Evropska narodna partija (EPP) saopštila je da je započela internu istragu djelovanja Srpske napredne stranke (SNS), koja u toj konzervativnoj evropskoj stranci ima status pridruženog člana od 2016. godine.
&nbsp;- Predsjedništvo EPP-a danas je zadužilo generalnu sekretarku EPP-a Dolores Monserat i potpredsjednika EPP-a Kostisa Hadžidakisa da vode interni proces kontrole EPP-a u vezi sa ulogom SNS-a unutar EPP-a - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da će EPP biti u bliskom kontaktu sa svim zainteresovanim stranama, uključujući i rukovodstvo SNS-a, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Ovo nije zvanični zakonski proces suspenzije niti isključenja EPP-a, već temeljna i brza interna istraga sa otvorenim rezultatima - kaže se u saopštenju objavljenom na zvaničnom sajtu EPP-a.
&nbsp;EPP je najveća grupacija u Evropskom parlamentu (EP) i zauzima poziciju desnog centra. SNS u Srbiji je na vlasti od 2012. godine.
&nbsp;Mogućnost da se preispita članstvo SNS-a u EPP-u najavio je 9. septembra predsjednik poslaničke grupe te partije u EP Manfred Veber, navodeći da „EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji“, misleći na desetomesječne antivladine demonstracije nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
&nbsp;Predsjednica Skupštine Srbije i funkcionerka vladajućeg SNS-a Ana Brnabić kazala je da tokom njenih sastanaka u Briselu 12. septembra nije bilo riječi o isključenju SNS-a iz EPP-a.
&nbsp;U EP u Strazburu 9. septembra održana je rasprava o antivladinim protestima u Srbiji.
Uoči rasprave o Srbiji, lideri Evropske zelene partije pozvali su čelnike Evropske unije (EU) da razmotre dalje finansiranje Srbije „zbog autokratskih tendencija njenog lidera Aleksandra Vučića“.
&nbsp;Zeleni su tražili i reakciju institucija EU na postupke vlasti u Srbiji prema demonstrantima.
&nbsp;Na debati o Srbiji na marginama zasijedanja EP, dio europoslanika usaglasio se i o potrebi slanja misije u Srbiju kako bi se sagledala situacija na terenu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EPP započela internu istragu o SNS

Državna revizorska institucija u Srbiji utvrdila je da je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture za vrijeme mandata Gorana Vesića potrošilo 217.000 eura na oslikavanje murala "Kad se vojska na Kosovo vrati".
Na to je u objavi na mreži Iks (bivši Tviter) ukazao predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović. On je naveo da je naručilac posla bio izvršni odbor SNS.
- Lijepo. Vama kojima se to ne sviđa mrzite Srbiju - napisao je Božović.&nbsp;
Podsjetimo, da su murali sa porukom „Kad se vojska na Kosovo vrati“ finansirani iz budžeta Srbije izjavio je juče građevinski inženjer Danijel Dašić, pozivajući se na nalaz Državne revizorske institucije.
Kako je naveo Dašić, a prenijela N1, DRI je tokom revizije Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture utvrdila da je iz budžeta za 2024. godinu izdvojeno 217.000 eura za oslikavanje javnih površina. U vrijeme kada je potrošnja evidentirana, tim ministarstvom upravljao je Goran Vesić.
Dašić tvrdi da se radi upravo o muralima sa porukom „Kad se vojska na Kosovo vrati“, ne samo u Srbiji već i u zemljama u regionu.
Jedan od ovakvih murala nastao je i u Pljevljima, dok se slična poruka pojavila i u Podgorici.
- Platilo ministarstvo. Naručilac izvršni odbor SNS. Izvođači nepoznati. Računa nema - kazao je Dašić.&nbsp;

1084x550

Murali „Kad se vojska na Kosovo vrati“, kojih je bilo i u Crnoj Gori, finansirani iz budžeta Srbije, po nalogu SNS-a

