Uprava policije saopštila je da će snimati okupljanja u svim crnogorskim gradovima u kojima će biti organizovano nalaganje badnjaka na otvorenom. 
- Uprava policije je obaviještena da će se u Podgorici i više drugih gradova u Crnoj Gori vršiti tradicionalno nalaganja badnjaka. Obavještavamo vas da će službenici Uprave policije vršiti snimanja okupljanja u svim gradovima u Crnoj Gori gdje će se sjutra, 6. januara 2026. godine, nalagati badnjaci na otvorenom - saopšteno je iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Policija će snimati nalaganje badnjaka na otvorenom

Iz Uprave policije je saopšteno da će snimati košarkašku utakmicu KK „Budućnost Voli“ iz Podgorice i KK „Bešiktaš“ iz Turske koja će se odigrati 4. novembra u 19 sati u SC "Morača" u Podgorici.
Snimanje će trajati od 18 do 22 sata.
- Uprava policije apeluje na sve građane i navijače da svojim ponašanjem doprinesu da predstojeća utakmica protekne u duhu fer-pleja i međusobnog poštovanja - poručili su u policiji-
Policija će, dodaju oni, u skladu sa zakonom, preduzeti sve mjere kako bi obezbijedila mirnu, bezbjednu i sportsku atmosferu na tribinama i oko sportskog objekta, i poziva građane da uz poštovanje zakona i sportske kulture, doprinesu da ovaj događaj protekne bez incidenata i u sportskom duhu.

