Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi Safejournalists tokom prošle godine zabilježio 28 napada na medijske radnike i radnice, saopšteno je iz tog udruženja.
To, kako su kazali iz SMCG, nije finalni broj, već se odnosi na slučajeve koje su medijski radnici prijavili Sindikatu i za koje su čuli iz sredstava informisanja.
- Iskustvo nas uči da uvijek postoji određeni broj napada koji ne budu prijavljeni ili do nas ne dođu, pa će konačni podaci biti poznati tek početkom ove godine, nakon što dobijemo zvanične informacije iz policije - napomenuli su iz SMCG.
Oni su agenciji MINA kazali da je taj broj zabrinjavajući kada se stavi u širi kontekst.
- Od kada sistematski pratimo napade na novinare, najgore su bile 2021. i 2022. godina, kada smo takođe bilježili po 28 slučajeva. Dakle, već sada je prošle godina jedna od najgorih, a postoji realna opasnost da postane najgora kada je u pitanju broj prijavljenih napada - rekli su iz SMCG.
Kako su naveli, posebno je alarmantan rodni aspekt podataka.
- Od 28 napada, koliko smo do sada zabilježili u prošloj godini, čak 16 je bilo usmjereno na novinarke, pet na njihove muške kolege, dok su u preostalim slučajevima žrtve bile grupe medija - rekli su iz SMCG.
Prema njhovim riječima, podatak o tome da je tri puta bilo više napada na žene u odnosu na muškarce, ne smije biti ignorisan.
Govoreći o položaju novinara, iz SMCG su naveli da vide određene pomake u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju zaštita novinara od pravosudnih organa.
- Tu je prije svega uvođenje kvalifikovanog oblika (ugrožavanja sigurnosti, teškog ubistva, teške tjelesne povrede i prinude) više krivičnih djela u Krivičnom zakoniku, na inicijativu SMCG i Akcije za ljudska prava. Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u slučaju napada na novinare - kazali su iz SMCG.
Upitani o potpisivanju Granskog kolektivnog ugovora (GKU) u svijetlu najavljenog zatvaranja svih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom do kraja godine, iz SMCG su podsjetili da je to bitna obaveza u okviru pristupnih pregovora.
- Pritom, situacija sa Opštim kolektivnim ugovorom (OKU), koji nije usvojen već samo produžen do 31. marta, ukazuje na hitnu potrebu usvajanja GKU u oblasti medija, kako bi zaposleni bili dugoročnije zaštićeni i kako ne bi zavisili od drugih dokumenata poput OKU za koji je potrebna šira saglasnost socijalnih partnera - kazali su iz SMCG.
To udruženje, kako su istakli, od početka ima konstruktivan pristup tom procesu.
Oni su rekli da na pregovorima ne traže ništa što medijskim radnicima već ne pripada, niti insistiraju na nerealnim ili neodrživim zahtjevima.
- Tražimo dostojanstvene uslove rada i minimalnu sigurnost za ljude koji rade u medijima, ali nailazimo na nerazumijevanje poslodavaca, koji čak i elementarne zahtjeve predstavljaju kao biznis prepreku - naveli su iz SMCG.
To, kako su dodali, pokazuje da se rad medijskih radnika i dalje posmatra kao trošak koji treba minimizirati, a ne kao ono što jeste - temelj kvalitetnog i održivog medijskog sistema.
- Očekujemo da će u narednom periodu poslodavci početi da sagledavaju širu sliku i interes države, koja već izdvaja značajna sredstva kroz Fond za pluralizam kako bi mediji mogli da funkcionišu - rekli su iz SMCG.
Kako su istakli, ta sredstva nijesu namijenjena samo opstanku medija kao preduzeća, već i unapređenju uslova rada onih koji u tim medijima proizvode sadržaj od javnog interesa.
- Poslodavci bi, upravo kroz GKU, trebalo da pokažu spremnost da zadrže kvalitetne kadrove i da mladim ljudima ponude jasnu perspektivu u novinarstvu. U suprotnom, suočavamo se sa realnim problemom odlaska najboljih novinara u druge sektore - kazali su iz SMCG.
Govoreći o zaštiti od onlajn /online/ prijetnji, iz SMCG su kazali da je rješenje za to jasan pravni okvir, ali i njegova dosljedna primjena i spremnost institucija da reaguju brzo i ozbiljno.
- Strože kazne same po sebi nijesu rješenje, ali imaju snažan odvraćajući efekat, naročito u društvu u kojem je onlajn nasilje dugo bilo tretirano kao nešto što je „manje ozbiljno“ od prijetnji u fizičkom prostoru - rekli su iz SMCG.
Oni su dodali da je iskustvo pokazalo da medijski radnici nijesu ugroženi samo na radnom mjestu ili tokom izvještavanja sa terena, već i u privatnoj sferi, posebno u onlajn prostoru.
- Društvene mreže su postale produžetak radnog okruženja novinara, ali bez ikakvih jasnih granica i bez osjećaja sigurnosti, naročito za novinarke koje su, kako smo napomenuli, često meta brutalnijih i ličnijih prijetnji - kazali su iz SMCG.
Oni su naveli da je važan primjer da sistem može da funkcioniše kada postoji politička i institucionalna volja, slučaj prijetnji upućenih novinarki televiziji E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka.
- Osoba koja joj je prijetila osuđena je na devet mjeseci zatvora za kvalifikovani oblik krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti - rekli su iz SMCG.
Oni su pojasnili da je riječ o odredbi koja predviđa strože kazne kada je žrtva novinar, a koja je, na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava, uvedena u Krivični zakonik 2022. godine.
- Takve presude šalju jasnu poruku da prijetnje novinarima nijesu bezazlene i da neće ostati nekažnjene - kazali su iz SMCG.
Oni su istakli da je važno ohrabriti i same medijske radnike i radnice da prijavljuju prijetnje, jer se u suprotnom jača osjećaj nekažnjivosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

SMCG: 28 prijavljenih napada na medijske radnike u 2025.

