Od objavljivanja posljednjeg Izvještaja o napretku, iz Brisela su stigle poruke koje jasno ukazuju na to da se politika proširenja EU mijenja. Poruke sa dva nedavno održana Foruma o proširenju u Briselu i „Plenuma 2025“ u Podgorici pokazuju da je današnje proširenje, prije svega, geopolitička nužnost - a ne nagrada za reforme.
To je ocijenio međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog savzea Miloš Đuričković.
Na „Plenumu 2025“, održanom u Podgorici, brojni domaći i regionalni učesnici su, u prisustvu ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera, ukazivali na brojne anomalije u društvu koje neminovno vode ka daljim komplikacijama. Međutim, kako ističe Đuričković, uprkos iznijetim neoborivim činjenicama, ambasador Satler je, svjesno ili nesvjesno, odgovorio na najdirektniji mogući način.
- Citiram: „Morate razumjeti, Evropskoj uniji očajnički treba proširenje“. Tom rečenicom potopljena su sva upozorenja, analitički zaključci i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu. Takođe, istom rečenicom potpoljena su sva izlaganja, izjave i samopromocija predstavnika vladajuće većine o njihovoj navodnoj izuzetnosti i zaslugama za „ubrzane integracije“ - decidan je Đuričković.
<h2>TROJANSKI KONJ</h2>
Vrlo ilustrativan primjer da je proces proširenja sveden na geopolitičke potrebe Brisela, a ne na suštinske reforme i integracije, iznijela je, ističe on, i gospođa Vesna Pusić kroz primjer Kosova.
- Kosovo je ostvarilo najveći stepen napretka u odnosu na države regiona a, pazite sada, još uvijek nije ni otpočelo pregovore o pristupanju EU - dodao je on.
Ključne poruke sa Foruma o proširenju poslale su, cijeni Đuričković, komesarka za proširenje Marta Kos i Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.
- Njihove poruke još jednom su potvrdile da se ubrzani proces proširenja odvija zbog geopolitičkih okolnosti i potreba Brisela, a ne zbog posvećenosti i napretka zemalja kandidata. Iz poruka je jasno da je Forum organizovan prije svega za potrebe tržišta EU i država članica, te da predstavlja početak kampanje za proširenje unutar same Unije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore, ta kampanja će u Briselu, smatra on, biti predstavljena vrlo jednostavno - Crna Gora je statistička greška - mala, jeftina i neproblematična za prijem.&nbsp;
- Primićemo je, pa ćemo imati vremena da je sredimo godinama i decenijama nakon ulaska. To je potpuno suprotno od propagande koju će sprovoditi Vlada Crne Gore, a koja glasi: „Mi smo euro-mesije. Mi znamo šta radimo. Mi donosimo boljitak.“ Slikovito objašnjeno: Crna Gora je trojanski konj (virus). Primljena je u bolnicu (EU), ali će biti držana u karantinu dok ne ozdravi ili ne propadne - naveo je Đuričković.
Na Forumu je, kako je ustvrdio, učestvovao i premijer Milojko Spajić, koji nije rekao ništa suštinski važno.
- Govorio je o metaforama, „prozorima i vratima“, Japanu… Za njega su, čini se, samo prisustvo i fotografije bile sasvim dovoljni - dodao je Đuričković.
Kampanja proširenja EU na Crnu Goru i države regiona, barem kada je Crna Gora u pitanju, neće, stava je Đuričković, biti bazirana ni na činjenicama ni na realnom stanju na terenu.
- Fokus kampanje biće na stvaranju pozitivne percepcije kod građana EU i država članica, uz naglašavanje interesa same Unije - dodao je on.
Upozorio je da će takva kampanja izazvati dva potpuno suprotna procesa: jedan pozitivan unutar EU i jedan negativan unutar zemalja kandidata u kojima vladaju nedemokratski režimi i ruski trojanski konji.
- U zemljama kandidatima, kampanja zasnovana na prenaglašenom optimizmu i neprincipijelnosti može proizvesti dva izuzetno rizična procesa: Gubitak povjerenja u Evropsku uniju i pad podrške članstvu i kognitivna disonanca unutar proevropskih snaga - naveo je on.
<h2>PODRŠKA ĆE PADATI SVAKOM NOVOM FOTOGRAFIJOM SA MANDIĆEM</h2>
To se, kaže, već vidi na primjeru Srbije, gdje je podrška članstvu padala proporcionalno rastu briselske podrške režimu Aleksandra Vučića.
- Čim je Brisel makar djelimično krenuo da okreće leđa Vučićevoj vlasti, podrška članstvu je počela da raste. Sličan proces dešava se i u Crnoj Gori: podrška je u padu i nastaviće da pada sa svakom novom fotografijom evropskih zvaničnika sa Andrijom Mandićem, baš kao što će rasti ukoliko Brisel jasno povuče crvene linije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore tj proevropskih partija rizik je, kaže, da bi mogla upasti u psihološko stanje u kojem se opravdava ili racionalizuje nešto što je očigledno loše i štetno, samo da bi se izbjegla unutrašnja nelagoda i kontradikcija između uvjerenja i realnosti.
- Takav proces doveo bi do trajnog gubitka istinskih proevropskih snaga u regionu, i time uništio svaku šansu za suštinsku evropsku integraciju - naglasio je Đuričković.
<h2>VUČIĆEV REŽIM, SPC, DODIK...</h2>
„Koalicija voljnih“ (Coalition of the willing) u evropskom kontekstu označava grupu država koje su spremne da aktivno podrže Ukrajinu i suprotstave se agresivnom ruskom uticaju, a kako je rekao, na Zapadnom Balkanu izvor gotovo svih nestabilnosti i prepreka na evropskom putu je režim Aleksandra Vučića.
- Pod tim režimom podrazumijeva se i njegova široka mreža proksija: Srpska pravoslavna crkva, Milorad Dodik, Andrija Mandić, militantne grupe na sjeveru Kosova i drugi politički akteri trećeg ranga - istakao je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih, sastavljena od istinskih proevropskih političkih subjekata iz zemalja kandidata, predstavljala bi, kaže on, najbolji odgovor malignom uticaju Vučićevog režima i njegovih proksija, a samim tim i najbolji odgovor ruskom malignom uticaju.
- Takva koalicija akumulirala bi dovoljno političke snage i relevantnosti da može uticati na procese i biti partner, ali i korektivni faktor briselskoj administraciji u sprovođenju evropskih integracija u regionu - naveo je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih koja bi se uhvatila u koštac sa suštinskim, a ne tehničkim izazovima regiona, jasno bi, cijeni on, razdvojila istinske proevropske snage od proruskih aktera i njihovih proksija.&nbsp;
- Time bi se ubrzale integracije, podigao njihov kvalitet i podstakle proevropske snage u zemljama u kojima su one trenutno u manjini. Ako bi slična inicijativa bila uspostavljena i među akterima civilnog sektora, predstavljala bi snažnog partnera za evropske inicijative poput „Demokratskog štita“ i „Strategije za civilno društvo“ - naveo je Đuričković.
Time bi proevropske snage i civilni sektor, smatra on, poslali jasan signal Briselu da u regionu postoje akteri sposobni da se izbore sa malignim stranim uticajem i mrežama njegovih proksija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đuričković: Izjavom da EU očajnički treba proširenje potopljena sva upozorenja i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu

