Kina je pogubila Bai Tianhuija, bivšeg generalnog direktora kompanije China Huarong International Holdings, zbog primanja mita u ukupnom iznosu od 156 miliona dolara.
Kompanija je ključna ofšor finansijska jedinica problematične kompanije za upravljanje imovinom China Huarong Asset Management, poznate od 2024. godine kao China CITIC Financial Asset Management.
Huarong je osnovan za rješavanje loših kredita državnih banaka.
Nekoliko drugih direktora Huaronga takođe je uhvaćeno u antikorupcijskim istragama.
Smrtne kazne za korupciju u Kini često se izriču s dvogodišnjom odgodom, a zatim se preinače u doživotni zatvor.
Kazna koju je sud izrekao Tianhuiju ipak nije suspendovana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kina pogubila bivšeg direktora finansijske kompanije zbog korupcije

Sud u Daki je bivšu premijerku Bangladeša Šeik Hasinu, koja je u egzilu, danas osudio na smrt zbog toga što je naredila obračun sa demonstrantima 2024. godine tokom protesta na kojima je bilo 1.400 mrtvih.
- Prisutni su svi elementi zločina protiv čovječnosti. Odlučili smo se za izricanje samo jedne kazne: smrtne kazne - rekao je sudija Golam Mortuza Mozumder.
Suđenje 78-godišnjoj bivšoj premijerki, koja je u Indiji otkako je pobjegla helikopterom iz Bangladeša, počelo je u junu.
Tokom suđenja, proglašena je krivom po nekoliko tačaka optužnice za zločine protiv čovječnosti, uključujući podsticanje i naređivanje ubistva, navodi se u presudi.
Ona je negirala sve optužbe.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, najmanje 1.400 ljudi, uglavnom civila, stradalo je tokom antivladinih protesta od 1. jula do 5. avgusta 2024, koji su primorali bivšu premijerku da napusti zemlju nakon 15 godina vlasti.
Demonstracije su počele zbog velike nezaposlenosti mladih, školovanih ljudi, dok privilegije za zapošljavanje u državnojh službi, gdje je većina radnih mjesta, imaju osobe bliske vlasti i rođaci veterana građanskog rata za nezavisnost Bangladeša od Pakistana 1971. godine.
Vladini pokušaji da suzbiju demonstracije silom, policijskim časom i isključivanjem usluga interneta su podstakle nezadovoljstvo.
Muhamed Junus, koji je 2006. dobio Nobelovu nagradu za mir, šef je prelazne vlade Bangladeša.

Bivša premijerka Bangladeša osuđena na smrt: Naredila obračun sa demonstrantima

Kineski sud osudio je pet visokorangiranih članova ozloglašene mijanmarske mafije na smrtnu kaznu.
Ukupno 21 član porodice Bai i njihovi saradnici osuđeni su za prevaru, ubistvo, nanošenje povreda i druga krivična djela, navodi se u izvještaju državnih medija objavljenom na veb-stranici suda.
Porodica je među mafijaškim grupama koje su došle na vlast 2000-ih i transformisala je siromašni gradić Laukkaing u unosno središte kazina i četvrti crvenih svjetala.
Posljednjih godina okrenuli su se prevarama u kojima su hiljade žrtava trgovine ljudima – od kojih su mnogi Kinezi – bile zarobljene, zlostavljane i primorane da varaju druge u kriminalnim operacijama vrijednim milijarde.
Šef mafije Bai Suočeng i njegov sin Bai Jingčan, kao i Jang Likviang, Hu Ksiaojiang i Čen Guangji.
Dva člana porodične mafije Bai dobila su uslovne smrtne kazne.
Petoro ih je osuđeno na doživotni zatvor, dok je devetoro drugih dobilo kazne zatvora u rasponu od tri do dvadeset godina.
Stroge kazne koje je izrekao sud dio su kineske kampanje za iskorjenjivanje ogromnih prevarantskih mreža u Jugoistočnoj Aziji i slanje oštrog upozorenja drugim kriminalnim sindikatima.
Bai Jingčan je među onima koji su ove sedmice osuđeni na smrt. Takođe je odvojeno osuđen za zavjeru radi trgovine i proizvodnje 11 tona metamfetamina, izvijestili su državni mediji. Pad porodice dogodio se 2023. godine, kada su se promijenili politički vjetrovi.