Sve više glasova unutar Evropske narodne partije (EPP) smatra da Srpsku naprednu stranku treba izbaciti iz članstva, što pokazuje da događaji u Srbiji nisu prihvatljivi, rekao je Andreas Šider, šef delegacije SPÖ u Evropskom parlamentu.
- Sve više članova kaže ‘moramo izbaciti Vučića iz EPP-a’, što je pokazatelj da nije prihvatljivo da policija i huligani prebijaju nedužne građane i studente na ulicama. Moramo podržavati proevropsku stranu – narod Srbije- istakao je Šider.
On je dodao da različite opozicione stranke traže novi pokušaj široke demokratske obnove Srbije, ali na poštenim izborima, uz primjenu preporuka ODIHR-a. Šider je naglasio da Evropski parlament mora poslati jasnu poruku, ne samo socijaldemokrate, već i liberali, zeleni i konzervativci, te podsjetio da proces proširenja EU funkcioniše samo ako se jača demokratija u Srbiji.
Europoslanik je istakao da predstavnici EU moraju jasno reći da Vučić svojim djelovanjem udaljava narod i zemlju od Evropske unije, te da su poslanici iz Srbije u Strasburu zatražili pomoć u mirnoj tranziciji vlasti i sprovođenju poštenih izbora.
Smatra da je sada ključno da se svi proevropski akteri ujedine kako bi očistili haos izazvan Vučićem i njegovim saradnicima. Šider je podsjetio da se sutra u Evropskom parlamentu razgovara o nagradi Saharov, za koju su nominovani srpski studenti, što šalje poruku podrške i apel za oslobađanje nedužnih.

Šider: Raste podrška za izbacivanje SNS iz EPP zbog dešavanja u Srbiji

U više gradova Srbije građani koji se protive vlasti su se okupili uglavnom ispred prostorija Srpske napredne stranke (SNS), piše Radio Slobodna Evropa.
Građani su se okupili, između ostalog, u Somboru, Čačku i Požarevcu, u akcijama koje su nazvali “Sanacija terena”, dan nakon skupova pristalica vlasti u nekoliko gradova.
Na skupove su pozvali studenti, koji su više mjeseci blokirali fakultete, insistirajući na odgovornosti zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, i zborovi građana.
Na skupovima je, kako prenosi N1, prisutna policija, ali nije bilo incidenata.
Tokom antivladinih protesta u posljednjih nedjelju dana došlo je do incidenata i sukoba policije i pristalica vladajuće Srpske napredne stranke sa demonstrantima.
Svakodnevna okupljanja demonstranata reakcija su na proteste u vojvođanskim mjestima Vrbas i Bačka Palanka 12. avgusta kada su pristalice vlasti pirotehničkim sredstvima napadali demonstrante.
Revolt je izazvalo i postupanje policije tog dana, koju su demonstranti optužili da nije učinila ništa da spriječi napade.
Predstavnici vlasti za nasilje optužuju demonstrante tvrdeći da policija samo sprečava sukobe.
S druge strane, učesnici antivladinih protesta optužuju policiju za brutalnost, a vlast za izazivanje sukoba i nasilje.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je 17. avgusta da će u naredna “tri ili četiri dana država sprovesti iznenađujuće odluke”, kao odgovor na antivladine proteste, ne dajući više detalja.
Duže od devet mjeseci u Srbiji traju protestuju sa kojih se, prije svega, zahtijeva utvrđivanje odgovornosti za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu.
Studenti koji predvode proteste dodali su i zahtjev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Smatraju da je to neminovan potez jer “država nije ništa uradila na odgovornosti za nesreću”.
Istovremeno, vlast odbija da raspiše prijevremene izbore.

1250x600

Akcija “Sanacija terena”: Protesti protiv SNS-a i večeras u više gradova Srbije

Predstavnici opozicije u Zaječaru došli u posed džaka sa, kako kažu, biračkim spiskovima za koje oni tvrde da je visoki funkcioner SNS-a bacio u kontejner na planini Tresibaba.
- Dvadeset minuta prije nego što smo pozvali ljude da dođu ovdje, dobila sam prijavu da je visoki funckioner SNS-a Milan Stanković viđen na potezu od Niša ka Zaječaru na Tresibabi kako staje i sivu kesu ubacuje u kontejner - rekla je za N1 Dragana Rašić sa liste "Promena u koju verujemo".
Ona je dodala da je sa kolegom u tom trenutku sela u automobil i da su otišli na Tresibabu i da su iz sive kese u kontejneru izvukli neku vrstu biračkog spiska za sva 69 biračka mjesta.
- Ovo je nešto što niko ne može da ima. Sama činjenica da je na taj način pokušao da sakrije podatke govori da je ova dokumentacija nešto što je protivzakonito - dodala je Rašić.

