Dvojica državljana Mađarske uhapšena su u blizini Tuzle pod sumnjom da se bave kontraobavještajnim aktivnostima na štetu Bosne i Hercegovine.Njih su uhapsili pripadnici Uprave policije MUP-a TK.
Nakon hapšenja su ispitani predati su u nadležnost terenskog centra Službe za poslove sa strancima BiH.O svemu je obaviješteno i Kantonalno Tužilaštvo.
- Uprava policije MUP TK-a je 22.10.2025.godine zaprimila prijavu građanina u kojoj se ukazuje na sumnjivo ponašanje dva nepoznata lica koja se kreću gradskom ulicom u Banovićima. Po prijavi su postupili policijski službenici nadležne policijske uprave koji su izvršenim provjerama utvrdili da se radi o mađarskim državljanima G.B. (73) i J.G. (63), koji su prema njihovoj izjavi u Bosnu i Hercegovinu ušli dana 20.10.2025.godine. S obzirom da se radi o stranim državljanima, o svemu je upoznata Služba za poslove sa strancima, Terenski centar Tuzla, radi preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti - &nbsp;naveli su iz MUP-a TK

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Tuzli uhapšeni Mađari zbog sumnje na špijunažu

U iranskom gradu Komu pogubljena je jedna osoba osuđena da je špijunirala za izraelsku obavještajnu agenciju Mosad.
Kazna je izvršena juče ujutru nakon što je Vrhovni sud potvrdio presudu, a zahtjev za pomilovanje je odbijen, saopštila je novinska agencija Mizan.
U izvještaju nije naveden identitet osobe, ali se navodi da je optužena za "obavještajnu saradnju sa cionističkim režimom" i proglašena krivom za "korupciju na Zemlji" i "neprijateljstvo prema Bogu" - zločine kažnjive smrću prema iranskom islamskom krivičnom zakonu.
Mizan je naveo da je osoba započela komunikaciju i saradnju sa izraelskim obaveštajnim službama u oktobru 2023. godine i da je uhapšena četiri mjeseca kasnije, u februaru 2024. godine.
Okrivljeni je navodno pružio osjetljive informacije Mosadu i obavljao misije unutar Irana u ime izraelske obavještajne službe, navodi se u izvještaju.
Nijesu objavljeni detalji o prirodi navodne špijunaže ili datumu hapšenja osobe.
Iransko pravosuđe je više puta opisivalo takva pogubljenja kao neophodna za zaštitu nacionalne bezbjednosti, posebno zbog izraelskih "operacija infiltracije i sabotaže".