Sindikat medija Crne Gore saopštio je da nije iznenađen odlukom Savjeta RTV Podgorica da ignoriše zahtjev za smjenu izvršnog direktora Vladimira Otaševića, iako je Državna revizorska institucija (DRI) potvrdila brojne nezakonitosti u radu lokalnog javnog emitera tokom njegovog mandata.&nbsp;
Umjesto sankcija, kako navode, Savjet ga je nagradio stalnom varijabilom od 30 odsto, dok zaposleni rade za najniže plate u medijskom sektoru.
Izvještaj DRI, kako je saopšteno, jasno je ukazao na brojne nepravilnosti u poslovanju RTV Podgorica, upravo tokom mandata Otaševića, iako on pokušava da javnost ubijedi da se revizija odnosi na njegovog prethodnika.&nbsp;
- Spin da je revizija potvrdila zakonitost njegovog rada demantovan je direktno iz DRI i to na čak 63 strane izvještaja, a sam Otašević je pohvalio revizore ističući “da je RTV Podgorica imala konstruktivan pristup u saradnji sa državnim revizorima, koji su, takođe, imali vrlo korektan i profesionalan odnos u postupku sprovođenja revizije u našem Društvu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Isti Savjet, kako navode, koji je odbio zahtjev za smjenu Otaševića, nedavno ga je nagradio varijabilom od 30 odsto na neograničeno vrijeme, i to nakon što je vratio novac koji je nezakonito primao dok je bio na bolovanju. &nbsp;
- Otašević je “povišicu” dobio za dobro poslovanje, iako je izvještaj DRI pokazao da je situacija potpuno suprotna. Višemjesečno odsustvovanje sa posla bez ikakve dokumentacije, uz radno mjesto koje ga ipak čeka i punu zaradu, a koje se desilo na jesen 2024. godine Otašević je “refundirao” tek u maju ove godine, nakon obavljene revizije i ukazivanja na tu bahatost. Kako, ipak, ne bi osjetio da mu se nešto desilo u ličnom finansijskom smislu, Savjet mu je istog mjeseca dodijelo varijabilu i to, gle čuda, baš u iznosu od 30 odsto, koliko je trebalo da mu bude umanjena zarada tokom trajanja bolovanja. To što ih je više puta tokom godine molio za lične akontacije, DRI je dovoljno objasnila - kazali su iz SMCG.&nbsp;
Gradska TV je, kako dodaju, u svom poslovanju prošle godine, pod rukovodstvom Otaševića, prekršila sedam zakona i tri pravilnika a sam Otašević krije visinu svoje zarade i ugovor o radu, uzima sam od sebe akontaciju i koristi biznis karticu i službeno vozilo, te dijeli varijabile kako sam poželi.&nbsp;
- Stvari koje Otašević radi obično nikome ni ne padnu na pamet a to su: otkaz predsjedniku sindikalne organizacije, montirani disciplinski postupci, isplate javnog novca bez pokrića, skrivanje od DRI dokumentacije koja se tiče sopstvene zarade, i ugovor i konkursnu dokumentaciju (vjerovatno iz straha od ocjene zakonitosti imenovanja), žalopojke na bivše i sadašnje saradnike koje koristi kao izgovor za sopstvene nezakonite odluke, te izostanak elementarnog suočavanja sa odgovornošću… - ističu iz SMCG.&nbsp;
Istovremeno, ističu, zaposleni u njegovoj TV, koji svakodnevno proizvode program, primaju najniže plate u medijskom sektoru, a on ne želi da većini njih poveća koeficijente, uprkos tome što njegova medijska kuća sada ima još više novca, upravo zahvaljujući Sindikatu medija.&nbsp;
- Podsjećamo ga da, iako je razočaran djelovanjem SMCG, je upravo na naš predlog i višegodišnje insistiranje, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, povećano izdvajanje opština za rad lokalnih javnih emitera. Tako RTV Podgorica sada od Glavnog grada dobija 2,8 miliona eura umjesto 1,85 miliona, koliko je izdvojeno budžetom za 2024. Očigledno da je Otašević to shvatio kao priliku da sebi popravi standard pa predstavlja odličan primjer kako se nezakonito poslovanje u Crnoj Gori dobro isplati - navodi SMCG.
Umjesto što, kako kažu, pokušava da razbije Sindikat RTV Podgorica i odvoji ga od SMCG, nadamo se da će se u budućnosti posvetiti zakonitom poslovanju i poboljšanju standarda zaposlenih a ne djeliti nezakonite otkaze članovima sindikata za stvari za koje je on po Statutu RTV Podgorica odgovoran.

610x380

500x500

Sindikat medija: Otašević nagrađen uprkos teškim nepravilnostima u radu RTV Podgorica

Non pejper Evropske komisije još jednom je ukazao na ozbiljne i dugotrajne probleme u oblasti medijskih prava i sloboda u Crnoj Gori, ali je i pokazao da je sektor medija među najmanje zaštićenim kada je riječ o radnim pravima - poručili su u Sindikatu medija Crne Gore.
Komisija je, cijene oni, s pravom naglasila da granski kolektivni ugovor za medijski sektor još nije potpisan, iako su pregovori počeli još 2017. godine.
- Ovakvo odugovlačenje, praćeno očiglednim nedostatkom volje poslodavaca, ozbiljno narušava prava zaposlenih u medijima i drži ih u neravnopravnom položaju u odnosu na kolege iz drugih sektora, gdje kolektivni ugovori funkcionišu - dodaju u SMCG.
Plate novinara i dalje su, ukazuju oni, ispod nacionalnog prosjeka, primjećuje EK, što je dodatna potvrda sistemskog zanemarivanja njihovog položaja i značaja u društvu.
- Sindikat medija od svog osnivanja upozorava da ovakva situacija dugoročno vodi ka potpunoj profesionalnoj degradaciji novinarske profesije, odlasku kadrova i urušavanju medijskog integriteta - istakli su oni.
Pored toga podsjećaju da Komisija ukazuje na hronične probleme u oblasti medijske regulacije, posebno kada je riječ o imenovanjima u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i Savjet Radio Televizije Crne Gore (RTCG).
- Nedostatak transparentnosti, kršenje procedura i politički uticaji ozbiljno podrivaju nezavisnost ključnih institucija koje bi morale da štite javni interes i osiguraju profesionalne standarde - istakli su u SMCG.
Decidni su da posebno zabrinjava činjenica da je Savjet RTCG ponovo za generalnog direktora imenovao Borisa Raonića, čiji je izbor bio osporen kroz više sudskih odluka.
- To je, kako i sama EK konstatuje, otvorilo ozbiljna pitanja o poštovanju pravne procedure i transparentnosti, dok optužnice protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe službenog položaja dodatno kompromituju legitimitet ovog tijela - naveli su oni.
Sindikat medija Crne Gore poziva sve nadležne institucije da najzad preuzmu odgovornost i obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora bez daljih odlaganja.
- Pozivamo ih i da hitno imenuju članove Savjeta AMU i Savjeta RTCG u skladu sa zakonom i kriterijumima stručnosti i nezavisnosti. Kao i uvijek, pozivamo ih da obezbijede bolje uslove rada i dostojanstvene zarade za medijske profesionalce - jasni su u SMCG.
Medijska sloboda, poručuju oni, počinje od poštovanja prava onih koji svakodnevno rade na njenoj zaštiti i vrijeme je da se deklarativna podrška medijskim radnicima i radnicama pretoči u konkretne i odgovorne poteze.