Kina osudila na smrtnu kaznu članove zloglasne mijanmarske mafije

Tužilaštvo u Bangladešu zatražilo je da bivša premijerka Šeik Hasina bude osuđena na smrtnu kaznu zbog brutalnog obračuna s protestima koje su predvodili studenti prošle godine, a koji su na kraju doveli do njenog svrgavanja s vlasti.
Hasina, koja je pobjegla u Indiju, sudi se za zločine protiv čovječnosti. Prema navodima iz procurjelog audio snimka, ona je naredila snagama sigurnosti da "koriste smrtonosno oružje" protiv demonstranata. Hasina odbacuje sve optužbe.
Tokom višesedmičnih nereda, u kojima je okončana njena petnaestogodišnja vladavina, ubijeno je do 1.400 ljudi. Bio je to najteži talas nasilja u Bangladešu još od rata za nezavisnost 1971. godine.
Glavni tužilac Tajul Islam izjavio je da Hasina zaslužuje "1.400 smrtnih kazni".&nbsp;
- Pošto to nije ljudski moguće, zahtijevamo barem jednu - rekao je pred sudom.
Hasinin cilj je, prema njegovim riječima, bio je da trajno zadrži vlast, za sebe i svoju porodicu.
- Postala je okorjeli zločinac i ne pokazuje nikakvo kajanje zbog brutalnosti koju je počinila - dodao je Islam.
Protesti su počeli u julu 2024. godine zbog kvota u državnoj službi namijenjenih rodbini učesnika rata za nezavisnost, ali su ubrzo prerasli u masovni pokret za svrgavanje Hasine.
Najteži sukobi zabilježeni su 5. augusta, kada je Hasina pobjegla helikopterom, neposredno prije nego što su demonstranti upali u njenu rezidenciju u Daki, otkrila je istraga BiBiSija (BBC).
Istog dana policija je ubila najmanje 52 osobe u jednoj prometnoj četvrti Dake, što je označeno kao jedan od najgorih slučajeva policijskog nasilja u istoriji zemlje.
Hasinina advokatica, koju je imenovala država, tvrdi da su policajci bili primorani otvoriti vatru zbog nasilnog ponašanja demonstranata.
Osim Hasine, na optuženičkoj klupi su i njen bivši ministar unutrašnjih poslova Asaduzaman Kan Kamal, koji se takođe skriva, te bivši šef policije Čouduri Abdulah Al-Mamun. Tužilaštvo traži smrtnu kaznu i za Kamala, dok je Čoudury priznao krivicu još u julu, ali mu kazna još nije izrečena.
Hasina je već ranije osuđena na šest mjeseci zatvora zbog nepoštovanja suda, a suočava se i s odvojenim optužbama za korupciju.
Naredni izbori u Bangladešu trebali bi se održati u februaru iduće godine, a favorit za pobjedu je opoziciona Nacionalistička partija Bangladeša (BNP). Hasinina stranka "Awami League2 zabranjena je i ne smije učestvovati u političkim aktivnostima niti na izborima.

Tužilaštvo traži smrtnu kaznu za bivšu premijerku Bangladeša, tužilac: "Zaslužila ih je 1.400"

Vrhovni sud Irana potvrdio je smrtnu kaznu protiv zatvorene aktivistkinje za radnička prava Šarife Mohamadi, nekoliko mjeseci nakon što je prva presuda poništena zbog pravnih nejasnoća.
Prva smrtna kazna poništena je u oktobru 2024. godine, kada je Vrhovni sud naveo da presuda ima "nedostatke i nejasnoće".
Nova presuda izrečena je u februaru.
Sada je advokat Mohamadijeve, Amir Raesian, izjavio za iranski dnevni list "Sharq" da je niži sud potvrdio ovu presudu uprkos tome što "nedostaci i nejasnoće" nisu otklonjeni.
- Presuda je ponavljanje posljednje presude i očekivalo se da će je Vrhovni sud ponovo poništiti - rekao je Raesian, dodajući da planira uložiti žalbu na odluku.
Rođaka Šarife Mohamadi, Vida Mohamadi, tvrdi da je sudija koji je predsjedavao novim sudskim postupkom sin sudije koji je izrekao prvobitnu smrtnu kaznu.
Govoreći za Radio Farda Radija Slobodna Evropa, Vida Mohamadi je rekla da slučaj njene rođake "od samog početka nije bio zasnovan na pravdi, već na scenariju koji je konstruisalo Ministarstvo obavještajnih poslova. Proces njenog hapšenja, ispitivanja, optužbi i presude ne pokazuje ni najmanji trag nezavisnog ili nepristrasnog suđenja".
Šarifa Mohamadi je prvobitno osuđena na smrtnu kaznu u julu 2024. godine zbog optužbi za "oružanu pobunu protiv države", kao i članstvo u nezavisnom sindikatu i zabranjenoj kurdskoj separatističkoj organizaciji sa sjedištem u poluautonomnoj kurdskoj regiji Iraka.
Njena porodica negira optužbe, tvrdeći da nije imala nikakve veze sa političkim grupama, ni unutar ni izvan zemlje.
Prema navodima porodice, nakon hapšenja bila je mučena u zatvoru i provela je nekoliko mjeseci u samici.
U &nbsp;svom najnovijem godišnjem izvještaju, organizacija Human Rights Watch navela je da Iran "ostaje jedan od vodećih svjetskih izvršilaca smrtne kazne", optužujući vlasti da primjenjuju smrtnu kaznu nad "osobama optuženim za nejasna krivična djela protiv nacionalne bezbjednosti, a ponekad i za nenasilne zločine".
Iran je tokom 2024. godine pogubio najmanje 901 osobu - uključujući 31 ženu - što predstavlja najviši broj pogubljenja u posljednjih devet godina. Taj porast je naveo visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volkera Turka da pozove Teheran da zaustavi "taj stalno rastući talas pogubljenja".