500x500

1250x600

1084x550

Iran: Pogubljena optužena za špijunažu za Izrael

Prema podacima Amnesti internašonala (Amnesty International, AI) , samo u prvih devet mjeseci 2025. godine u Iranu je pogubljeno više od 1.000 ljudi. To je najveći zabilježeni broj u posljednjih 15 godina. Komesarijat Ujedinjenih nacija za ljudska prava govori o „potresnom kršenju prava na život".
Među najčešćim optužbama na temelju kojih pravosuđe izriče smrtnu kaznu nalaze se „saradnja s neprijateljskim vladama" i „oružana pobuna protiv države" kao i „loše ponašanje na ovom Svijetu" (Mofsed-e-filarz) pri čemu se radi o definiciji iz šerijata za čitav niz djela koja negiraju apsolutnu vladavinu Boga.
Od dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana u junu, broj takvih sudskih postupaka naglo je porastao. Dugogodišnji sukob između dvije zemlje prerastao je u otvoreni rat nakon što je Izrael napao brojne ciljeve u Iranu. Poslije tih napada iranske vlasti sve više traže navodne krivce za neuspjehe državnih institucija.
<h2>Politička represija</h2>
- Rat i političke krize dovode do toga da se kršenja ljudskih prava manje primjećuju - kaže dobitnica Nagrade Saharov Evropskog parlamenta, Nasrin Sotudeh u razgovoru za Dojče vele.&nbsp;
Ova pravnca živi u Teheranu i već godinama se zalaže za političke zatvorenike.
- Vlast često pokušava da strogošću na unutrašnjem palnu prikrije svoje poraze. Posljednjih decenija &nbsp;se stalno pokazivalo da nakon neuspjeha raste pritisak na žene i da se pooštrava sprovođenje propisa o oblačenju. Ovaj put pritisak je usmjeren i na izbjeglice iz Avganistana, kao i na osobe koje su već bile na sudu, a sada su iznenada ponovno optužene - kaže Sotudeh.
<h2>Slučaj Babamiri</h2>
Jedan od poznatijih slučajeva je Rezgar Beigzadeh Babamiri, kurdski politički zatvorenik koji je u zatvoru od 18. aprila 2023. godine.&nbsp;
- Mog su oca uhapsili zato što je tokom nacionalnih protesta 2022. u gradu Bukanu pomagao ranjenima ljekovima i pritom podržavao pokret "Žena, život, sloboda" - kaže njegova ćerka Džino, koja studira u Norveškoj, u razgovoru za Dojče vele.
Babamiri je osuđen na 15 godina zatvora zbog „okupljanja i zavjere protiv nacionalne bezbjednosti", „špijunaže i saradnje s neprijateljskim državama“ te „članstva u ilegalnim grupama".
Nakon iransko-izraelskoga rata u junu, protiv njega je izrečena i smrtna kazna zbog navodne špijunaže za Izrael.&nbsp;
- Moj je otac bio aktivista tokom protesta 2022. godine. Uvijek je stajao na strani ljudi koji protestuju i to je javno govorio - izjavila je njegova ćerka.
Zajedno s drugim ženama čiji su očevi pogubljeni ili čekaju izvršenje smrtne kazne, Džino je osnovala je inicijativu Djevojke koje žele pravdu.
- Naši napori nisu usmjereni samo na političke zatvorenike ili one za koje vjerujemo da su nevini, već na temeljno ukidanje smrtne kazne - objašnjava ona.
Dodaje da kad im se jave djeca osuđenih na smrt i svim snagama pokušavaju dokazati nevinost svojih očeva kažu im da to nije bitno.
- Nijedan ljudski život ne bi smio biti ugašen pogubljenjem. Naravno, ko počini zločin, treba da bude kažnjen, ali ta kazna mora biti u skladu sa zakonima i načelima ljudskih prava - ističe Džino.
<h2>Proširenje primjene smrtne kazne</h2>
Vlasti koriste izgovor „ugrožavanja nacionalne bezbjednosti" kako bi brže sprovodile egzekucije. U junu je šef pravosuđa Golamhosein Mohseni Edžaj javno pozvao na to da se osobe optužene za „podršku ili saradnju s neprijateljskim državama", poput Izraela, ubrzano izvedu pred sud i pogube.
Istodobno je iranski parlament donio zakone koji dodatno proširuju primjenu smrtne kazne. Ubuduće bi i nejasno formulisane optužbe poput „saradnje s državom ili grupom koja je proglašena neprijateljskom“ mogle biti kažnjene smrću i oduzimanjem cjelokupne imovine. Što se pod pojmom „saradnja" podrazumijeva definišu bezbjednosne &nbsp;službe.
- Pravda se može garantovati samo kroz nezavisnost pravosuđa, a naše pravosuđe ni na koji način nije nezavisno - zaključuje pravnica Sotudeh.