Policija će snimati utakmicu KK Budućnost Voli sa Bešiktašom u SC Morača

Dvije srednjoškolke brutalno se tuku u Baru, gradu na jugu Crne Gore. Okružene su "prstenom" od tridesetak vršnjaka, uglavnom dječaka, koji ih snimaju. Niko ne pokušava da prekine tuču.
Dok se udaraju i čupaju, među publikom se vide nasmijana lica.
Dvadesetak dana ranije, u istom gradu, slična situacija.
Dječak leži na podu, dok ga šutiraju u glavu. I ovog puta sve je snimljeno telefonom i dijeljeno na mrežama. Na snimku se od nekoga ko snima čuje "jao", ali niko ne pritiče u pomoć, niti zaustavlja tuču.
Ovi viralni snimci otvorili su pitanja: Gdje je empatija? Zašto je mladima prirodnije da izvuku telefon umjesto da pomognu?
<h2>"Nije to moj posao"</h2>
Mišljenja tinejdžera, sa kojima smo razgovarali o tome zašto ne reaguju na nasilje i zašto ga snimaju, podijeljena su - od ravnodušnosti do opravdavanja.
- Ne bih krivio one koji ne pomažu. Mislim da ne pomažu prvenstveno zbog manjka hrabrosti - kaže za RSE Mihailo iz Srednje stručne škole "Sergej Stanić" u Podgorici.
Smatra da motiv za snimanje nije nužno broj lajkova.
- Ali jeste zbog neke reakcije koju će njihov video izazvati. Vole da objave takve stvari kako bi bili interesantni i da time privuku pažnju - rekao je Mihailo.
Na pitanje kako bi on reagovao da vidi sličnu tuču kaže: "Ako je neko znatno slabiji, pomogao bih. Inače nije to moj posao".
Luka iz turističke srednje škole u Podgorici kaže da ga je snimak iz Bara zgrozio jer se tuku djevojčice.
- Navikao sam da gledam muške tuče, ali ovo čupanje ne. Ne bih uskočio ni za koga. Samo za najboljeg druga, brata ili sestru. Nisu uskakali ni zbog mene kad sam se tukao - naveo je Mihailo.
I sam priznaje da je snimak poslao dalje. "I ne znam je li više smiješan ili tužan".
Jelica, podgorička gimnazijalka, nije iznenađena što niko ne pomaže u sličnim situacijama.
- Posebno ne u srednjoj školi. Kad si u većoj grupi i niko ne reaguje, sigurno da nećeš ni ti. Ili misle da će neko drugi pomoći, ili se ne žele isticati. To je opšta pojava - kazala je ona.
Ističe da se mnogo toga svodi na društveni pritisak.
- Da bi pomogao moraš se odvojiti od mase. A ljudima je teško da idu protiv grupe. Taj pritisak je glavni faktor - rekla je Jelica.
<h2>"Moraš ovo da vidiš, predobro je"</h2>
Baranki Milici Pešić, snimak tuče sugrađanki je, kaže, slučajno "dospio u ruke".
- Srela sam komšinicu, srednjoškolku, koja mi je ushićeno rekla 'moram ti nešto poslati, oduševićeš se'. Potukle su se, rekla je imena djevojčica. A to je već hit na mrežama - kaže za RSE.
Kao majka tri dječaka, kaže da ne može sa sigurnošću reći kako bi njena djeca reagovala.
- Nadam se da bi ustali i pomogli, jer ih tome učim - da nije dovoljno samo ne činiti zlo, već stati u odbranu - rekla je Pešić.
<h2>"Djeca su ogledalo odraslih"</h2>
A jedan od onih koji "ne okreće glavu" od nasilja među mladima je Sava Kovačević, učitelj Osnovne škole "Oktoih" u Podgorici. Dobitnik je svjetske nagrade Global Teacher Award 2020.
Osim matematike, jezika... đake uči i empatiji. 
- Djeca su ogledalo odraslih. Ako želimo da ona budu bolja, prvo mi moramo da budemo bolji - rekao je Kovačević.
Kaže da nasilje nije nova pojava ali da je danas vidljivije zahvaljujući društvenim mrežama i medijima.
Za slučajeve u kojem djeca prije potegnu za snimanjem a ne pomoći, kaže da su posledica otuđenost i sve veće dehumanizacije društva.
- Porodica je u krizi. Roditelji su fizički prisutni, ali često suštinski odsutni iz života djece. Nedostaje zajedničkog vremena, razgovora... - dodaje Kovačević.
Ekrani su, dodaje, preuzeli ulogu čuvara djece, a virtuelna komunikacija ne može zamijeniti emocionalnu povezanost.
- Sve to doprinosi nedostatku socio-emocionalnih vještina i empatije kod mladih - kazao je Kovačević.
On kaže da je ključ uspjeha u razgovoru bez osude, sa puno povjerenja.
- Tako dijete razvija povjerenje i osjećaj sigurnosti da uvijek može doći kod roditelja što je najbolja prevencija nasilja - istakao je Kovačević.
Naglašava i da je potrebna podrška države, a ne samo reakcija na incidente.
- Uvođenje društveno korisnog rada kao mjere odgovornosti kod učenika koji su učestvovali u nasilju, jačanje timova za podršku u školama. Edukacija za nastavnike i roditelje o prepoznavanju i reagovanju na nasilje, kreiranje radionica o empatiji - dodao je on.
Jedan od načina je, smatra, pozivanje roditelja na odgovornost i usmjeravanje na porodičnu terapiju.
Kovačević ističe da sa učenicima razgovara o svim slučajevima nasilja, analizirajući razloge, posljedice i načine reagovanja.
Metode koje koristi za razvoj "boljeg čovjeka u djetetu" su i vršnjačka edukacija, radionice samospoznaje, učenje nenasilne komunikacije, humanitarne akcije…
- Važno je reagovati odmah jer ga ignorisanje produbljuje i daje mu snagu - poručuje Kovačević.
Statistika pokazuje da je broj počinilaca krivičnih djela među maloljetnicima u 2024. za 25 posto veći u odnosu na godinu ranije.
<h2>"Digitalna distanca stvara emocionalnu ravnodušnost"</h2>
Psihloskinja Branka Ćalasan za RSE kaže da je nasilno ponašanje kod djece i adolescenata posljedica više udruženih faktora.
- Narušeni porodični odnosi i doživljene traume, neprepoznate i neliječene. Tu je i nisko samopoštovanje i frustracija, nedostatak socijalnih vještina i empatije, uticaj vršnjaka i medija - rekla je ona.
Fenomen u kojem djeca ne reaguju kada svjedoče nasilju, već snimaju, opisuje kao "efekat posmatrača" koji je potkrijepljen "digitalnom kulturom".
- Nasilje je često normalizovano kroz video igre, filmove, društvene mreže. S obzirom na to koliko su im izloženi, onlajn život oblikuje njihov razvoj. Stalno izlaganje nasilju može umanjiti emocionalnu reakciju pa ono što bi nekada bilo šokantno, sada djeluje "normalno" - kazala je Ćalasan.
<h2>Grupni pritisak</h2>
Ćalasan ukazuje i na snažan uticaj grupne dinamike i straha od izdvajanja.
- Djeca imaju izraženu potrebu za pripadanjem. Kada su dio grupe, posebno u rizičnim situacijama, boje se da će biti odbačena ako reaguju. Osim toga, prisustvo više ljudi stvara osjećaj da će neko drugi reagovati - rekla je ona.
Uz to, dodaje, kod djece je često prisutan i strah od posljedica gdje se boje da će, ako intervenišu, i sami postati meta nasilja.
Ćalasan, kaže da postoje naznake da je empatije kod mladih sve manje, ali da ne treba generalizovati, iako je "aktuelni životni algoritam" postao prijemčljivi za negativne sadržaje".
Dodaje i da komunikacija preko ekrana, bez kontakta oči u oči, umanjuje emocionalni uvid u tuđa osjećanja.
- Online svijet je preplavljen tuđim patnjama, ratovima, nasilju i gladi i ta prekomjerna izloženost dovodi do afektivne indiferentnosti ili smanjene emocionalne reaktivnosti - kazala je Ćalasan.
Pojava kao što je "cancel culture" i "narcistička kultura" gdje društvene mreže podstiču stalno poređenje, samopromociju i fokus na sebe, a isključivanje i zanemarivanje drugih.

