672d4984d1000bb5a59b37b9c64749e6dcb32a13f0f85b82cc9986" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Gojko Bajović"> <figcaption>Gojko Bajović, vlasnik trgovinske kompanije "Okov", 25. jul 2024.(Photo: Facebook/Okov)</figcaption> </figure>  <h2>Trinaesta plata i 10.000 evra</h2> I direktor "Okova" Jakov Bajović za RSE kaže da su trinaesta zarada, koju je ta kompanija isplaćuje drugu godinu zaredom svim zaposlenima i nagrade za 20 godina rada značajno popravile raspoloženje radnicima. - Cilj ovog poteza bio je da glasno i od srca kažemo hvala kolegama koji su sebe i svoje živote ugradili u kompaniju. Nagrade su dobili ljudi koje pamtim od malih nogu, koji su sa mojim roditeljima i tetkama prodavali prve šarafe i šarke, istovarali prve kombije i udarali temelje firmi - navodi Bajović. On kaže da su ga obradovale reakcije zaposlenih nakon nagrada. - Pogledom sam tražio lica i svi su oduševljeni i zahvalni, svako na svoj način. Sjutra su nam se telefoni usijali, uz hiljade pozitivnih komentara na portalima i društvenim mrežama, sa najrazličitijih strana čestitke i pohvale - ističe. "Okov" je u vlasništvu njegovih roditelja Gojka i Stanke Bajović. Prema podacima dostupnim na sajtu Poreske uprave, kompanija je posljednje tri godine ostvarila dobit od oko 20 miliona eura. <h2>Poslodavci da podijele dio profita</h2> Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), kaže da se "polako širi krug poslodavaca" koji daju dio profita zaposlenima. - To jeste stimulans i za svaku pohvalu - kazao je Keković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123018128_e6e7914427fc7cad1c80f52f6250a6a0a98e67629c7bfc3340bcbddfd16921c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024123018128_e6e7914427fc7cad1c80f52f6250a6a0a98e67629c7bfc3340bcbddfd16921c0" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Srđa Keković"> <figcaption>Keković: Poljuljano povjerenje treba vratiti(Photo: Unija slobodnih sindikata)</figcaption> </figure>  Smatra da je dugogodišnja obespravljenost radnika dovela je do nepovjerenja na relaciji poslodavac - zaposleni. - Poljuljano povjerenje treba vratiti. Ako imate profit, onda dio treba da date onima koji ga stvaraju, jer ga ne stvara sam poslodavac - ističe. Uprkos unaprijeđenim pravima u velikim trgovinskim lancima poslodavci moraju, kaže, da nađu način da zadrže radnike. - Došli smo do toga da poslodavac na tržištu ne može da nađe radnika kad to poželi. Sad uvozimo radnu snagu što je tragedija za državu - kaže Keković. Keković smatra da poslodavci moraju shvatiti da neće imati radne snage koliko god da im daju para. - To se sad dešava jer su ljudi radili na određeno, bez slobodnih dana i odmora, i sad idu gdje im je bolje. Došli smo u tu alarmantnu situaciju i sad je kasno - dodaje on. Keković podsjeća da se taj sindikat godinama zalaže da podjela dijela profita radnicima uđe u zakonsku normu.

Hiljade eura, krstarenja i automobili radnicima u Crnoj Gori za motivaciju i lojalnost