Prema projekcijama Vlade Crne Gore javni dug do kraja 2028. će porasti na skoro šest milijardi eura, što je 25 odsto, odnosno 1,2 milijarde eura, više nego što je danas - kazao je poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša komentarišući problematiku javnog duga.
On je, na mreži Iks (X), naveo da će najveće opterećenje za državu biti u 2027. godini, kada na naplatu stiže čuveno “tajno i organizovano” zaduženje od 750 miliona eura iz kraja 2020-te godine.
- Dio javnog duga se mora vraćati i iz tekućeg poslovanja, a ne samo iz novih zaduživanja jer će i nove vlade morati da vraćaju ogromna zaduženja prethodnih, koja samo od 2020-te do sada iznose više od dvije milijarde eura a očekuju se i velika zaduženja u narednim godinama - istakao je Mugoša.
Ukazao je i na površna i dnevnopolitička tumačenja javnog duga u kontekstu procentualnog odnosa prema BDP-u.&nbsp;
- Veoma je važno sagledati problematiku strukture BDP-a Crne Gore, kojeg dominantno čini potrošnja dok u kontinuitetu bilježimo veoma indikativan spoljnotrgovinski deficit. U 2024. je pokrivenost uvoza izvozom bila najmanja u posljednjih 15 godina i, nažalost, smo imali najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina (oko 3,5 milijarde eura), dok su ove ove godine još gori trendovi - naglasio je Mugoša.
Kako je dodao, mikro preduzeća, koja su osnova privrede jer čine 93 odsto ukupnog broja preduzeća i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage, u posljednjih šest godina posluju sa gubicima, dok je njihov kapital danas za četvrtinu (25 odsto) manji nego 2019. godine.
- U odnosu na kraj 2020, više od 2.000 preduzeća više je u blokadi a iznos blokiranog duga se udvostručio (sada je više od 1,5 milijarde eura) - naveo je Mugoša.
Sa druge strane, kako pojašnjava, u budžetu Crne Gore stavka koja se odnosila na unapređenje konkurentnosti crnogorske privrede je sa blizu šest miliona prije par godina smanjena na manje četiri miliona eura ove godine.
- Crnogorskoj ekonomiji je nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja, utemeljena na relevantnim i dugoročno održivim analizama, koja će za period od narednih desetak godina jasno definisati strukturne reforme čija realizacija će doprinijeti neophodnoj diversifikaciji naše ekonomije, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti - kazao je Mugoša.&nbsp;
Neophodno je, što je i potvrđeno u najnovijem izvještaju Evropske komisije, ograničenje (smanjenje) budžetske potrošnje, održivo povećanje javnih prihoda, poštovanje fiskalnih pravila uz preispitivanje postojeće fiskalne politike i pripremu sveobuhvatne analize fiskalnih rizika.
- Insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom i predizbornom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema - zaključuje Mugoša koji je i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1988624124831240192%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: U narednim godinama porast javnog duga za 25 odsto

Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za septembar inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, upozorio je poslanik SD-a Boris Mugoša i dodao da je godišnji rast cijena kad je voće u pitanju čak 21,9 odsto, farmaceuskih proizvoda 15,4 odsto, ulja i masti 14 odsto, snadbijevanja vodom 24,1 odsto i dr.
- Inflacija u Crnoj Gori je značajno veća nego u zemljama EU (u poslednjih pet i po godina cijena hrane je gotovo duplo više porasla kod nas nego u EU, farmaceutskih proizvoda 3 puta, medicinskih usluga 4-4,5 puta, igračaka 15 puta i dr.)- poručio je Mugoša na mreži X.
Mugoša ističe da je godišnja inflacija u Crnoj Gori veća nego u 19 od 20 zemalja EU koje koriste euro, veća nego u 24 od 27 zemalja EU, samo jedna od 7 zemalja regiona (uključujući Hrvatsku i Sloveniju) je zabilježila veću godišnju stopu rasta cijena;
- Podaci pokazuju da nije inflacija samo uvezena nego da je značajnim dijelom posljedica nepromišljenih fiskalnih mjera i strukturne ranjivosti crnogorske ekonomije- kazao je Mugoša.
Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena, poručio je poslanik SD-a.

Mugoša: Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena

Klub poslanika Socijaldemokrata (SD) podržaće interpelaciju potpredsjednika Vlade Crne Gore Alekse Bečića, koju će podnijeti Demokratska partija socijalista, saopštio je Nikola Zirojević, poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftekst-interpelacije-dps-a-desetine-razloga-da-spajic-smijeni-becica-sektor-bezbjednosti-nesposoban-da-se-nosi-sa-pojavom-i-djelovanjem-okg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zirojević je kazao da bi bilo kakvo obrazlaganje podrške ovakvoj inicijativi bilo u potpunosti suvišno, imajući u vidu da su građanke i građani gotovo svakodnevno svjedoci vatrenih obračuna sa nažalost tragičnim posljedicama, da su sve češći slučajevi zlostavljanja i maltretiranja građana i turista od strane izgrednika, da ne može proći dan da na crnogorskim putevima neko smrtno ne strada, da nam se švercuju spomenici ratnim zločincima i da se bezbjednosni sektor nalazi u totalnom rasulu.
- Iz svih ovih razloga, Evropski savez se već duži vremenski period zalaže za smjene u bezbjednosnom sektoru, pa je podrška ovoj interpelaciji sasvim logična - saopštio je on.
Zirojević je rekao da se, dok se bezbjednosni sektor raspada, Bečić ponaša kao ministar građevinarstva, a novinske stupce pune Sky transkripti u kojima pripadnici OKG jedni druge organizuju da podrže Bečićevu partiju i glasaju za njih.
- Istovremeno, na najpodliji i najogavniji način, funkcioneri Demokrata pokušavaju građanke i građane napraviti budalama, plasirajući saopštenja za javnost koja zbilja prevazilaze sve granice zdravog razuma. Do te mjere da ćemo, ukoliko sistem zakaže na njihovom primjeru, ozbiljno razmisliti o interpelaciji u resoru zdravstva - jer ako sistem nije u stanju da pomogne najvišim državnim funkcionerima i poslanicima u Parlamentu tako što će im pomoći da se izbore sa ozbiljnim halucinacijama, kako će tek pomoći građanima - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Klub poslanika SD-a će podržati interpelaciju Bečića