Drastičan rast broja pogubljenja u Iranu

Mrežu špijunaže koju je gradila Bjelorusija u Evropi razotkrile su i uništile obavještajne službe Češke, Mađarske i Rumunije, saopštila je češka kontraobavještajna agencija.
Češka agencija, poznata kao BIS, objavila je u saopštenju u ponedjeljak da je tim evropskih agenata otkrio špijune bjeloruske sigurnosne službe KGB u nekoliko evropskih zemalja.
BIS je naveo da je među njima bio i bivši zamjenik direktora moldavske obavještajne službe SIS, koji je bjeloruskom KGB-u dostavljao povjerljive informacije.
Češke vlasti su takođe protjerale jednog bjeloruskog agenta koji je koristio diplomatski status kao paravan. Ministarstvo vanjskih poslova Češke saopštilo je u ponedjeljak da mu je dato 72 sata da napusti zemlju.
Agencija je naglasila da je Bjelorusija uspjela uspostaviti ovu mrežu zahvaljujući slobodnom kretanju svojih diplomata kroz evropske zemlje.
- Da bismo se uspješno borili protiv ovih neprijateljskih aktivnosti u Evropi, moramo ograničiti kretanje diplomata akreditovanih iz Rusije i Bjelorusije unutar Šengen zone - izjavio je direktor BIS-a Mikal Kudelka.
Agencija nije iznijela dodatne informacije.
Rumunska agencija za borbu protiv organizovanog kriminala, DIICOT, saopštila je u ponedjeljak da je izdala nalog za hapšenje 47-godišnjeg osumnjičenog pod optužbom za izdaju. Osumnjičeni je ranije obavljao rukovodeće funkcije unutar moldavske obavještajne službe SIS. Prema navodima DIICOT-a, sumnja se da je bjeloruskim obavještajnim službenicima otkrivao državne tajne koje su vjerovatno "ugrožavale nacionalnu sigurnost".
Rumunska agencija dodala je da se između 2024. i 2025. godine osumnjičeni Moldavac - čiji identitet nije objavljen - dva puta sastao sa bjeloruskim špijunima u Budimpešti u Mađarskoj, te da postoje "osnovane sumnje" da su ti sastanci bili povezani sa "davanjem instrukcija" i razmjenom novca za pružene usluge.
Međunarodnu istragu nadgledala je Eurodžast (Eurojust), agencija Evropske unije za pravosudnu saradnju.
Bjelorusijom upravlja autoritarni predsjednik Aleksandar Lukašenko, blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Lukašenko je dozvolio Rusiji da koristi bjelorusku teritoriju kao bazu za početak invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, a kasnije je prihvatio i raspoređivanje ruskih taktičkih nuklearnih raketa.

Češka i saveznici razotkrile i uništile bjelorusku špijunsku mrežu u Evropi

Na Visu su uhapšeni A. M., državljanka Srbije iz Kosovske Mitrovice, i njen dugogodišnji partner, J. I., inače pripadnik Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva, pilot vojnog helikoptera, a koji se sumnjiče za špijunažu u korist Srbije.
Prema vrlo šturim informacijama do kojih je došao Index.hr, &nbsp;postupak protiv njih sprovode i civilna i vojna policija, ali je u istragu uključen i Europol.
Istražitelji sumnjaju da je vojni pilot, koji je bio angažovan u KFOR-u odavao tajne partnerki, a ona ih slala Srpskoj listi, partiji srpske manjine na Kosovu.
Sumnja se da je J. A. svojoj djevojci odavao informacije o kretanju Srba na Sjeveru Kosova od kraja 2022. sve do ove godine, kao i o kretanju &nbsp;snaga KFOR-a.&nbsp;
Među ostalim, istražitelji tvrde da joj je otkrivao korisne informacije vezane za Zubin potok, mjesto na sjeveru Kosova u kojem često izbijaju problemi između Srba i Kosovskih Albanaca. Naime, riječ je o politički i sigurnosno najosjetljivijem dijelu Kosova jer ga Beograd i Priština smatraju ključnim za kontrolu i integraciju sjevera.
Terete se i za razmjenu informacija o transportu uhapšenog Dejana Pantića, Srbina, bivšeg pripadnika kosovske policije, koji je optužen za sudjelovanje u napadima na članove Središnjeg izbornog povjereništva na sjeveru Kosovske Mitrovice.

Hrvatska: Uhapšeni pilot iz Splita i djevojka iz Kosovske Mitrovice, sumnjiče se za špijunažu u korist Srbije

Državljanin Sjedinjenih Američkih Država, koji je radio u vojnom objektu te zemlje u Njemačkoj, optužen je za špijunažu jer je, navodno, nudio Kini osjetljive informacije, saopštili su danas tužioci.
Optuženi Martin D. uhapšen je u Frankfurtu u novembru prošle godine, a on se u optužnici tereti da je izjavio da je spreman da se bavi špijunažom za stranu obavještajnu službu, tvrde tužioci.
On je od 2017. do 2023. godine radio za civilnog izvođača radova Ministarstva odbrane SAD u neidentifikovanom vojnom objektu u Njemačkoj, navodi se u saopštenju tužilaštva.
Optužen je da je tokom ljeta 2024. godine više puta kontaktirao kineske vlasti i obavještajnim službama, te zemlje nudio osjetljive informacije o vojsci SAD.
Njemački mediji su izvijestili da osumnjičeni do hapšenja nije uspio da prenese nikakve podatke kineskim vlastima.
Slučaj je proslijeđen sudu u Koblencu, na zapadu Njemačke, koji će odlučiti o početku suđenja.