Opozicija u Zaječaru: Pronašli smo neku vrstu biračkog spiska koji je funkcioner SNS bacio u kontejner

Ukinut je pritvor trojici aktivista vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) okrivljenih za napad bejzbol palicama na studente u Novom Sadu, saopštio je Viši sud u tom gradu 2. juna.
Četvrtom optuženom za taj napad koji se desio krajem januara, pritvor je zamijenjen mjerom zabrane napuštanja stana uz primjenu elektronskog nadzora.
U napadu za koji se terete, jednoj studentkinji dislocirana je vilica.
Odluku o ukidanju pritvora donelo je Žalbeno vijeće Višeg suda u Novom Sadu većinom glasova, uvažavajući žalbe branilaca okrivljenih i time preinačilo rješenje Osnovnog suda u Novom Sadu od 27. maja.
U saopštenju suda se navodi da je vijeće posebno imalo u vidu dužinu trajanja pritvora od više od četiri mjeseca zbog krivičnih djela za koje se vodi skraćeni krivični postupak.
Kako je istaknuto, pritvor je ukinut okrivljenima koji do sada nisu osuđivani, "kao i okrivljenom koji je novčanom kaznom ranije osuđen zbog neistovrsnog krivičnog djela".
- U odnosu na okrivljenog N.D, kojem je ranije izrečena uslovna osuda zbog istovrsnog krivičnog djela, zbog čega kod njega i dalje postoje okolnosti koje ukazuju da bi u narednom kratkom periodu mogao ponoviti krivično djelo, veće je pritvor zamijenilo blažom mjerom - saopštio je Viši sud.
Četvorica naprednjaka sumnjiče se da su u noći između 27. i 28. januara bejzbol palicama napali studente koji su lepili propagandni materijal u blizini prostorija SNS-a u Novom Sadu.
Suđenje je počelo krajem aprila. Na teret im se stavljaju krivična djela ''nasilničko ponašanje'' i ''teška tjelesna povreda''.
Nadležno tužilaštvo za dvojicu traži po tri godine zatvore, a za drugu dvojicu dvije i po godine.
Taj napad bio je povod za ostavke tadašnjeg premijera Srbije Miloša Vučevića i gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića.
Međutim, četiri mjeseca kasnije 20. maja, Vučević je sa mesta predsjednika SNS-a najavio da će članovi njegove stranke blokirati zgradu suda dok optuženi naprednjaci ne budu pušteni iz pritvora.
Ideju je prvobitno podržao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je 20. maja na svom zvaničnom Instagram nalogu objavio poruku "Sloboda junacima" sa imenima uhapšenih naprednjaka.
Kasnije su, ipak, odustali od tih planova uz obrazloženje da ne žele da "još više otežaju rad suda".
Takvim planovima naprednjaka prethodila je odluka Apelacionog suda u Novom Sadu o puštanju u kućni pritvor troje aktivista koji se terete za navodni pokušaj rušenja ustavnog poretka.
Ta sudska odluka donijeta je u vrijeme blokade zgrade suda od strane studenata u blokadi i građana koji zahtevaju oslobađanje aktivista smatrajući ih političkim zatvorenicima.