Vrhovni sud Irana ponovo potvrdio smrtnu kaznu protiv aktivistkinje Šarife Mohamadi

Svake godine hiljade ljudi širom svijeta bivaju osuđene na smrt i pogubljene, često za zločine za koje smrtna kazna ne bi smjela biti izrečena prema međunarodnim zakonima i standardima. Broj egzekucija globalno najviši je od 2015. pokazuje najnoviji izvještaj Amnesty Internationala o globalnoj primjeni smrtne kazne. U nekim zemljama smrtna kazna se primjenjuje i za prekršaje povezane s drogom, dok druge određuju ovu kaznu za sigurnosne prijestupe i ubistva. Još zabrinjavajuće je to da neke države sprovode egzekucije nad maloljetnicima, kao i nad osobama s mentalnim ili intelektualnim poteškoćama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419120452_579946b8c519e64d1c600d1e3ff40440244497306f259501a290cc2ca6aa8159.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250419120452_579946b8c519e64d1c600d1e3ff40440244497306f259501a290cc2ca6aa8159" data-rendition-name="original" width="770" height="808" loading="lazy" alt="infografika"> </figure>  U 2024. godini zabilježeno je 1.518 egzekucija, što predstavlja porast od 32 odsto u odnosu na 1.153 koliko ih je bilo godinu ranije. Iako je broj zemalja koje sprovode smrtnu kaznu ostao na istorijski niskom nivou, ukupan broj pogubljenja značajno je porastao, uglavnom zbog rastućeg broja pogubljenja u Iranu, Iraku i Saudijskoj Arabiji. Ove tri zemlje odgovorne su za čak 91 odsto svih poznatih pogubljenja širom svijeta, a ukupno u ove tri zemlje broj izvršenja je porastao sa 1.041 u 2023. na 1.380 u 2024. godini. Broj izrečenih smrtnih kazni u 2024. bio je najmanje 2.087 u 46 zemalja. <h2>Državna tajna</h2> Osim Irana, Iraka i Saudijske Arabije, značajan porast u broju egzekucija zabilježen je i u Egiptu, Singapuru i Jemenu, dok je u Somaliji registrovan minimalan pad. Međutim, precizna procjena izvršenja smrtne kazne u svijetu i dalje je otežana zbog tajnosti i restriktivnih praksi u zemljama poput Kine, Sjeverne Koreje i Vijetnama. Kina, koja ostaje vodeća država po broju pogubljenja, i dalje krije podatke o izvršenjima smrtne kazne, klasifikujući ih kao državnu tajnu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419120452_205ba6838741a11d32507ddf99fa76be1965b565433b3d1165d4f5ff9cd55ee2.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250419120452_205ba6838741a11d32507ddf99fa76be1965b565433b3d1165d4f5ff9cd55ee2" data-rendition-name="original" width="770" height="717" loading="lazy" alt="infografika"> </figure>  Jedan od najzabrinjavajućih trendova iz 2024. godine su pogubljenja zbog prekršaja povezanih s drogom. Amnesty International je zabilježio 637 egzekucija za ove vrste krivičnih djela, što čini više od 42 odsto svih poznatih pogubljenja. Najmanje četiri zemlje – Kina, Iran, Saudijska Arabija i Singapur – sprovodile su pogubljenja za prekršaje povezane s drogom. Za Vijetnam nije bilo dostupnih potvrđenih podataka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419120452_579946b8c519e64d1c600d1e3ff40440244497306f259501a290cc2ca6aa8159.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250419120452_579946b8c519e64d1c600d1e3ff40440244497306f259501a290cc2ca6aa8159" data-rendition-name="original" width="770" height="808" loading="lazy" alt="infografika"> </figure>  <h2>Pozitivni pomaci</h2> U izvještaju Amnestyja istaknuti su i neki pozitivni pomaci ka globalnom ukidanju smrtne kazne. Zambija je pristupila Drugom opcionalnom protokolu uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, koji se zalaže za ukidanje smrtne kazne, dok je Zimbabve ukinuo smrtnu kaznu za opšti kriminalitet. Još jedan značajan korak desio se na nivou Ujedinjenih nacija, gdje je više od dvije trećine zemalja članica glasalo za desetu rezoluciju Generalne skupštine o moratorijumu na primjenu smrtne kazne.

Broj egzekucija u svijetu najviši od 2015: Dodatno zabrinjava pogubljenje maloljetnika i osobama s mentalnim poteškoćama