Amerikanac u Njemačkoj optužen za špijunažu u korist kineske obavještajne službe

Norvežanin koji je radio kao obezbjeđenje u ambasadi SAD u Oslu optužen je za špijunažu za Rusiju i Iran, prema optužnici u čiji je uvid imala agencija AFP.
Muškarac od 27 godina optužen je za pružanje informacija o aktivnostima u ambasadi SAD između marta 2024. i 20. novembra, datuma hapšenja, u zamjenu za plaćanja u eurima i bitkoinima.
U Oslu, Srbiji i Turskoj, on je ruskim i iranskim vlastima pružio imena, adrese, brojeve telefona i registarske tablice diplomata i zaposlenih, kao i njihovih supružnika i djece, prema dokumentu koji je vidio AFP.&nbsp;
On je takođe davao mape ambasade, bezbjednosne rutine i spisak poštanskih pošiljki koje koriste norveške obavještajne službe, prema istom izvoru.
&nbsp;- Te obavještajne aktivnosti su ozbiljne, posebno zato što su imale za cilj otkrivanje informacija stranoj državi - napisalo je norveško tužilaštvo u optužnici od 22. jula.
Muškarac, čiji identitet nije saopšten, priznao je činjenice, ali odbacuje optužbe protiv sebe, izjavila je njegova braniteljka Inger Zadig.
On je takođe optužen za pokušaj prikrivanja dijela isplata, koje su iznosile više od 200.000 kruna (17.000 eura), tako što ih je prebacio na bankovne račune rođaka.
Prema lokalnim medijima, taj čovjek se suočava sa kaznom zatvora od 21 godine.
Norveške obavještajne službe redovno identifikuju Rusiju, sa kojom sada kao članica NATO-a dijeli kopnenu granicu na Arktiku, kao i Iran i Kinu kao glavne zemlje u riziku od špijunaže.

Norvežanin koji je radio za ambasadu SAD optužen za špijunažu

Iranske bezbjednosne snage pritvorile su više od 700 ljudi zbog sumnje da su špijunirali za Izrael, javlja novinska agencija Fars. 
 
Fars, koja je povezana sa Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC), navodi da su hapšenja izvršena od 13. juna, kada je Izrael pokrenuo široku vazdušnu kampanju ciljajući iranske vojne, nuklearne i vladine lokacije i zvaničnike. 
 
Iran kaže da je više od 600 ljudi ubijeno (brojka koja nije nezavisno potvrđena) u napadima, uključujući civile, prenosi Radio Slobodna Evropa. Kao odgovor, iranski odmazni napadi navodno su ubili desetine Izraelaca, među kojima su i civili. 
 
Fars je pritvorene nazvao "plaćenicima", uprkos tome što nijedan nije formalno optužen ili osuđen. Takođe je tvrdio da su "uglavnom djelovali unutar špijunskih i sabotažnih mreža" i da su "identifikovani i uhapšeni na osnovu dojave i obavještajnih operacija". 
 
Hapšenja dolaze u periodu pojačanih bezbjednosnih zabrinutosti unutar Irana. Posljednjih godina, vjeruje se da je Izrael izvršio niz visokoprofilnih atentata i sabotažnih misija duboko unutar Irana, otkrivajući značajnu infiltraciju u iranske bezbjednosne i obavještajne službe. 
 
Ti propusti su izazvali čistke, interne istrage i rastuće nepovjerenje unutar iranskih bezbjednosnih institucija. 
 
Od početka trenutnog sukoba, koji je pauziran nakon primirja posredovanog od Sjedinjenih Američkih Država u utorak, Iran je takođe ubrzao pogubljenje zatvorenika osuđenih za saradnju sa Izraelom - akcije koje su osudile grupe za ljudska prava, uključujući Amnesty International.