"Moraš vidjeti snimak tuče, predobar je": Gdje je mladima empatija?

Predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Marko Potrebica tvrdi da su pripadnici Ministarstva odbrane danas pokušali da zabrane snimanje polaganja vijenaca na spome-ploču u Morinju.
Potrebica je na Fejsbuku objavio da je, u ime Glavnog grada Dubrovnika, sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom i ostalim delegacijama, odao počast žrtvama logora Morinj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fgrlica-radmana-u-morinju-docekao-ibrahimovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je istakao da je ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učinio sve da se osjećaju prijatno i dostojanstveno.&nbsp;
- Biranim riječima obratio se prisutnima, iskazujući poštovanje prema žrtvama i prema Gradu Dubrovniku. Njegovo obraćanje pokazuje onu Crnu Goru koja je iskreno posvećena evropskom putu i suočavanju s prošlošću - naveo je Potrebica.
Međutim, kako je rekao, i dalje nažalost postoji ona druga Crna Gora – koja negira agresiju na Dubrovnik i postojanje logora Morinj.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fmarko.potrebica.96%2Fposts%2Fpfbid0FxfMUiqqtbQA5U2TmoY3XjRXmVthd6WCNkQposybPD6gmMx85w2UnYSWiBmEUccSl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ove godine, tvrdi on, po nalogu ministra odbrane Dragana Krapovića, nije bilo dozvoljeno fotografisanje ceremonije polaganja vijenaca, iako je to prethodnih godina bila uobičajena praksa.
- Pripadnici Ministarstva odbrane pokušali su da zabrane snimanje, a njihov pristup bio je neuobičajeno grub i neprimjeren - saopštio je Potrebica.
U jednom trenutku, prilikom odavanja počasti polaganjem svijeće sa hrvatskim grbom na spomen-obilježje, došlo je, kako kaže, do neprimjerenog, agresivnog verbalnog nastupa od strane zaposlenog Ministarstva odbrane Crne Gore prema članici delegacije Grada Dubrovnika.&nbsp;
- Reagovao sam povišenim tonom i prekinuo takvu komunikaciju. Smatram da se zabranom slikanja ne može izbrisati istorija. Kultura sjećanja i poštovanje prema žrtvama temelj su istinskog pomirenja i evropskih vrijednosti koje bi svi trebalo da dijelimo - naglasio je Potrebica.
Dodaje da okupljanje nekolicine mještana u znak protivljenja posjeti nije vrijedno posebnog pomena, uz poruku da se istorijske činjenice i sjećanje na žrtve ne mogu umanjiti negiranjem ili otporom.
Potrebica je poručio da podržava Crnu Goru na njenom putu ka Evropskoj uniji, ali ističe da on mora uključivati i priznanje zločina počinjenih prema Dubrovniku i hrvatskim ljudima.
- Ponosan sam na govor i istup našeg ministra Gordana Grlića Radmana – dostojanstven, odlučan i utemeljen na istini i poštovanju prema žrtvama. Vjerujem da jedino otvorenim dijalogom, međusobnim poštovanjem i njegovanjem istine možemo graditi trajno prijateljstvo između Hrvatske i Crne Gore. P. S. Fotografiju smo, uprkos nerazumnom pokušaju zabrane, ipak uspjeli da napravimo - zaključio je Potrebica na Fejsbuku, uz fotografiju koja je nastala danas u Morinju.