Čak 90 odsto zabilježenih pogubljenja otpada na Iran, Saudijsku Arabiju i Irak, i to je najviše uticalo na tako veliki porast broja smrtnih kazni u svijetu. Iran je na vrhu liste, tamo je pogubljeno najmanje 972 ljudi - prethodne godine 853, piše Dojče vele.
U Saudijskoj Arabiji broj se udvostručio i to na najmanje 345 smrtnih kazni. To je najviše za tu zemlji otkako nevladina organizacija za ljudska prava Amnesti internešenel vodi statistiku. U Iraku je smrtna kazna izvršena 63 puta, skoro četiri puta više nego 2023.
Amnesti internešenel je, međutim, u svom godišnjem izvještaju, Kinu nazvao „vodećim svjetskim dželatom“. Organizacija navodi da informacije koje su im dostupne pokazuju da je tamo na hiljade ljudi pogubljeno. Peking odbija da otkrije podatke.
Amnesti takođe iznosi sumnje da su se i u Sjevernoj Koreji i u Vijetnamu u velikom broju izvršavale smrtne kazne.
<h2>Zastrašivanje političkih protivnika</h2>
Saudijska Arabija vrtoglavo je povećala broj pogubljenja, uprkos programu modernizacije prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana i njegovim obećanjima da će smanjiti broj smrtnih kazni. Amnesti internešenel ocjenjuje da je glavni motiv gušenje političkih protivnika.
Organizacija navodi da su saudijske vlasti nastavile da koriste smrtnu kaznu kako bi kaznile državljane šiitske manjine u zemlji koji su podržavali „antivladine“ proteste između 2011. i 2013. godine.
Vlasti su u avgustu pogubile Abdulmadžida al Nimra zbog optužbi za terorizam i pridruživanje Al Kaidi, uprkos prvobitnim dokumentima iznijetim na sudu koji su se jasno odnosili na njegovo učešće u protestima.
- U medijima smo vidjeli kako su vlasti iskoristile taj slučaj da zavrte narativ o terorizmu i krivičnim djelima u vezi s terorizmom, što pokazuje da se terorizam može koristiti kao alat za širenje narativa da je smrtna kazna neophodna za suzbijanje neistomišljenika i zaštitu javnosti - kaže ekspertkinja Amnestija za smrtnu kaznu Kjara Sanđorđo.
I u Iranu su izvršena još dva pogubljenja u vezi s protestima u toj zemlji nakon smrti Mahse Amini u policijskom pritvoru 2022. Jedan od pogubljenih je 23-godišnji Mohamad Gobadlu, demonstrant s dugotrajnim mentalnim zdravstvenim problemima.
- Oni koji se usude da izazovu vlasti suočavaju se s najokrutnijim kaznama, posebno u Iranu i Saudijskoj Arabiji. Suočavaju se sa smrtnom kaznom koja se koristi da se ućutkaju oni koji su dovoljno hrabri da progovore - kaže generalna sekretarka Amnestija Anjes Kalamar.
<h2>Smrtna kazna za zločine povezane s drogom</h2>
Više od 40 odsto pogubljenja u 2024. bilo je povezano s drogom. Izvršenje smrtne kazne za zločine koji su vezani za drogu široko je rasprostranjeno u Singapuru i Kini, navodi se u izvještaju Amnestija.
- U mnogim slučajevima utvrđeno je da je osuđivanje ljudi na smrt za krivična djela u vezi s drogom nesrazmjerno uticalo na one siromašnog porijekla, a da nema dokaza da se zbog toga trgovina drogom smanjila - kaže Kalamar.
Ona dodaje da države koje trenutno razmatraju uvođenje smrtne kazne za krivična djela u vezi s drogom, kao što su Maldivi, Nigerija i Tonga, moraju biti ohrabrene da ljudska prava stave u centar svojih politika o drogama.
U Maleziji je, recimo, oko hiljadu smrtnih kazni — od kojih su mnoge bile izrečene zbog trgovine drogom — odloženo kao rezultat reformi pokrenutih 2023. Ta zemlja ukinula je tako obaveznu smrtnu kaznu za zločine kao što su trgovina ljudima.
<h2>Izuzetak – Sjedinjene Države</h2>
Sjedinjene Američke Države i dalje ostaju izuzetak među zapadnim demokratijama kada je riječ o primjeni smrtne kazne. Iako je tokom 2024. u SAD došlo samo do blagog porasta ukupnog broja pogubljenja, sa 24 na 25, trendovi su ipak zabrinjavajući, ocjenjuje Amnesti internešenel.
- Brojke jesu istorijski veoma niske, i kada je riječ o izvršenjima i kada je riječ o izricanju smrtne kazne, ali smo tokom prethodne godine takođe vidjeli da je bilo egzekucija u četiri savezne američke države: u Južnoj Karolini, Džordžiji, Juti i Indijani. To je duboko zabrinjavajuće, jer su to države u kojima nekoliko godina nije bilo izvršenja smrtne kazne - ukazuje Kjara Sanđorđo.
U Alabami se broj pogubljenja udvostručio, a izvršavana je i upotrebom azota. Posmatrači UN ocjenjuju da bi smrt od udisanja azota mogla biti jednaka mučenju.
<h2>Znaci nade</h2>
Uprkos alarmantnom porastu broja pogubljenja tokom 2024. godine, Amnesti saopštava da je, prema njima dostupnim podacima, smrtna kazna izvršavana u samo 15 zemalja. Već je druga godina zaredom da je broj zemalja tako nizak.
- To ukazuje na pomak od te okrutne, nehumane i ponižavajuće kazne - kaže Kalamar.
Ocjenjuje da je očigledno da su države koje zadržavaju smrtnu kaznu izolovana manjina.
Ukupno 145 zemalja do sada je ukinulo smrtnu kaznu u zakonu ili u praksi. I prvi put je dvije trećine članica Generalne skupštine UN glasalo za moratorijum na upotrebu smrtne kazne.
Zimbabve je 2024. godine potpisao zakon kojim je u toj zemlji ukinuta smrtna kazna, uz zadržavanje prava da je ponovo uvede u slučaju vanrednog stanja. Očekuje se da će tamo za oko 60 ljudi smrtne kazne biti preinačene. Od 2021. i šest drugih afričkih zemalja preduzelo je slične korake.

1250x600

1084x550

Broj smrtnih kazni u svijetu najveći u posljednjih deset godina

Džozef Korkoran (49), osuđen za ubistvo četiri osobe, među kojima su bili njegov brat i vjerenik njegove sestre, pogubljen je u srijedu u američkoj saveznoj državi Indijana. Radi se o prvom pogubljenju u Indijani u posljednjih 15 godina.
Korkoran je proglašen krivim za pucnjavu u julu 1997. godine u kojoj je ubijen njegov 30-godišnji brat Džejms, vjerenik njegove sestre Robert Skot Tarner (32) i još dvojica muškaraca, 30-godišnji Timoti Dži Briker i Daglas A. Stilvel, navodi SiBiEs njuz (CBS News).
Korkoranovi advokati godinama su osporavali njegovu smrtnu kaznu, tvrdeći da je patio od teške mentalne bolesti koja je narušila njegovu sposobnost da razumije i donosi odluke.
Advokati su početkom decembra podnijeli zahtjev Vrhovnom sudu Indijane da obustavi odluku o pogubljenju, ali je zahtjev odbijen.
Posljednja egzekucija u Indijani prije ove bila je 2009. kada je Metju Rinkls pogubljen zbog ubistva svoje žene, njenog brata i snahe 1994. godine.

