Dvojica državljana Mađarske uhapšena su u blizini Tuzle pod sumnjom da se bave kontraobavještajnim aktivnostima na štetu Bosne i Hercegovine.Njih su uhapsili pripadnici Uprave policije MUP-a TK.
Nakon hapšenja su ispitani predati su u nadležnost terenskog centra Službe za poslove sa strancima BiH.O svemu je obaviješteno i Kantonalno Tužilaštvo.
- Uprava policije MUP TK-a je 22.10.2025.godine zaprimila prijavu građanina u kojoj se ukazuje na sumnjivo ponašanje dva nepoznata lica koja se kreću gradskom ulicom u Banovićima. Po prijavi su postupili policijski službenici nadležne policijske uprave koji su izvršenim provjerama utvrdili da se radi o mađarskim državljanima G.B. (73) i J.G. (63), koji su prema njihovoj izjavi u Bosnu i Hercegovinu ušli dana 20.10.2025.godine. S obzirom da se radi o stranim državljanima, o svemu je upoznata Služba za poslove sa strancima, Terenski centar Tuzla, radi preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti - &nbsp;naveli su iz MUP-a TK

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Tuzli uhapšeni Mađari zbog sumnje na špijunažu

U iranskom gradu Komu pogubljena je jedna osoba osuđena da je špijunirala za izraelsku obavještajnu agenciju Mosad.
Kazna je izvršena juče ujutru nakon što je Vrhovni sud potvrdio presudu, a zahtjev za pomilovanje je odbijen, saopštila je novinska agencija Mizan.
U izvještaju nije naveden identitet osobe, ali se navodi da je optužena za "obavještajnu saradnju sa cionističkim režimom" i proglašena krivom za "korupciju na Zemlji" i "neprijateljstvo prema Bogu" - zločine kažnjive smrću prema iranskom islamskom krivičnom zakonu.
Mizan je naveo da je osoba započela komunikaciju i saradnju sa izraelskim obaveštajnim službama u oktobru 2023. godine i da je uhapšena četiri mjeseca kasnije, u februaru 2024. godine.
Okrivljeni je navodno pružio osjetljive informacije Mosadu i obavljao misije unutar Irana u ime izraelske obavještajne službe, navodi se u izvještaju.
Nijesu objavljeni detalji o prirodi navodne špijunaže ili datumu hapšenja osobe.
Iransko pravosuđe je više puta opisivalo takva pogubljenja kao neophodna za zaštitu nacionalne bezbjednosti, posebno zbog izraelskih "operacija infiltracije i sabotaže".