1250x600

1084x550

SMCG: Nadležni da najzad obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora za novinare i hitno i zakonito imenuju članove Savjeta AMU i RTCG

Dok god ovo ubistvo ne bude u potpunosti rasvijetljeno u Crnoj Gori se ne može govoriti o stvarnoj slobodi medija, nezavisnosti institucija i vladavini prava - poručili su u Sindikatu medija Crne Gore (SMCG) na 21. godišnjicu ubistva nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića.
Oni su ukazali da su se od 27. maja 2004. godine, kada je ubijen bivši Jovanović, u Crnoj Gori promijenile brojne vlade, političke strukture i nosioci funkcija u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru - a da je ipak nepromijenjena institucionalna neefikasnost u tom slučaju i činjenica da su nalogodavci i dalje van domašaja pravde.
- Neposredno uoči godišnjice ubistva, Damir Mandić je odslužio 19-godišnju zatvorsku kaznu zbog saučesništva. Time je formalno okončana jedina izrečena kazna u ovom slučaju. Osim nalogodavaca i ostalih umiješanih u ovaj zločin, niko nije snosio odgovornost ni za niz ozbiljnih propusta tokom istrage, koji su prema ocjeni domaćih i međunarodnih eksperata kompromitovali šanse da se utvrdi istina. Kako tada, tako i danas, 21 godinu nakon ubistva, nekažnjivost šalje poruku da se na novinare može pucati i proći nekažnjeno - poručili su u SMCG.
Pozitivno je, cijene oni, što je vrhovni državni tužilac Milorad Marković nedavno, u obavezujućem uputstvu državnim tužiocima, naglasio da treba intezivirati istrage u slučajevima napada na novinare i njihovu imovinu. Ipak, podsjećaju da smo i ranije imali pompezna obećanja političkih zvaničnika, formiranja posebnih predmeta i slične ad hoc akcije koje nisu dale rezultate.
- Dušku Jovanoviću dugujemo da nastavimo da zahtijevamo istinu o njegovom ubistvu - zaključili su u SMCG.

SMCG: Ne može se govoriti o slobodi medija dok ubistvo Jovanovića ne bude u potpunosti rasvijetljeno

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daje punu podršku i solidariše se sa Nemanjom Živaljevićem, novinarom koji je napustio je Newsmax Balkans televiziju nakon što je cenzurisan njegov intervju sa bivšim premijerom Zdravkom Krivokapićem u dijelu u kojem kritikuje patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija Perića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzivaljevic-napustio-tv-newsmax-balkans-zbog-cenzure-intervjua-sa-krivokapicem&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U SMCG su poručili da je Živaljević hrabro i javno progovorio o cenzuri, te ukazali da je opisao način na koji su nadređeni intervenisali i suštinski izmijenili intervju koji je uradio, a iza kojeg više nije mogao da stoji u profesionalnom smislu.
- Poznavajući crnogorske medije, a i one iz regiona koji ovdje posluju, znali smo da je pitanje dana kada će neko konačno javno da ukaže na cenzuru kojoj su novinari i novinarke izloženi. Sva naša istaživanja iz godine u godinu pokazuju da su cenzura i autocenzura najveći problemi u novinarstvu. Takođe, istraživanja govore i da uticaj na novinare i novinarke vrše urednici i vlasnici medija, što je i kolega Živaljević potvrdio - istakli su u SMCG.
U Zakonu o medijima, a na inicijativu Sindikata medija Crne Gore, još od 2020. godine postoje odredbe koje štite novinare i novinarke, njihovu autonomiju i profesionalan odnos prema poslu, tako što se zabranjuje uredničko intervenisanje u tekstovima i prilozima koji suštinski mijenjaju novinarski rad.
Oni su podvukli da Televizija NewsMaxBalkan, shodno članu 43 Zakona o medijima, nije smjela da objavi intervju sa bivšim premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem jer autor nije bio saglasan sa izmjenama. 
- Naprotiv, oštro i kontinuirano se protivio, a cenzurisani intervju je emitovan uprkos otporu koji je Živaljević pružao. Imajući u vidu da je na ovaj način, kako i sam kaže i doživljava ovu situaciju, Živaljeviću nanijeta šteta, on može zahtijevati da mu ona bude nadoknađena - ustvrdili su u SMCG.
Oni su, kako su poručili, spremni kroz servis besplatne pravne pomoći da pomognu Živaljeviću i svim članovima i članicama koji se nađu u sličnoj situaciji.
- Cenzura je problem protiv kojeg se možemo izboriti samo ako smo solidarni, javno govorimo o tome i preduzimamo sve zakonske mjere koje su nam na raspolaganju i za koje smo se izborili - zaključili su u SMCG.

SMCG: Spremni smo da pomognemo Živaljeviću kroz servis besplatne pravne pomoći, protiv cenzure se možemo izboriti samo ako smo solidarni

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije osuđuje napad na novinarku Dušanku Pejović koji, kako su podvukli, predstavlja još jedan u nizu zabrinjavajućih napada na predstavnike medija i nosioce javne riječi u crnogorskom društvu.
- Posebno nas zabrinjava činjenica da je novinarka napadnuta dok se nalazila ispred stambenog objekta, što dodatno ukazuje na nesigurnost s kojom se suočavaju predstavnici medija - istakli su u SMCG.
Oni su pohvalili brzu reakciju policije i tužilaštva i apelovali na nadležne institucije da ovaj slučaj što efikasnije istraže, kako bi odgovorni bili brzo i adekvatno sankcionisani.
- Svi napadi na novinare moraju dobiti adekvatan sudski epilog, kako bi se poslala jasna poruka da su nasilje i prijetnje nedopustivi - jasni su u SMCG.
Nastaviće, poručuju, da pomno prate razvoj ovog slučaja.
- I insistiraćemo na zaštiti novinara i medijskih radnika, jer je sigurnost medijskih profesionalaca osnovni preduslov za slobodno i odgovorno novinarstvo - zaključili su u SMCG.

SMCG: Posebno zabrinjava što je Pejović napadnuta ispred stambenog objekta, svi ataci na novinare moraju dobiti adekvatan sudski epilog

Iz Sindikata medija Crne Gore su saopštili da oštro osuđuju napad jednog od optuženih pripadnika kriminalne organizacije Predraga Veljića na fotoreportera Libertasa Sava Prelevića.
- Zabrinuti smo što se nemili događaji u kojima su žrtve medijski radnici i radnice nastavljaju - poručili su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-formiralo-predmet-zbog-prijetnji-i-uvreda-koje-je-veljic-uputio-fotoreporteru-savu-prelevicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su pozdravili potez Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koje je, u skladu sa preporukom Vrhovnog državnog tužioca, formiralo predmet protiv Veljića.
- Ponavljamo da su napadi na medijske profesionalce apsolutno neprihvatljivi i da predstavljaju direktan napad na slobodu medija i pravo javnosti da bude informisana - istakli su u SMCG.
Oni su pozvali nadležne da ovaj proces sprovedu do kraja, uz adekvatne sankcije.
- Sindikat medija Crne Gore će nastaviti da prati ovaj slučaj i insistira na dosljednoj primjeni zakona u cilju zaštite medijskih radnika i radnica. Pozivamo nadležne da preduzmu sve neophodne mjere kako bi se obezbijedila sigurnost medijskih profesionalaca i omogućio njihov nesmetan rad - zaključili su u SMCG.