Indijana izvršila prvo pogubljenje za 15 godina

U Nigeriji je protiv 29-ero djece podignuta optužnica zbog toga što su protestovala protiv rasta životnih troškova, a prijeti im smrtna kazna. Četvoro djece je na sudu kolabiralo usljed iscrpljenosti, i to prije nego što će uspjeti da se izjasne o krivici.
Djeca su zapravo među ukupno 76 optuženih osoba, a optužene su za izdaju, uništavanje imovine i nerede. Maloljetnici su u dobi od 14 do 17 godina. Nezadovoljstvo, uzrokovano rastom životnih troškova, u posljednjih nekoliko mjeseci je dovelo do masovnih protesta. Najmanje 20 ljudi je ubijeno na avgustovskim protestima dok su stotine uhapšene.
Smrtna kazna u Nigeriji je uvedena 1970-ih godina, ali niko nije pogubljen od 2016. Advokat Akintajo Balogun je ukazao da zakonom nije dozvoljeno da bilo koje dijete bude predmet krivičnog postupka i da bude osuđeno na smrt. Prema njegovim riječima, izvođenje maloljetnika pred sud je pogrešno ab initio, osim ako vlasti mogu dokazati da su svi dječaci stariji od 19 godina.
Advokat nekoliko dječaka Maršal Abubakar je izjavio da je sud odobrio kauciju od 10 miliona naira (5.600 eura) za svakog optuženog dječaka, te da je nametnuo stroge uslove.
- Država, koja ima dužnost da školuje ovu djecu, odlučiće da ih kazni. Ova djeca su u pritvoru bila 90 dana bez hrane - tvrdi Abubakar.
Izvršna direktorica nevladine organizacije "Dosta je dosta" Jemi Adamolekun je glavnoj sutkinji u Nigeriji poručila da je treba biti stid.
Uprkos tome što je Nigerija jedan od najvećih proizvođača nafte u Africi, i dalje je jedna od najsiromašnijih država na svijetu. Korupcija je sveprisutna, a medicinski radnici često protestuju zbog oskudnih plata.
Političari, koji se često terete za korupciju, među najplaćenijim su afričkim političarima. Predsjednikova supruga ima pravo na terence i drugi luksuz koji finansiraju građani kao poreski obveznici.
Nigerija je s 210 miliona stanovnika najveća afrička država. Pogođena je najvišom stopom inflacijom u posljednjih 28 godina, a vrijednost domaće valute je rekordno niska u odnosu na dolar. Iz Ujedinjenih nacija su upozorili da bi problemi s hranom mogli izazvati akutnu nesigurnost u ovoj zemlji, prenosi CNN.

Nigerija: Djeci prijeti smrtna kazna zbog učešća na protestima protiv poskupljenja