500x500

1250x600

1084x550

Iran: Pogubljena optužena za špijunažu za Izrael

Prema podacima Amnesti internašonala (Amnesty International, AI) , samo u prvih devet mjeseci 2025. godine u Iranu je pogubljeno više od 1.000 ljudi. To je najveći zabilježeni broj u posljednjih 15 godina. Komesarijat Ujedinjenih nacija za ljudska prava govori o „potresnom kršenju prava na život".
Među najčešćim optužbama na temelju kojih pravosuđe izriče smrtnu kaznu nalaze se „saradnja s neprijateljskim vladama" i „oružana pobuna protiv države" kao i „loše ponašanje na ovom Svijetu" (Mofsed-e-filarz) pri čemu se radi o definiciji iz šerijata za čitav niz djela koja negiraju apsolutnu vladavinu Boga.
Od dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana u junu, broj takvih sudskih postupaka naglo je porastao. Dugogodišnji sukob između dvije zemlje prerastao je u otvoreni rat nakon što je Izrael napao brojne ciljeve u Iranu. Poslije tih napada iranske vlasti sve više traže navodne krivce za neuspjehe državnih institucija.
<h2>Politička represija</h2>
- Rat i političke krize dovode do toga da se kršenja ljudskih prava manje primjećuju - kaže dobitnica Nagrade Saharov Evropskog parlamenta, Nasrin Sotudeh u razgovoru za Dojče vele.&nbsp;
Ova pravnca živi u Teheranu i već godinama se zalaže za političke zatvorenike.
- Vlast često pokušava da strogošću na unutrašnjem palnu prikrije svoje poraze. Posljednjih decenija &nbsp;se stalno pokazivalo da nakon neuspjeha raste pritisak na žene i da se pooštrava sprovođenje propisa o oblačenju. Ovaj put pritisak je usmjeren i na izbjeglice iz Avganistana, kao i na osobe koje su već bile na sudu, a sada su iznenada ponovno optužene - kaže Sotudeh.
<h2>Slučaj Babamiri</h2>
Jedan od poznatijih slučajeva je Rezgar Beigzadeh Babamiri, kurdski politički zatvorenik koji je u zatvoru od 18. aprila 2023. godine.&nbsp;
- Mog su oca uhapsili zato što je tokom nacionalnih protesta 2022. u gradu Bukanu pomagao ranjenima ljekovima i pritom podržavao pokret "Žena, život, sloboda" - kaže njegova ćerka Džino, koja studira u Norveškoj, u razgovoru za Dojče vele.
Babamiri je osuđen na 15 godina zatvora zbog „okupljanja i zavjere protiv nacionalne bezbjednosti", „špijunaže i saradnje s neprijateljskim državama“ te „članstva u ilegalnim grupama".
Nakon iransko-izraelskoga rata u junu, protiv njega je izrečena i smrtna kazna zbog navodne špijunaže za Izrael.&nbsp;
- Moj je otac bio aktivista tokom protesta 2022. godine. Uvijek je stajao na strani ljudi koji protestuju i to je javno govorio - izjavila je njegova ćerka.
Zajedno s drugim ženama čiji su očevi pogubljeni ili čekaju izvršenje smrtne kazne, Džino je osnovala je inicijativu Djevojke koje žele pravdu.
- Naši napori nisu usmjereni samo na političke zatvorenike ili one za koje vjerujemo da su nevini, već na temeljno ukidanje smrtne kazne - objašnjava ona.
Dodaje da kad im se jave djeca osuđenih na smrt i svim snagama pokušavaju dokazati nevinost svojih očeva kažu im da to nije bitno.
- Nijedan ljudski život ne bi smio biti ugašen pogubljenjem. Naravno, ko počini zločin, treba da bude kažnjen, ali ta kazna mora biti u skladu sa zakonima i načelima ljudskih prava - ističe Džino.
<h2>Proširenje primjene smrtne kazne</h2>
Vlasti koriste izgovor „ugrožavanja nacionalne bezbjednosti" kako bi brže sprovodile egzekucije. U junu je šef pravosuđa Golamhosein Mohseni Edžaj javno pozvao na to da se osobe optužene za „podršku ili saradnju s neprijateljskim državama", poput Izraela, ubrzano izvedu pred sud i pogube.
Istodobno je iranski parlament donio zakone koji dodatno proširuju primjenu smrtne kazne. Ubuduće bi i nejasno formulisane optužbe poput „saradnje s državom ili grupom koja je proglašena neprijateljskom“ mogle biti kažnjene smrću i oduzimanjem cjelokupne imovine. Što se pod pojmom „saradnja" podrazumijeva definišu bezbjednosne &nbsp;službe.
- Pravda se može garantovati samo kroz nezavisnost pravosuđa, a naše pravosuđe ni na koji način nije nezavisno - zaključuje pravnica Sotudeh.

Drastičan rast broja pogubljenja u Iranu

Mrežu špijunaže koju je gradila Bjelorusija u Evropi razotkrile su i uništile obavještajne službe Češke, Mađarske i Rumunije, saopštila je češka kontraobavještajna agencija.
Češka agencija, poznata kao BIS, objavila je u saopštenju u ponedjeljak da je tim evropskih agenata otkrio špijune bjeloruske sigurnosne službe KGB u nekoliko evropskih zemalja.
BIS je naveo da je među njima bio i bivši zamjenik direktora moldavske obavještajne službe SIS, koji je bjeloruskom KGB-u dostavljao povjerljive informacije.
Češke vlasti su takođe protjerale jednog bjeloruskog agenta koji je koristio diplomatski status kao paravan. Ministarstvo vanjskih poslova Češke saopštilo je u ponedjeljak da mu je dato 72 sata da napusti zemlju.
Agencija je naglasila da je Bjelorusija uspjela uspostaviti ovu mrežu zahvaljujući slobodnom kretanju svojih diplomata kroz evropske zemlje.
- Da bismo se uspješno borili protiv ovih neprijateljskih aktivnosti u Evropi, moramo ograničiti kretanje diplomata akreditovanih iz Rusije i Bjelorusije unutar Šengen zone - izjavio je direktor BIS-a Mikal Kudelka.
Agencija nije iznijela dodatne informacije.
Rumunska agencija za borbu protiv organizovanog kriminala, DIICOT, saopštila je u ponedjeljak da je izdala nalog za hapšenje 47-godišnjeg osumnjičenog pod optužbom za izdaju. Osumnjičeni je ranije obavljao rukovodeće funkcije unutar moldavske obavještajne službe SIS. Prema navodima DIICOT-a, sumnja se da je bjeloruskim obavještajnim službenicima otkrivao državne tajne koje su vjerovatno "ugrožavale nacionalnu sigurnost".
Rumunska agencija dodala je da se između 2024. i 2025. godine osumnjičeni Moldavac - čiji identitet nije objavljen - dva puta sastao sa bjeloruskim špijunima u Budimpešti u Mađarskoj, te da postoje "osnovane sumnje" da su ti sastanci bili povezani sa "davanjem instrukcija" i razmjenom novca za pružene usluge.
Međunarodnu istragu nadgledala je Eurodžast (Eurojust), agencija Evropske unije za pravosudnu saradnju.
Bjelorusijom upravlja autoritarni predsjednik Aleksandar Lukašenko, blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Lukašenko je dozvolio Rusiji da koristi bjelorusku teritoriju kao bazu za početak invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, a kasnije je prihvatio i raspoređivanje ruskih taktičkih nuklearnih raketa.