Socijaldemokrate (SD) već godinama igra na istu kartu: dok su u opoziciji, žale se na „tenzije“ koje navodno stvaraju partije vlasti; čim postanu vlast makar i na lokalnom nivou, ono što su juče žustro napadali - danas im odjednom postaje „u redu“ i „civilizacijski čin“ - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Armen Šehović.
To je, kaže on, školski primjer dvostrukih aršina.
- Isto sam doživio i lično: mene i Pokret Evropa sad SD je napadao da navodno „pomažemo sporne istorijske narative“ samo zato što smo na državnom nivou u koaliciji sa partijom Andrije Mandića. A sada, kada su u Budvi (i u Plavu) vlast, iste poteze relativizuju i pravdaju. Juče - etikete i galama, danas - izgovori i tišina - naveo je Šehović.
Principi, kaže on, ne smiju zavisiti od fotelje.
- Pozivam SD da umjesto dnevnog prizivanja podjela stavi u fokus ono što građani očekuju: ekonomiju i konkretne projekte - radna mjesta, puteve, razvoju naše države - zaključio je Šehović.

Šehović: SD-ovi dvostruki aršini - u opoziciji „ugroženi“, u vlasti sve prihvatljivo

Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza, dr Damir Šehović, ocijenio je da 30. avgust 2020. nije označio početak oslobođenja, već organizovani i sa strane pomognuti projekat urušavanja temelja crnogorske države i društva.
- Od tada se Crna Gora suočava sa najdubljom političkom, institucionalnom i društvenom regresijom od obnove nezavisnosti. Događaj koji je mnogima bio predstavljen kao nova šansa pokazao se kao početak najopasnijeg perioda sistemske erozije državotvornih vrijednosti u njenoj savremenoj istoriji - naveo je Šehović u saopštenju.
On je ocijenio da umjesto obećane demokratizacije Crna Gora ima vlast „koja je brutalno urušila demokratske standarde i obesmislila institucije države“.
- Državne institucije, koje su morale biti čuvari suvereniteta, stavljene su u funkciju zvaničnog Beograda i pretvorene u mehanizme kojima se Crna Gora sistematski razgrađuje i potčinjava tuđoj politici i interesima. Bezbjednosni sistem je potpuno razoren, lišen funkcije zaštite države i građana koju bi morao da ima - istakao je on.
Šehović smatra da je multietnički karakter Crne Gore izložen stalnim i organizovanim udarima, te da svjedočimo „najprimitivnijem istorijskom revizionizmu čiji je cilj da se izbrišu nesporne činjenice naše prošlosti, da se afirmiše ideologija četništva kao ‘državni narativ’ i da se Crna Gora odrekne antifašizma kao vrijednosne vertikale na kojoj počiva njena savremena državnost“.
- Na javnoj sceni dominira klerošovinizam, anticivilizacijska retorika i prostakluk koji je postao model ponašanja. Umjesto kulture dijaloga i odgovornosti, promovisana je kultura podjela, uvreda i ponižavanja. Umjesto politike ideja, dobili smo politiku jeftinih parola. Umjesto dostojanstva, dobili smo normalizaciju vulgarnosti i primitivizma - naglasio je lider SD-a.
Govoreći o ekonomiji, ocijenio je da je dovedena u stanje potpune improvizacije.
- Umjesto jasne strategije razvoja i koordinisane politike vodi se politika na parče, svedena na bilbord ekonomiju i marketinške trikove. To je zapravo kockarska ekonomija u kojoj se umjesto reformi nude jednokratne potrošačke mjere, a umjesto vizije puko preživljavanje. Ishod takvog modela je uvijek isti: zaduženija država, slabija privreda i neizvjesna budućnost - rekao je on.
Šehović je naglasio da 30. avgust nije bio korak ka demokratiji, već organizovana operacija urušavanja temelja crnogorske države i društva, ali i dodao da građanska Crna Gora, uprkos svemu, nije nestala.
- Naprotiv, ona postaje sve svjesnija svoje snage i značaja, ne samo kroz opozicione snage koje nose emancipatorsku misiju, već još snažnije kroz slobodne pojedince, predstavnike civilnog društva i mlade ljude koji odbijaju da pristanu da im budućnost i identitet budu moneta za političku trgovinu - rekao je Šehović.
On vjeruje da će Crna Gora ponovo pronaći snagu da se odupre.
- Naša istorija nas uči da Crna Gora nikada nije posrtala kada je vjerovala u sebe. Opstajala je jer je znala šta brani. Vjerujem da će i ovog puta građanska, evropska i antifašistička Crna Gora povratiti snagu i izgraditi društvo dostojno svojih vrijednosti i svojih ljudi. To nije samo politički zadatak. To je istorijska obaveza prema prošlim i budućim generacijama - zaključio je Šehović.
&nbsp;