SMCG: Oštro osuđujemo napad Veljića na Prelevića, nadležni da preduzmu sve mjere za sigurnost medijskih profesionalaca

Nijesam i neću odustati od krivičnog gonjenja napadača na mene i moju porodicu - poručila je novinarka i urednica u dnevnom listu Pobjeda Ana Raičković na Forumu koji je Sindikat medija (SMCG) organizovao uoči Dana novinara Crne Gore govoreći o brutalnom fizičkom napadu koji je pretrpjela od kontroverznog biznismena Zorana Ćoća Bećirovića i njegovog obezbjeđenja. Raičković je istakla da još ne zna je li joj ugrožena bezbjednost, te da čeka i zakazivanje suđenja i uvid u optužni predlog. Žrtva Bećirovića je i novinarka Vijesti Dragana Šćepanović koju u kontinuitetu napada preko svog portala Aktuelno. - Država nema mehanizme da spriječi nekoga ko odluči da otvori portal kako bi nekome uništio život - kazala je Šćepanović koja je govorila i o specifičnim uslovima rada ljudi koji su dopisnici jer su odsječeni od redakcija i ostalih kolega. <h2>Pogoršana bezbjednost novinara</h2> Na današnjem forumu SMCG je ocijenjeno da nadležni u svojim rukama imaju sve propise da adekvatno kazne napade na medijske radnice i radnike, te da bi trebalo da ih iskoriste jer se samo tako može poslati poruka o nekažnjivosti. Predsjednik SMCG Radomir Kračković upozorio je da je u posljednjoj godini pogoršana bezbjednost medijskih radnika i radnica u Crnoj Gori, te da je u 2024. godini SMCG zabilježio 20 slučajeva napada na novinare i incidenata sa novinarima, što je rast u odnosu na godinu ranije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081" data-rendition-name="original" width="4314" height="2794" loading="lazy" alt="Kračković"> <figcaption>POJAČANI PRITISCI NA MEDIJE: Radomir Kračković(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - Zabilježen je i najbrutalniji napad u posljednjih šest godina - na novinarku Pobjede Anu Raičković. Tražimo da svi napadi na novinare i medijske radnike konačno budu adekvatno kažnjeni. Nadležni imaju propise u svojim rukama, a prvenstveno Krivični zakonik. Samo strožim kaznama može se poslati poruka da ovakvi i drugi napadi na novinare neće biti tolerisani - dodao je Kračković. Rekao je da su se i pritisci na rad medijskih radnika pojačali u posljednjoj godini, kao i da i dalje nema napretka u starim i najtežim slučajevima napada na novinare poput ubistva glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića. <h2>Novinarske plate i dalje ispod prosjeka</h2> Kračković je primijetio da se ekonomski status medijskih radnikia i radnica u posljednjih godinu djelimično poboljšao, zahvaljujući povećanju svih plata u Crnoj Gori, ali i da veliki broj kolega prima platu koja je ispod prosječne ili tek malo više od toga. Kazao je da loš položaj medijskih radnika dodatno usložnjava činjenica da se i dalje duguju zarade u jednom dijelu lokalnih javnih emitera, kao i da poslodavci i dalje odbijaju predloge Sindikata medija vezano za Granski kolektivni ugovor. - Ipak, nećemo odustati od toga da se pobošlja položaj i uslovi rada svih novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - naveo je Kračković. Oko 30 medijskih radnika je na forumu ocijenilo da treba jačati solidarnost među kolegama i da ona često izostane, da glavni urednici moraju više da budu uključeni u proces pravljenja vijesti i da se više moraju zalagati i za novinare ali i boriti protiv sve agresivnijeg marketinga koji dolazi iz PR službi javne uprave. - Mi fortoreporteri smo danas po prvi put, na ovom događaju, javno prihvaćeni kao novinari. Problem je što se naš rad mjeri u zavisnosti od toga za koji medij trenutno radimo, a ne bi trebalo da je tako jer mi pripadamo čitaocima a ne redakcijama - kazao je fotoreporter Stevo Vasiljević. Na skupu je istaknut i problem, koji je gotovo svakodnevan, koji imaju ekipe koje prate rad Skupštine Crne Gore. &nbsp; <h2>Izložba crnogorskih fotoreportera</h2> SMCG je, uoči Dana novinara Crne Gore, organizovao i izložbu crnogorskih fotoreportera „Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koju će posjetioci moći da vide u KIC-u “Budo Tomović” do 1. februara. Izloženo je 30 fotografija Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića, Dobrila Malidžana, Filipa Filipovića, Jovana Radulovića, Lazara Ružića, Luke Zekovića, Rista Božovića, Sava Prelevića, Dragana Nikolića i Darka Vojinovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9" data-rendition-name="original" width="5128" height="3213" loading="lazy" alt="SMCG"> <figcaption>Sa izložbe(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković je na svečanom otvaranju izložbe podsjetila da je u Crnoj Gori oko 230 medija, dok je fotoreportera svega 15. Oni, kako je pojasnila, rade u tri dnevne novine i za nekoliko agencija, pretežno stranih a samo jedan portal među zaposlenima ima fotoreportera. Camović Veličković kaže da su crnogorski fotoreporteri redovno nagrađivani na međunarodnim konkursima kao i da decenijama svakodnevno bilježe istoriju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f" data-rendition-name="original" width="5656" height="3608" loading="lazy" alt="SMCG izložba"> <figcaption>Izložba crnogorskih fotoreportera(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - A ipak, najmanje se priča o njima i često su upravo oni višak poslodavcima. Sa pravom se osjećaju diskriminisano i ugroženo. Zato, oni koje poslodavci ne otpuste kao višak, i bježe iz profesije - rekla je. Ona je navela i da se masovno krše i zloupotrebljavaju autorska prava na štetu fotoreportera, što im dodatno umanjuje zaradu ali ih i degradira kao autore. Prema njenim riječima, to je takođe tema o kojoj se malo ili nimalo priča, a &nbsp;upravo su izložba i Forum uoči Dana novinara pokušaji u pravcu mijenjanja te prakse. - Pozivam vas da zastanete i obratite pažnju na ono što naši fotoreporteri imaju da vam kažu i što vrlo rječito govore svojim vanvremenskim fotografijama. Malo ih je ali su žilavi ne daju se - zaključila je Camović Veličković.

Raičković: Još ne znam je li mi bezbjednost ugrožena, neću odustati od krivičnog gonjenja Bećirovića

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) organizovaće u srijedu 22. januara u KIC-u “Budo Tomović” izložbu crnogorskih fotoreportera “Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koja je posvećena uslovima rada u medijima, navedeno je u saopštenju SMCG-a.&nbsp;
Kako su saopštili, izložbu, koja će biti svečano otvorena u 11 sati, otvoriće potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković.
Nakon izložbe u 11 sati i 30 minuta u Multimedijalnoj sali KIC-a organizovaće Forum na temu uslova rada u medijima, na kojem će uvodno obraćanje imati predsjednik SMCG Radomir Kračković, a učešće će uzeti medijski radnici i radnice iz Crne Gore.