Češka i saveznici razotkrile i uništile bjelorusku špijunsku mrežu u Evropi

Na Visu su uhapšeni A. M., državljanka Srbije iz Kosovske Mitrovice, i njen dugogodišnji partner, J. I., inače pripadnik Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva, pilot vojnog helikoptera, a koji se sumnjiče za špijunažu u korist Srbije.
Prema vrlo šturim informacijama do kojih je došao Index.hr, &nbsp;postupak protiv njih sprovode i civilna i vojna policija, ali je u istragu uključen i Europol.
Istražitelji sumnjaju da je vojni pilot, koji je bio angažovan u KFOR-u odavao tajne partnerki, a ona ih slala Srpskoj listi, partiji srpske manjine na Kosovu.
Sumnja se da je J. A. svojoj djevojci odavao informacije o kretanju Srba na Sjeveru Kosova od kraja 2022. sve do ove godine, kao i o kretanju &nbsp;snaga KFOR-a.&nbsp;
Među ostalim, istražitelji tvrde da joj je otkrivao korisne informacije vezane za Zubin potok, mjesto na sjeveru Kosova u kojem često izbijaju problemi između Srba i Kosovskih Albanaca. Naime, riječ je o politički i sigurnosno najosjetljivijem dijelu Kosova jer ga Beograd i Priština smatraju ključnim za kontrolu i integraciju sjevera.
Terete se i za razmjenu informacija o transportu uhapšenog Dejana Pantića, Srbina, bivšeg pripadnika kosovske policije, koji je optužen za sudjelovanje u napadima na članove Središnjeg izbornog povjereništva na sjeveru Kosovske Mitrovice.

Hrvatska: Uhapšeni pilot iz Splita i djevojka iz Kosovske Mitrovice, sumnjiče se za špijunažu u korist Srbije

Državljanin Sjedinjenih Američkih Država, koji je radio u vojnom objektu te zemlje u Njemačkoj, optužen je za špijunažu jer je, navodno, nudio Kini osjetljive informacije, saopštili su danas tužioci.
Optuženi Martin D. uhapšen je u Frankfurtu u novembru prošle godine, a on se u optužnici tereti da je izjavio da je spreman da se bavi špijunažom za stranu obavještajnu službu, tvrde tužioci.
On je od 2017. do 2023. godine radio za civilnog izvođača radova Ministarstva odbrane SAD u neidentifikovanom vojnom objektu u Njemačkoj, navodi se u saopštenju tužilaštva.
Optužen je da je tokom ljeta 2024. godine više puta kontaktirao kineske vlasti i obavještajnim službama, te zemlje nudio osjetljive informacije o vojsci SAD.
Njemački mediji su izvijestili da osumnjičeni do hapšenja nije uspio da prenese nikakve podatke kineskim vlastima.
Slučaj je proslijeđen sudu u Koblencu, na zapadu Njemačke, koji će odlučiti o početku suđenja.