Ukinut pritvor okrivljenim aktivistima SNS-a za napad na studente u Novom Sadu

Danas je u 17 sati počeo protest građana ispred prostorija Srpske napredne stranke (SNS) u Novom Sadu.
Kod sjedišta Srpske napredne stranke okupio se veliki broj građana koji je pravio buku. Ispred prostorija SNS nije bilo aktivista vladajuće stranke, samo su se vidjele postavljene zastave Republike Srbije na izlozima prostorije.
Građani su oko 17.30 krenuli u protestnu šetnju.
Neposredan povod za okupljenje je to što je predsjednik SNS Miloš Vučević i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, osobe koje su prije četiri mjeseca pretukle studente, a jednoj studentkinji polomili vilicu, nazvali junacima i tražili njihovo oslobađanje. Pozvali su i na blokiranje suda u Novom Sadu, a sve zbog odluke Apelacionog suda da odredi kućni pritvor za troje novosadskih aktivista koji su uhapšeni dan pred veliki protest u Beogradu 15. marta.
Podsjetimo, zbog prebijanja studenata u januaru mesecu od strane SNS aktivista, pala je i vlada Miloša Vučevića.
Na protestu je i Milan Čanak, sin profesorke socioologije i aktivistkinje PSG Marije Vasić, koji drži transparent na kojem se zahtijeva oslobađanje aktiviste Davora Stefanovića, koji je na pritvoru u Klisi i kojem je 17. maja drugi zatvorenik slomio nos.
Na protest je pozvala Akademska mreža Slobodan univerzitet u Novom Sadu, a protest nazvala „Batinaši nisu junaci“.
Planirana je i protestna šetnja koja će se završiti ispred zgrade sudova i tužilaštva u Sutjeskoj ulici, gde će se od 20 sati održati projekcija filma „Pod teretom“.