SMCG: U srijedu izložba i forum o uslovima rada u medijima povodom Dana novinara Crne Gore

U okviru indikatora medijskih sloboda za prošlu godinu bavili smo se pravnim i zakonodavnim medijskim okvirom, socio-ekonomskim položajem novinara i medijskih radnika, kao i bezbojednošću novinara, kazao je danas predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG), Radomir Kračković.
Predstavljajući indikatore, potpredsjednica SMCG-a i istraživačica Marijana Camović-Veličković je kazala da je tokom prošle godine usvojena prva medijska strategija u kojoj se kao integralni dio slobode medija obrađuje pitanje uslova rada zaposlenih, i to je bila inicijativa Sindikata medija i predložen je niz mjera kako bi se ta strategija unaprijedila.
- Osim toga, medijska strategija tretira i pitanje bezbjednosti medijske pismenosti, govor mržnje, opšteg ambijenta u kojoj postoje mediji - istakla je Camović-Veličković.
Dodaje da u Crnoj Gori postoje 222 medija, od kojih neki nijesu evidentirani kod nadležnih organa, kao i da je u junu prošle godine u Crnoj Gori funkcionisalo čak 130 portala, postoji 69 radio i televizijskih stanica, 75 kanala, 3 dnevne novine i jedan nedjeljnik.
Osvrćući se na promjene koje su se desile prethodnih godina, kazala je da se jedina promjena desila u nacionalnom javnom emiteru, i to u dijelu koji se odnosi na način finansiranja, a urađeno je bez prisustva javnosti u dogovoru premijere generalnog direktora, za koje je i pravosnažno-sudskom presudom utvrđeno da je bio u konfliktu interesa, kada je izabran i da mora biti smijenjen.
- Kada je u pitanju nezavisnost i samostalnost javnih medija, lokalnih javnih emitera i Radio televizije Crne Gore (RTCG), zakonom i podzakonskim aktima je garantovana nezavisnost, ali se često čuju kritike na rad RTCG-a za koje se tvrdi da su podložni partijskom uticaju - navela je Camović-Veličković.
Dodaje da je Evropska komisija u prošlogodišnjem izvještaju pohvalila izbalansiranost programa i mogućnost da se vide i čuju različiti politički stavovi , ali i ukalaza da je Savjet u junu ponovo izabrao istu osobu za generalnog direktora što je suprotno pravosnažnoj sudskoj presudi.
Profesor Vuk Vuković, jedan od intervjuisanih eksperata sa kojim su iz SMCG-a radili u toku rada na istraživanju je kazao da je njegov utisak da se i dalje govori o simulaciji nepristrasnosti ili najmanju ruku, neznalačkom i površnom tumačenju toga šta je politička pristrasnost i objektivnost, dodajući da se kvalitet nepristrasnosti ogleda u angažovanom i kritičkom
odnosu prema javnim politikama, pojedincima kao nosiocima javnih funkcija i društvenim anomalijama.
- Te teme ili takav pristup temama uopšte ne vidimo u programima RTCG-a, već vidimo selektivne i najčešće partijske informacije – rekao je Vuković kao sagovornik Sindikatu medija.
Kada je u pitanju zaštita prava ličnosti u medijima, slučaj istoričara i kolumniste Bobana Batrićevića, protiv kojeg je Osnovno državno tužilaštvo (ODT) po službenoj dužnosti pokrenulo postupak pred Sudom za prekršaje je presedan, jer do tada ODT nije vodilo tu vrstu postupaka. U međuvremenu se i odustalo od toga pa je na taj način završen.
- Javnost je u kontinuitetu regovala, jedinstveno je bilo mišljenje da njihov postupak predstavlja kršenje prava na slobodu govora - istakla je Camović-Veličković.
Najveći problemi, kako su istakli, jesu niske plate u jednom dijelu medija, zbog čega je prosječna plata svih novinara i medijskih radnika manja od prosječne u državi. Takođe, među ključnim problemima su i preopterećenost novinaraa i medijskih radnika u privatnim medijima jer su male redakcije kao i na isplaćivanje dodataka na platu.
- Kada je u pitanju uređivačka nezavisnost u javnom servisu, u RTCG-u novinari i novinarke ne prijavljuju direktne pritiske koji dolaze od političara, već to rade preko urednika i direktora koji su sa njima u kontaktu - istakla je Camović-Veličković.
Jedna od sagovornica, kako dodaju, je u razgovoru sa njima kazala da joj je preko uredničkog tima zamjereno jer je objavila izjavu jednog poslanika Evropskog parlamenta koji je kritikovao novu vladajuću većinu.
- Isto sam dobila primjedbu zbog objektivnog epiloga o ratu u Ukrajini – dio je citata sagovornice.
Sva istraživanja pokazuju da novinari i novinarke urednike vide kao glavne prenosioce naloga vlasnika, medija i političara ili biznismena i da se na taj način cenzuriše sadržaj i utiče na zaposlene – kazala je Camović Veličković.
Pravnik i saradnik SMCG, Mirko Bošković, koji ujedno prati da li nadležni državni organi postupaju u skladu s izmjenama krivičnog zakonika, osvrnuo se na slučaj novinarke Ane Raičković i kazao da je to pokazalo da jedno od tih krivičnih djela može da bude nasilničko ponašanje koje nije ušlo u set djela koji su bili obuhvaćeni prvobitnim izmjenama krivičnog zakonika.
- Imamo i djela u kojima se očituju neki oblici napada, osim nasilničkog ponašanja, laku i tjelesnu povredu, proganjanje, mučenje, zlostavljanje – rekao je Bošković.
Dodaje da je to izostavljeno i da bi u nekoj budućoj reformi moglo da bude uzeto u obzir prilikom odlučivanja.
Govoreći o onlajn uznemiravanju, on je istakao da smatra da u krivično-pravnom aspektu imamo prilično zadovoljavajuće materijalno zakonodavstvo.
- Te su norme krivično-pravne na određenom nivou opštosti i one dozvoljavaju nadležnim pravosudnim organima da po te norme sublimiraju različite oblike radnih izvršenja napada - kazao je Bošković.
Kračković se u zaključku osvrnuo na ovogodišnji trend u kojem političari i javni zvaničnici nastoje da pritiskaju novinare zbog toga što novinari samo pišu o nekim njihovim izjavama.
- Važno je da budemo solidarni, jer kao što vidite, svima mogu da nam se događaju takve stvari samo zbog toga što postavljamo pitanja. Dakle, svi ljudi kojima postavljamo pitanja, nemaju pravo da komentarišu da li su ta pitanja pametna ili glupa, oni moraju samo da odgovore na ta pitanja ili ako neće da ne odgovore - dodao je Kračković.