Amerikanac u Njemačkoj optužen za špijunažu u korist kineske obavještajne službe

Norvežanin koji je radio kao obezbjeđenje u ambasadi SAD u Oslu optužen je za špijunažu za Rusiju i Iran, prema optužnici u čiji je uvid imala agencija AFP.
Muškarac od 27 godina optužen je za pružanje informacija o aktivnostima u ambasadi SAD između marta 2024. i 20. novembra, datuma hapšenja, u zamjenu za plaćanja u eurima i bitkoinima.
U Oslu, Srbiji i Turskoj, on je ruskim i iranskim vlastima pružio imena, adrese, brojeve telefona i registarske tablice diplomata i zaposlenih, kao i njihovih supružnika i djece, prema dokumentu koji je vidio AFP.&nbsp;
On je takođe davao mape ambasade, bezbjednosne rutine i spisak poštanskih pošiljki koje koriste norveške obavještajne službe, prema istom izvoru.
&nbsp;- Te obavještajne aktivnosti su ozbiljne, posebno zato što su imale za cilj otkrivanje informacija stranoj državi - napisalo je norveško tužilaštvo u optužnici od 22. jula.
Muškarac, čiji identitet nije saopšten, priznao je činjenice, ali odbacuje optužbe protiv sebe, izjavila je njegova braniteljka Inger Zadig.
On je takođe optužen za pokušaj prikrivanja dijela isplata, koje su iznosile više od 200.000 kruna (17.000 eura), tako što ih je prebacio na bankovne račune rođaka.
Prema lokalnim medijima, taj čovjek se suočava sa kaznom zatvora od 21 godine.
Norveške obavještajne službe redovno identifikuju Rusiju, sa kojom sada kao članica NATO-a dijeli kopnenu granicu na Arktiku, kao i Iran i Kinu kao glavne zemlje u riziku od špijunaže.

Norvežanin koji je radio za ambasadu SAD optužen za špijunažu

Iranske bezbjednosne snage pritvorile su više od 700 ljudi zbog sumnje da su špijunirali za Izrael, javlja novinska agencija Fars. 
 
Fars, koja je povezana sa Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC), navodi da su hapšenja izvršena od 13. juna, kada je Izrael pokrenuo široku vazdušnu kampanju ciljajući iranske vojne, nuklearne i vladine lokacije i zvaničnike. 
 
Iran kaže da je više od 600 ljudi ubijeno (brojka koja nije nezavisno potvrđena) u napadima, uključujući civile, prenosi Radio Slobodna Evropa. Kao odgovor, iranski odmazni napadi navodno su ubili desetine Izraelaca, među kojima su i civili. 
 
Fars je pritvorene nazvao "plaćenicima", uprkos tome što nijedan nije formalno optužen ili osuđen. Takođe je tvrdio da su "uglavnom djelovali unutar špijunskih i sabotažnih mreža" i da su "identifikovani i uhapšeni na osnovu dojave i obavještajnih operacija". 
 
Hapšenja dolaze u periodu pojačanih bezbjednosnih zabrinutosti unutar Irana. Posljednjih godina, vjeruje se da je Izrael izvršio niz visokoprofilnih atentata i sabotažnih misija duboko unutar Irana, otkrivajući značajnu infiltraciju u iranske bezbjednosne i obavještajne službe. 
 
Ti propusti su izazvali čistke, interne istrage i rastuće nepovjerenje unutar iranskih bezbjednosnih institucija. 
 
Od početka trenutnog sukoba, koji je pauziran nakon primirja posredovanog od Sjedinjenih Američkih Država u utorak, Iran je takođe ubrzao pogubljenje zatvorenika osuđenih za saradnju sa Izraelom - akcije koje su osudile grupe za ljudska prava, uključujući Amnesty International.