Šehović: 30. avgust bio organizovani projekat urušavanja države, a ne njeno oslobođenje

Sramotna je činjenica da se danas hvalimo i pozivamo poštene poljoprivrednike na sastanak oko iznosa sredstava iz budžeta predviđenih za ovu veoma bitnu granu privrede - ocijenio je član Opštinskog odbora Socijaldemokrata u Rožajama i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mersad Čolović.
Osamdeset hiljada eura je, podvlači on, malo i za jednog poljoprivrednika znajući cijene stoke na tržištu, a kamoli za cijelu opštinu Rožaje.
On je kazao da se tim sredstvima može udovoljiti samo podobnima.
- Ako uzmemo u obzir činjenicu da je predsjednik opštine Rožaje Rahman Husović za pomoć pojedincima opredijelio 90 hiljada eura, a za druga davanja još toliko, što ukupno iznosi 270 hiljada eura, jasno je da se tim sredstvima može udovoljiti samo podobnima - istakao je Čolović ukazujući da je ovakvo izdvajanje za poljoprivredu još jedan pokazatelj nesposobnosti lokalne vlasti.
Izdvajanje svega 0,7 odsto budžeta opštine za najznačajniju granu u Rožajama dokaz je, podvlači on, nesposobnosti ljudi koji rukovode ovom oblašću.
- Ali i još jedan pokazatelj neznanja i nerada - dodao je Čolović.
Ukazao je na to da je suma koju je opština Rožaje namijenila za poljoprivredu beznačajna.
- Dok lokalni funkcioneri pljačkaju opštinsku kasu za više stotina hiljada eura, za poljoprivredu se izdvaja beznačajna suma i to onima koji klimaju glavom - zaključio je Čolović.
Čolović je decidan da se ne ulaže u poljoprivredu, sport ni kulturu, te da nema niti jednog značajnog projekta.&nbsp;
- Turizam je na začelju, a broj zaposlenih na budžetskoj kasi opštine sve je veći i veći - dodao je Čolović.

Čolović: Izdvajanje svega 0.7 odsto budžeta za poljoprivredu u Rožajama dokaz nesposobnosti, neznanja i nerada