"Batinaši nisu junaci": Protest građana ispred sjedišta SNS u Novom Sadu

Red srpskih zastava, red pljeskavica, rodoljubive pjesme i parole o „očuvanju države" - Beograd je tokom vikenda bio kulisa velikog političkog spektakla u režiji Srpske napredne stranke, piše Dojče vele.
Na trodnevnom „svesrpskom saboru" predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obznanio je „kraj obojene revolucije" i promovisao novi Pokret za narod i državu.
- Nećemo dati ni ovima s polja, ni ovima iznutra da nam državu sruše. I da vam kažem, završeno je s njihovom obojenom revolucijom. Mogu da se šetkaju koliko god hoće, nema ništa od toga - poručio je Vučić.
Prema procjenama Arhiva javnih skupova, mitingu je prisustvovalo najmanje 55.000 građana. Neki su stigli organizovanim autobusima, drugi pješice - imitirajući studente koji mkesecima hodaju Srbijom u znak protesta.
<h2>Pet zahtjeva samom sebi</h2>
Govor Vučića u subotu uveče uživo su prenosile gotovo sve najvažnije televizije u zemlji u udarnom terminu. On je iznio pet zahtjeva usmjerenih ka „uspostavljanju reda".
- Zahtijevamo od nadležnih organa i institucija Republike Srbije, a prije svega od nadležnih tužilaštava, da u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti pokrenu odgovarajuće postupke i preduzmu sve druge zakonom propisane mjere, kako bi se uspostavio red i mir u državi - istakao je Vučić.
To je neka vrsta poziva na državno nasilje i obračun s demonstrantima, ocjenjuje za Dojče vele novinar Nedim Sejdinović.
- Njegovi zahtjevi pokazuju jednu potpuno obrnutu sliku stvarnosti u kojoj se oni koji propagiraju i vrše nasilje predstavljaju kao žrtve, a oni koji su žrtve predstavljaju se kao nasilnici. Ali to, naravno, nije ništa novo u toj novo-radikalskoj retorici - dodaje Sejdinović.
Slično misli i profesorka prava u penziji Vesna Rakić Vodinelić. Ona za Dojče vele ukazuje na to da zahtjev za vraćanje otetih institucija dolazi upravo od čovjeka koji je te institucije oteo.
- On ne poštuje podjelu vlasti i zadire u ovlašćenja drugih državnih vlasti, prije svega pravosudne, i on uopšte nema ustavnog osnova da to od njih zahtijeva - objašnjava Rakić Vodinelić.
Sada je, dodaje, veliko pitanje kako će na Vučićeve zahtjeve odreagovati tužilaštvo, ali i policija koja ima ovlašćenje da zabrani javne skupove.
- Vučićev zahtjev za normalizaciju svakodnevnog života mogao bi se odnositi na blokade koje studenti i građani sprovode svakog dana. Sad je pitanje da li će neko pokušati da rasturi te blokade - dodaje Rakić Vodinelić.
<h2>Konsolidaciju prati i represija</h2>
Dok pokušava da konsoliduje sopstvene redove, režim pojačava pritisak i na studente i demonstrante koji su skoro pola godine na ulici.
Vijesti o fizički napadima, privođenjima, disciplinskim i krivičnim prijavama protiv demonstranata i kritičke javnosti stižu gotovo svakodnevno. Šestoro novosadskih studenata i aktivista već se mjesec nalazi u pritvoru, dok je šestoro u političkom izgnanstvu zbog navodne „pripreme djela protiv ustavnog poretka i bezbjednosti Republike Srbije".
Sejdinović vjeruje da je sve to dio „kontrarevolucije" koju je predsjednik sam najavio.
- Očigledno je cilj zastrašivanje i ućutkivanje građana, jer je procjena da se energija protesta pomalo istrošila i da je sad vrijeme za kontraofanzivu. Ja, međutim, nekako duboko vjerujem da to što radi vlast na čelu s Vučićem jeste apsolutno kontraproduktivno po njih, jer dodatno ogoljuje represivni režim - ocijenio je Sejdinović.
<h2>Otpor ne jenjava</h2>
Građanski i studentski otpor se, međutim, ne gasi. Grupe studenata i građana u više mjesta širom Srbije pokušale su da spriječe autobuse s pristalicama SNS-a da stignu na skup u Beograd, ali je policija razbila blokade.
U Novom Pazaru, oko 300 kilometara južno od Beograda, paralelno sa SNS skupom održavao se i veliki protest studenata na kom je ponovo hiljade ljudi demonstriralo protiv vlasti.
- Ovo društvo se jednostavno lomi – ili ćemo krenuti u pravcu u pravcu Erdogana, što će značiti jednu pojačanu represiju, hapšenje mnogih kritičara režima i bježanje ljudi iz zemlje iz straha od neke vrste odmazde, ili će protesti nastaviti da se vrše pritisak i dovesti do onoga što je jedini dobar ili logičan ishod, a to je promjena vlasti - smatra Sejdinović.
U borbi za rasplet, grupa studenata već deset dana okreće pedale na putu ka Strazburu gdje će evropskim parlamentarcima simbolično uručiti pismo o stanju vladavine prava u Srbiji. Na svakom koraku ih dočekuju članovi dijaspore – uz suze i ovacije.
Vlast, s druge strane, priprema novu Vladu na čijem će čelu biti ljekar Đuro Macut koji gotovo da nema nikakvog političkog iskustva. Dio analitičara je ovakav potez ocijenilo kao indirektni ustupak javnosti koja sve glasnije traži ekspertsku vladu. Drugi, pak, smatraju da se radi o političkom manevru Aleksandra Vučića koji zbog pada rejtinga želi po svaku cijenu da izbjegne izbore.
- Ja mislim da je on sam svjestan da ne može da računa ni na policiju, ni na pravosuđe u slučaju neke jače represije, jer se vidi da čak i u tim institucijama postoje ljudi koji otkazuju poslušnost i odbijaju da po njegovom nalogu krše zakone - kaže Sejdinović.
Ali konačan rasplet još nije ni na vidiku. I vlast i opoziciona javnost čekaju da ona druga strana – prva pogriješi.