1084x550

Predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika: Krapović pokušao da zabrani snimanje u Morinju, pristup pripadnika MO neuobičajeno grub i neprimjeren

Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) naredio je Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) da ukloni kameru, nezakonito postavljenu od strane N.N. lica, koja je snimala javnu površinu sa betonskog stuba na Kakarickoj gori u Podgorici.
U postupku nadzora nije utvrđeno ko je postavio kameru bez odobrenja AZLP-a, ali je Savjet naložio da kameru ukloni CEDIS, s obzirom da se nalazi na njegovom stubu.
To nije prvi slučaj da je Agencija za zaštitu ličnih podataka utvrdila nezakonito snimanje javnih površina u Crnoj Gori. Više takvih primjera zabilježeno je ranijih godina, posebno u Kotoru i Podgorici.
Agencija je primila inicijativu Podgoričanina koji je tražio utvrđivanje zakonitosti obrade ličnih podataka – instaliranje video-nadzora (kamera) na stubu CEDIS-a koji se nalazi na ulazu u stambeni objekat, na adresi Kakaricka gora b.b. Podgorica.
U nadzoru je utvrđeno da je na lokaciji Kakaricka gora b.b. postavljena jedna rotirajuća kamera, koja je fizički okrenuta ka javnoj površini. U odluci se konstatuje da AZLP, kao nadzorni organ, nije izdala saglasnost za uvođenje video-nadzora javne površine na toj lokaciji, shodno članu 28, stav 1, tačka 2a Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, koja je obavezna za ovaj način automatske obrade ličnih podataka. Ukazuju da nije dostavljeno ni obavještenje o vođenju evidencije zbirke ličnih podataka – video-nadzor, što je suprotno članu 40a, stav 1 tog zakona.
– Naređuje se Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu – CEDIS d.o.o. Podgorica da u roku od osam dana od dana prijema ovog rješenja fizički ukloni kameru sa betonskog stuba koja vrši video-nadzor javne površine na teritoriji glavnog grada Podgorica, Kakaricka gora b.b. (Detaljan putokaz do lokacije gdje je postavljena predmetna kamera: Iz pravca naselja Konik, od objekta HDL "Laković", preko mosta na Ribnici, Ulicom Ratnih veterana, pored marketa "Ivija", na raskrsnici kod auto-otpada skrenuti desno, zatim se prolazi pored table na kojoj je ispisano pečenjara "Javorje", zatim se dolazi do drugog betonskog stuba CEDIS-a sa desne strane od znaka pečenjare, koji se nalazi na ulazu u dvorište XX) – navodi se u rješenju koje potpisuje predsjednik Savjeta Željko Rutović.
To rješenje Savjeta donijeto je nakon što je CEDIS podnio prigovor na zapisnik o izvršenom nadzoru. U prigovoru je, između ostalog, ukazano da je nadzor izvršen bez prisustva njihovog ovlašćenog predstavnika, da se iz zapisnika ne može zaključiti na koji način je u postupku vršenja nadzora nesporno utvrđeno da je predmetni stub u vlasništvu CEDIS-a, da oni nisu rukovaoci zbirke ličnih podataka, te da u konkretnom slučaju nisu ni subjekat nadzora u smislu odredbi Zakona o inspekcijskom nadzoru.
Iz CEDIS-a tvrde da nisu postavili kameru, niti su bili u obavezi da utvrđuje da li je lice koje je instaliralo video-nadzor prethodno pribavilo potrebnu dokumentaciju od strane nadležnog organa.
Savjet Agencije je odbio njihov prigovor, cijeneći da su kontrolori pravilno utvrdili činjenično stanje. Citirajući zakonske odredbe, ukazali su da će nadzorni organ, ukoliko se video-nadzor javne površine vrši bez obavještenja, odnosno saglasnosti, rješenjem naložiti uklanjanje sredstava kojima se vrši video-nadzor.
– Uklanjanje sredstava iz stava 1 ovog člana vrši subjekat koji upravlja javnom površinom, odnosno objektom na kojem su postavljena sredstva kojima se vrši video nadzor – navodi se u rješenju Savjeta AZLP-a.
Činjenica da se stub na kojem je instalirana kamera, kako se navodi, nalazi na privatnom posjedu ne oslobađa od odgovornosti CEDIS da postupi po nalogu Agencije.
– U postupku nadzora nesporno je utvrđeno da je objekat (stub) na kojem je na nezakonit način od strane N.N. lica instaliran video-nadzor, a kojim se vrši nadziranje javne površine, u vlasništvu CEDIS d.o.o. Podgorica, što subjekt nadzora ne negira u samom prigovoru – piše u rješenju.