Iran priveo više od 700 ljudi pod sumnjom za špijunažu za Izrael

Iran je saopštio da je pogubio Pedrama Madanija, koji je optužen za "špijuniranje za Izrael" u slučaju za koji su grupe za ljudska prava rekle da je pun "fundamentalnih nedostataka" i zasnovan na priznanjima datim pod prisilom.
Iranska novinska agencija za pravosuđe Mizan objavila je 28. maja da je pogubljenje izvršeno zbog prekršaja koji uključuju "špijuniranje za Izrael" i "sticanje bogatstva nezakonitim sredstvima".
Iranska organizacija za ljudska prava izvijestila je 25. maja da je Madani bio u "neposrednoj opasnosti" od pogubljenja nakon što je prebačen iz zatvora Evin u zatvor Gezelhesar u Karaju, gdje je njegova porodica bila pozvana u, kako se vjeruje, posljednju posjetu.
Pedram je uhapšen zbog navodne špijunaže za Izrael 2020. godine.
Revolucionarni sud ga je osudio na smrt zbog optužbi za "korupciju". Tu presudu je Vrhovni sud tri puta poništio, a svaki put ga je sud jednakog statusa ponovo osudio na smrt.
Zatvorena iranska disidentkinja Narges Mohamadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2023. godinu, objavila je video Madanijeve majke koja moli iranske vlasti da "ne dozvole da još jedna porodica pati".
Ona je takođe tražila da se slučaj "pun nejasnoća i ozbiljnih nedostataka ponovo preispita".
Vijest o Madanijevom pogubljenju dolazi dan nakon što je Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) objavio izvještaj u kojem se navodi da iranske vlasti provode "strašan niz pogubljenja", s najmanje 113 pogubljenja prijavljenih samo u prvih 25 dana maja 2025. godine.
Grupa sa sjedištem u Oslu saopštila je da je Iran do sada ove godine pogubio 478 ljudi, što je porast od 75 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Iranske vlasti su u prosjeku pogubile najmanje tri osobe dnevno tokom prvih pet mjeseci 2025. godine, a sve više disidenata i marginaliziranih zajednica postali su žrtve okrutne vladine represije nad neslaganjem i brutalne politike protiv droga - rekao je privremeni izvršni direktor Hjuman rajts voča Federiko Borelo.
Razmjere ove krizem kako je naveo Borelo, "naglašavaju hitnu potrebu da međunarodna zajednica izvrši pritisak na iransku vladu da odmah zaustavi sva pogubljenja i uspostavi moratorij na smrtnu kaznu".

Iran pogubio čovjeka optuženog da je špijunirao za Izrael

Zapadne obavještajne službe kažu da je Rusija možda pokušala da preuzme kontrolu nad najmanje 1.000 nadzornih kamera u Rumuniji od 2022. godine.
Ruska vojna obaveštajna služba (GRU) ciljala je hiljade nadzornih kamera širom Rumunije i drugih NATO zemalja koje se graniče sa Ukrajinom u pokušaju da prati tok vojne i humanitarne pomoći Kijevu, prema nedavnoj istrazi u kojoj su učestvovale Sjedinjene Države i nekoliko evropskih zemalja.
Ova opsežna kampanja sajber špijunaže, pripisana ozloglašenoj GRU jedinici 26165, počela je nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Takođe poznata kao APT28 ili Fancy Bear, GRU jedinica 26165 je sajber grupa odgovorna za visokoprofilne špijunske kampanje protiv zapadnih vlada, odbrambenih i logističkih sektora.
Istražitelji su rekli da su od približno 10.000 kompromitovanih IP adresa, skoro 1.000 pripadale nadzornim kamerama u Rumuniji – što je čini drugom najpogođenijom zemljom poslije same Ukrajine. Druge ciljane zemlje uključuju Poljsku, Mađarsku i Slovačku.
Ruski hakeri su koristili sofisticirane taktike spearphishinga – slali su personalizovane e-poruke dizajnirane da prevare korisnike da otkriju svoje pristupne podatke na lažnim veb-sajtovima, rekli su istražitelji.
U nekim slučajevima, distribuirali su malver skriven u pornografskom materijalu. Kada bi dobili pristup, napadači su mogli da prikupljaju osjetljive metapodatke sa kamera, uključujući njihovu lokaciju, model, verziju softvera i korisničke informacije.
Ovaj pristup je omogućio ruskim operativcima da u realnom vremenu prate strateške lokacije, kao što su granični prelazi, vojne instalacije, željezničke stanice i luke – posebno one uključene u transport pomoći Ukrajini.
Prema istrazi, cilj je bio prikupljanje obaveštajnih podataka o rutama i vremenu isporuka zapadne podrške koje su prelazile granicu i ulazile u Ukrajinu dok se borila protiv ruskih trupa.
Rumunija, sa svojom granicom od 650 kilometara sa Ukrajinom, je ključna tranzitna zemlja za izbjeglice i pomoć. Ključne granične tačke kao što su Siret, Sighetu Marmației i Galați, kao i luke na Dunavu, bilježe intenzivnu aktivnost od početka rata prije više od tri godine.
Iako tačne rute vojne pomoći ostaju povjerljive, izloženost nadzorne infrastrukture predstavlja ozbiljne bezbjednosne rizike.
Značajna ranjivost proizlazi iz široke upotrebe kineskih nadzornih kamera (posebno Hikvision i Dahua) u Rumuniji, uključujući vladine agencije, vojsku, graničnu policiju, pa čak i Parlament. Ovi brendovi su zabranjeni ili ograničeni u SAD i drugim zapadnim zemljama zbog bezbjednosnih zabrinutosti, ali su i dalje rasprostranjeni u Rumuniji.
Rumunske obavještajne službe nisu učestvovale u multinacionalnoj istrazi koju su vodile Sjedinjene Države, Britanija, Njemačka, Francuska, Poljska, Estonija i Češka.
U odgovoru na pitanja rumunskog servisa RSE, Ministarstvo odbrane Rumunije je saopštilo da „nema regulatorna ili nadzorna ovlašćenja u vezi sa instalacijom i radom nadzornih sistema od strane pojedinaca ili pravnih lica u Rumuniji“.
Ministarstvo je dodalo, međutim, da relevantne vlasti preduzimaju „neophodne mjere kako bi sprečile neovlašćeno prikupljanje informacija koje nisu namijenjene za javno objavljivanje u vezi sa svojim vojnim jedinicama i njihovim aktivnostima“.
RSE je takođe kontaktirao Rumunsku obavještajnu službu i Direkciju za sajber bezbjednost za komentar.
&nbsp;