Dio radnika Željezničkog prevoza traži da danas menadžment te kompanije do sjutra povuče anekse ugovora koje su ponudili radnicima, kao i otkaze dvojici radnika koji su juče tpušteni zbog nepotpisivanja aneksa, jer će u suprotnom tražiti radikalnije mjere. Oni su istakli da će, ukoliko njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni tražiti ostavke izvršne direktorice i Odbora direktora. Najkasnije sjutra sastaće se sa ministartkom saobraćaja Majom Vukićević.
Predsjednik Jedinstvenog sindikata radnika Željezničkog prevoza Crne Gore Milan Usančević kazao je da su jutros uputili ministarki urgentzno pismo kojim su tražili sastanak te da su dobili odgovor da bi on mogao da se održi danas u popodnevnim časovima ili eventualno sjutra.&nbsp;
- Mi to prihvatamo. Mi striktno tražimo od menadžmenta da povuče nezakonite anekse koji su podijeljeni radnicima, da se ponište rješenja o otkazima. Ukoliko danas ne povuku anekse tražićemo radikalnije mjere to će biti ostavka izvršne direktorice i Odbora direktora - rekao je on na konferenciji za medije.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je da je situacija u ŽPCG zabrinjavajuća budući da smo zemlja u kojoj skoro pa ne funkcioniše Željeznički prevoz.&nbsp;
- Ono što Zakon o radu kaže i nalaže to je da poslodavac ima pravo da ponudi unošenje u Ugovor o radu takve klauzule, ali isto tako Zakon kaže da poslodavac ne može da obaveže zaposlenog da takvu klauzulu prihvati. Zakon je isti za sve, tako da nije propisao mogućnost poslodavcu da može da da otkaz zaposlenom ako ne potpiše klauzulu - kazao je Keković.&nbsp;
Za njega su izjave menadžmenta na konferenciji za novinare vrlo zabrinjavajuće jer su se ticale, ne samo činjenice da se zaposleni nijesu izjasnili o predlogu, nego da oni sabotiraju rad ŽPCG, a da ni jednom riječju nije objašnjen zašto je to tako.&nbsp;
- Takvo ponašanje menadžmenta smatramo krajnje neodgovornim, neprofesionalnim. Nije nam jasno šta stoji iza toga, ako uopšte nešto stoji. U svakom slučaju, na nama je da ne dozvolimo i zbog kolega koji ostaju bez posla nezakonito, da taj menadžment ne uspije u nezakonitim namjerama - kazao je on.

Radikalnije mjere ako menadžment ŽPCG ne povuče anekse i otkaze radnicima

Međunarodni dan dostojanstvenog rada jeste dan, ne za čestitku, već dan za podsjećanje &nbsp;da svi zajedno treba da radimo na tom konceptu koji je planetaran i koji je usvojen od Međunarodne organizacije rada, kojim teže sve produktivne i razvijene države svijeta, i naravno, Crna Gora koja teži da uđe u tu evropsku zajednicu, ima obavezu više da na tom konceptu radi - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata u Crnoj Gori Srđa Keković.
- Koncept se sastoji od četiri komponente, otprilike tako je konfigurisan. Ta prva komponenta jeste da vi imate mogućnost da se zaposlite i da imate mogućnost na neku pravičnu zaradu, za rad koji obavljate tokom mjeseca…Druga komponenta je adekvatna socijalna zaštita, ona podrazumijeva više komponenti, ali ajde da ovdje istaknemo tu komponentu koja se tiče zdravstvenih uslova, sigurnosti, da ja u trenutku kad ostanem bez posla ću imati podršku da nađem novi, i da ću za to vrijeme biti opskrbljen…Treća komponenta se tiče socijalnog dijaloga. Socijalni dijalog, inače, na kojem počiva Evropska unija, jeste jedan pojam o &nbsp;kom se najviše priča i u našoj državi, često ga spominju i političari, Vlada i svi ostali. Svi se kunu i hvale tim socijalnim dijalogom, ali, iskreno da vam kažem, on jeste pravi mehanizam kako poslodavci i sindikati treba da uređuju modele svojih odnosa, i isto tako, kako Vlada treba da zajedno sa nama učestvuje u kreiranju tog poslovnog i životnog ambijenta, kako za zaposlene, tako i za poslodavce…Konačno i ta četvrta komponenta, koja je izuzetno važna komponenta, kojoj mi, nažalost, u Crnoj Gori ne poklanjamo veliku pažnju, to je komponenta u okviru koje ja trebam da imam adekvatne uslove rada - rekao je Keković.
Radnici najviše trpe tamo gdje nemaju sindikalnu organizaciju, smatra Keković, jer je onda ostavljeno na svakom radniku, pojedinačno, da se izbori, dodaje on, za svoja prava.
- Koncept sindikalnog organizovanja podrazumijeva određena prava, ali i određenu zaštitu za sve one koleginice &nbsp;i kolege, koji su izabrani da nas predstavljaju u tom socijalnom dijalogu - naglasio je Keković.
U Crnoj Gori sindikalno organizovani nijesu bankari, mnoštvo malih i srednjih preduzeća, objašnjava Keković, ali zaštitarska profesija, dodaje on, jer je to segment u kom radi i do 6 000 radnika, koji nemaju nikakav vid sindikalne organizacije i, kako kaže, njihova prava se svakodnevno krše.
- Svaki radnik u Crnoj Gori, i svaki zaposleni u Crnoj Gori, može da se obrati nadležnim &nbsp;institucijama, za zaštitu svojih prava iz radnog odnosa i po osnovu rada. Međutim, tu postoje brojne barijere, prva barijera je što ta koleginica ili kolega moraju dobro da poznaju radno zakonodavstvo, moraju dobro da znaju koje korake trebaju da naprave prema tim institucijama - istakao je Keković.
Mladi ljudi, koji tek stupaju u radni odnos, cijeni Keković, su poprilično neinformisani, te ih je potrebno edukovati, koja prava imaju u odnosu na poslodavce, u sklopu, kako kaže, obrazovnog sistema.
- Unija slobodnih sindikata Crne Gore je pokušala da radi na tom konceptu, mislim da bi to bio dobar koncept, da u okviru završnih razreda, mature, informišemo te mlade ljude, prije nego krenu na tržište rada, oko tih modela, da uvedemo jedan alternativni čas industrijske demokratije - zaključio je Keković.