Sabor SNS: Pokušaj konsolidacije moći

Bilo bi dobro da se studenti politički organizuju, jer bi imali veliku podršku i ogromnu gravitacionu silu privlačenja u jedinstven front ubjedljivo veći od Pokreta za narod i državu - ocijenio je u intervjuu FoNetu novinar Boško Jakšić dodajući da smatra da je pad vlasti Aleksandra Vučića neizbježan.
Upitan od koga to Vučić brani Srbiju, Jakšić je, povodom mitinga vlasti “Ne damo Srbiju”, istakao da Srbiju danas brane studenti i svi oni građani koji su im se pridružili.
Kako je rekao, Vučić ne razumije studente, jer su njihovi zahtjevi potpuno suprotni njegovim vizijama politike i uređenja države.
- Mi smo danas zaista suočeni sa dvije Srbije - ocijenio je Jakšić i konstatovao da je miting vlasti, po svim mogućim šablonima, predstavljao novu polarizaciju.
Kako je precizirao, počev od nastupa Baje Malog Kninžde, koji je bio bruka Beograda, do ozbiljnih političkih dimenzija to skupa.
- Svako je na tom mitingu imao svoju osmišljenu ulogu - rekao je Jakšić navodeći da ima kreativnih ljudi angažovanih u Vučićevom štabu koji bi mogli da smisle nešto novo, a ne samo da kopiraju ono što rade studenti.
Njemu se čini da Vučić pokušava da ponovi taktiku koja se jednom pokazala uspješnom i podsjeća na to kako je svojevremeno od demokratske opozicije ukrao ideju EU i ostavio je bez ključne politike.
- Tako sada na istoj matrici, ali sa različitim ciljevima, pokušava da ukrade sve od studenata, ne bi li to pretvorio u sopstvenu prednost, ali mislim da ovoga puta ta lopovska taktika neće proći - kazao je Jakšić.
Upitan o zahtjevima koje je Vučić saopštio na mitingu, Jakšić je odgovorio da je najvažniji peti zahtjev, koji vidi kao direktnu najavu represije, formulisanu rečenicom da je vrijeme da se pokaže šta je država.
Jakšić je, međutim, optimističan, jer misli da je Vučić uspeo da podijeli i organe sile i da bi veliki broj pripadnika i policije i vojske odbio naredbu da se izvedu tenkovi ili da se batinaju ljudi na ulicama, koriste vodeni topovi i gumeni meci.
Uprkos tome što “vrh vojske i policije čine Vučićevi poslušnici”, Jakšić napominje da bi oslanjanje na silu i hapšenja samo ubrzalo pad vlasti, ali priznaje da je pitanje od million dolara da li je “jedan čovjek spreman na sve ili nije”.
Prema njegovom viđenju, Vučić je u proteklih pet mjeseci napravio toliko grešaka koliko nije u svim ranijim godinama.
- Te greške su izraz nervoze - rekao je Jakšić i ukazao da je, u takvim okolnostima, Vučić nepredvidljiv.
On naglašava da je besprizorna, bezobrazna i jezuitski cinična svaka Vučićeva izjava o studentima kao teroristima, mulju i talogu.
- Poređenjem marševa studenata sa Musolinijevim maršem na Rim, predsjednik regrutuje desetine i stotine svojih protivnika - rekao je Jakšić, koji misli da Vučić više ne zna što radi. Uvjeren je da Vučić počinje da gubi navodnu hladnu i pragmatičnu racionalnost koju je imao.
- U značajnoj mjeri sam doprinosi svom padu, koji je, čini mi se, poslije ovih pet mjeseci, ako bih podvukao crtu, neizbježan - jasan je Jakšić.
Ova Srbija, kaže, nije ona koja je bila prošlog novembra.
- Mi već nijesmo u pređašnjem stanju, jer ova Srbija više nije ona Srbija koja je bila do prošlog novembra, ova Srbija se kvalitativno dubinski promijenila i pokrenut je zamah koji je decenijama bio zakočen. Sve je bilo prepušteno naprednjacima i njihovom šefu, odnosno predsjedniku Republike, koga, uzgred budi rečeno, moram da kažem, ja ne smatram da je on moj predsjednik, zato što, između ostalog, ne poštuje ustavnu obavezu da bude predsjednik svih građana - naglasio je Jakšić.
Vučić se, smatra on, ponaša kao pastir naprednjačkog stada.
- I to pokazuje, čak ponosno - rekao je Jakšić i istakao da su, nasuprot tome, studenti unijeli kvalitativne promene svojom iskrenošću, dobrotom, osjećanjem zajedništva i solidarnosti.
Ocjenjujući da vlast neće ispuniti studentske zahtjeve, jer neće samu sebu da ruši, niti prihvatiti prelaznu vladu, jer neće fer i slobodne izbore, on je predvidio da predstoji obaranje ruku i rat iznurivanja oko izbornih uslova, kao ključnog pitanja. Smatra da su oni svjesni, pogotovo sada, kada se namnožilo ovoliko nezadovoljstvo, da izbore pod fer i slobodnim uslovima ne mogu da dobiju.
S druge strane, raznorodna opozicija, ako ima mudrosti, spremnosti, dobre volje i dovoljno hrabrosti da se pobijede lične sujete, trebalo bi, poručuje on, da odgovori kontramjerom i da se ujedini, naspram Pokreta za narod i državu. Jakšić njega vidi kao surogat SNS.
Prema njegovom mišljenju, sada je posljednji trenutak da opozicija opravda svoje postojanje angažovanjem na takav način.
Jakšić lično priželjkuje da se studenti i korpus mladih ljudi organizuju na neki politički način, uvjeren da bi apsolutno imali veliku podršku.
Kako je istakao, takva politička formacija bi imala ogromnu gravitacionu silu, bila bi kao Sunce koje bi privlačilo razne opozicione planete i satelite i tako formiralo jedinstven front, koji bi, u ovom trenutku, bio ubjedljivo veći nego što je Pokret za narod i državu.
Upitan o odlasku studenata biciklima u Strazbur, Jakšić je odgovorio da taj njihov poduhvat faktički sada prvi put u Evropu unosi ono što se događa u Srbiji.
- Sada neće biti veće evropske televizije koja neće zabilježiti njihov dolazak u Strazbur - predvidio je on i podsjetio da su evropski mediji, prije dva mjeseca, poprilično upadljivo ignorisali što se događa sa studentima u Srbiji.
- To se sada mijenja i pretvara u paralelni tok uticaja, jer će u Evropi početi da raste pritisak kada sazna šta studenti hoće, a onda će Ursula fon der Lajen morati da razmisli kakve su posljedice što gradonačelnik Ulma viče ‘Pumpaj, pumpaj’, jer je to njena izborna baza - predočio je Jakšić.
Takav proces bi, kako je procijenio, mogao značajno da utiče na Evropljane, kojima jesu interes litijum ili Rafali, ali im je veći interes da ostanu na vlasti.
Prema tome, objasnio je Jakšić, zašto bi oni svoju sopstvenu vlast žrtvovali zbog Aleksandra Vučića, a to je onda dvostruki pritisak, iznutra i spolja.
- Ja sam veliki entuzijasta i, koliko god patetično zvučalo, hvala studentima, veliko hvala - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Vučićev pad neizbježan, sam tome doprinosi