Poslanici Socijaldemokrata podnijeli su amandmane na Prijedlog izmjena Zakona o budžetu za 2025. koji podrazumijevaju preraspodjelu sredstava na način da se smanje planirani rashodi za određene buddžetske kategorije -- funkcionere, konsultante, ugovorce o djelu, advokate, navodi se u saopštenju ove partije.
Ovi amandmani, koji ne iziskuju nove rashode u budžetu, predviđaju da se sredstva usmjere ka onima kojima su mnogo potrebniji - socijalno ranjive kategorije, nezaposlene, mikro i mala preduzeća.
- Prijedlogom poslanika SD-a predviđeno je da se ionako velika izdvajanja za službena putovanja i reprezentacije (9,4 miliona eura), koja su značajno povećana u odnosu na 2024, smanje za 1,5 miliona eura i da se ta stredstva preusmjere na korisnike materijalnih davanja - navodi se u saopštenju.
To je, kako dodaju, i obaveza shodno zaključcima Skupštine u prethodnih nekoliko godina, odnosno da se "povećaju mizerni iznosi za najranjivije kategorije (koji se kreću od 90 za pojedinca do 170 za petočlanu poroodicu), koji godinama nisu povećani a činjenica je da su troškovi života značajno porasli".
- Prijedlogom poslanika SD-a predviđeno je da se smanje ogromni predviđeni budžetski iznosi za ugovore o djelu (16,8 miliona eura) smanje za milion eura i da se ta sredstva usmjere na obezbjeđenje besplatnog prevoza učenika i besplatne užine za djecu iz socijalno ranjivih kategorija - navodi se u saopštenju.
Realizacija ovih aktivnosti u pravcu realizacije besplatnog prevoza učenika i besplatne užine za djecu iz socijalno ranjivih kategorija je, kako ističu, takođe obaveza.
- Javnost je upoznata i sa nalazima nadležnih revizorskih institucija, kao i NVO sektora, kojim se ukazuje da se određeni ugovori o djelu koriste za nezakonita zapošljavanja u javnom sektoru - dodaju u saopštenju.
Predlažu i povećanje izdvajanja za zapošljavanje, odnosno otvaranje novih radnih mjesta za milion eura i to na način da se smanje u tom iznosu sredstva za advokatske, notarske i pravne usluge koja su u predloženom budžetu za 2025. godinu povećana za čak 30 odsto u odnosu &nbsp;na 2024. godinu (povećanje od 2,3 miliona eura).&nbsp;
- Kod Zavoda za zapošljavanje je za mjere aktivne politike zapošljavanja (otvaranje novih radnih mjesta) predviđeno samo 3,7 miliona eura, dok je za pasivne mjere tržišta rada (naknade nezaposlenim licima) 26 miliona eura. Nezaposlenost je jedan od najvećih izazova, zbog čega je neophodno povećati sistemsku podršku otvaranju novih radnih mjesta - ističu u SD-u.
&nbsp;Prijedlogom poslanika SD-a, kako dodaju, predviđeno je i da se za iznos od dva miliona eura smanji stavka u budžetu namijenjena konsultantskim uslugama, koja je sa 34 miliona eura u 2024. predviđena na čak 46 miliona u predlogu budžeta za 2025. i da se ta sredstva preusmjere na unapređenje konkurentnosti privrede kroz mjere finansijske podrške.&nbsp;
- Pokrivenost uvoza izvozom najmanja je u posljednjih 15 godina i iznosi 15,1 odsto, dok Crna Gora bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura. Gotovo ništa se suštinski ne radi na poboljšanju kvaliteta naše ekonomije, o čemu govore navedene činjenice uz podatak da je više od 2.700 preduzeća danas više u blokadi nego prije par godina - upozorili su u SD-u.&nbsp;

Amandmani SD-a na budžet: Manje sredstava za službena putovanja, ugovore o djelu, konsultantske i advokatske usluge