Keković: Svi se kunu u socijalni dijalog

Predsjednica Skupštine opštine Nikšić Milica Lalatović Žižić, posjetila je Mitropoliju crnogorsko-primorsku, i tom prilikom razgovarala sa visokopreosveštenim mitropolitom Joanikijem, saopšteno je iz SO Nikšić.
Sagovornici su ocijenili da odnosi države i Crkve, nakon minulih turbulentnih godina, idu uzlaznom putanjom, te da su plodovi dobre saradnje i uzajamnog poštovanja vidljivi na svakom planu, i na korist svih građana Nikšića i Crne Gore.
- Vaše nepokolebljivo opredjeljenje da služite Hristu, da ispovijedate istinu i ljubav, vodilo je Nikšićane u teškim vremenima i pomagalo nam da donesemo dobre odluke, od opšteg interesa. I, iskreno Vam hvala na tome. A, posebno Vam se zahvaljujem što ste i dalje sa nama i što, zajedno sa mitropolitom budimljansko-nikšićkim Metodijem, nastavljate da pomažete i našem gradu i državi, naročito u oblastima kulture, zdravstvene zaštite, ekologije i unapređenja socijalnog položaja naših građana - istakla je Lalatović Žižić.
Predsjednica SO je mitropolita upoznala sa projektom Nikšić Evropska prestonica kulture 2030, konceptom „Otvoreni grad“, kao i inicijativom da Nikšić dobije Institut za ljekovito bilje.
Mitropolit je, kako je saopšteno, zahvalio Lalatović Žižić na posjeti i jasnom prepoznavanju važne uloge Crkve u izgradnji naprednog i pravednog društva. Naglasio je da je uspjeh moguć jedino na temeljima istine, zajedništva, bratske sloge i ljubav, te da će Crkva, kroz brojne društvene aktivnosti, nastaviti da svjedoči iskrenu privrženost svim ovim vrijednostima. Iskazao je i radost zbog činjenice da će Nikšić, kroz projekat EPK 2030 dobiti velike mogućnosti za dalji napredak. Posebno interesovanje iskazao je za Institut za ljekovito bilje i obećao svesrdnu podršku Mitropolije u realizaciji tog projekta.