Iran priveo više od 700 ljudi pod sumnjom za špijunažu za Izrael

Iran je saopštio da je pogubio Pedrama Madanija, koji je optužen za "špijuniranje za Izrael" u slučaju za koji su grupe za ljudska prava rekle da je pun "fundamentalnih nedostataka" i zasnovan na priznanjima datim pod prisilom.
Iranska novinska agencija za pravosuđe Mizan objavila je 28. maja da je pogubljenje izvršeno zbog prekršaja koji uključuju "špijuniranje za Izrael" i "sticanje bogatstva nezakonitim sredstvima".
Iranska organizacija za ljudska prava izvijestila je 25. maja da je Madani bio u "neposrednoj opasnosti" od pogubljenja nakon što je prebačen iz zatvora Evin u zatvor Gezelhesar u Karaju, gdje je njegova porodica bila pozvana u, kako se vjeruje, posljednju posjetu.
Pedram je uhapšen zbog navodne špijunaže za Izrael 2020. godine.
Revolucionarni sud ga je osudio na smrt zbog optužbi za "korupciju". Tu presudu je Vrhovni sud tri puta poništio, a svaki put ga je sud jednakog statusa ponovo osudio na smrt.
Zatvorena iranska disidentkinja Narges Mohamadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2023. godinu, objavila je video Madanijeve majke koja moli iranske vlasti da "ne dozvole da još jedna porodica pati".
Ona je takođe tražila da se slučaj "pun nejasnoća i ozbiljnih nedostataka ponovo preispita".
Vijest o Madanijevom pogubljenju dolazi dan nakon što je Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) objavio izvještaj u kojem se navodi da iranske vlasti provode "strašan niz pogubljenja", s najmanje 113 pogubljenja prijavljenih samo u prvih 25 dana maja 2025. godine.
Grupa sa sjedištem u Oslu saopštila je da je Iran do sada ove godine pogubio 478 ljudi, što je porast od 75 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Iranske vlasti su u prosjeku pogubile najmanje tri osobe dnevno tokom prvih pet mjeseci 2025. godine, a sve više disidenata i marginaliziranih zajednica postali su žrtve okrutne vladine represije nad neslaganjem i brutalne politike protiv droga - rekao je privremeni izvršni direktor Hjuman rajts voča Federiko Borelo.
Razmjere ove krizem kako je naveo Borelo, "naglašavaju hitnu potrebu da međunarodna zajednica izvrši pritisak na iransku vladu da odmah zaustavi sva pogubljenja i uspostavi moratorij na smrtnu kaznu".

Iran pogubio čovjeka optuženog da je špijunirao za Izrael

Zapadne obavještajne službe kažu da je Rusija možda pokušala da preuzme kontrolu nad najmanje 1.000 nadzornih kamera u Rumuniji od 2022. godine.
Ruska vojna obaveštajna služba (GRU) ciljala je hiljade nadzornih kamera širom Rumunije i drugih NATO zemalja koje se graniče sa Ukrajinom u pokušaju da prati tok vojne i humanitarne pomoći Kijevu, prema nedavnoj istrazi u kojoj su učestvovale Sjedinjene Države i nekoliko evropskih zemalja.
Ova opsežna kampanja sajber špijunaže, pripisana ozloglašenoj GRU jedinici 26165, počela je nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Takođe poznata kao APT28 ili Fancy Bear, GRU jedinica 26165 je sajber grupa odgovorna za visokoprofilne špijunske kampanje protiv zapadnih vlada, odbrambenih i logističkih sektora.
Istražitelji su rekli da su od približno 10.000 kompromitovanih IP adresa, skoro 1.000 pripadale nadzornim kamerama u Rumuniji – što je čini drugom najpogođenijom zemljom poslije same Ukrajine. Druge ciljane zemlje uključuju Poljsku, Mađarsku i Slovačku.
Ruski hakeri su koristili sofisticirane taktike spearphishinga – slali su personalizovane e-poruke dizajnirane da prevare korisnike da otkriju svoje pristupne podatke na lažnim veb-sajtovima, rekli su istražitelji.
U nekim slučajevima, distribuirali su malver skriven u pornografskom materijalu. Kada bi dobili pristup, napadači su mogli da prikupljaju osjetljive metapodatke sa kamera, uključujući njihovu lokaciju, model, verziju softvera i korisničke informacije.
Ovaj pristup je omogućio ruskim operativcima da u realnom vremenu prate strateške lokacije, kao što su granični prelazi, vojne instalacije, željezničke stanice i luke – posebno one uključene u transport pomoći Ukrajini.
Prema istrazi, cilj je bio prikupljanje obaveštajnih podataka o rutama i vremenu isporuka zapadne podrške koje su prelazile granicu i ulazile u Ukrajinu dok se borila protiv ruskih trupa.
Rumunija, sa svojom granicom od 650 kilometara sa Ukrajinom, je ključna tranzitna zemlja za izbjeglice i pomoć. Ključne granične tačke kao što su Siret, Sighetu Marmației i Galați, kao i luke na Dunavu, bilježe intenzivnu aktivnost od početka rata prije više od tri godine.
Iako tačne rute vojne pomoći ostaju povjerljive, izloženost nadzorne infrastrukture predstavlja ozbiljne bezbjednosne rizike.
Značajna ranjivost proizlazi iz široke upotrebe kineskih nadzornih kamera (posebno Hikvision i Dahua) u Rumuniji, uključujući vladine agencije, vojsku, graničnu policiju, pa čak i Parlament. Ovi brendovi su zabranjeni ili ograničeni u SAD i drugim zapadnim zemljama zbog bezbjednosnih zabrinutosti, ali su i dalje rasprostranjeni u Rumuniji.
Rumunske obavještajne službe nisu učestvovale u multinacionalnoj istrazi koju su vodile Sjedinjene Države, Britanija, Njemačka, Francuska, Poljska, Estonija i Češka.
U odgovoru na pitanja rumunskog servisa RSE, Ministarstvo odbrane Rumunije je saopštilo da „nema regulatorna ili nadzorna ovlašćenja u vezi sa instalacijom i radom nadzornih sistema od strane pojedinaca ili pravnih lica u Rumuniji“.
Ministarstvo je dodalo, međutim, da relevantne vlasti preduzimaju „neophodne mjere kako bi sprečile neovlašćeno prikupljanje informacija koje nisu namijenjene za javno objavljivanje u vezi sa svojim vojnim jedinicama i njihovim aktivnostima“.
RSE je takođe kontaktirao Rumunsku obavještajnu službu i Direkciju za sajber bezbjednost za komentar.
&nbsp;