Ruski hakeri ciljali rumunske nadzorne kamere kako bi pratili pomoć Ukrajini

Na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore Nikola Zirojević komentarišući ostavku sutkinje Apelacionog suda Vesne Moštrokol.
Predstavnik Evropskog saveza je, u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, kazao da je njena ostavka indikativna, jer je predsjedavala vijećem koje je trebalo da donese odluku o ponovljenom postupku u slučaju terorizma u pokušaju 2016. godine.
Smatra i da je indikativno što se od javnosti kriju stvarni razlozi te ostavke.&nbsp;
- Postoje dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je da je vijeće već odlučilo, ukoliko je vijeće već odlučilo onda se samo čeka da ta odluka bude objavljena i onda ova ostavka neće imati nikakav uticaj na proces. U ovu varijantu sumnjam. Druga varijanta je da vijeće nije odlučilo i da se sada nalazimo u situaciji da ne znamo šta će da se desi. Ukoliko je to tako onda mi se čini da se radi o otvorenoj opstrukciji ovog procesa - ističe Zirojević.&nbsp;
Dodaje da ne bi bio prvi put, jer smo za izbor vrhovnog državnog tužioca imali uslovljavanje da se on izjasni šta misli o ovom slučaju.
- Mi smo više puta sa najviših državnih funkcija imali vrlo jasne poruke pravosudnim organima kako bi trebalo da odluče u ovom slučaju. Mnogo ucjenjivanja, mnogo uslovljavanja, tako da na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - rekao je Zirojević.
Podsjetio je na izjavu sutkinje Suzane Mugoše koja je kazala da je presuda kojom je poništena prvostepena odluka u slučaju "državni udar" zapravo kupljena i dodaje da nije upoznat da se neki nadležni državni organ bavi tom izjavom.
Dodaje da su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i tužilac iz tog predmeta Saša Čađenović optuženi u montiranom procesu, što potvrđuje, prema njegovim riječima, svjedočenje Enisa Bakovića.
- Ako vidimo da nakon promjene vlasti traje jedan otvoreni progon i tužilaca koji su vodili postupak i sutkinje koja je prvostepeno donijela presudu koju je donijela, ako vidimo i napade na trenutne tužioce koji su ostali pri istim optužbama, ako vidimo i napade na samog specijalnog tužioca zbog toga što je GST ostalo pri svim tim optužbama onda je sasvim jasno o čemu se ovdje radi i to je razlog više da sumnjamo da ostavka sutkinje Moštrokol nije samo ostavka, već da se iza nje krije još nešto - istakao je Zirojević.
<h2>Klasična trgovina</h2>
Smatra da je situacija sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu &nbsp;ispolitizovana do krajnje mjere, što se nije smjelo desiti jer je to potreba građana Zete, građana Glavnog grada i građana Crne Gore u cjelini.
- Nakon što smo imali onu tragikomičnu najavu izlaska iz, kako je on tada rekao, krvave vlade, sa sve onim uzdasima poput Aleksandra Vučića, ipak smo vidjeli da Milan Knežević baš nije spreman da nakon božićnih praznika, kad se svare ruska salata, pečenje i sve ostalo, donese odluku o izlasku iz Vlade Milojka Spajića, već smo vidjeli da su na sceni uslovljavanja koja nemaju nikakve veze sa ovim slučajem - naglasio je Zirojević.
Ispostavlja se, dodaje on, da je u pitanju klasična trgovina, a da su svi koji protestuju zloupotrebljeni i da je njihova "žrtva prodata za ustavne izmjene".
- Mogućnost da se te ustavne izmjene usvoje je praktično ravna statističkoj grešci, tako da potpuno relaksiram crnogorsku javnost, onu državotvornu i građansku crnogorsku javnost, i da postoji politička volja od strane parlamentarne većine da se to desi, ustavne odredbe su takve da one jasno određuju koje su procedure. To ne podrazumijevaju samo glasanje u parlamentu, ne podrazumijevaju samo dvotrećinsku većinu, već podrazumijevaju i referendum sa vrlo jasnim kvotama koje &nbsp;je u ovom momentu apsolutno nemoguće ispuniti - kategoričan je Zirojević.
Postavlja se pitanje čemu sve to kad i sami inicijatori ovih izmjena znaju da je to tako.