Otac i sin Bane i Aca Jevtić pretučeni su danas u selu Krćevac, na izlasku iz Topole, pošto je sin ljudima koji su krenuli na miting u Beograd poručio „pumpaj, pumpaj“. Stariji Jevtić zadobio je prelom kostiju lica i nosa i hospitalizovan je u Kliničkom centru u Kragujevcu.
- Vraćao sam se sa ocem iz nekog rada i svratili smo u restoran da popijemo piće na izlasku iz Topole. Bilo je parkirano par automobila i pristizali su autobusi, dosta ljudi znam lično. Doviknuo sam „pumpaj, pumpaj“ i krenuo da uđem u restoran - ispričao je za N1 Aca Jevtić, opisujući kako je došlo do napada.
Jevtić kaže da je jedan iz grupe krenuo da ga psuje i udara u glavu, a da je on uzeo kamen da se odbrani. Kad je shvatio da se napadač udaljava bacio je kamen i krenuo ka ocu i tada je vidio kako ga više muškaraca tuče.
- Otac je samo smirivao situaciju, ima 62 godine, apolitičan je i sit cijele situacije, ne izjašnjava se. Kad sam se okrenuo, njega su dvojica ili trojica udarili. Trenutno je u Kliničkom centru Kragujevac, ima prelome kostiju lica i nosa, podlive. Ne mogu to da razumijem, pokušavao je najmirnije da smiri situaciju - ispričao je mlađi Jevtić za N1.
Ističe da su on i otac bili pozvani u policiju da daju izjavu, dok su se napadači vratili u autobus i nastavili ka Beogradu.
Danas se u Beogradu održava skup podrške Pokreta za narod i državu, a pristalicama SNS i tog pokreta večeras će se obratiti i predsjednik Aleksandar Vučić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbeograd-u-toku-vucicev-skup-nastupa-baja-mali-knindza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Otac i sin pretučeni kod Topole zbog poruke „pumpaj, pumpaj“ mitingašima SNS-a

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: sns