Ruski hakeri ciljali rumunske nadzorne kamere kako bi pratili pomoć Ukrajini

Evropska komisija izrekla je danas kaznu od 120 miliona eura kompaniji X zbog kršenja obaveza transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), saopštila je Komisija. Ovo je prva odluka Komisije o neusklađenosti sa ovim zakonom.
Prekršaji kompanije X uključuju obmanjujući dizajn njenog „plavog bedža“ (plave oznake za verifikaciju naloga), nedostatak transparentnosti u njenoj arhivi oglasa i neuspjeh da obezbijedi pristup javnim podacima za istraživače, navodi se u saopštenju.
<h2>Obmanjujući dizajn „plavog bedža“</h2>
- Upotreba "plavog bedža" za "verifikovane naloge" obmanjuje korisnike. Ovo krši obavezu iz DSA prema kojoj platforme moraju da zabrane obmanjujuće dizajnerske prakse u svojim uslugama - navodi Evropska komisija.
Kako se pojašnjava, na platformi X svako može da plati da dobije "verifikovani" status bez da kompanija suštinski proveri ko stoji iza naloga, što korisnicima otežava procjenu autentičnosti naloga i sadržaja sa kojima stupaju u interakciju.
- Ova obmana izlaže korisnike prevarama, uključujući krađu identiteta, kao i drugim oblicima manipulacije od strane zlonamjernih aktera. Iako DSA ne zahteva verifikaciju korisnika, on izričito zabranjuje platformama da lažno tvrde da su korisnici verifikovani kada takva provjera nije izvršena - upozorila je Komisija.
<h2>Nedostatak transparentnosti u arhivi oglasa na X</h2>
Arhiva oglasa kompanije X ne ispunjava zahteve DSA u pogledu transparentnosti i pristupačnosti, navodi Evropska komisija.
- Pristupačne i pretražive arhive oglasa od ključnog su značaja za istraživače i civilno društvo u otkrivanju prevara, hibridnih prijetnji, koordinisanih operacija informisanja i lažnih reklama - navodi se u saopštenju.
X uvodi dizajnerske elemente i barijere za pristup, kao što su prekomjerna kašnjenja u obradi, što, kako se ocjenjuje - podriva svrhu arhiva oglasa.
Arhiva takođe ne sadrži ključne informacije, poput sadržaja i teme oglasa, kao ni pravnog subjekta koji ga je platio. Ovo, prema navodima iz saopštenja - otežava istraživačima i javnosti da nezavisno ispitaju potencijalne rizike u onlajn oglašavanju.
<h2>Neuspjeh u obezbejđivanju pristupa javnim podacima za istraživače</h2>
X ne ispunjava svoje obaveze prema DSA u vezi s pružanjem pristupa javnim podacima platforme istraživačima, utvrdila je Komisija.
Na primjer, uslovi korišćenja kompanije X zabranjuju kvalifikovanim istraživačima da samostalno pristupaju javnim podacima, uključujući scraping (scraping je tehnika automatskog prikupljanja podataka sa veb stranica pomoću specijalnih programa).
Pored toga, kako se navodi, procesi za pristup javnim podacima nameću nepotrebne prepreke, čime se efektivno podriva istraživanje sistemskih rizika u Evropskoj uniji.
- Kazna izrečena danas izračunata je uzimajući u obzir prirodu ovih prekršaja, njihovu težinu u pogledu broja pogođenih korisnika u EU, kao i njihovo trajanje. Ovo je prva odluka o neusklađenosti prema DSA - zaključuje se u saopštenju.