Na konstituentima vlasti, naročito manjinskim partijama, je da odluče da li žele da budu kolaboracionisti četničkoj ideologiji - poručio je međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Đuričković nakon što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić izjavio da se ne suprotstavlja mišljenjima mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija Mićovića i budimljansko-nikšićkog Metodija Ostojića o četničkim vojvodama Pavlu Đurišiću i Draži Mihailoviću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-ne-suprotstavljam-se-izjavama-joanikija-i-metodija-o-durisicu-i-mihailovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na svakom pojedincu je, podvlači Đuričković, obaveza da da jasan i nedvosmislen odgovor simpatizerima četničke ideologije u Crnoj Gori.&nbsp;
- Obaveza svih društvenih aktera jeste da izvrše pritisak svim dozvoljenim sredstvima i primoraju Skupštinu da pomenuti zakon usvoji po hitnom postupku - istakao je on.
Mišljenje Mandića o izjavama Joanikija i Metodija, kao i o ideologiji Draže Mihailovića i Pavla Đurišića svima je, kako je ukazao, poznato.
- Njihove nijanse u izražavanju podrške četničkoj, tj. fašističkoj ideologiji zaslužuju isti prezir. Jako je važno da njihove izjave i podrška toj ideologiji budu u suprotnosti sa zakonom - ocijenio je Đuričković.
Stoga je, podvlači on, neophodno usvajanje Zakona o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola.
- Neophodno je hitno usvajanje ovog zakona kako bi sve nijanse fašizma - pa i ovaj pokušaj "light" verzije četništva Andrije Mandića - bile stavljene u isti koš, zabranjene i kažnjive u Crnoj Gori - jasan je Đuričković.
Podsjećamo, Evropski savez pozvao je ranije danas Bošnjačku stranku da na predstojećem Kongresu iskoristi priliku za zaokret i prekine partnerstvo sa Andrijom Mandićem i politikom koju, kako su kazali, većina Bošnjaka doživljava ne samo kao stranu i neprihvatljivu, već i kao ponižavajuću, opasnu i suprotstavljenu svemu za što se njihov narod istorijski borio.
- Jer kako objasniti da neko ko se poziva na evropske vrijednosti sjedi rame uz rame sa čovjekom koji se ne odriče titule četničkog vojvode, niti ima potrebu da se ogradi od slavljenja Pavla Đurišića i Dragoljuba Mihailovića? - pitaju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 44.0244%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fevropski-savez-bs-da-na-kongresu-raskine-koaliciju-s-mandicem-koje-se-vecina-bosnjaka-stidi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Posljednja izjava predsjednika Skupštine, u kojoj kaže da se „ne suprotstavlja izjavama Joanikija i Metodija o Đurišiću i Mihailoviću“ nije, cijene oni, iznenađenje&nbsp;
- Ona je samo potvrda kontinuiteta. Kontinuiteta politike čije su poruke uvreda za antifašističku tradiciju Crne Gore, ali i za svako bošnjačko dijete koje uči istinu o genocidu i stradanju - jasni su u Evropskom savezu.
Zato smatraju da je predstojeći Kongres idealna prilika da Bošnjačka stranka pokaže političku odgovornost i dosljednost.
- Da se distancira od politike koju se većina Bošnjaka - u najboljem slučaju - stidi. A u stvarnosti, sve više odbacuje kao pogrešnu i opasnu. Nijedna funkcija ne vrijedi onoliko koliko vrijedi obraz naroda koji predstavljate. Zato vjerujemo da BS zna šta treba da uradi - ako želi da bude vjerodostojna pred svojim biračima, a ne samo korisna vlastima - istakli su u Evropskom savezu.
Oni, kako su podvukli, ostaju dosljedni u borbi za građansku, antifašističku i evropsku Crnu Goru.
- Na toj strani vrijedi ostati - danas više nego ikad - zaključili su u Evropskom savezu.

Đuričković: Na konstituentima vlasti, naročito manjinskim partijama, je da odluče žele li da budu kolaboracionisti četničkoj ideologiji