- Mislim da je krajnji cilj zaustavljanje evropskog puta Crne Gore, destabilizacija prilika u državi i to sve zbog toga što nekome, jako dobro znamo kome u Beogradu, nikako ne odgovara da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije i da to bude što je prije moguće - istakao je Zirojević.
<h2>Kukavički pristup Demokrata&nbsp;</h2>
Komentarišući izostanak reakcije Demokrata i samoga Alekse Bečića, &nbsp;koji je šef svih sluzbi bezbjednosti, kaže da je javnost naviknuta na taj kukavički pristup Demokrata svakoj iole ozbiljnoj temi.
- Pogotovo o onim temama koje bi mogle da utiču na njihovo biračko tijelo. Činjenica je da je i njihovo biračko tijelo u Zeti mnogo bliže ideji Milana Kneževića kada je pitanje postrojenja na dnevnom redu, nego ideji Aleksandra Nišavića koji je direktor podgoričkog Vodovoda. Oni su izabrali da vode politiku na onaj način kako su je sve vrijeme vodili kao partija opozicije - da nemaju stav ni o čemu - kazao je Zirojević.
Dodaje da "kad pitaju funkcionera Demorata 'Da li si ti Srbin ili Crnogorac' oni kažu 'Jesam'".
- I u ovom slučaju se radi o potpuno istom načinu funkcionisanja i sada od onoga mladog, mudrog, hrabrog potpredsjednika Vlade koji kontroliše sve službe bezbjednosti i koji uvijek prvi objavljuje kad je neko uhapšen, koji se uvijek hvali kako su to njegovi rezultati, kao da on lično ide i hapsi. Sada on nema baš nikakve veze sa reakcijom policije u Botunu i sada &nbsp;on pere ruke od onoga što de facto jeste njegova odgovornost - naglasio je Zirojević.
<h2>Mandić i Camaj sijamski blizanci</h2>
Osvrnuo se na izjavu potpredsjednika parlamenta Nikole Camaja koji je relativizovao pjevanje četničkih pjesama od strane direktora jedne bjelopoljske škole, te kaže da to nije presedan jer duže vrijeme Camaj pravda sve što je velikosrpska i neočetnička ideologija u Crnoj Gori.
- Očigledno je da se radi o dva sijamska blizanca. Ono što je Andrija Mandić s jedne strane, sa druge strane je Camaj i oni se tu potpuno dobro razumiju dok god jedan drugome ne ulaze u dvorište. Nažalost se dio predstavnika manjinskih partija, od onih koji su bili temelj stabilnosti Crne Gore, sada pokazuju kao neko ko je remetilački faktor - ocijenio je Zirojević.
<h2>Za BS fotelja najveća svetinja</h2>
Bošnjačka stranka u Bijelom Polju uslovljava koalicione partnere tražeći mjesto predsjednika Opštine i druge uslove što, prema njegovim riječima, jasno ukazuje na to da postoji samo jedna pozadina.
- I to ona da je za Bošnjačku stranku najveća svetinja fotelja. Ukoliko oni imaju mogućnost da sa fotelje predsjednika SO koju danas imaju pređu u fotelju predsjednika opštine, nije bitno da li će to biti četničkim glasovima, nije bitno da li će potpredsjednik opštine nakon što izaberu svoga predsjednika biti onaj simpatični direktor srednje škole u Bijelom Polju koji će to proslavljati pjesmama i odama Pavlu Đurišiću - kazao je Zirojević..
Misli da je poruka za njih vrlo jasna.
- Postoji Gusinje, pored Gusinja postoje još neke opštine, ja mislim da se Bijelo Polje mnogo bolje razvija od Gusinja, pa neka se ne iznenade ako stigne neka platforma za Gusinje gdje će neko drugi, možda ćemo to biti mi, tražiti predsjednika Opštine, jer vjerujemo da možemo bolje da razvijamo Gusinje od ovoga kakvo je stanje - poručio je Zirojević.
Vjeruje da aktuelna vlast ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju, zbog činjenice da je sve osim evropska, pa je na evropskom dijelu parlamentarnih stranaka iz vlasti da odluče kojim putem žele da idu.&nbsp;
- Mi suštinski vidimo da veći dio parlamentarne većine ne želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, nego što je ovaj koji je želi i zbog toga mislim da ova i ovakva parlamentarna većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju - zaključio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dk8lho8kWvF8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zirojević o ostavci sutkinje Moštrokol: Miriše na otvorenu opstrukciju sudskog procesa