Ne zna se ko je nezakonito snimao javnu površinu na Kakarickoj gori

Pozivamo Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da promptno djeluje i postupi po zahtjevima Uprave policije, ukloni nadzorne kamere fizičkih lica koja suprotno Zakonu snimaju javne površine na Cetinju, u naselju Belveder, u Kotoru, kao i u Baru na više lokacija - poručili su u Upravi policije.
Oni su kazali da određene kategorije lica među kojima su i operativno interesantna lica i članovi organizovanih kriminalnih grupa, nezakonito snimaju javne površine, prate aktivnosti lokalnih službi i organa za sprovođenje zakona.
&nbsp;- Sprovodeći mjere kontranadzora, neovlašćeno snimaju građane i krše ljudska prava, a o čemu je Agencija više puta obaviještena od strane Uprave policije zvaničnim dopisima u cilju preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti - dodali su u policiji.
Oni su ovo naveli u reagovanju na tvrdnji koje je u javnost iznio Aleksandar Damjanović, a koje se odnose na navodnu nezakonitu upotrebu video-nadzora u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva.
- Sistem video-nadzora u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva instaliran je iz preventivnih razloga, u skladu sa CPT standardima, s ciljem unapređenja bezbjednosti građana i policijskih službenika, kao i zaštite integriteta službenih prostorija, a sve u skladu sa važećim zakonskim propisima i preporukama Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama - istakli su u policiji.
Video-nadzorom pokrivene su, kažu, isključivo prostorije predviđene zakonom, uključujući prostorije za zadržavanje lica, zajedničke prostorije unutar objekta (ulaz, hol, hodnici), kao i javna površina - prostor oko objekta u zakonom propisanim granicama.
- Obavještenje o postojanju video nadzora u navedenim površinama je vidno istaknuto na objektu Odjeljenja bezbjednosti, u skladu sa propisima. Ovom prilikom naglašavamo da sistem video-nadzora ne sadrži mogućnost audio snimanja, te su tvrdnje o nezakonitom snimanju zvuka u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva netačne i neosnovane - naveli su u policiji.
Kažu da je Damjanović 23. decembra.2024. godine, kada je boravio u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva u svojstvu građanina, bio u hodniku.
- Koji je shodno zakonu pokriven video nadzorom, bez mogućnosti audio snimanja, kao i u službenoj prostoriji koju koriste ovlašćena lica radi prikupljanja obavještenja, a koja nije pokrivena video nadzorom. Dodatno, ističemo da pristup snimljenom video materijalu imaju isključivo ovlašćeni službenici Ministarstva unutrašnjih poslova - Odjeljenja za elektronske sisteme policije - dodali su u policiji.
Naglasili su važnost objektivnog sagledavanja činjenica i pravnog okvira u kojem postupaju policijski službenici, kako bi se izbjegle moguće nepreciznosti u interpretaciji njihovog rada.

UP: AZLP da ukloni nadzorne kamere na Cetinju, Kotoru i Baru, članovi OKG nezakonito snimaju javne površine

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: snimanje