Parlamentarna većina pokazala nam je da ne postoji toliko loša stvar koja može da se desi zbog koje bi odlučili da uskrate povjerenje unutar većine nekome od njih ili skrati sebi mandat - kazao je međunarodni sekretar Socijaldemokrata i funkcioner Evropskog saveza Miloš Đuričković u informativnom programu Televizije E.
On je, komentarišući prekid sjednice Skupštine Crne Gore prošle sedmice na kojoj je trebalo da se razmatra inicijativa za razrješenje predsjednika parlamenta Andrije Mandića i ponovno odlučivanje o sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a na zahtjev parlamentarne većine, kazao da u vrijednosnom smislu ne postoji stvar koja bi mogla da se desi koja bi uzdrmala moralni kompas parlamentarne većine.
- Demokratija je poprilično narušena u Crnoj Gori u proteklih nekoliko godina - ocijenio je Đuričković.
Smatra i da su se u prethodne dvije godine, otkad je Mandić postao čelnik Skupštine Crne Gore, dosta pozitivnih praksi prekinuto.
- Podsjećamo da su dvije važne procedure - skidanje imuniteta predsjedniku Opštine Nikšić Marku Kovačeviću i slanje crnogorskih vojnika u sklopu EU misija za pomoć Ukrajini - već mjesecima u fiokama zbog politike koju Mandić sprovodi i tako se odnosi prema svim drugim poslanicima u parlamentu - rekao je Đuričković.
Da ne govori o tome, kako dodaje, kako su se neki zakoni izglasavali.
- Neće prezati ni od čega i nemaju namjeru bez da to vode kao jednu privatnu kompaniju koja bi samo završavala ono što je u njihovim interesima, a ne u interesu građana - istakao je Đuričković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fcrna-gora-i-hrvatska-povratak-u-90-e&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kad je riječ o relaciji Podgorice i Zagreba, te ocjene iz njegovog autorskog teksta za Slobodnu Dalamaciju da su se odnosi između Crne Gore i Hrvatske od promjene vlasti vratili na nivo iz devedesetih, ako hronološki gledamo, kako je naveo, jednostavno ćemo zaključiti da je to istina.
- Očekujem jači angažman Hrvatske, čak i u proteklom periodu uprkos tome što imamo potpredsjednika Vlade koji je persona non grata i predsjednika Skupštine i poslanika vladajuće većine, kao i jasne druge poruke iz Zagreba, očekujem da se ta retorika pojača. Ne zbog toga što bi to moglo potencijalno da uspori evropski put Crne Gore, nego direktno gađa u metu kad su unutrašnji izazovi Crne Gore u pitanju, a to je obračun sa velikosrpskim naiconalizmom i četničkom ideologijom koja je danas, dvije godine nakon formiranja Vlade, dominantna politika vladajuće većine i jedina je koja je ispunila sve ono što je zacrtala za dvije godine - istakao je Đuričković.
Početkom devedestih smo, kako dodaje, imali sukob koji je okončan, nakon čega je uslijedilo izvinjenje Crne Gore i nakon čega su dvije strane sjele za sto i potpisale otvorena pitanja i počeli da ih rješavaju.
- Sva ta otvorena pitanja imala su potencijal da budu tačke na kojima će Crna Gora i Hrvatska da sarađuju, počev od Prevlake, do broda Jadran. To su sve bile priče koje su mogle da imaju pozitivan ishod. Dolaskom ove Vlade bukvalno svako otvoreno pitanje ono je otvoreno na radikalan način, problematizovane su pozicije i imamo krajnju neprijateljsku situaciju i odnos ove Vlade prema Hrvatskoj - ocijenio je Đuričković.
Oni će, prema njegovim riječima, koristiti razne floskule - da smo NATO partneri, da smo budući član Evropske unije, ali realnost na terenu, kako dodaje, ukazuje na to da ako maknemo dio haubica i borbenih dejstava, odnosi Crne Gore i Hrvatske su u diplomatskom nivou manje-više na nivou iz devedesetih.
Komentarišući odluku podgoričkog javnog preduzeća "Putevi" da finansijski pomogne navijačima Srbije na evropskom prvenstvu u Njemačkoj rekao je da su sve to anomilije nastavak iz perioda bivše gradonačelnice Olivere Injac.
- Što nije iznenađenje kad se zna da je oko 90 odsto kadra ostalo na istim funkcijama. Suštinski se promijenio gradonačelnik koji ima možda malo bolji pristup u odnosu na Injac zadrži stvari "unutar kuće". Ako pogledate način na koji funkcioniše gradska uprava vidjećete da je posvećena samo propagandi i ničemu više. Ključni projekti i dalje izostaju. Imamo gradonačelnika i ljude oko njega koji svaki dan šetaju gradom i otvaraju projekte koji nisu beznačajni, ali ne zavređuju pažnju da njima prisustvuje gradonačelnik. Podgorica koja se dinamično širi mora da ima ključne infrastrukturne projekte, kao što su treći podvožnjak prema Starom aerodrom, nastavak gradnje zaobilaznica i mnoge druge krupne infrastrukturne investicije. Trenutno je presjek stanja i da će ova administracija, kao i prethodna, neće uspjeti da realizuje budžet Glavnog grada, i dalje ćemo imati nisku stopu realizacije zato što nisu sposobni da potroše novac koji dobijaju i omoguće građanima bolji život - zaključio je Đuričković.
J. B.

Đuričković: Parlamentarna većina pokazala da ne postoji toliko loša stvar koja može da se desi zbog čega bi skratila sebi mandat

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: socijaldemokrate