<h2>Šta su sljedeći koraci</h2>
X sada ima 60 radnih dana da obavijesti Komisiju o konkretnim mjerama koje namjerava da preduzme kako bi okončala kršenje člana 25(1) DSA, koje se odnosi na obmanjujuću upotrebu plavih bedževa.
Dalje, X ima 90 radnih dana da Komisiji dostavi akcioni plan u kojem će navesti neophodne mjere za rješavanje kršenja članova 39 i 40(12) DSA, koji se odnose na arhivu oglasa i pristup javnim podacima za istraživače. Odbor za digitalne usluge imaće mjesec od prijema akcionog plana kompanije X da iznese svoje mišljenje.
Komisija će zatim imati još mjesec da donese konačnu odluku i odredi razuman rok za sprovođenje.
Neispunjavanje obaveza iz odluke o neusklađenosti može dovesti do periodičnih kazni, ukazuje se u saopštenju i dodaje da Komisija nastavlja da sarađuje sa X "kako bi obezbijedila poštovanje ove odluke i DSA uopšte".
Podsjetimo, 18. decembra 2023. Evropska komisija pokrenula je formalni postupak radi procjene da li je X možda prekršio DSA u oblastima povezanim sa širenjem nezakonitog sadržaja i delotvornošću mjera za borbu protiv manipulacije informacijama, za koje se istraga nastavlja.
Ovi postupci takođe su obuhvatali upotrebu obmanjujućeg dizajna, nedostatak transparentnosti oglašavanja i nedovoljnu dostupnost podataka za istraživače, za šta je Komisija 12. jula 2024. usvojila preliminarne nalaze i danas donijela odluku o neusklađenosti.

Evropska komisija kaznila X sa 120 miliona eura

Grupa građanskih i NVO aktivistkinja najoštrije je reagovala na, kako navode, seksističke i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućene direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Milki Tadić Mijović.
Vraneš je, iskrivljujući Njegoševe stihove, uputio javne uvrede na njen račun, nazvavši je „babom“ i „vješticom“, što aktivistkinje ocjenjuju kao „nedostojno javne funkcije i demokratske komunikacije“.
One poručuju da takva retorika predstavlja „još jedan u nizu pokušaja da se putem mizoginih i populističkih istupa uruši javni dijalog i degradira uloga žene u društvu“.
U saopštenju se ističe i očekivanje da se koalicioni partneri iz Pokreta Evropa sad, na čelu s premijerom Milojkom Spajićem, jasno odrede prema ponašanju predsjednika Pljevalja.
– Očekujemo da se obezbijedi njegova smjena sa funkcije koju zloupotrebljava na sramotu građana Pljevalja i države – navodi se u reakciji.
Aktivistkinje upozoravaju da je etiketiranje žena kao „vještica“ dio šireg obrasca diskriminacije.
– To nije samo uvreda, već poruka čiji je cilj da se ženama ospori dostojanstvo i glas u javnom prostoru – ističe se u saopštenju.
Reakcija je zaključena simboličnom porukom:
– Sve smo mi vještice.
Saopštenje su potpisale:&nbsp;
Tea Gorjanc, Dina Bajramspahic, Maja Raicevic, Ervina Dabizinovic, Milena Popovic Samardzic , Paula petricevic, Ivana Vojvodic , Ana Jaredic , Anita Stjepcevic, Olivera Nikolic, Marina Vujacic, Maja Boricic, Andrea, Tijana, Ðurdja Radulovic, Jelena Nelevic , Teodora Ciriviri, Martina Markolovic, Elizabeta Mrnjavcevic ,Bojana i Amra iz HRA