Vjera Ljuljđuraj

SMCG predstavili indikatore medijskih sloboda i bezbjednosti

Udruženje podstanara Crne Gore saopštilo je da pozdravlja svaku institucionalnu inicijativu usmjerenu ka ublažavanju teške stambene situacije u kojoj se nalazi veliki broj građana koji žive kao podstanari, ali upozorava da mjere subvencionisanja zakupnina, kakve se sprovode ili najavljuju na lokalnom nivou, predstavljaju isključivo privremenu pomoć, a ne trajno i održivo rješenje.
Kako navode, podstanarstvo u Crnoj Gori odavno više nije prolazna životna faza, već dugoročna realnost za desetine hiljada ljudi – zaposlenih, porodica sa djecom, samohranih roditelja, mladih i starijih građana. Rast cijena zakupnina, nedostatak sigurnosti stanovanja i izostanak sistemske zaštite doveli su podstanare u stanje hronične ekonomske i socijalne nesigurnosti.
Posebno zabrinjava, ističu iz Udruženja, činjenica da veliki broj podstanara ostaje izvan postojećih programa podrške zbog neformalnih odnosa na tržištu zakupa. Takvo stanje, kako naglašavaju, nije posljedica neodgovornosti građana, već dugogodišnjeg izostanka jasnih pravila, kontrole i podsticaja za legalizaciju ugovora o zakupu.
Udruženje podstanara Crne Gore ocjenjuje da subvencije koje ne prate realne tržišne cijene stanovanja ne mogu biti predstavljene kao rješenje problema, već isključivo kao kratkoročna mjera. Bez sveobuhvatne stambene politike, jasno definisanih prava i obaveza, kao i institucionalnog priznanja podstanarstva kao važnog društvenog pitanja, problemi će se, upozoravaju, dodatno produbljivati.
Zbog toga pozivaju nadležne institucije na državnom i lokalnom nivou da započnu ozbiljan i inkluzivan proces izrade sistemskog modela podrške podstanarima, uz aktivno učešće predstavnika podstanara i civilnog sektora. Cilj tog procesa mora biti obezbjeđivanje sigurnog, priuštivog i dostojanstvenog stanovanja, kao osnovnog uslova za normalan život građana.
Udruženje poručuje da ostaje otvoreno za dijalog i saradnju sa svim relevantnim akterima, ali naglašava da parcijalna i simbolična rješenja nijesu dovoljna za problem koji pogađa veliki dio društva.
– Podstanari ne traže privilegije – traže sigurnost, jasna pravila i dostojanstvo – poručili su iz Udruženja podstanara Crne Gore.

Podstanarstvo u Crnoj Gori traži sistemsko rješenje, a ne privremene mjere

Uvezeno je plivanje za krst u januaru, ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a ni u Crnoj Gori, niti Srpska pravoslavna crkva do pojave Amfilohija Radovića – rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, novinar i publicista Slavko Mandić.
Crnogorci nijesu nikada plivali u januaru, kaže Mandić osvrćući se na plivanje za časni krst u rijekama i jezerima. Rijetko su plivali i u drugim mjesecima, ali sigurno nijesu, ističe on, to radili u januaru u hladnoj rijeci Morači.
Podsjeća da je crnogorska tradicija antifašizam i borba za slobodu, a ne četništvo i crkvene dogme, i da se to, kako tvrdi, nikada neće promijeniti.
- Oni zbore da je to naša tradicija, a mi znamo da to nije tačno i da je taj svetosavski običaj uveo Amfilohije Radović kada se dokopao trona Svetog Petra Cetinjskoga. A on je bio, to svi dobro znamo, sve i svašta i u Srbiji i u Crnoj Gori, i moglo mu je biti. Uvezeno je ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a u Crnoj Gori, to mogu slobodno reći, ni Srpska pravoslavna crkva do njegove pojave. O čemu se radi najbolje govori pjesma koja je nakon kupanja u Morači odzvanjala – poj posvećen ratnim zlikovcima i koljačima Pavlu Đurišiću i Nikoli Kalabiću. Uzgred, treba i to napominjati, ‘bronzanoga Đurišića’ službe još ne mogu da lociraju, negdje je utekao, a gdje – sam Bog zna i, po svoj prilici, neće znati. Ako je to pravoslavlje, ako su krv i kama u bilo kakvoj vezi s vjerom, onda alal vjera popovima i njihovom istinskom stadu koje ih vjerno prati u tom naumu - rekao je Mandić.
Podsjeća da je oduvijek smisao vjere u Crnoj Gori bio vezan za dobročinstvo i pozivanje na sve one vrijednosti koje su suprotne onima koje se sada propagiraju, a koje, kako kaže, zabrinjavaju i tjeraju svakoga da se zapita šta to popovi rade od crnogorskog društva.
- Mi tako stoički posmatramo kako nam razgrađuju državu i koliko nas potcjenjuju. Često kažem – i s pravom, kad smo ovakvi – da ne progovorimo ni riječ. Opozicija na sve ovo ćuti, a kada se oglasi, bolje da to i ne čini. Zašto je to tako i šta očekuju, od koga očekuju, očigledno je da nešto očekuju od nekoga čim se ovako ponašaju. Mislili smo da ovih pet godina nećemo protraćiti kao društvo, nego da ćemo poslati poruke i ukazati na sva nepočinstva koja se dešavaju i da ćemo znati kako da odgovorimo i probudimo zaspale - &nbsp;zaključio je Mandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYzCQSXUu9mY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić: Crnogorci nijesu nikad plivali u januaru, a o čemu se radi najbolje govori poj poslije plivanja posvećen zlikovcima i koljačima