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, odgovorio je predsjedniku Crne Gore, Jakovu Milatoviću i poručio da će on preživjeti da ne bude u vlasti, ali da za predsjednika nije siguran.
- Mnogo toga ne znamo moj Jakove, ali jedno zna čitava Crna Gora da ti nikad više nećeš biti predsjednik- poručio je Knežević Milatoviću.&nbsp;
Podsjećamo, Milatović je pitao "da li Vlada poštuje pravo Kneževića na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom?".&nbsp;
- Ja ću preživjeti i kad ne budem u Vladi, a za tebe nisam siguran. Tu ti ni Danska ne može pomoći- poručio je Knežević Milatoviću u objavi na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-da-li-crna-gora-postuje-pravo-gradana-srbije-na-samoodredenje-milatovic-milan-jos-nije-izasao-iz-vlade-a-kada-ce-ne-znamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević odgovorio Milatoviću: Ja ću preživjeti i kad ne budem u Vladi, a za tebe nisam siguran

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina večeras su održali sastanak u tzv. Američkoj kući, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu.
Rojtersov reporter je vidio Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kašnera kako ulaze u Američku kuću, a izvor upoznat sa sastankom rekao je da je nakon njih u zgradu ušao i Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev.
„Sve je bilo vrlo pozitivno“
Dmitrijev je, prema ranijim informacijama Reutersa, ove sedmice trebao doputovati u Davos kako bi održao sastanke s članovima američke delegacije na marginama foruma. Dva izvora upoznata s njegovim dolaskom to su potvrdila pod uvjetom anonimnosti.
Nakon sastanka, medijima se kratko obratio Stiv Vitkof, koji je rekao da su razgovori s ruskom delegacijom bili pozitivni:
- Sve je bilo vrlo pozitivno- izjavio je Vitkof.
Sličnu poruku poslao je i ruski izaslanik Kiril Dmitrijev.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexsalvinews%2Fstatus%2F2013687474489270745%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013687474489270745%7Ctwgr%5Ea78182b61a009583d61e28a1bc4c78a2b2a4580f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Sastanak trajao više od dva sata
- Sastanci prolaze konstruktivno. Sve više ljudi prepoznaje ispravnost stava Rusije- naveo je Dmitrijev, a prenosi RIA Novosti.
Prema izvještajima novinara koji prate forum, sastanak američkih i ruskih izaslanika trajao je više od dva sata.
Američki predsjednik Donald Tramp lično će učestvovati na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu sjutra, nakon što se prošle godine učesnicima obratio putem videoveze. Tramp će u Davos doputovati sa velikom američkom delegacijom.

Amerikanci i Rusi dva sata razgovarali u Davosu: ''Sve je bilo vrlo pozitivno''

Policija je pronašla i kaznila vozača koji je automobil na autoputu u Sjevernoj Makedoniji vozio 293 kilometera na sat, a video objavio na društvenim mrežama, saopštilo je danas ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.
Kako se navodi, saobraćajna policija i Mobilna jedinica za bezbjednost na putevima odmah su preduzeli operativne mjere i aktivnosti nakon objavljenog video snimka na društvenim mrežama, na kojem se vidi osoba koja vozi automobil brzinom od 293 kilometra na sat na autoputu Skoplje-Đevđelija, kod grada Negotino, gdje je dozvoljena brzina 120 kilometara na sat.
- Nakon preduzetih radnji, lice koje je upravljalo vozilom je identifikovano, pronađeno i pozvano. U vezi sa incidentom, lice A. D. (36) iz sela Elovo, region Skoplja, sankcionisano je u skladu sa zakonskim odredbama - piše u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije je apelovalo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajna pravila i propise, kako bi se očuvala bezbjednost svih građana.

Tag: spijunaza