Aktivistkinje osudile seksističke izjave predsjednika Opštine Pljevlja: Sve smo mi vještice

Ekonomska redakcija STEGA, u saradnji sa stručnjacima za ekologiju, upozorila je da će Termoelektrana Pljevlja u narednim godinama, najkasnije do kraja 2030, morati da prestane sa radom zbog novih evropskih klimatskih propisa i ekonomskih ograničenja.
Kako navode, od 1. januara 2026. godine EU uvodi mehanizam CBAM, što znači da emisije ugljen-dioksida iz termoelektrana više neće biti besplatne.
– TE Pljevlja godišnje ispusti više od milion tona CO₂. Ako cijena po toni bude 70–80 eura, Crna Gora će morati da plati oko 100 miliona eura godišnje samo zbog zagađenja iz termoelektrane – ističu iz STEGE.
Zbog toga bi, kažu, proizvodnja struje iz uglja postala najskuplja opcija u energetskom sistemu Crne Gore.
Propali efekti ekološke rekonstrukcije
Organizacija podsjeća da je u ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja uloženo oko 70–80 miliona eura, uz obećanje da će elektrana biti modernizovana i bez štetnih emisija.
– Taj projekat nije smanjio emisije CO₂, a postoje i ozbiljne sumnje da rekonstrukcija nije urađena kvalitetno. Javnost i dalje svjedoči istim problemima – navode u saopštenju, uz očekivanje hitne reakcije ekološke inspekcije zbog nedavnih snimaka prašine i otpada na prostoru termoelektrane.
Takođe upozoravaju da Direktiva o industrijskim emisijama, čije poštovanje je garantovano, i dalje nije ispunjena.
Iz STEGE ističu da bi gašenje termoelektrane imalo najteže posljedice upravo u Pljevljima – gradu čiji su radnici, privreda i javne finansije direktno zavisni od energetskog i rudarskog sektora.
– Čitave porodice decenijama su vezane za taj sistem: neko radi u elektrani, neko u rudniku, neko u firmama za održavanje, neko u transportu, neko u opštini koja se puni prihodima od uglja – poručuju.
U saopštenju se navodi da, uprkos jasnim rokovima i troškovima, Vlada još nema plan za pravednu tranziciju i dekarbonizaciju energetskog sektora, niti program podrške Pljevljima.
– Iako Reformskom agendom EU obezbjeđuje više od 20 miliona eura, nema plana za zapošljavanje i prekvalifikaciju radnika, niti pripreme novih investicija u obnovljive izvore energije. Nema ni razgovora sa lokalnom zajednicom o onome što slijedi – navodi STEGA.
Upozoravaju da se i dalje insistira na roku 2041. godine za zatvaranje TE Pljevlja, „uprkos činjenici da je ekonomski i regulatorno nemoguće održati rad do tada“.
Zahtjevi STEGE
Iz ove organizacije traže:
- Transparentno obavještavanje građana o stvarnom stanju i rokovima
- Istraživanje odgovornosti za propuste u rekonstrukciji
- Zaštitu građana od pokrivanja troškova lošeg nadzora i upravljanja
- Plansku i pravednu tranziciju za Pljevlja
Poručuju da je neophodno je spriječiti da Pljevlja sama plate cijenu tranzicije koju država nije pripremila.

STEGA: Termoelektrana Pljevlja pred zatvaranjem, potreban hitan plan za pravednu tranziciju

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv službenika Uprave policije S.P, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zlostavljanje.
S.P. se stavlja na teret da je u noćnim satima, 13. jula ove godine, u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, prilikom izvršavanja službenih radnji, fizički napao uhapšenog V.C. postupajući na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo. 
- Oštećeni je tom prilikom zadobio laku tjelesnu povredu - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Optužni prijedlog protiv policajca: U OB Podgorica nasrnuo na uhapšenog

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: spijunaza