Lalatović Žižić i Joanikije ocijenili: Odnosi države i Crkve idu uzlaznom putanjom

Cetinjani, braća I.D. i I.Đ. zadržani su zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Oni se sumnjiče da su se, 3. decembra oko 23 sati, u porodičnoj kući u Cetinju, fizički obračunali i tom prilikom zadobili tjelesne povrede.
Tokom tuče korišćena je i drvena palica. 
Zadržani su evidentirani kao osuđivana lica i počinioci krivičnih djela sa elementima nasilja.

Cetinje: Braća zadržana zbog tuče, i ranije osuđivani

Moldavska policija sprovela je više od 50 pretresa širom zemlje u okviru akcije protiv organizovane grupe koja je navodno planirala destabilizaciju i masovne nerede u Moldaviji, a prethodno je obučavana u Srbiji.
Nakon prikupljenih dokaza, sprovedeni su pretresi koji su obuhvatili više od 35 osoba, starosti između 21 i 54 godine, a akciju su sproveli pripadnici Inspektorata za borbu protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju moldavske policije.
Zaplijenjeni su mobilni telefoni sa relevantnim informacijama za istragu, SIM kartice, bankarske kartice (neke izdate od finansijskih institucija Rusije), strane valute (uključujući 3.350 dinara), više od 20 biometrijskih pasoša sa pečatima za prelaz granice sa Srbijom, radio stanice, daljinski prsten, puška, meci različitih kalibara, kao i drugi relevantni dokazi za slučaj, dodali su.
Moldavska policija tvrdi da je njihov cilj bio da izazovu društvenu napetost, što bi dovelo do nasilnih protesta, prijeteći time javnom redu i sigurnosti građana Moldavije, navodi se u saopštenju i dodaje da su obuke grupe sprovedene pod nadzorom stranih instruktora u kampu u Banji Koviljači, u Srbiji.
Prema informacijama iz istrage, od jula ove godine organizovana grupa djelovala je s namjerom da, u zamjenu za finansijsku naknadu, sprovede ilegalne aktivnosti velikih razmjera.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je 26. septembra da je policija u saradnji s Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA) i nadležnim tužilaštvima, uhapsila dvije osobe zbog sumnje da su u blizini Loznice obučavale grupu od oko 150 do 170 državljana Rumunije i Moldavije za pružanje fizičkog otpora moldavskoj policiji u slučaju nereda tokom izbora u toj zemlji.
Po navodima Ministarstva, borbeno-taktička obuka grupe državljana Rumunije i Moldavije sprovedena je od 16. jula do 12. septembra.

U Moldaviji policija pretresa članove grupe obučavane u Srbiji da pravi nerede u toj zemlji

Građanska inicijativa „21. maj“ oštro je reagovala na, kako navode, primitivne i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša upućene direktorici CIN-CG Milki Tadić Mijović, nakon njene javne kritike njegovih stavova o istorijskim temama.
Iz ove inicijative saopštavaju da je riječ o „mizogenim i revizionističkim istupima koji predstavljaju sliku politike koju promovišu aktuelni politički savezi“.
– Ovdje nije samo riječ o odsustvu lične i političke kulture, već o djelovanju koje je suprotno evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva – navode iz GI „21. maj“.
Ističu da antifašistički i građanski orijentisani dio društva ne smije ostati nijem na ovakve napade, bez obzira na, kako navode, manjak reakcije nadležnih institucija.
– Na ovakve ispade mora se odgovoriti jasno i odlučno, jer oni predstavljaju dio šire kampanje koja ugrožava multietnički karakter Crne Gore – poručuju.
U saopštenju dodaju da je politička izolacija „velikosrpskih koncepata i diskriminatorne retorike ključna za dalji napredak Crne Gore ka EU“.
– Sveobuhvatan poraz takvih politika postaje uslov oporavka i napretka države – zaključuje se u reagovanju GI „21. maj“.

GI „21. maj“: Nedopustivi mizogini napadi, antifašistički dio društva mora reagovati

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: srda-kekovic