The prosecutor at the Basic State Prosecutor’s Office Sanja Ražnatović dismissed the criminal complaint against Radan Katnić, the son of former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić, whom the Special State Prosecutor’s Office had attempted to accuse of illegally possessing a firearm.
On 30 December last year, the Basic State Prosecutor’s Office dismissed the criminal complaint against Katnić, explaining that there was no reasonable suspicion that he had committed the criminal offence of illegal possession of a weapon or any other offence prosecuted ex officio. The decision was delivered to Katnić’s attorney Ljubomir Raković.
The reasoning of the decision shows that the Basic State Prosecutor’s Office opened the case based on documentation submitted by the Special State Prosecutor’s Office in October 2024.
Katnić was questioned almost a year later, on 19 September 2025, when he denied the allegations in the criminal complaint before Prosecutor Ražnatović.
<h2>RUTHLESS ABUSE</h2>
His statement unequivocally indicates that he and his family were subjected to ruthless abuse during a police operation ordered by Prosecutor Šoškić. The entire operation was monitored by Šoškić himself, as well as by the head of the Special Police Department Predrag Šuković, who were in constant telephone communication with the inspector leading the operation.
As stated in the case file reviewed by the ETV Portal, Radan Katnić requested that his statement be entered into the record in full due to the inconveniences his family has been experiencing since the arrest of his father on 14 April 2024.
- I reiterate that I have never committed any criminal offence attributed to me by the accusation that I unlawfully possessed a „Zastava“ pistol. This is easily established by the fact that the pistol, with a valid firearm permit in my father’s name, was found in my father’s apartment in Dalmatinska Street - he stated during questioning.
He said that Special Prosecutor Miloš Šoškić abused his official position, claiming that he „is conducting illegitimate and illegal persecution of members of my immediate family in every possible way, for personal reasons stemming from a previous conflict with my father, who was his superior at the Special State Prosecutor’s Office“.
He described in detail how, on 14 April 2024, police officers arrived at the door of his apartment at six o’clock in the morning, where he lives with his wife and daughter. He stated that masked police officers carrying long-barrel automatic weapons („Heckler &amp; Koch“) forced him into his father’s apartment on the same floor. He later realized that the weapons carried by the police officers were loaded, with rounds chambered and ready for use.
- It goes without saying that I was in my father’s apartment against my will and under duress, and in the same situation, as I later learned, were my wife and my four-month-old daughter. There was no search warrant for my apartment, nor was I ever covered by an order of Special Prosecutor Miloš Šoškić, neither then nor now… Two inspectors entered the apartment together with officers in uniform, and one of them asked me whether I was Milivoje Katnić’s son, to which I answered affirmatively. After that, I asked what was happening with my family and why I had been forcibly brought in when this was not the apartment in which I live - Radan Katnić testified.
According to the record, an inspector replied that a search was underway by order of Prosecutor Šoškić in connection with proceedings initiated against his father and showed him the document. Katnić asked to see his wife and daughter, but was not allowed to do so, he was told that they were merely technically carrying out the search and repeatedly informed that everything was being done under the instructions and orders of Prosecutor Šoškić. He later learned from his wife that two female inspectors had kept her and the baby in their apartment, sitting on the bed, and did not allow her to move around or use her phone.
<h2>ŠOŠKIĆ AND ŠUKOVIĆ MONITORED THE OPERATION</h2>
Radan Katnić also pointed out that after he identified himself, the masked officers became more restrained, addressed him with respect, and explained that they had not known who they were coming to, that the operation was organized by the prosecutor, and that they usually act in cases involving serious criminals and murderers.
- Only then did they put down their weapons. From the moment they entered the apartment, the inspectors were in constant telephone contact with Predrag Šuković and Miloš Šoškić. I know this because I know both of them and recognize their voices - Radan Katnić said.
Twenty minutes after entering the apartment, the police asked him whether there was any weapon in his father’s apartment. He replied that he did not know and requested to speak with his father. His father told him that there was an old pistol in the wardrobe and explained where the key was.
He stated that he found the key, opened the wardrobe, found the pistol and the firearm permit, placed them on the table, and that the inspectors then put them in a bag. He continued to sit, as he said, and several times pointed out to the inspector that he was being held there unlawfully, to which he was told that „he would not move from the chair until the search was completed and until Milivoje arrived“.
- The inspector told me that my wife and daughter were fine and that nothing would happen to them. He addressed me politely and consulted Šoškić on everything. After four hours had passed, I asked whether the search would finally begin, to which they replied that it would not, because my father was unable to come - the younger Katnić stated.
Half an hour later, they confirmed that his father would not come, but did not inform him of the reason.
After some time, according to Katnić, a proposal arrived from Prosecutor Šoškić for him to sign a statement declaring himself the user of the apartment, after which his wife and child would be released.
In his statement to Prosecutor Ražnatović, he emphasized that he asked the inspectors several times whether signing a statement that he was the user of his father’s apartment could have any consequences for him. After consulting the prosecutor, a police officer told him that Šoškić guaranteed it was merely a technical and formal matter needed to obtain a search warrant in ccordance with the law.
<h2>WIFE AND CHILD „HELD CAPTIVE“</h2>
- With his explicit promise that my wife and child would be released, I agreed to be taken to the premises of the Special Police Department, where a statement was waiting for me, which I only signed and did not read, as I was told that it merely stated that I was the user of the apartment. When they brought me back home, they kept their promise and released my wife and child - the younger Katnić said.
As the search still did not begin, he was informed that, based on his signature, a new warrant was being requested. At that point, he was allowed to use his phone.
At 6:00 p.m., Radan Katnić left his father’s apartment, and the search was conducted in the presence of two witnesses. The police did not find anything illegal in Milivoje Katnić’s apartment.
Radan Katnić was categorical in stating that during the search of his father’s apartment he was held under duress and against his will, and that all elements of the criminal offences of coercion and unlawful self-help were thereby met.
The harassment by the Special State Prosecutor’s Office against former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić and his family has continued since his arrest in April 2024. There were attempts to deprive the Katnić family of their property as well, but the Supreme Court did not allow this.

Radan Katnić: Prosecutor Šoškić is persecuting my family

Premijer Španije Pedro Sančez proglasio je trodnevnu žalost u toj državi zbog željezničke nesreće u kojoj je poginulo najmanje 39 ljudi.
- Danas je bolan dan za cijelu Španiju - rekao je Sančez tokom posjete Adamuzu, selu u blizini mjesta nesreće, gdje su brojni mještani tokom noći pomagali hitnim službama u zbrinjavanju velikog broja povrijeđenih putnika, prenosi AP.
Nesreća se dogodila u nedjelju u 19 sati i 45 minuta, kada su zadnji vagoni brzog voza, koji je sa 289 putnika saobraćao na relaciji Malaga - Madrid, iskočili iz šina i sudarili se sa drugim vozom koji je dolazio iz suprotnog smjera.
Ministar saobraćaja Oskar Puente rekao je rano jutros da je uzrok nesreće nepoznat.
On je opisao nesreću kao "izuzetno čudnu", jer se dogodila na ravnom dijelu pruge, koja je obnovljena u maju.
Puente je kazao da je voz koji je iskočio iz šina bio star manje od četiri godine.

Trodnevna žalost u Španiji zbog željezničke nesreće

Na društvenim mrežama objavljen je video snimak nezgode koja se desila tokom plivanja za časni krst. Kako se vidi na snimku, jedan pop je upao u vodu dok su njegovi saputnici pokušavali da nasukaju čamac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVukasinPerovic%2Fstatus%2F2013273606470422664&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO: Čamac nasukan, pop pao u vodu