Odluku o podnošenju ostavke na članstvo u Demokratskoj narodnoj partiji nijesam donio preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije, poručuje nezavisni poslanik Dragan Bojović.
U intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/bojovic-za-pobjedu-crnoj-gori-nasusno-potrebno-pomirenje-crnogorskog-i-srpskog-korpusa" target="_blank">Pobjedu</a>, Bojović ističe da za njega politika nije stvar ličnih kalkulacija, te da ne razmišlja o povratku u DNP.
Kada je u pitanju insistiranje na izmjenama Ustava u dijelu srpskog jezika, on napominje kako se, u tom slučaju, ni na koji način ne može govoriti o hiru.
- Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju - naveo je sagovornik Pobjede.
Kazali ste nedavno da razlozi Vaše ostavke u DNP-u nijesu programske, već strateške prirode i da nijeste saglasni sa pojedinim strateškim potezima koji su u posljednje vrijeme povučeni unutar partije. Na koje ste konkretne strateške poteze mislili, osim odluke o mogućem izlasku iz vlasti?
BOJOVIĆ: Ključni problem nije neki pojedinačni potez, već pravac u kojem su se strateški procesi odvijali u posljednje vrijeme. Teme poput jezika, državnih obilježja i dvojnog državljanstva su od suštinskog značaja za srpski narod u Crnoj Gori i prema tim temama imamo veliku odgovornost. A to dalje znači da se moraju rješavati strateški promišljeno, kroz institucionalni dijalog i dogovor, a ne političkom eskalacijom. Pristup koji se zasniva na pritiscima i zaoštravanju odnosa, ma koliko bio motivisan opravdanim nezadovoljstvom, dugoročno ne donosi rezultate i uglavnom vodi ka političkoj izolaciji i gubitku realnog uticaja u procesima odlučivanja. A to ne želimo. Kao što je poznato, srpski narod je decenijama bio marginalizovan, a njegovi politički predstavnici tek odnedavno, tačnije u posljednje dvije godine, počeli su da djeluju na pozicijama unutar sistema, i to krajnje odgovorno.
Postavlja se pitanje da li bi se odustajanjem od tih pozicija, tako brzo i rano, povlačenjem i odstupanjem na političku marginu efikasnije rješavali nagomilani problemi ili bi se izgubila stečena strateška pozicija. Vjerujem da je odgovor očigledan. Takođe, ne čini mi se ispravnim povezivati ova suštinska i dugoročno važna pitanja sa bilo kojom lokalnom temom, ma koliko pojedina pitanja na lokalnom nivou u datom trenutku mogla biti značajna ili osjetljiva.
Vjerujete li da će Vaši, do juče partijski saborci, na čelu sa liderom Milanom Kneževićem zaista održati riječ i napustiti vlast ukoliko na sjednici Vlade ne bude bilo sluha za inicijative koje su ranije pomenute?
BOJOVIĆ: Rukovodstvo Demokratske narodne partije ima puno pravo da donosi odluke koje smatra ispravnim. Moje neslaganje nije pitanje povjerenja u ljude sa kojima sam toliko vremena radio, niti je u pitanju nesaglasje u vezi sa temom, već proističe iz različite političke procjene. Upravo zato sam smatrao korektnim da svoju poziciju razriješim ličnim političkim činom, a ne da javno polemišem da li će stranka donijeti ovu ili onu odluku. Istovremeno, moj potez predstavlja jasan poziv da se ne napuštaju institucije, da se ne izlazi iz procesa odlučivanja, jer vjerujem da se ključni programski ciljevi DNP-a mogu ostvarivati strpljivim i dosljednim djelovanjem iznutra, a ne van sistema.
Iz DNP su kazali da njihovi programski principi ne podrivaju platformu „Barometar 26“ i evropski put Crne Gore. Jeste li saglasni s tim, ako u vidu imamo činjenicu da upravo ta platforma, podržana od članova DNP-a, predviđa ostavljanje po strani identitetskih tema u procesu pregovora sa EU?
BOJOVIĆ: „Barometar 26“ nikako ne podrazumijeva da se o pitanjima kao što je status srpskog jezika ne smije razgovarati ili da ne treba tražiti modele za prevazilaženje stvarnih oblika diskriminacije koji postoje u našem normativnom okviru. Ovaj dokument ne kaže da identitetska ili jezička prava treba ignorisati ili odložiti zauvijek, već samo predlaže mehanizme dijaloga i institucionalnog rješavanja tih pitanja, kako bi se to činilo na način koji je konstruktivan i inkluzivan, u duhu evropskih principa i standarda zaštite ljudskih prava. U stvari, ako bismo bilo kojim dokumentom sprečavali raspravu o diskriminaciji, mi ne bismo štitili proces evropskih integracija, već bismo ga obesmislili.
Dakle, argument koji danas često čujemo da insistiranje na ravnopravnosti i uvažavanju prava najveće jezičke zajednice „otvara osjetljiva identitetska pitanja“ ili „produbljuje podjele“ jeste sasvim neodrživ i neutemeljen. Ravnopravnost, poštovanje prava, institucionalno i normativno priznanje su temelji društvene kohezije i put ka ispunjavanju evropskih demokratskih pravila.
Vaš je stav da se prijateljem Srba u Crnoj Gori ne može smatrati onaj ko ih gura ka opoziciji. Da li smatrate da je u ovom trenutku mnogo pragmatičniji i po srpski narod korisniji pristup Nove srpske demokratije i njenog lidera Andrije Mandića?
BOJOVIĆ: Ne bih se ovdje upuštao u analizu i poređenje političkih subjekata, to prepuštam političkim analitičarima i građanima. Ono što smatram principijelnim, pragmatičnim i političkim realnim i važnim, jeste da Srbi u Crnoj Gori moraju biti dio sistema odlučivanja kako bi mogli da utiču na rješavanje svojih ključnih pitanja. Svako ko zastupa takav pristup, bez obzira na partijsku pripadnost, djeluje u pravcu koji smatram racionalnim i politički odgovornim.
Da li biste prihvatili poziv da budete član Nove srpske demokratije ili neke druge stranke prosrpskog političkog korpusa?
BOJOVIĆ: U narednom periodu djelovaću kao nezavisni poslanik i u ovom trenutku ne razmišljam o pristupanju drugim političkim partijama. Iz ove pozicije želim pažljivo da sagledam političku scenu i, prije svega, da ostvarim još veću komunikaciju sa građanima. Kao nezavisni poslanik formalno ne pripadam ni vlasti ni opoziciji, što mi daje određenu autonomiju i korisnu analitičku distancu.
Nekoliko medija u Crnoj Gori, bliskih Vašoj bivšoj partiji, par dana nakon Vaše ostavke objavilo je tekstove u kojima navodi kako ste „promijenili ploču“, jer ste prije nekoliko godina i sami bili protivnik izgradnje kolektora. Da li na ovo gledate kao na svojevrsnu osvetu i atak na Vas nakon, kako ste rekli, teške odluke?
BOJOVIĆ: Takve interpretacije doživljavam kao dio političke polemike, ali i kao pokušaj da se moja pozicija pojednostavi i predstavi na način koji ne odgovara činjenicama. Moji stavovi o zaštiti životne sredine i infrastrukturnim projektima su dosljedni i nepromijenjeni. Uvijek sam za sistemska, stručno utemeljena i dugoročno održiva rješenja.
Moje protivljenje izgradnji kolektora na lokaciji Landža u Danilovgradu nije bilo protivljenje postrojenju kao takvom, već je bilo zasnovano na stručnim analizama. U nalazu stručne komisije, formirane od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, utvrđeno je da nije izabrana adekvatna lokacija za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Razlozi su bili jasni, ta lokacija nije obuhvatala sve otpadne vode iz šire regije, uključujući značajne izvore poput Spuža, a predloženi koncept bi imao samo djelimičan efekat, bez mogućnosti da trajno uredi pitanje otpadnih voda u Bjelopavlićkoj ravnici. I stručne ocjene Agencije za zaštitu životne sredine ukazivale su da postrojenje treba izmjestiti na lokaciju koja može obuhvatiti više izvora otpadnih voda, te da predloženo rješenje nije bilo ni optimalno ni sveobuhvatno.
Sličan stav dijelili su i ekološki aktivisti, što dodatno potvrđuje da se radilo o stručnom, a ne političkom sporu. Zato je važno naglasiti da moja pozicija, kada je riječ o postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, nije promijenjena. Jasno je da se takva postrojenja moraju graditi u svakoj opštini, ali isključivo uz puno uvažavanje stručnih kriterijuma, ekološke prihvatljivosti i funkcionalne i tehnološke efikasnosti, što u konkretnom slučaju u Danilovgradu nije bilo ispunjeno. U tom smislu, ne postoji nikakav zaokret u mojim stavovima, već naprotiv kontinuirano zalaganje za rješenja koja štite i životnu sredinu i zdravlje građana, na osnovu stručnih analiza, a ne političkih pojednostavljivanja.
Rekli ste nedavno da pitanje izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika nije nikakav hir i da to treba riješiti prije učlanjenja u Evropsku uniju. Ipak, premijer i dobar dio Vlade insistiraju da se to pitanje ostavi po strani i da je evropska agenda mnogo važnija. Da li se onda ipak može govoriti o hiru, ako insistirate na nečemu što može zakomplikovati političku situaciju, a samim tim i usporiti evropski put zemlje?
BOJOVIĆ: Ne, u ovom slučaju se ni na koji način ne može govoriti o hiru. Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Podjele koje i dalje opterećuju naše društvo nijesu nastale spontano, niti iz takozvanih patriotskih ili ideoloških razloga, već su decenijama svjesno podsticane iz čisto pragmatičnih i, rekao bih, lukrativnih motiva, a kako bi se kroz podjele lakše održavala politička kontrola i sprovodila ekonomska pohara države.
Te vještački proizvedene podjele među ljudima, koji su u stvarnom životu braća, sestre, rodbina, kumovi i prijatelji, moraju se prevazilaziti, kako bi se društvo konačno moglo okrenuti suštinskim pitanjima, poput kvaliteta života građana, ekonomske stabilnosti i institucionalne pravde. Jedan od ključnih preduslova tog pomirenja jeste i rješavanje pitanja statusa srpskog jezika. Paradoksalno je i pravno neprihvatljivo da najzastupljeniji jezik u jednoj državi nema status službenog jezika. Takav presedan ne poznaje međunarodna pravna praksa i on ne predstavlja pitanje političke volje ili hira, već pitanje borbe protiv diskriminacije i zaštite ugroženih prava. Upravo na to nas obavezuju evropski pravni standardi i Evropska konvencija o ljudskim pravima. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju. A teško je zamisliti ozbiljniji oblik diskriminacije od one koja pogađa najveću jezičku zajednicu u zemlji.
Odluka Dragana Bojovića nije nikakvo iznenađenje za članove Glavnog odbora partije, poručio je lider DNP-a Milan Knežević. Znači li to da je već duže vrijeme među vama tinjao sukob?
BOJOVIĆ: Ne bih to nazvao sukobom. Uostalom, razlike ne vode nužno u sukobljavanje. Kao što sam i kazao, riječ je o razlikama u političkoj procjeni koje su postojale izvjesno vrijeme i koje su vremenom postale jasnije. Do odluke nije došlo preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije.
Knežević je, gostujući u jednoj TV emisiji, postavio pitanje i da li ćete se vratiti u DNP ako na kraju ta partija izađe kao pobjednik i usvoje se njeni zahtjevi. Dodao je i da će morati održati sjednicu organa predsjedništva da odluče da li bi Vas primili nazad. Da li biste bili spremni da se vratite?
BOJOVIĆ: O tome je u ovom trenutku suvišno govoriti. Politika za mene nije stvar ličnih kalkulacija, već odgovornosti. Moja odluka je donesena u konkretnom političkom kontekstu i iz konkretnih razloga. Budućnost će, kao i uvijek, zavisiti od okolnosti i političkih procesa, ali uz sve uvažavanje Demokratske narodne partije, ne razmišljam o povratku.&nbsp;
Vaša supruga je takođe neko ko je ostavio značajan trag na crnogorskoj političkoj sceni, doduše kao nestranačka ličnost. Da li potencijalno razmišljate u pravcu osnivanja partije u kojoj bi i njeno iskustvo predstavljalo važan politički kapital?
BOJOVIĆ: Važno mi je da politiku ne posmatramo kroz prizmu ličnih odnosa. Moja supruga je, nezavisno od mene, kao ljekar i nestranačka ličnost započela svoj politički angažman koji, čini mi se, obavlja na krajnje principijelan i odgovoran način. A to su potvrdili i njen rad kao ministarke zdravlja i rezultati podgoričkih izbora, redovnih 2022. i vanrednih 2024. godine, na kojima je kao nositeljka liste ostvarila još bolji procenat. Podrazumijeva se da ona za svoj angažman ima moju punu ličnu i profesionalnu podršku. Nema razloga da žurimo u prognozama i razgovorima o budućim formama političkog djelovanja. Za sada, kao nezavisni poslanik, želim pažljivo da oslušnem glas građana.