Tri optužna akta za dva različita kriminalna djela – a iste poruke istog datuma! Kako je to moguće? Iz analize materijala, koji je tužilaštvo koristilo da bi podiglo optužnicu protiv Aleksandra Mijajilovića za šverc cigareta i kasnije šverc narkotika, proizilazi sumnja da su specijalni tužioci nezakonito manipulisali Skaj materijalom i da su poruke iste sadržine, dostavljene od Europola, umetnuli kao navodno dokazni materijal u više različitih istraga. &nbsp; Novinarski tim Televizije E - upoređujući tri različita tužilačka akta - identifikovao je najmanje dvanaest rečenica u porukama koje su istovjetne u različitim optužnicama i naredbama za sprovođenje istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190124_2b433b6fcb9a25c03780db3072b4725532304e26097fa84d127d0b4429b9ff4b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260119190124_2b433b6fcb9a25c03780db3072b4725532304e26097fa84d127d0b4429b9ff4b" data-rendition-name="original" width="1600" height="946" loading="lazy" alt="DOKAZ O MANIPULACIJAMA: Poređenje poruka iz optužnice za švec cigareta i šverc kokaina iz Ekvadora"> <figcaption>DOKAZ O MANIPULACIJAMA: Poređenje poruka iz optužnice za švec cigareta i šverc kokaina iz Ekvador(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,ČAROBNI BROJ 12” (30. 11. 2020.) 5S7GLO: Dje god idu brodovi iz ekvadora ja mogu poslat. Ima li dje vadjenje na sigurno... Dal ima kontrolu u neku luku. (30. 11. 2020.) DN3GOV: Jel zanimljivo bugarska i grcka. Najvjerovatnije ima tu vadjenje. Tu salje u kont sa drugom robom pa se preuzme cijeli kontejner. (30. 11. 2020.) 5S7GLO: To bi bilo topp u kontejner sa drugom robom. Iz bugarske se Mora poslat na drugo mjesto. Al to nije problem, organizovali bi (01.12.2021.) DN3GOV: Moze i makedonija? (01.12.2020.) 5S7GLO: Dje ima luka u makefoniju. Slalo se za holandiju iz bugarske kamionima Navodno je ovo komunikacija koju su tokom dva dana razmjenjivali odbjegli policajac Ljubo Milović i tadašnji prikriveni agent Petar Lazović. I to u dva slučaja – za planiranje švecra kokaina iz Ekvadora, ali i za planiranje šverca cigareta iz iste zemlje. &nbsp; VIŠE MANIPULACIJA ISTIM PORUKAMA Upravo ove poruke državni tužilac Miroslav Turković 10. juna prošle godine uvrstio je u optužnicu protiv Aleksandra Mijajlovića i još sedam osoba za šverc cigareta. I to ne jednom već dva puta – jer se iste poruke citiraju na 114, a potom, na 160-oj strani. &nbsp; I tu nije kraj: istih 12 rečenica upotrijebljeno je u istrazi protiv Radoja Zvicera, Vuka Vojinovića, Petra Lazovića, Aleksandra Mijajlovića i još sedam osoba za drugo krivično djelo – šverc kokaina. Promjenjena je samo stranica, pa se u toj optužnici poruke nalaze na 20 strani. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190128_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260119190128_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e" data-rendition-name="original" width="3000" height="1943" loading="lazy" alt="KO JE UBACIVAO SKAJ PORUKE: Potpisi troje tužilaca - Medojevića, Vukotića i Janković"> <figcaption>KO JE UBACIVAO SKAJ PORUKE: Potpisi troje tužilaca - Medojevića, Vukotića i Janković(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U naredbi za sprovođenje istrage, koju potpisuju specijalni tužioci Ivan Medojević, Jovan Vukotić i Maja Janković – nema objašnjenja: kako je moguće da su iste poruke, istoga dana, iste godine tobože razmjenjivali Ljubo Milović i Petar Lazović i za šverc kokaina i za šverc cigareta? &nbsp; Ove činjenice bude sumnju da je neko, iz Specijalnog policijskog odjeljenja ili Specijalnog državnog tužilaštva, nezakonito umetnuo Skaj poruke. &nbsp; Osim sitnih tipografskih razlika, iste se poruke pojavljuju u optužnici za šverc cigareta od 10. juna 2025. godine, Naredbi za sprovođenje istrage za krijumčarenje kokaina od 5. decembra 2022. godine, ali i u krivičnoj prijavi 31. jula 2022. godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190128_3f7d9c3934fdf9c2adb6483f33cc9161a7c31ad8843b85005514f2cd62e1f2a8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260119190128_3f7d9c3934fdf9c2adb6483f33cc9161a7c31ad8843b85005514f2cd62e1f2a8" data-rendition-name="original" width="271" height="186" loading="lazy" alt="POSTOJI LI OBJAŠNJENJE ILI JE ĆUTANJE ZNAK ODOBRAVANJA: Predrag Šuković, šef SPO"> <figcaption>POSTOJI LI OBJAŠNJENJE ILI JE ĆUTANJE ZNAK ODOBRAVANJA: Predrag Šuković, šef SPO(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I sve to uz prepravljanje podataka iz Obavještajnog dokumenta Europola koji je 16. jula 2021. godine poslat na adresu Predraga Šukovića, šefa Specijalnog policijskog odjeljenja?! KO JE ,,PREPRAVLJAO” DOKUMENT EUROPOLA? Europolov dokumenat, u koji je novinarska ekipa ETV imala uvid, ni na jednom mjestu ne pominje Aleksandra Mijajlovića, niti se u dostupnim dokumentima pojavljuje nadimak ,,Aco”. &nbsp; Važan detalj - kako se taj nadimak odjednom nalazi u naredbama za sprovođenje istrage i kasnije u optužnicama – &nbsp;nije interesovao sudije Višeg suda koji su potvrđivali optužnice Specijalnog tužilaštva. &nbsp; Prema tekstovima optužnice i naredbe o sprovođenju istrage, u razmjenu poruka o švercu cigareta iz Ekvadora sa Petrom Lazovićem tobože se uključio i Aleksandar Mijajlović, navodno koristeći kriptovani telefon i šifru 50IQOW. &nbsp; Njemu, kako tvrdi specijalni tužilac Turković, Petar Lazović prenosi 18 poruka Ljuba Milovića iz njihove komunikacije od prethodnog dana. I pokušava da sazna da li je čovjek sakriven iza šifre 50IQOW. -Jesam- odgovara kratko Lazovićev sagovornik. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190132_a10861baffaaa3ded24064d84df05ddcf9ab5985ee00fb45ca160a75751c6e6e.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260119190132_a10861baffaaa3ded24064d84df05ddcf9ab5985ee00fb45ca160a75751c6e6e" data-rendition-name="original" width="1013" height="762" loading="lazy" alt='SPECIJALNO ČITANJE DOKUMENTA EUROPOLA: Detalj gdje se identifikuje nadimak ,,Miki" i ,,Novi Miki"'> <figcaption>SPECIJALNO ČITANJE DOKUMENTA EUROPOLA: Detalj gdje se identifikuje nadimak ,,Miki" i ,,Novi Miki"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KAD ,,MIKI” POSTANE ,,ACO” U optužnici je evidentirana samo jedna kratka poruka za koju se tvrdi da Aleksandar Mijajlović potvrđuje svoje prisustvo na mreži. &nbsp; Na 403 strane optužnice ne postoji dalja komunikacija Mijajlovića, navodno sakrivenog iza šifre 5OIQOW, bilo sa Petrom Lazovićem ili Ljubom Milovićem. &nbsp; Osim toga, Europol ni na jednom mjestu ne pominje ime Aleksandra Mijajlovića, niti se pojavljuje nadimak ,,Aco”. Naprotiv: pominje se korisnik koji koristi dva nadimka: Miki i ,,Novi Miki”. Nema objašnjenja kako se onda nadimak ,,Aco” našao u tužilačkim spisma ? Ti važni detalji, ta suštinska pitanja o tužilačkom radu nijesu interesovali sudije Višeg suda, ali ni sudije Vrhovnog suda koji su pred Novu godinu produžili pritvor Mijajloviću. &nbsp; Ili možda niko, čak ni sudije Višeg i Vrhovnog suda, nijesu detaljno čitali optužnicu? Da je neko ozbiljno pročio tužilačke akte, lako bi uvido ključne kontardiktornosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190136_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260119190136_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af" data-rendition-name="original" width="810" height="540" loading="lazy" alt="SDT JEDINI ZNA ZA ŠVERC CIGARETA IZ EKVADORA: Luka Gvajakil"> <figcaption>SDT JEDINI ZNA ZA ŠVERC CIGARETA IZ EKVADORA: Luka Gvajakil(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KO JE SMISLIO PRIČU O ŠVERCU CIGARETA IZ EKVADORA? &nbsp; Nije se čitao, ili nije bio od SDT-a dostavljen sudijama i dokument Europola. Tako se u odjeljku 3.36, naslovljenom ,,Krijumčarenje kokaina sa Ekvadora” objašnjava suština Skaj konverzacije koju navodno vode Ljubo Milović i Petar Lazović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; -Dana 30.11.2020. godine Ljubo Milović (SKY 5S7GLO) je pitao korisnika SKY DN3GOV Petra Lazovića da li ima nekog da ima pristup bilo kojoj luci jer on može da pošalje pošiljku iz Ekvadora u bilo koju luku. Lazović je pitao da li se mogu paketi droge istovariti bezbjedno. Milović da on trenutno radi samo u Roterdamu, a da je prije toga radio u Istanbulu, Hamburgu i Atverpenu – piše u pratećem dokumentu Europola uz poruke koje su navdono razmjenjivane. &nbsp;&nbsp; Ne treba biti ekspert da se zaključi: nije moguće da se poruke koje se, navodno, razmjenju prije realizacije posla sa švercom kokaina, ponavljaju u sadržaju poruka kojim se priprema šverc cigareta. I to iz Ekvadora, iz luke Gvajakil, iz koje do sada nije zabilježen šverc cigareta?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119190140_737afb5dd363b6bbb397d11cb7ec8769a8fa7b73c8b2e5a3c6a1818032e62eec.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260119190140_737afb5dd363b6bbb397d11cb7ec8769a8fa7b73c8b2e5a3c6a1818032e62eec" data-rendition-name="original" width="900" height="582" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE, KONAČNO: Vladimir Novović "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE, KONAČNO: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Uporedna analiza više dokumenata tužilaštva dovodi u pitanje validnost rada specijalnih tužilaca, vjerodostojnost optužnih akata, ali i upozorava na postojanje osnovane sumnje da je bilo netačne, time i nezakonite, upotrebe Europolovih podataka. Da li je bilo i zloupotrebe službenog položaja - to bi trebalo da provjere u vrhu Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. &nbsp; Ukoliko glavni specijalni tužilac ostane bez reakcije, kao što se dešavalo u slučaju zloupotrebe poruka koju je otkrio tim advokata Anta Nobila na suđenju Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću i Saši Čađenoviću – trebalo bi da se oglasi Tužilački savjet. U prilozima koje će Televizija E emitovati, a Portal ETV objavljivati narednih dana - precizno će se evidentirati dodatne manipulacije Skaj dokumentima koje je poslao Europol. &nbsp; &nbsp;

Tag: smrtna-kazna