Bojović: Crnoj Gori nasušno potrebno pomirenje crnogorskog i srpskog korpusa

Stanari jedne zgrade u podgoričkom naselju Blok V najavili su da će narednih dana predati peticiju policiji i tužilaštvu, zahtijevajući hitnu i efikasnu reakciju državnih organa kako bi bili zaštićeni od, kako navode, višegodišnjeg nasilnog ponašanja jednog sugrađanina, piše Portal RTCG.
Povod za ovu inicijativu je napad koji se dogodio 24. decembra prošle godine, kada je osumnjičeni, prema navodima stanara, ušao u stan na trgu Nikole Kovačevića u kojem su se nalazile dvije ženske osobe i nožem povrijedio jednu od njih u predjelu vitalnih organa. Druga žena je, usljed pretrpljenog šoka, zadobila amneziju, što je, kako tvrde stanari, potvrđeno medicinskom dokumentacijom.
Stanari ističu da su posebno uznemireni odlukom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da ovaj događaj ne kvalifikuje kao pokušaj ubistva, već kao krivično djelo nasilničkog ponašanja, nakon čega je predmet proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu.
- Iako je ženi nanio povrede nožem u predjelu vitalnih organa i oborio je na pod, tužilaštvo je ocijenilo da se radi samo o nasilničkom ponašanju. Posebno zabrinjava činjenica da je kod sebe imao dva noža i da je prijetio da će pobiti cijelu porodicu - navode stanari.
Kako tvrde, riječ je o osobi koja je, prema njihovim saznanjima, ranije više puta osuđivana za teška krivična djela, zbog čega se, kako kažu, već godinama osjećaju ugroženo. Dodaju da su policiju u više navrata upozoravali na prijetnje i dostavljali dokaze da se ta osoba kreće naoružana.
Iz Uprave policije Portalu RTCG saopšteno je da im je događaj prijavljen i da su postupali u skladu sa zakonom, te da su preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti. Za dalja pitanja, kako su naveli, nadležno je tužilaštvo.
Podgoričko tužilaštvo, međutim, do zaključenja ovog teksta nije odgovorilo na pitanja Portala RTCG, iako su upućena u petak.
Stanari najavljuju da je u toku prikupljanje potpisa za peticiju, a ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, poručuju da će organizovati protest.
- Očigledno je da se ne osjećamo bezbjedno u sopstvenim stanovima. Ako institucije ne reaguju, bićemo prinuđeni da nezadovoljstvo iskažemo na protestu - poručuju stanari, uz ocjenu da prostor za adekvatnije djelovanje ima i Centar za socijalni rad.
Oni ističu da je njihova situacija, kako kažu, „javna tajna“ u Podgorici, te da to dodatno obavezuje nadležne institucije da reaguju efikasno i odlučno.
- Nevjerovatno je da se ovakve stvari dešavaju u Crnoj Gori, u trenutku kada bi država uskoro trebalo da zatvori pregovore sa Evropskom unijom - zaključuju stanari Bloka V.

Tag: smcg